DARWINOVI ISTRAŢIVAČI (dobna skupina: 9-10 godina)

IDENTIFIKACIJSKE KARTICE ZA:

BILJKE: • VELIKAKISELICA • BIJELA VRBA

PTICE:

• FAZAN • ŠOJKA

ŢIVOTINJICE/KUKCI:

• BIJELOPRSI JEŢ • BUMBAR

sjemenka

mladica

razvijena biljka

metličasti cvat

plod

(oraščid)

Velika kiselica

Narodno ime: kiselica, kiselo zelje

Znanstveno ime: Rumex acetosa

Ţivotni ciklus

Opis Stanište

Stabljika naraste do 100 cm. Listovi su tamno zeleni i streličasti. Mali blijedozeleni cvjetovi sa crvenim vrhovima se nalaze u cvatovima u obliku metlice. Plod je sitan i crvenosmeđi.

Nalazimo je uz rijeke i potoke te na vlažnim livadama.

Zanimljivosti! Ime vrste na latinskom znači „kiseo”.

Upotreba Mladi listovi se mogu jesti sirovi ili kuhani kao špinat ili juha. Najbolje ih je brati od ožujka do svibnja. Od samljevenih sjemenki se može napraviti brašno.

Vrijeme cvatnje:

od svibnja do rujna

Rasprostiranje sjemena:

vjetrom i kukcima

VE

LIK

A K

IS

ELIC

A

Foto

graf

ija: A

nd

reas

Ro

ckst

ein

VELIKA KISELICA– LIST

Fotografija:Donald Hobern

VE

LIK

A K

IS

ELIC

A–C

VA

T

Foto

graf

ija: A

nd

reas

Ro

ckst

ein

Foto

graf

ija: D

on

ald

Ho

ber

n

VE

LIK

A K

IS

ELIC

A–L

IŠ

ĆE

sjemenka

mladica

razvijena biljka

cvatovi (rese)

plod (jajasta čahura)

Bijela vrba

Narodno ime: bijela vrba, varba

Znanstveno ime: Salix alba

Ţivotni ciklus

Opis Stanište

Listopadni grm ili drvo sa širokom krošnjom. Tamnozeleni sjajni listovi su dugoljasti i zašiljeni, naličje je bijelo jer je pokriveno dlačicama. Cvjetovi dolaze u cvatu u obliku resa. Dvodomna je biljka tj. postoje muška i ženska biljka.

Dolazi na poplavnim područjima, te uz rijeke i jezera, na vlažnim tlima sa puno svjetla sve do 1000m nadmorske visine

Zanimljivosti! Alba znači bijela na latinskom jeziku. Upotreba: U ljekovite svrhe se koristi kora drveta, protiv bolova i za smanjivanje temperature.

Vrijeme cvatnje: od ožujka do travnja

Sazrijevanje plodova:

Lipanj Rasprostiranje

sjemena: vjetrom

Foto

graf

ija: A

nd

reas

Ro

ckst

ein

BIJ

ELA

VR

BA

BIJ

ELA

VR

BA

– N

ALIČ

JE

LIS

TA

Foto

graf

ija: A

nd

reas

Ro

ckst

ein

BIJELA VRBA - KORA

Fotografija: Kim Tilli

BIJELA VRBA-CVAT, RESE

Fotografija: Andreas Rockstein

Sredinom ožujka ženka napravi gnijezdo u tlu.

Ženka snese 10-18 jaja na kojima

sjedi oko 24 dana.

Kada se pilidi izlegnu, u svibnju ili lipnju, ostaju u

roditeljskom gnijezdu još 3

mjeseca.

Ovogodišnji ptidi ved idude godine

imaju svoje mlade.

Fazan

Narodno ime: fazan

Znanstveno ime: Phasianus colchicus

Ţivotni ciklus

Mužjak Ženka

Mužjak vedi od ženke, 60 cm dugo tijelo i 60 cm dugačak rep, teži 1,5 kg. Jarkih je boja, crvena na prednjem dijelu glave i svjetlija na prsima. Tjeme i vrat su tamno plavi sa bijelim „ovratnikom”. Leđa su smeđe i sivo plave boje. Rep je siv sa poprečnim smeđim crtama.

Ženka je dugačka 50 cm i rep joj je dugačak 30 cm, a teži 1 kg. Njena obojenost je neupadljiva, svijetlo smeđa, sa tamno smeđim mrljama na leđima. Takva obojanost služi boljem stapanju s okolinom. Iznad oka ima narančastu crtu. Mladi izgledaju slično ženkama.

Prehrana - Fazan je svejed. Hrani se sjemenkama žitarica, vodem, gomoljima, lišdem i kukcima. Predatori/neprijatelji - Lisice, vrane i škanjac. Također i ljudi, love fazane radi jela i sporta. Zanimljivosti! Mužjak se zove pijevac, a ženka koka. Starije jedinke spavaju na drvedu, a mlađe na tlu. Nisu dobri letači.

Stanište Dolazi u nizinskim predjelima do 600 m nm, uz rijeke i poljoprivredne površine te u šikarama, šumarcima. Fazan potječe s područja Crnog mora, Kaspijskog jezera i Kavkaza. U Hrvatsku je unesen prije 200-tinjak godina.

FAZAN - MUŢJAK

Fotografija: Steve Slater

FAZANI NA SNIJEGU

Fotografija: lostinfog

FAZAN - ŢENKA

Fotografija: Ashley Tubbs

FAZAN - MLADI

Fotografija: Smudge 9000

U travnju ili svibnju šojka napravi gnijezdo od grančica i mekanih biljaka na drvetu. Tu

položi 5-6 zelenkastih jaja sa smeđim

pjegicama. Oba roditelja leže na jajima.

Nakon 16 dana inkubacije izliježu se ptidi. Hrane ih oba

roditelja.

Nakon 20 dana mladi se uče samostalnom životu. Potpuno su

samostalni nakon 7-8 tjedana.

Odrasle jedinke. Imaju svoju obitelj tek druge

godine života.

Šojka

Narodno ime: šojka

Znanstveno ime: Garrulus glandarius

Ţivotni ciklus

Opis Stanište

Velika oko 35 cm. Ima bijelu glavu i vrat sa crnom prugom na obrazima. Tijelo je crvenkasto smeđe boje, a trbuh i dio ispod repa su bijeli. Rep je crn, a krila su crno- bijela i svijetlo plava sa crnim šarama. Žive do 18g. Hrani se sjemenkama, plodovima, kukcima, gusjenicama te jajima drugih ptica.

Naseljava razne vrste šuma, posebno bukve i hrasta. Ima je i u parkovima i vodnjacima. Ima je u nizinskim predjelima, pa sve do 4000 metara nm. Ptica je stanarica.

Korisna ptica! Šojka je korisna u sadnji drveda. Na godinu zakopa oko 9000 sjemenki žira i bukvice, a samo pola od njih poslije izvadi.

Upotreba - Zbog ljepote perja koristi se kao modni ukras na šeširima. Također se u nekim zemljama koristi kao mamac u lovu na losose. Šojke se u nekim krajevima i jedu, kao juha ili pečene.

Zanimljivosti! Najbolji je imitator među pticama. Ona oponaša pjev drugih ptica te joj one otkriju svoje gnijezdo kada odgovaraju na pjev. Zatim šojka odleti do gnijezda i pojede jaja ili ptide te ptice. Oponaša čak i zvuk motorne pile. Šojka se oslobađa od nametnika tako da sjedne na mravinjak. Mravi u obrani ispuštaju mravlju kiselinu kojom se rješava nametnika. Šojka ne zna hodati, ved može samo skakutati!

Fotografija: Tom Lee

ŠOJKA

Fotografija: Åsa Berndtsson

ŠOJKE

ŠOJKA U LETU

Fotografija: Ron Knight

Fotografija: NottsExMiner

ŠOJKA - GNIJEZDO

Bjeloprsi jeţ

Narodno ime: jeţ

Znanstveno ime: Erinaceus concolor

Opis Stanište

Tijelo je okruglasto, 15-35 cm dugo. Ima svijetla prsa (otuda ime) i tamniji trbuh koji su prekriveni krznom. Na leđima ima 5000 oštrih bijelo –smeđih bodlji. Žive najviše 8 godina. U opasnosti se sklupčaju u kuglu.

Nalazimo ga u svijetlim šumama i poljima do 1500 m nm. Čest je u gradskim prakovima i vrtovima tj. u živici i grmlju. Najaktivniji su navečer i ujutro i nakon ljetnih kiša.

Zanimljivosti! Jež je (skoro uvijek) imun na zmijski otrov jer ima u sebi protein erinacein. Bodlje su nastale od dlaka. Rastu (kao kosa) i otpadnu svakih 18 mjeseci (1,5 god.). Jež ima malo neprijatelja. Samo se jazavac te ponekad lisica i roda hrane ježevima. Zaštićena vrsta! Ježe je ugrožen najviše zbog ljudi. Stradava na cestama ikoje im presijecaju stanište kao i zbog upotrebe pesticida koji zagađuju njegovu hranu i vodu.

Prehrana: Svejedi su. Jedu puževe, kukce, gujavice, ostatke ljudske hrane i šumske plodove. Ponekad jedu žabe, male ptiče i miševe.

“Ježeva kućica”: Ježevi spavaju zimski san (hiberniraju). Imaju posebno ljetni i zimski “stan” tj. gnijezdo.

BJELOPRSI JEŢ

Fotografija: http://www.bvo.zadweb.biz.hr/pages/sisavci/sisavci%20-%20bjeloprsi_jez.htm

BJELOPRSI JEŢ

Fotografija: http://www.bvo.zadweb.biz.hr/pages/sisavci/sisavci%20-%20bjeloprsi_jez.htm

BJELOPRSI JEŢ

Fotografija: http://www.bvo.zadweb.biz.hr/pages/sisavci/sisavci%20-%20bjeloprsi_jez.htm

U rano proljede kraljica osniva novu koloniju. U napuštenim rupama od drugih životinja u tlu gradi gnijezdo od peludi i voska sastavljeno od više

delija tj odvojenih „soba“ za med, pelud i ličinke („bebe“ bumbare). Tu

polaže oko 300 jajašca

Nakon 2-3 tjedna izliježu se radilice,

ženke bumbara. One skupljaju hranu i

brinu se o gnijezdu.

U ljeti se izliježu muški bumbari –

trutovi. Tada se pare sa ženkama i ugibaju

do zime.

Ženke prezimljuju u gnijezdu. (U proljede ženke - nove kraljice, osnivaju svaka svoju koloniju, a radilice

ugibaju tijekom zime.)

Bumbar

Narodno ime: bumbar

Znanstveno ime: Bombus terrestris

Ţivotni ciklus

Opis Stanište

Tijelo veličine 2-3 cm je pokriveno dlačicama. Crne je boje sa žutim prugama na leđima i bijelim zatkom. Imaju 3 para nogu i 2 para krila te veliki žalac. Pelud skupljaju zadnjim parom nogu. Hrane se peludom i nektarom. Glasno zuji dok leti.

Nalazimo ga u vrtovima, livadama, parkovima. Oprašuje vodke.

Zanimljivosti! Žalac koriste samo u samoobrani. Mogu kontrolirati temperaturu tijela za razliku od drugih kukaca, pa lete i po hladnijem vremenu u rano proljede (dok pčela još nema)! Ovo je najveda vrsta bumbara Upotreba: Važni su za oprašivanje biljaka!

BUMBAR

Fotografija: Christine Stevenson

BUMBAR

Fotografija: Nikk

BUMBAR

Fotografija: Dave Young