dante, pakao,

ERICH AUERBACH:

DANTE ALIGHIERI BoŽanstvena komedija(Pakao, X. pjevanje)

Mimeza (Farinata i Cavalcante)

Kolegij: Svjetska književnost 1Mentor: dr.sc.Adriana Car-MihecStudenti:Monika Brekalo,Josipa Obradović,Maja Pavičić

DANTE ALIGHIERI (1265.-1321.)

1. na latinskom: Gozba (nedovršena knjiga filozofskih rasprava) O narodnom jeziku (spis važan za razumijevanje

Danteove politike i poetike) 2. na talijanskom: Novi život (zbirka pjesama posvećena Beatrice)

Božanstvena komedija (srednjovjekovna vizija zagrobnog života)

Djela:

Najveći talijanski nacionalni pjesnik, rodom

iz Firence

Zbog političke opredjeljenosti od 1302.

živio u progonstvu

Pjesnik, političar, filozof, tvorac književnog talijanskog jezika

Pokušava formirati talijanski jezik, odnosno jezik običnog puka koji ne zna latinski, koji će

biti ravnopravan s latinskim (O narodnom jeziku)

U srednjem vijeku, kanon se sastoji od latinskih i grčkih djela, a Dante pokušava

kanonizirati talijanski tako da ga pretvara u jezik književnosti

U djelu Gozba Dante iznosi teoriju o pravilima interpretacije književnih djela pomoću 4 razine smisla

1. doslovni

2. alegorijski

3. moralni

4. anagogijski

„Najljepši su cvjetovi oni koji su niknuli na korijenu boli.”

„Najmračniji krugovi pakla su rezervirani za one koji u

vremenima moralne krize ostanu neutralni i suzdržani.”

BoŽanstvena komedija (1307.-1321.)

Nastala u želji da uzvisi Beatrice i

nakon njezine smrti

Najveće dostignuće srednjovjekovne

literature i jedno od najvećih književnih

ostvarenja čovječanstva

Enciklopedijski poučni spjev u

kojem se nalaze fizikalno-

kozmološki, etički, povijesni i politički

elementi

Umjetničko djelo, oponaša stvarnost,

u kojemu se nalaze i prošlost i

sadašnjost, i uzvišena veličina i

podlost, podsvijest i legenda, ti čovjek i

krajolik

Izvorni rukopis Božanstvene komedije nije sačuvan

Božanstvena komedija je religiozno - didaktičko dijelo

Prisutan je višestruki smisao u navedenom djelu

Višestrukim ga čine alegorijski, doslovni i moralni smisao

Hijerarhija grešnosti određena je prema Aristotelu i sv. Tomi, a muke prema osveti

Za Dantea je karakteristično viđenje svijeta koje je opisano kao stalno , utvrđeno mjesto i mogućnost da se utvrdi rajsko ili pakleno porijeklo u emocionalnom smislu.

BoŽanstvena komedijA

Junak spjeva Božanstvena komedija

je čovjek koji uči. A njegovi učitelji su

Vergilije i Beatrice: Razbor i Milost, Znanje i Ljubav, carski i kršćanski

Rim

Dante se često u svojoj

Komediji obraća

čitatelju, i to uvijek

pojedinačnom čitatelju

kojeg poziva na osobno

sudjelovanje u misli

Dante je pri pisanju svog djela računao na

uočeno obrazovanje svojih čitatelja, iz toga

se razloga navode brojna poznata imena,

pa je stoga i teže razumljiv

Sam Dante kaže kako se tragedija i komedija

razlikuju tijekom radnje, koja u tragediji vodi od

mirnog početka do užasnog kraja, dok je u komediji obrnuto, od

gorkog početka do sretnog završetka.

Zašto je Dante spjev nazvao ,, Božanstvenom komedijom'' ?

Komedijom se označavalo pripovjedno dijelo u stihu , tužno na početku a sretno na kraju, dok je atribut božanstvena označavalo

uzvišenost , nedostižnost ali i osebujnost cjelokupne građe.

Versifikacijske osobitosti

Božanstvena komedija se sastoji od tročlane strukture , pri kojoj je

ujedno tri na simboličan način opisan kao simbol Sv.Trojstva i savršeni broj

Navedenu trodjelnu strukturu čini Pakao (Inferno) , Čistilište

(Purgatorio) i Raj (Paradiso)

Sva tri dijela sastoje se od 33 pjevanja , a Pakao sadrži i uvodno

pjevanje. Sveukupno ih je sto

Strofa kojom je djelo pisano jest tercina

Prisutna je strogo provedena rima

Značajke Božanstvene komedija

Srednjovjekovno u djelu: forma alegorijske vizije- razvrstavanje grešnika prema

veličini grijeha simbolika brojeva (uloga mističnog broja 3)Za okosnicu djela Božanstvena komedija služila je

kompozicija brojeva, svaka cantica bijaše predviđena kao jednaka po opsegu i po količini materije koju treba opisati.

Odstupanja od srednjovjekovnog svjetonazora:kritiziranje Crkve i njezinih dostojanstvenika,

prikazivanje veličine ljudske prirodeuzvisivanje težnji ljudskog duha

X. Pjevanje: Farinata i Cavalcante (Pakao)

Nakon što Farinata kaže Danteu tko sve leži u tim grobovima, nestaje. Vergilije zove Dantea nazat te kreću

dalje po šestom krugu Pakla. Dante razmišlja o budućnosti koja mu je proreknuta te ga ovaj tješi kako će

saznati više o svom životu kada dođu na bolje mjesto: Kad budeš na meti,Gdje će te o n e blagi sjaj da prati,Što lijepim okom vidi svud i pazi Od nje ćeš puta svoj života

znati!

Vergilije mu objašnjava da tu leže heretici i bezbožnici, opisuje Epikurejce koji su vjerovali da duša umire zajedno s

tijelom te govori Danteu da će imati priliku razgovarati s nekim od njih. Tada se začuje glas Farinatina (gibelinski

vojskovođa iz Firence, politički vođa Danteova doba) koji se obraća Danteu i ispituje ga o njegovom podrijetlu: Toskanče,

koji tim gradom što gori Živ ideš, tako uljudan u zboru, Na ovom mjestu korak svoj uspori!

Još uvijek u šestom krugu pakla, Vergilije i Dante prolaze između otvorenih grobova. Dante izriče želju da razgovara s

nekom od sjena iz grobova: Svijet što tu leži bi l’ se vidjet mogo? Na rakama je pokrov dignut svima, A nema straže

koja pazi strogo.

Zatim se iz groba javlja Cavalcante, otac Danteova prijatelja, pjesnika Guida. On ga upita za svog sina, odnosno zašto se nije pridružio Danteu u njegovom putovanju. On mu odgovara da možda Guido prezire Vergilija.

Cavalcante zaključuje da mu je sin mrtav te u očaju liježe natrag u grob.Farinata i Dante raspravljaju o politici te iako zastupaju različita

stajalište, odnose se ljubazno jedan prema drugome. Iz Farinatinih riječi Dante zaključuje da sjene u grobovima mogu vidjeti budućnost ali ne i

sadašnjost.Farinata je već dvaput prognao Danteove pretke iz grada, ali su se oni oba puta vratili. Tada proriče Danteu da će i on biti prognan:Prije no

mlađ pedeset put isteče,Doznat ćeš i ti od sila protivnih Kako se teško ta vještina stječe.

Mjesto i vrijeme radnje

Radnja se odvija u zagrobnom svijetu, točnije u šestom krugu pakla u koji ulaze u devetom pjevanju te se nastavlja sve do desetog i jedanaestog pjevanja

Šesti krug pakla: krivovjerci, heretici, bezbožnici, oni koji su su izgubili vjeru u Božju milost i besmrtnost duše

Kazna za šesti krug pakla: gorući grobovi u kojima se grešnici prže na vatri bezvjerstva

Opis: uski prolaz između gorućih lijesova

Danteovo putovanje započinje na Veliki petak 8. travnja 1300. i traje sedam dana

LikoviDante

glavni lik radnje, simbol čovječanstva koje je živjelo u grijehu te je prikazan na svome putu prema spasenju

Zaljubljen u Beatrice, djevojku koja je umrla mlada, a on ju je smatrao idealnom, savršenom ženom te ga ona vodi kroz Raj.

U njegovom liku očituje se napetost, strah zbog jezovitih prizora koje susreće na svom putovanju kroz Pakao te ga oni potiču na pokajanje nakon kojega završava u Raju s Beatrice

Susreće Vergilija koji poprima ulogu vodiča kroz Pakao i Čištilište

FAS (fikcionalni autorski subjekt)- lik Dantea referira se na stvarnu građansku osobu, prividni autobiografski pripovjedač

Nek muze mi i genij pomoć dadu!Pamet što pisa kud mi noga gazi

Nek ovdje vrijednost pokaže na radu!

Živio od 70. do 19. godine pr.n.e.Rimski pjesnik, Danteov učitelj i književni uzor- Ja poklonik sam remek djela tvojih,I lijepi stil, što na me pažnju svrnu Samo iz djela tvojega usvojih.

Simbol razuma i mudrosti, vodi Dantea kroz Pakao i Čištilište

Vergilije ohrabrujuće riječi i geste pomažu Danteu prebroditi strah: A on će: Stani! Što li te to stiže? Ondje je, gledaj, Farinata sio, Iz groba eno do pasa se diže.

Vergilije

• Danteovo shvaćanje Vergilija: „Ja poklonik sam remek-djela tvojih,I lijep stil, što na me pažnju svrnu,Samo iz djela tvojega usvojih.“ (Pakao, 85 i d.)

• Vergilije je za Dantea majstor retorike (jedno od 7 slobodnih umijeća), a Beatrice ga šalje Danteu kako bi mu svojim ukrašenim govorom pomogao:

„Sad pođi, pa mu snagom svoga zboraI svim pomozi, da ne trpi štete,Da utjehe i meni dođe hora.“ (Pakao, 2, 67, i d.)Dante je svoju retorsku vještinu naučio od Vergilija.

Zajedničko Farinati i Cavalcanteu:

Njihove osobine u paklu jednake su njihovim osobinama prije

smrtiOdnos sjećanja prema

zemaljskomZbog istih heretičnih nazora o

smrtnosti duše, smješteni u isti grob i u isti krug Pakla te

podnose istu kaznu koju različito prihvaćaju

Cavalcante CavalcantiOtac pjesnika i Danteova prijatelja Guida

Cavalcantia, Farinatin zetPrekida Danteov razgovor s Farinatom

raspitujući se za svog sinaSuprotnost Farinati, svojim nastupom koji je popraćen izvirivanjem, plačnim riječima i očajanjem tvori taj kontrast.( Tu je Dante

imao za uzor Andromahin istup, dakle jadikovke jedne žene)

Ne miri se sa svojim položajemUzdiže se iz groba do pasaProriče Danteu da će nakon 50

mjeseci biti prognan iz grada, što se stvarno i dogodilo 1302.

te je u progonstvu i umroNepokolebljiv, ne pokazuje

strah, ponosan, čvrst i odlučan karakter

Za razliku od Cavalcantea, ustaje cijeli iz groba

Ne pridaje važnost svome položaju

Farinata degli UbertiPredvodnik i vojskovođa iz Firence , vođa gibelina u

Firenci, izdanak gvelske lozePrognan u Sienu, a umro u

Firenci 1264.Ispituje Dantea o porijeklu čiji

su preci bili njegovi neprijatelji:

„Al druga neka sjena u to dobaUz ovu prvu iskrsne do brade,

Kleknuvši valjda, iz otkrita groba.”

„I reče: Znam ih ko dušmane svojeI sviju, sa mnom veze što imadu

Zato ih gonjah dva puta kud koje.”

Erich Auerbach, Mimeza (Farinata i Cavalcante)

• enciklopedijski poučni spjev u kojemu su predstavljeni fizikalno-kozmološki, etički i povijesno-politički svjetski poredak

• Na prostoru od sedamdeset stihova promjena se odvija tri puta, u četiri prizora. Ni u jedan od nih nema uvodnog, pripremnog sadržaja

• Jezik i stil- Svečani izrazi koji potječu iz visokog antičkog stila („O, Toskanče, ti koji...neka ti ne bude teško zastati na ovome

mjestu“)- Bogat, snažan, elastičan izraz- Događaji su suprotstavljeni i objedinjeni, smjenjuju jedni druge- Lijepo strukturirane i harmonične rečenice čije je obilježje neočekivanost- Prisutni dramski elementi:Dijalozi- Dante i Vergilije; Dante i Farinata; Dante i Cavalcante (onako strelice od Dantea prema njih troje)- Pojedine rečenice strukturirane kao pitanje-odgovor

Tad vođa pođe i idući tako Reče: Zar imaš briga na pameti?Ja mu objasnih što mi je i kako.

Radnja

Ne postoji jedinstvo radnje, tema se mijenja brzo, iznenadno i uzastopno.

3 događaja:• Započinje razgovor između Dantea i Vergilija koji prekida

Farinata• Razgovor između Dantea i Farinate- taj događaj prekida treći• Pojavljuje se Cavalcante i obraća se Danteu


Stilske figure:

Dante raspolaže tako bogatim stilskim sredstvima kakva nijedan europski narodni jezik prije njega nije poznavao. Za razliku od njegovih prethodnika, Danteov je jezik neusporedivo bogatiji, snažniji i elastičniji.


Figure misli

Poredba (Mi vidimo tek udaljene stvari, ko što kod ljudi slaba vida biva)

Hiperbola (Zbog krvi što kod Arbije se proli toliko da joj mutna bješe voda)

Antiteza (da duša s tijelom umrijeti mora; da ovdje stanem, nit se ne mičem)

Figure riječi

Metafora (mrtvi dvori= grobovi; sjena= duša; tama= neznanje)

Alegorija (cijelo pjevanje, odnosno cijelo djelo je alegorijsko- figuracija priče o spasenju čovječanstva)

U njoj se pojavljuju likovi iz antičke mitologije (...), alegorijske personifikacije i simboličke životinje

kasnoantičkog i srednjovjekovnog porijekla; anđeli, sveci i blaženi kao nositelji značenja iz kršćanskog svijeta,

pojavljuju se Apolon, Lucifer i Krist, Sreća i Bijeda, Meduza kao simbol dubljih krugova pakla

Kršćanski elementi: pakao, čistilište, raj, Bog, grijeh, pokajanje

Dante je u svom djelu uvrstio velike likove iz tamnih dubina pakla u trajno aktualne junake

svjetske književnosti poput primjerice Farinate, koji je opisan kao strastveni firentski rodoljub,

političar ali i vođa


Literatura

Auerbach, E.,

Mimeza,

Zagreb 2004

Leksikon

svjetske

književnosti –

Djela, Zagreb

2004

Leksikon

svjetske

književnosti –

Pisci, Zagreb

2005

Europska

književnost i

latinsko

srednjovjeko

vlje,

Ernst R.

Curtius

Barokni

pakao, P.

Pavicic

Božanstvena

komedija,

Dante

Alighieri

http://

www.sparkno

tes.com

HVALA NA PAŽNJI !

dante, pakao,

Documents