S r e k o Lorger Dalmatinske .". rlcl vlblzZAGREB 2008. sadraj: 11Uvodne napomene 13Abordat 15Adio 16Afan 18Angel 24Apelat 27Arbanas 33Avet 37Bankuc 39Barka 42Bevanda 45Bikla 49Bilovoda 52Brikula 54Bunja 56Butruga 59Cokula 63Crevlja 68Crljeno 71 o k a 73Da prostite 75Druba 83Facada 85Firale 87 89Fjaka 91Fratilja 93 97Jemenije 99Kaban 103Kajsar 107Kaliger 111Kanju 119Karampana 122Kiselo mliktal.angelo). dngelosubraja se najstarije izraze u staroslavenskom. mislida jeula ustslav.prema izgovoru,po alineuPanoniji-Moravskoj,negonajugu.iMetodijenalazeje li solunskomdijalektu,nakojisustaliprevoditisveteknjige.Starosla-venski,prema imaoblike:anbgelb,angelb,angeh.Za stslav. oblik angelbveliMax Vasmer2da jeknjievnapozajmljenica.Unaem jeziku pojavljujesetajgrecizam u13.i to izgovaranjem gla-sova ge kao de,kako ih danasizgovaramo.Izgovor stoji po prilici dij.3 Pod latinskim utjecajem izgovaralo se angel. A. Sveti angeli...; I. Angelu ... ; F. Od angela ... ; J.Kavanjin: Prekoar.ma/ak>tur.melekunaimkrajevimapodosmanlijskimutjecajemimamome imelek Muslimansko ensko ime Meleka, iliMelka odgovara imenu (Ture,Osman). Max Vasmer:Die griechischen imSerbo-Kroatischen (Abhandlungender Preussischen Akademie der Wissenschaften,philosophisch-historische Klasse,Jahrgang 1944, Nr.3),Berlin. 3Usporedimo slov.angel,bug.angel,mak.angel, anjel, andel,polj. anial,rus.,ukr.,blr.angel.rum.ingher, anghel,alb.engjelI... 19 ANGEL seprikladujenebeskijemangelima ... ; A. Od angjela. bojega smrt imade ... Premanaimglasovnimzakonimajedobivala oblike. Angeo (ona kraju).N.Ranjina:Poslanbi angeoGabrio ...Saimanje e i o u r5- Stjepan M. Ljubia u pripovijesti Medini i (PripSMLj, 53-4)pie: Da suljudi dobrinebi sudani trebalo! Bog sami zna koti togaoblagao i upropastio! Moe bit da je strada u tugje ime,kao tomi je jednom stradaotako pokojni otac,andjo mu duom! Andeo (d sepie grafenom gi,gj,ili ghi,ghj,ili gy)kaou J. ijeandelas neba .. ; V. S andelim pjevam ... ; ilikodD. Za elud li[zaovozemaljskadobra]- ah,jaohmeni! - /ljuti,gorkii nemili / pir blaeni [gozbu,tj.raj]/nerazdijeijen gdi se dili / kruh prisveti od / od putnik' svijemvesela? Kod pisaca injihovih susjedanalazimoandio, gen.an-djela(velarno ge na bizantski izgovor -lmghielo).N. Kad andio vam navijesti ... ; J. Kako ima mudrost andio boji ... ; L. Andio gospodinov ... ; G.Mattei:Oni andjeli,kojevidi slikovane .. . Kod je,dakako,anjel(j < d).P. Anjel govori ... ; . Anjeliiblaeninanebu ... ;F. Ukazajojseanjel boji ... ; M. TebeGabriele anjele, ja molim ... ; J.Banovac:Bila si pozdravljenaod anjelaGabriela ...OpirnijeizBernardina(Leke,2): U ono vrime kada slia Jivan, u uzi, dila Isukrstova, poslaji dva od svqjih njemu:Ti li si,ki jima priti,ali drugogaI odgovorivi Isus njim: Pqjte i recite Jivanu, ste sliali i vidili.Slipi vide,hromi hode, guba/ci se glusi sliaju,mrtvi uskrsnuju,ubozi pripoviddju, i blaeni jest on, ki ne bude u meni.Oni tada Isus govoriti mnostvu odJivana. ste izali u pustinju viditi?Trst li,komvitar gibije? Da ste izali viditi? u gizdavo Evo ki se u hizah kralji jesu. Ali ste izali vicl}eti? jeda govoru vam: da nego proroka. Jere ovo jest oni,od koga pisanojest: Evo ja alju angelaS moga prid obrazom tvojim,ki pripravi put tvqj prid tobom. 6 4Ivan Suze smarazmetnoga(prir.Dunja Falievac),K, Zagreb, 2005., 65. 5Uizdanju (1586.) - anje/a. 6Kako je tee razumjetidalmatinskiDom Beneteta, evo jprijevoda iz ZgBibl: Kad Ivanu tamnici za djela Kristova, poslasvoje dagapitaju:Jesi liti onaj kojiimailidrugogada Isusimodgovori:Idite i javite Ivanu to ividite! Slijepi progledaju,hromi hodaju,gubavi se gluhi mrtvi ustaju,siromasima se propovijeda Radosnavijest.Blago onomu tkose zbog mene ne pokoleba!Kad suoni otili, Isusgovoriti mnotvu naroda o fvanu:toste izili u pustinju gledati? Trskukojuvjetar ljulja? lli to ste izili davidite?Covjeka raskonoodjevena?AJi,ljudi tose raskonoodijevajuboraveukraljevskimdvorima.Patosteondaizili?Da vidite proroka? Da,kaemvam,i vienego proroka, jer je Ivanonaj okome je pisano:'Evo,aljem glasnikadapri-pravi put pred tobom'... "(Mt11,2-10). 20 ANGEL UsegovorimauimenuBojegklanjateljaisluiteljatek ponegdje afrikata koja sebiljei tokavskim grafemom d.On jeprisutannarubnim ilinaonima kojisupod snanijimtokavskimutjecajem?Unovotokavskomikavskomibe-niku,naravno, zabiljeen jefrazem andel Boji (jakodobar Ma ona je andel Boji naspramnjega(Frtlk,124). i uSelcima na (RSel)nalazimo andel (Ki ti je andel bOji - to ti je odjednom?!), u Salima: Dobar je kako andel (RjSa), a u Senju: Andela ti tvog, te.Paina Vrgadi(RjVrg)- (Zaandela, je tomaket'ina?). UPagu(CaPag)uzOanjel(Pripovidoami je damu fe je fOanjalokakofu OanjeliduOfli piL njega)supostojiinovije UtranzicijijenaRiv-nju (Pivajukaj 4ndeli),teunovijedoba uVisu(LV])ondje l. je oblik angel, te Hvar, Vis)onjel. Brusje Onjele VIdimou crikvi i nakvOdrima ...Na zemj'ini onjelih.Susre- jo anje(Boava,ERj),na Susku (GOS)anjel (DobrakakojtJ,njel) i u Crikvenici, Novom Vinodolskom - an'jel. Ponegdjejetosinonimzazjenicuoka(Selca,Sumartin),alitakose zoveimalodijetekadaumre.Imala je sestorodicii jof je imaladvoon-jela(LV]).D9lismovamseradovat,dObilisteu rajuonjela onjelstroaninje Kolokvijalno,katkad suredovnice,sestre - Drugog su postanja pl.t.(tal. anceIla dellacarita)- red sestara na Dobrome uSplitu (RVS). Kaoi kod po istim sezakonitostima stvarao pridjevski oblik dngelikos, lat. angelicus). je (andeoska,andeIska), ali kod starih pisaca moemo mnotvo - angejlski, angelski, andioski,anjelski...Evoi nekoliko primjera! Angjelski kojudvor i slavi i / i Boji stvor,na po-klikuje. Andelski tancamed nami jednamladahtavila.Angelska tva lipost. Proklinju,vilo ma,andiosku tvu mlados.Gu- Tolikonadhode pamet ijucku koliko angeosku.Kavanjin: Andelsku slavu tim dobiti U licu andioskomu njih rajsko nam sunce sine. Vidimu anjelskim rukah krunu. To jest veseije anjeosko ... NeizbjenojenavestiibenskemolitveSutransliteracijiDra-gice (RIJ],2,87): U mnogim govorima (npr.u Poljicima, Cetinskoj krajini,Dalmatinskoj zagori,krajevima uz Neretvu itd.) ne postoje dva para afrikata nego samo jedan, koji se nekad realizira blie i (j) ili blie i d (3).Iz razloga biljeiti te razlike. Po naputku Radovana koji je drao da Splitski ne razlikuju i nego umjesto ta dva suglasnika izgovaraju jedan - srednje ponekad se koristi posebanznak (crtica u Tu inovaciju koristiti. 8UoriginaluimalatinskinaslovOracio puleraet devotaad beatamvirginemMadam(Lijepaipobonamolitva blaenoj djevici Mariji), pa se stoga jo naslovljava Pohvale Gospi.Pisana je urecitativnoj prozi u stilu talijanskih lauda tzv. flagelanataili disciplinanata 13.-14.Rukopis je pisan latinicom, vjerojatno u Bribiru u drugoj polovici 14.Jezik je narodni,pretenoosobina,aima iostataka crkvenoslavenskogjezika.Tekst je poznat od 1911.godine, kad ga u Starinama, knj. 33 (572-592) objavljuju Ivani opat Joso 21 ANGEL o blaena! O prislavna! Opresvitla! Svarhuvsihblaenih bogomivim uzviena! S vsimi bojimi dari ureena! / Oprislavna prije vsegavika! Bogom ivim zbrana! /O umiljena divo Marije! /Gospoje,ti siblaenih patrijarah uproenje./Gospoje,ti si blaenih prorokov isplnen'je./ Gospoje, ti sian'jelsko pozdravljen'je. Za lat.chorus angelorumu (Della Bella,Belostenec,Stulli) javlja senazivandeostvo. Kavanjin:Vrhandiostva,andiostva drkhi-,lat.archi- kao prvi dio uprvi, starijiu hr-vatskom dobiva razne oblike:arhi-,arki-,arci-, ari-,akri-.Najsta-riji uNovom zavjetunazivaju se arkhdngelos,lat.archangelus, a staroslavenski arhangelb. Mihovil Arhangelarhandeli Mikoioarhandeo arhandio,arhandjel,arhandjela(Stulli),od arkangelaRafaela molim blaenoga Mihovila arkandelakoji je tebi po arkandjeluGabrielunavijeten(Akvilini), Mihaela arkanjelja ... U Bibliji su poimence spomenuta samo triMihael (Mihovil), GabrijeliRafael.tradicija poznaje jo Urijel,Bara-hijel(Maltijel), Jehudijel Uofijel)i Sealtijel(Zeadkijel). Za lat.Chorus archangelorumima Kavanjinnaziv arkandelstvo(Po-glavice arkandelstva). Andelika jeljekovitabiljka(Angelicaarchangelica)izporodiceti-tarki(kravujac).Iribakokot (Triglidae),poznatija kaolastavicaili se imenima koja se temelje na sadrajuDo toga je moglo zbog velikih prstolikih prsnih peraja(JaFa,1,175).9 Nai su likovi andel (Pag, VeliRat),angjel (Silba)i anjePO(Olib),dok su proireni ob-lici andolet, anzulet (Stari Grad), anzuleta (Rava, Sali, Vrgada), anzuleta (Lovran)i anzolet (H)preuzeti iz ven. anzoleto.Na Olibu jo su anjel od grote i anjel od sabuna (Lepidotrigla). Skok (ERj) dolazi do da prema izgovoru tal. ge > ven. z imamo potvrdu u imenu upan Anul, knezb Anb(14. to od ven. Anso, Anzolo.Odatle dalmatinsko prezime Ilustracije radi evo nekoliko prezimena s Visa i Hvara, koje je s velikim maromizraznihvrelaprikupilaNevenkaipubliciralau mnogim radovima,a etimologijski su lako 9JaFa (1,72):USredozemlju je veoma rairena slika sadrajai to prvenstveno na galoromanskomfranc:ange,angedemer;provoangel,pei-angeuNici. tajrelativnostariihtionim,DuChangeizrijekom kae:'Squatinam nostri,Massilienses, GaJli,Ugures ange/um vQcant,a similitudine Angeli picti, cum alis expansis'. (... ) Kod nas slika se da nije iskoritena. Istina, Hire navodi za Veti rat kao naziv za Squatina laevis, alioblik je za tajizrazito kraj teko prihvatiti. 10Kod angje! i anje! -gj- i -nj- dva su fonema. 22 ANGEL Angeli,Vis(1537.godinespominjesekaozakupnik FranjoAngeli); Vis(popopisuradipodjelesoli1673.godine);(Agnich, Agniich), Angelini,(Angelov,Angel,Angelinov, Angelinich, Angelinis), Vis(knjige i umrlih od1628.do1797.); Vis(popopisudua1798.godine,te u JelsiIvan vlasnik gajeteod1 do3tone po popisu iz1808.); Angeli Radovani, Vis(knjige i umrlih od1798.do 1900.); Angelini, Jelsa (Bernardo Angelini, Ivan Pavo Angelini,Piero An-gelini - izpopisa u Jelsii njihovih vlasnika,1767.)11;otokHvarodnosnovlastela,izpretkomunalnogvremena); Angjelini, otok... AndeIko jemukoime.enskoje Angelina,odnosno Andela, An-delijaitd.,hipokoristikAndateAnjda,Andua,DelijaAnde/ija; Bukovica 13), Jea (Lika),Dea, Jena... Veza i Ivana Senjanina tema jemnogih narodnih pjesama. Rinaldo Nali u Bogomolju na Hvaru zapisuje pjesmu u kojojsedjevojka tuida nemanikakvih vijestiosvomdragom,pa nabavljakonjaiideu potragu za njim(NpjOH, 326-7): Ovako je besidila: / Andjelijo,draga moja, / jesi mi se pisam napivala, / kola naigrala? /Govori joj Andjelija mlada: / Bora tebi,staramajkomoja,/nisamti se pisamnapivala,/ kolanai-grala,/temolim,dragamajkomoja,/ jer sumene druge /da bi one platno prodavale /bi sebi konja kupovale / pa dab' ileSenjuna krajine / za vidjeti to je od Ivana./ Jel' seIve(bolom) pobolio,/01 se junak drugomoenio,/01 crnomzemljom omilio. 11 Angelini,imali trate za lovna srdele (1795.),Angelini,prema statisticiiz1808.vlasnicimalihbrodova.Mate Angelini, komisije zavodeiputeveuHvaru(umrolB07.).Lazar Angefini,vlasnikgajete od1 do 3tone.Matij Angelini, vlasnik trata za lov na sardele (1805.). Jakov Angelini, sindik u Jelsi (1823.). 12Jakov Angjelini, zastupstva u Jelsi, zavrijeme francuske uprave. 13ivko Antroponimlja Bukovice,KK,Split,1988.,78. 23 Apelat Stupnjevanje sudbenevlastinalazimo urimskompravu.Postupnim izvanred!Jogpostupkapojavljujeseiinstitutappellatiokao suspenzivniidevolutivnipravnilijek.l UJustinijanovodobaappellatio postaje ustanovom postupovnoga prava.Bila je doputena u svim ikaznenimpresudama,osimonihkojejedonosionajvii sudac, pa sepo prirodi stvari nije imalo komu dalje aliti. Na apstraktum apelacija dolaziod lat.glagola appellare (ad + pellare, gdjejedolodopromjene konjugacije,iz uprvu, pellere > pellare). Indoevropskikorijenmoemorekonstruirati apeill (opomena)i letonskogpelt (koriti).Tajseevropeizam struk-turi pojedinih jezika(tal.appello,franc.appel,panj.apelaci6n,engl.ap-peal,njem.Appellation,rus.apellacija ... ).Javljajuse,dakako,i nazivi.Sredinom19. u nas pozov prema njem.prevedenici Beru-fong(poziv),teizvedenicepozovnirok(Appellationsfrisit),pozovnisud (Berufongsinstanz) , pozovna oblast (Berufungsbehorde), pozovni put (Beru-fongsweg)i pozovljivost (Appellabilitat).2 Hrvatska zakonodavna praksa to u priziv, to sei ustaljujeu drugojpolovici19. Unaojsusepravnojstarini,kakosejasnovidiiz Prinosa,upotrebljavale apelacija, apelaciun, apelacion, apelati se, impf.apeIavatise,apelivatise ...Dananjijeoblikapelirati(prizvati, se)doao preko izgovora.Nekada seuglavnom govo-rilo apelati tal.appello,appellare). Pravni termin apeo ili apel (priziv)poznat je od15.Mi se apeli-vamo v dvor rimski (Acta Croatica, 124).3 . Ki bi se sazval ili apelal konciliju .. , Koji seodzivaju ilinazivaju,to jest apelivajuod pape rimskoga Presuda donesena u prvom stupnju nije postajala niizvrivom ako bibio izjavljen priziv,a bi spor prelaziou nadlenost viega suca,kojibipostupak vodio po svojemuvjerenju,bez obzira napresuduu prvom stupnju. 2Juridisch-politischeTermina/agie.Deutsch-kroatische,serbischeundslovenische Separat-Ausgabe,Wien,1853. 3Ivan Monumetta historica Slavorum meridionalium(UstineHrvatske),Zagreb,1863. 24 APELAT kzboru.V. Tuje spravnasentencijabez prodiljenjaiapela (cit.ARj). Baltazar (Valtazar)u Zborniku sadanjih pravnih u ju-nih Slovena(ZbPrO,568)zapisuje: U Hercegovini,ako bi trebinjski medlis neto krivo osudio,a i pravo, pa se krivo jednome od dvapozove sena apelatorni sud u Mostar. UCrnoj gorinemaapelacije,negotomuosudienatnaCetinju,red mu je sluati,dabi mu seikrivo U Boci toosudi kojaod tri p retu re (risanska,budvanska i novska)ili kotorski okruni sud,apeluju stranke na apel zadarski. Apelatimapotuitise,alitiseviojinstanci,apeiirati. TakoMateHrasteuizBrusja(Hvar)donosivieprimjera zaa#l (apelacij6n,apelovat). sonapfl nasUduSplit.Avukltt je apelacijunnatribunaluZadarumoje'ime.Pr'Oti'OdlukesudauStoren Gradu apelala sonna Zagreb.Oni avukltt i(z) Splita dObar je za apelavat. Jure Roki(Vis)rekaobi:Oto semetnut na baloneu od provdi imirit se iznova,aotosezove apel. Apelat(apelat) nema uvijek strogo pravni sadraj. U Sumartinu (SumRj) sei Apelaj nabogu! - tuime Bogu.'jei u Trogiru(RjTro): Dobija si dvi po glavi pa se apelaj bogu.Na Visu imamo originalan Eto ti tati,sad mozefapelat na perdemekinje.Perdemekinje je zapravo fantazijska kojom sekazuje da je bespredmetan svaki prigovor, da se moe alitinekojfiktivnojinstituciji,na primjer upravi vodovoda. u ARj,kad lIpeoi njezineizvedeniceupu- nasnastatut. Mala plemenska upa Poljica vjekovima je ne samo svoju autono-miju i rodovski poredak,negoi svoje zasebno pismo, za kojeupaleografiji prevladava znanstveni termin izveden od bosanska azbukva, bosanica.To pismo,kojeseunaroduponekadpogrenonaziva glagoljicom, bilo je zapravo poseban tip hrvatske Najstariji spome-nici hrvatske recenzije jesu:ugovor Kulina bana, nadgrobni natpis kneza Miroslava u Omiu, Povaljski prag i Povaljska listina. Najstariji sa-rukopis statuta iz15. pisan je ovim pismom. Evodva (64.i 65.)ukojima sespominje priziv.Uzagradama donosimo prijevod manje razumljivih (PoljSt,62). Tkosene bi kuntentao[sloio]o odluci, dopita[koju donese]kupan [skupni]zborPoljic,voljanse je dvignuti[moe dalje]iapeleti prid kneza kad ide; a u njegovi volji stoji dodrugoga zbora,ako se apelati. 25 APELAT Ako li je o knezu,kada knezgre okolo,ondaj dopita,ako bi se ka strana ne kuntentala,voljan se je apelati prid gospodina kneza spliekoga; iunjegovi volji stoji dotretjega obroka ali se apelati ali ne. Inemore senitkoapelati iz sileali zlevolje prokurator pre negoseima odstati po zakonu usamo-est ljudi[samoest,adj. jai jo petorica],odloe akobi bila kojahitrost ali privarka,ima seraza-brati.Ni iz ne more se apelati, ili kada iz jurzbog prime porotnike,li[ni onda]ne more se apelati. 26 Arbanas Prema (Albanien, Albaner, albanesisch)i talijanskom (Albania, albanese)danas segovori i pie Albanija, Albdnac,Albanka, adj.albanski ... Umjestotihnaziva,svedonedavno,osobitonajuguDalmacije,seArbanas(Arbanac,Arbanka)ilipoanalogijipremapluraluna-in Arbanasin,adj.arbanaki(arbanaski,arbanski ... ),aimejezemlje-Arbanija.1 Otome itoponimiArbanija(naseljena u blizini Trogira)te,tonam jeposebno vano, Arbanasi,nekad selokod Zadra, a sada sastavni dio grada. Indoevropski korijen naziva je alban, dakle isti korijen koji se po svemu krijeiutoponimima kaotosu Alpe,Albona(Labin)i u bijelestijene,bijeligrad,bijeleplanine ... .Na temeljutog kori-jena,nastalisu, zakonimai izrazau je-zike,razni oblici za ime tog naroda. Albanski: arben, arber,arben!,arber!, arbenisht,arberisht,slavenski:arban,raban, abelph6s,aberph6s,ar-nabitys,turski:arban,arvan,arnaut,arnavut... 2 Skok osnovu ovog toponima vidi upredindoevropskom alba(brijeg). PlinijeStarijiu knjiziNaturalishistoriaspominje populi Albenses (albanskinarodi kojisu na Albanskom brdu primati meso3). Valjatousporeditii s imenima rijeka Alba,Albula,odnosnospritokom Drima - Lab.Ovo ime se,kako tvrdi Skok, po slavenskim fonet-skim zakonima i u Epiru: Lab kao plemensko albansko ime, odatle pokra-jina Laberiukojojjeplemenastanjeno.Naziv zemljeRabanija (pisano iRbbana) jeod1493.godine.Ujednojispraviiz17.nalazimo: providur od Kotorai Rabanije.Arbanites etnika od Arbanum,stanovnika grad Kruje(kod Kroja),kako se ----------- Skok i drugi smatrali su da se tajna starinaziv bez potrebe zamjenjuje. Podrobnije:Gustav Meyer:EtymologischesW6rterbuchder albanesischen Sprache (s.v.arber),Strassburg,1891.; Eqrem j(ljuto> juto)i ijekavskirefleksstaroga jata (mlijeko). ady.ljutuDubrovnikuimakiseo.Kaokod (SPH,3,321): Pak na kriu trudan dosta,o Jesusema sladosti,/meu lupei raspet osta uboljezniiualosti,/gdjetetrudnaoznobieterteednabeznapoja/ ljutiem octomnapojie,dasesmuti duatvoja;/ativincane edniee,ni takodjer bistre vode,/neg milosti,kojomhtjee sahraniti svenarode. Na istomgdje sepila bikla [v.]pravilo sei od kvasinei mlijeka,danas dobro poznat jogurt iderivati. 51 Brikula Amo bacit na brikulu! AngelicoPrati(VEl)dajesaetudefinicijuigre:Giocodicarteche fonnoin due o quattro; tre carte per uno e una in tavola,che elabriscola. Brikula je vrlo rairena kartaka igra za dva ili dva para. Pune karte nose od dva do jedanaest punata, a dobiva strana koja sakupi preko 60od120punata(po60jenerijeeno).Br'z'kulajeadutkoji seotkrijekoddijeljenjakaratanaigre.Duperajuse,naravno, talijanske karte s boje:kupe[v.],pade[v.],batoni[v.]i dinari [v.],ilipo viki:kupe, !pOde,bastl/ne idinore. Br'z'kulaunekim igrama[v. treeta]mogu biti tri iste karte[v.akua].Otuda frazemdobiti brikulu - dobiti a sesin Augm. briskulun (LV]) brikulu kada igraju samo dva (imaju po karte i u svakom se krugu bacaju dvije karte). To seuKor- i Splitu,a i drugdje,zove - duplabrikula.USplitu(RVS)jeimpf. brlkulat(igratibrikulu),pf.nabrikiJ.latse(naigratisebrikule),gl. im. brikiJ.lanje ...U Visu pf.zabriskulat: zabriskulat jednu.Dem. brlSkulica (LV])jemaliadut kojise koristida bisezasmetalo protivnika (pasatbrUkulieu).Dodajmo kojuizBolaBrikuldju ftihdvo povaz don.Pasoj br'ikulu da sene b'i troco ... smonedvojbeno preuzeliiztalijanskihdijalekata(npr.u skombriscola),alinjezinaetimologijanijerazjanjena velikom broju pokuaja iiznesenih prijedloga. Vojmir Vinja(JE)tvrdida jetajkartakitermin nastaoiz ven.brisca - sitnica;kojebipotjecaloizfranc.brisque(usp.panj.brisca,ka1abr. brischia,sardskibrisca/bresca ... ),anajvjerojatnije jekeltskog podrijetla. Oprezno na termin brike(smrvljene sjemenke od maslina).U starijojtal.fazinalazimo bricia i briciare - mrvica i razmrviti. U igri se mnogo govori, a doputeno je i dovat mate, tj.raznim gestama obavjetavat Igra je puna mediteranskog uura,gdje je vjetina govorenjapresudnija od snage karata uruci. 52 BRIKULA VianinAndroRoki-Fortunatobiojedobarbriskulont bri-kule)pajezakarige[v.karik],atosuasiitrice,tezadrugeobu cene k6rte(slike)zapisao ovemote:as(muki karik) - seusnice; trka (enski karik)- iskrivi seusta na stranu; krolj - setrzajobim obr-vama prema gore; konj - se trzajs oba ramena; font(fanat) -setrzajjednimramenom;molabrUkulica- pomicanjemmalogprsta; kdrigfuresti (kojinije adut)- otvaranje usta. Liina [v.]ven.lisso)nije posebno 53 Bunja BunjelllSUrazvijenogoblikapoputistarskihkauna,apogotovone poput puljikih trulln,ali svojim jednostavnim oblikom kao da su jo vie povezane s tradicijom to seeu daleka pretpovijesna vremena. Duko uknjizi bunje(Supetar,2000.,21-2)otoj malenojosebujnoj uvidunjezinoelementarnoi sim- pie: Kolikogod dimenzijamamalena,atehnikom gradnje jednostavna,ipak p redstavija jedan od osnovnih spomenika gradevinarstva kojimbi morale po- sve povijesti arhitekture.Odnosi gradnje,gradevnog materijala ioblika,namjene iivotairada,pridaju jojstanovite monumentalnosti.Ona ima elementarnu gradevinsku simboliku poput egi-patskih piramidaili srednjovjekovnihkatedrala,i pored svojekrajnjeneu-glednosti. to je jedina gradevina koja je,u neizmijenjenom obliku, preivjela godina,istog oblika,istetehnike gradnje,istog gra-devnog stila.To je prva gradevina koju je svojimrukama podigaoiziavi iz boravita,ali kojom sei danas koristi poijo-privrednik koji sedonje moda doveze automobilom ili traktorom.Njezina je jednostavna,elementarnadovitijivostsavrena,euklidovski jasna,odre-dena inepromjenjiva. Bunja je teaku Tajstan[v.]josezovepoljarica, (ibenikiokolica),pudariea,naHvarutrimilitrin (jama),na kula, u Visu oI poja, a u Istri kiLunili kaeta (casite,casette,casone ... ).VidimoihnaPeljecu,uKonavlima,gdjesu neto gabarita, viekao dio suhozida. Od bunje postojei izvedenice:biinjac - natkrita pregrada u mrtvo (Brusje), pa - voda u dulibi,u pokopanom mistu, zakrivenu 54 Kaldaj7 naIQjualvor;moseu bunu Bunau ma imai.. udjelan kamen je prednja strana grubo Tmi dami udilobune za (ib.). homonimizbrodarske terminologije (bunja- jedanodkonopa za podizanje jedra),obradit na adekvatnom mjestu. BU NJA od veliki' stina,vaijadonje punosilazit (Poijica,ZbNO,1903.,94),a kaimoi da je bunjar svaka hrpa kamenja u (Crna Gora)2. Podrijetlonazivabunjenijepotpunojasno.je,paina bunjanaziv za jamu.Neki smatraju da od talijanske bugna(koara),drugiodnazivajameilizatimod konice (bugno),kao i od rupe za golubove,ili od rupe u zemlji za hvatanje zvijeri. Neki,pak, domiljatonalaze vezu sazemunicama uPanoniji,po kojima biiBunjevcibilinazvani.Ugovoru Hrvata bunjaje1. sklonite 2.udubljenjeuslami(kukuruzovini)kaoprivremeno sklonite od nevremena.UKninskojkrajini tako senazivala pokrivena jama koritena kao sklonite Novija istraivanja upozoravaju da nijeispravno navoditi vezu te nae sasvim toihimatal.likbugna,ajomanjesasvim tal.lika bugno - kameni konica.Vojmir Vinja 58)tvrdi da nijedopustivobrkatita dvatalijanskarezultata, od kojihsamoprvimoebitiuetimolokojvezis bunjom - zaklonom u suhozidu. 2Novo to mi ti je,da mi ti je,Titograd,1986.,197. 55 Butruga Danas jenaziv butruga, kojijekrajem19. zabiljeioLukoZore (Paljet,Rad,108,216)kaoplosnatisudzavino,na pod-nepoznat. Zore u biljeci daje usporedbu sa crkvenoslavenskim bbtarb -Skok u ERjnavodi da sebutruga u na Peljecu.tim, da se tajnaziv koristio, sigurno bi bio zabiljeen u nekom od peljekih (RTrp,KSR,navlastito RjPelj) , 2 a nije.Skokova druga lokacija - Smokvica na jeu RjSmo s akcentom butruga.Boo daje i etimoloku naznaku:dal.-rom.< lat.uter (mijeh),teireelaborira(ib.,44): butruga sudzavino napravljenod drva aliponekad i od mjeine.Mijeh sena lat.jeziku uter. tasavokalom,njezinizgovorzaHrvatebioje nepogodan. Trebalo je da sa Ivi - koje je kasnije prelo u Ibl - (us-poredi:Issa=Vis).Skok gornju izvodiod tal.botte,od lat.buttis,ali ne postie znakovitost ni smisao kojibutruga u sebi krije.Talijanskibotte bure, a butruga je neto sasvim drugo. Sufiks -ga ostao je od roman.sufiksa -ea(uterea). Anteu blatskog govora(RjBlat)objanjavada jebutrugamalidrvenisud oblika splotene za(vino i vodu), sadri do 5 litara.Danijel(Filo!,18)3 saznao je preko svojihinformatora (Dobrila i Kuzma Katropil)da jeuBlatunabutrugamaladrvena (jednajojjestranaplosnata,adruga ali i prava od 2 do 3 litre u kojojse za ljetnih poslova nosibevanda.Dakle,biobito sudkrunog,pravilnogdna, sasamo jednim na jednojod dugai s ms Praslavenskoishoditezab.rvamoglobibiti gen. Taje"posudarasprostranjenauslavenskim jezicima: slov. bug. mak. poJj.beczka, ukr. rus. strus. ... 2Uzgred spomenimo,kada smo kodda Nina (KSR)ima staru kunovsku - butura )sud u mlinici maslina (Bi/turan se grabi vrilav6da). 3Danijel nazivi,Fiioi,18(39-47). 56 BUTRUGA jedne i druge strane da sebutruga )>llosiuruci, alii remena prekoramena. TimeseopovrgavaSkokovomiljenjedajenazivbutrugaizvorno augmentativ(sufiks-uga4)u velika samoono toon pod 2:ma1azanoenjena polje produkat;brime,bremica uibeniku).5 Da je posrijedi talijanizam nastao od sintagme botte tronca(nepot-puna, krnja se i nazivom iz Vrbnika na Krku - butraka. Ivan ic (ZbNO,1900.,5,235)pie: Vodasenosi va kebli na glavi,a to je ensko delo.Ako mu vodu nosit, zeme butraku ali barilec,svee s konopcen,gori pasa skroz konopca od sikire,a ovonarame,pretisne zrukami,abutraka mu leena sve itakonosimu vodunarameni.Butraka je na jou od barilca, samol nima dna na kolo,negona delgovato,koti jaje.Iov okrut je od derva. Rabi pek redka,dokle je v zdravih en za nosit vodu,nego rabi za pejat voduna ivi,kadasedelalivanda ikada sedelabetenica[jama, ukojojsepolijeva vapno]: Za razliku odbutruge,butraka je znatno kako izgleda,serazlikuje samo po tome to jeod nje vie-strukoUnjojseprenosivoda,vjerojatno20-30litara,iudrugim krajevima poznata je kao bataluga [v.]ili botaluga, burilo, mezaroIa ili mizarola, ili i sl. 4Talijansko-hrvatski hibrid,nekakva izvedenica od talijanske imenice botte s hrv.nastavka -uga.s naknad-nim ubacivanjem glasa r. 5Vuk (SrRj)brema smjeta oko Knina - ploska za vodu od duica,,_(ARj)pretpostavlja da moe posta-njem bitihipokoristik od brl!menica (suduzak a dug,takoda se lasno moe nositi na ramenuilidva natovaritina konja). 6 (ib.,41)to izvodi ovako: tal.botte franca> tal. (sinkopom u intertonici) "bott' franca> hrv.(9) u)*butru(n)ka> hrv. butruga.U veljotskomlat. buttis javlja seulikubez e:bott,bUBt (Dalm,2,175.).Prijelazbutru(n)ka> butruga ostvaren je vjerojatno pod utjecajem dosta velike skupine imenica na -uga Uaruga,kaljuga,ostruga, poluga ... ),kojima senalazi i naziv bata/uga ilibotaluga. 57 Cokula poslovicuRekla je maneimacokula,poznatu iDani- (Poslov,106),Pel'runjela izgovara kaomolitvicu u Dundu Maroju(DjelaMD,394-5): Rekla je /ma je /ne ima cokula,/ crjevje je izula; /bosahode,/ bode; /nijesamtvoja,/ sva sammoja; / kakodoao,/ tako poao. Upravomojeitvoje,daklematerijalnadobra,bitansu zbivanja u djelu.Raslojenost se ina lmanjecokulica i nemanje (ib.,445-6): Jezus,abe Marija,kad seovakostavikojanakoga,takoni ijeni spi,neg svenjegasve o njemu misli.Ova moja gospoda,odkle je da je Maru otacdoniotoliketrgovine,tako ...Ah,zaboravihMarurijet dasesvratiu drapijeraLuke,dami donijet velutakarmizinazavesturu;ah, zaboravihida donijet drugu demakinabijela;ah,idasesvrati u kouhara za onu poctavu od dzibilina i za drugu od riza.Sjetna,sakrdjd [kroji,ije]kolikodaoviima gdjegodi dukata,terdaih crjeplje[crpi,vadi].Uh,brine veonepotitenice[prostitutke] tono sebulom [mau loim bjelilom od kukuruza]i usta na suhvicu [ustamausuhim dabuducrvena]ukoretuod abe;kad optoku koja od dzetenina ima na koretu, para joj da je njeka gospodavelika, - ucokulicah! A,sjetna,akodvananedjeljuvare[akodvaputtjedno neto skuhaju], ijo da im moe tobit! Aove? Odre od svile; to nose po od svile; kamare im su obstrte svilom; sve u srebru ijedu,ijedu vazda letute; svaka dvije kamarijere,koje ini posao ne imaju neg nju i kamaru njat,- akakoto! Jane smij'em joj ni ukamaruuljesti; ja kuhami perem,i jote s drugom. UGriuli se opet nalazimo u ulici Medu crjevjari,mjestu napastovanja godinjica,djevojakakojegospariuzimajuzaslukinjedoudaje.Aina radnome mjestuu nemilosti sugdje segotovoritualno cokulama.Omakala zdvaja (ib.,637-8): 59 COKULA Gospo,sramme je i govorit!Gospode su [malombati-nom]djevojke bit, a gospari da ih djevojke izuvaju [aluzija na seksualno iskoritavanje]; a Medu crjevjare su toliko tipance,er sve djevojke na variete [?]otidoe.Ai djevojke seitetie:ostavie[prestae]krasti gospodamhljebe, larad imavasiju,a stavie sekrasti od zrcalaca,i crljenogaibijeloga,i gunje sentat na prove. A gospode zaboravie i kuhat i posle a sto posal objednomdaseisveimobjednomzapovijedaju.Takozle, gospe,cokule letekako gradpo adjevojke u pustinju bjeat od gospoda. INikola (PSHK,9,73)cokule ueninobogatstvo (... s biserom podveze,uaprske ...cokule, pletene... )[v.opirnijina-vod u pantufo]. Marko (Poklad i Korizma)koristi cokule (Pisni,191): Dezuna sladolik Katunar / i raanj kroz njegov brevijar, /danjeganerani;on,cokulom zamah,/udri ga poramii [gurne] njimu prah.(... )ga petami/on pod njim duu /FraSu til Grozogapotarbuhuljusnu;/tarbuhbubnus toga, napoli hrusnu[pukne]./Ubi fraPostu rad cokulomSvejila/i akomtad vitezaGrizila. l Prvotno cokula jebila cipela, (calceus ligneus),po Vran- (Dict)sandala(graf.czokula -lat, crepida, tal. pianella, njem. Pan-toffel).Ta,po svemu drvena u suvremenih pisaca dobiva masivniji,reklibismo militantan oblik. Postalismonerazdvojni. smo provodili slo-bodne anetokasnije, smo sei zaljubljivali.sam bivati svjestan Petrovih nezgrapnih cokula,njegove kvrgave glave...(Vladan Desnica, Ivana Galeba, Vlist, Zagreb, 2004., 104). I dok se jo kroz poluotvorenavrtnavratabat njenihcokulanapred Svetim Andrijom,dokse jo nauglurazabiraocrnilepetnjenekratke pelerine, ja samkaokakav govedar silovito za njom zazvidio da sumi ui zazvonile i frcnule suze kroz trepavice,zazvidio prodorno i resko ...(Slobodan Novak, Mirisi,zlatoitamjan,Vlist,Zagreb,2004.,134). Aon,nesretan,ne dos-pijevani da popridignemantijukod stepenica,pa se i pada kaoda sumu povezane.Napokonmuuspijeda svojsitni,bojaljivi s njezinimorijakimstupanjemuokovanimcokulama...(Ranko Proze,MH,Zagreb,1948.,23).Odazivga blie, suse skakutavi,goljavikoraci cokula(Jozo 60 Dezun< tal. digiuno(post).Sutil Ni.Kod setajnaziv neupotrebljava.To biodgovaralo parunu [v.]na jedre-njakuilibarbi[v.]naparobrodu.Distinkciju iumjesnom govoru na Peljecu 82):Da brod moe ploviti, arma ga vlasnik - gospodar kod malih parun kod bracera i trabakula ... . Gospodar kada i gdje se loviti, na kojoj poti, na koliko uza4 (na pet, na est uz... ).Mora imati veliko iskustvo u poznavanju morskih struja, vjetrova,dna isvegapovezanogsribarenjem.On sesavjetujeis ostalim tovariima,osobito sa starijim i iskusnijima.Ostatusu gospodarai artama ------------------------------------------------------Romana Ribarstvo i ribarski uMalom lu,AdMar,1985., 4(119-177). 3Izvedenicana-ar lat.-arius)gospodlIr imavie gospodin,vladar,posjednik,vlasnik,Etimologijskijesamoslavenska.Izindoevropskogsemogu samonjezinielementi("ghost-,*pot-). Pretpostavlja se da je praslav.sloenica od*gostbpodb(=lat.hospes). 4Oza- ribarskoue,konopkojimse mrea,Rjl:Dugastokolo50 pai,oHkolo80 m.Npr.zapovijed:Zgiblji uzei kalome!Ribarizovu uzakonop dug odosamdeset do sto metara (PRj). 76 DRUBA (sredstvima za ribolov)duhovita je crtica koju prenosi Ante Kursar prema kazivanju starog tovaria Ive Lile(epRib,98-9): Ribari toputratu.Bacajuzategu,anaukir [onajkojikomandira zate-gom] - Gospodaru,a jesmo li vezali brciij?5Gospodar semalo zamisli i - Abogati,veza si gati! Na to naukir ozbiijno: -Ja?Ja gan isa , veza. Onda gospodar stane betimat,okrene se sumpra druini i - Da nije vezabrciij! smosesmunili! Oli potezati s otvoreni' brciijo'? smo dolin,zunjeskativode?...Diimo je epe gori! Dokle je gospodarbetimaiijutijase,naukir mot druinida je brciij vezan i da je sve uredu.Naukir - Kakav siti gospodar, pa ne p ogijeda ti,ka' smo topili aku, je li vezan brciij! Onda jedan o druine - Ajmo,topimo je daije pa bude! je utren.Nijenego na tri uze. Druina nijetila posluati gospodarada setrata die.Bacili je svui po-tegli.Ka su umali,brciij vezan,a u saki ribe za smih.Samih liganj bilo treset kili,a gaunonajmanje duplo. Onda gospodar vasveseja: - Sa' sa' se sitija.Bogati, ja sa gaveza ...Godine su pa se zaboravi. Na to mu naukir: - Sa' ka 'je bogato,veza si gati. Jesi - kaj moj tacu grebu.Da ganisa veza,oli misli da bismo sebili potezati za babine godine! Gospodarevomjestojeu picolu[v.pical],6a u parapetu[v.]jekad setopi i stee mria.Ponepisanimpravilima,sezna toradiuod-vremenu.Ili,tonije daradi.Na primjer,ribunikadane konjui[v.kanju]kaoostalitovarii,kojisebiizaberunekuribicudaje ispeku.Spava pod krmom prvi do glavom okrenut u lijevu stra-nu.Pod krmu ulazi kroz parapet. Kumandir tal.comandare)je najvaniji od svih tovaria.Poje odmah do gospodarainjegovprvi savjetnik.On mora bitiiskusanribar 5Brcilj jenajzadnjidio sake.Toje otvorkrozkojisepraznisvetoseulovi.Dok semigavicapotee,brcilj jevezan(stisnut)konopcemkojisezoveuzica.Naziv brcilj valjda dolaziodtoga tokrajeviuzice,kadsenjomevee otvor,nalikujubrkovima. 6Pical (Rjl) - otvor nakrmenojpalubileuta gdje stojitimunjer. (Rjl)- uzakprostorupramcui krmibroda,podnica (daska)kojasluikaopolukat.Na pajoluod oj prove je nogami sta gospodar kad je bi u parapetu i zapovida s lovum,a bi tote spaunki jebi najmanji. 77 DRUBA od zanata, srednje dobi ili stariji,pametniji. Na ikom leutu s migavicom kumandir se osobito mora iskazati pri topljenju mree.Upravlja kretanjem brodavikanjemimahanjem. (RjI)kae:Kumandirostane na krajuizapovida,maerukami ili s kapunuruci,da ne bi skrenuli zrote ku je reka gospodar. takou ime bojeilina zmorac,na jugo,pravoi sl.On i gospodar koliko sepote-zatimreana jednojkrokadi8 ikada sekrenutinaprijednadrugu. Za vrijemestiskanjamreeonulaziubrodi mreunakrmido gospodara.Iz mora digne kukulj,9 tj.krajsake Kumandirnemijenja jednog gospodara po viesezona,apo-nekad cijeli svoj ivdt ide na ribanje s jednim gospodarom, s kojim je ujedno i prijatelj, i kum. Ponekad je kumandir vjetiji u ribarenju i od samog gospodara.Kumandir spava pod krmom dogospodara s glavomulijevo. Pokrivaseskupaskrmiromistimkabanom[v.].Podkrmuulazikroz oit,a ne kroz otvor na krmi,kojijerezerviran za gospodara. Zbog sigurnosti plovidbe svaka stvar ubrodu ima svoje stalno mjesto da semoe bez razmiljanja u svako doba, danju i I ribarska se druina, jer su odluke nagle i treba ih odmah izvriti, a opet na sku-prostoru, mora drati strogog rasporeda, pa su propisi ponaanja do najmanje sitnice kako ne bibilo oklijevanja i zabune. Kao gospodar,tako ni kumandir nema svog vesla.Njega se prihvati samo kad sevoziu smjenama.Pri jedrenju je na strai s gospoda-rom,uz devetogaili potparadira, dok se sviostali mogu odmarati pod pro-vom ilipod krmom,prema tomu gdjetko ima svojemjesto. je pouribarskojdruini krmtr.On jena vesluod krme, koje je najvanije jer upravlja kretanjem broda. Krmir mora biti jer svojin veenjun guverna brodun(RjI).Nakon preijavanja,krmir s gospodarompreveze leut s prihodita na stiskanje. Tada sortira ulovljenu ribuukaete,stavlja ledna ribui onjojvodiKaduredi ribu,idena ijanjeitamo gibljeistegnuteuze izmora.Pri zadnjem lova,tj.pristiskanju,krmir mreurukamaizmoranakrmido kumandira. Dunost krmira je da iznosi na obalu ribu za jelo tovariima.U vreme-nima oskudice, on je dijelio kruh. Krmir spava pod krmom do oita i po-kriva seistim kabanom(grubi vuneni kaput)zajedno s kumandirom,koji spava do njega.Pod krmu ulazikroz oit. 8Krokada(Rjl) - poloajna obaliodakle se mrea. Za krokaduvaljada jemista, jerbo kad jedan ribar dojde dokrajagori,drugi mora kraj mora zapicati j opaati se nakrok i okrutiti uzu. 9Kukt1lj(Rjli) - krajsake na mreimigavici.Kukulj je uski,ali se isto za sprazne kreza nj sve je u saki. 78 DRUBA Sredir vozina vesluojsrede,kojejenaj veslos desne strane. Ion morabiti srednjedobi.Brine sezaunosii iznosi vino i vodu, pravi bevandu [v.]i je iz barilalO pri svakom jelu u divull ili u siisak. (bukara). Istee mreu iz mora na strani prihodita. Pri stiskanju migavice sredir trapa veslom da riba ne bjei iz mree. Spava podprovompokrajtrastanira,skojimsepokriva istimkabanomdaim bude toplije.Pri spavanju dri glavu ulijevo.Pod pramac ulazikroz oit. Potparadir jena vesluod potparade12 (parada - krme na soha;tal. parata) naizmjence s devetim.Ne mora biti jak. ili stariji i slabiji Nekada je na tom veslu ponekad bila neka djevojka, sestrailinevjestagospodara,kakobi donijeliviedijelova lovine.Isteemreu sastrane Prijedrenju stojina strai s gos-podarom i kumandirom,mijenja se s devetim.On i deveti stru ribu i sebrinu oko pripreme jela.Iznosi na obalu kotlenicu za kuhanje. Spava pod provom trastanira i devetoga,s kojim sepo-kriva.Glava mu jekod spavanja okrenuta udesno.Pod pramac smije samo kroz oit. je ubrodu toliko ribara koliko ima vesala,ali kod nekih vrsta ribanja moeih bitimanje,a i vie.Na primjer,kod migavice jeuleutu devetribara.Isto jetako i kod trate,od koje zapravo naj-stariji ribarski uMalom Hu. Trastanir, kao toi samoime kae,vesla na trastanu [v.],ato je svr-etak palube. Dunost trastanira je da die i sputa jarbol. Zbog togamorabiti Mreuisteesastranepriho- a pri stiskanju migavice on je na puntalul3. Pri jedrenju po runom vremenu svitovarii(druinari)su redovitona nogama,osim trastanira, po pravilu: Jarbul gori,trastanir doli.On spava ispod pramca, prvi do oita, kroz kojiulazii todo sredira,s kojim sepokriva.Leis glavomna lijevoj strani. Deveti seusvemuizmjenjujes potparadirom,zbog inema po-sebnoime.Njihdvojica voze potparadunaizmjence,amijenjajuseina strai pri jedrenju.Ostaju na obali zavrijeme stiskanja pod uzom,tj.pri-dravaju brod uz obalu. Mreu istee iz mora skupa s kumandirom i sigun-dirom.Pomaekodkuhanjajela.Stiskamreunapramcu.Spavapod 10Barila - vrsta posude, stara talijanska mjera zaulje,vino i sl.zapremine oko 66 litara. 11Na lu se kae dia.Drvena posuda s jednom produenom dugom za(4-5 I). 12UMurteru sekaevesloo' prove (Gajeta,47). 13Punta (Rjl) - prvo mjesto do mora pri dizanjumrea izmora ubrod.Onimi ki steu mriu napunta/u,platu kri;,a najkofi namu naolovu. 79 DRUBA provom potparadira, s kojim sepokriva, i sikundira, i to glavom udesno.Pod pramac ulazi kroz parapet.Funkciju devetoga obavlja a u starije doba to je mjestopokrivalai djevojka. Sikundir (drugi,tal.secondo)vesla od sigunde na pramcu, dakle dru-gim veslom u leutu. To je mjesto u ribarenju koje se daje kakvu novajliji, pa i djevojci.S ovog semjesta doskora postaje potparadir ilideveti.Sigundiristeemreuodijanja.Za vrijemestiskanjamree ostajena kopnu pod uzom.Brinesezaulje,kojeunosiubrod iiznosiiz broda. Vodi brigu o spremanju ribe za jelo skupa s potparadirom i devetim. Za vrijeme jela posluiuje tovarie vinom.On vezuje i odreuje brod kod pri-stajanja i odlaska. Spava pod provom do (pajola koja slui kao polukat) s glavomudesno.Pokriva sesam.Ulazipod pramac kroz parapet. Provir vozina vesluod prove.Pro vir jeslabija osoba.Unki nemore jako voziti, jer je mali ili stari ili nima horce (RjI).Njegova je dunost da topii diesidro,da savijai odvija jedro,da sebrine zakruh,kojiiznosi na obaluzavrijemesvakog jela.Dok ostaliribariikuhajuribuza jelotovaria, provir sebrine za spremanje sipenje14. On potee mreu sa strane a stiska na pramcu po redu.Spava pod pramcem i to na glavom okrenut udesno.Ulazi pod pramac kroz parapet. Kod drugih mrea, kada je u leutu samo est ribara svaki vesla na svom veslu.Utim gospodar je potparadir.Tada pod krmom spavaju samo krmir i gospodar,a ostali svi pod provom. Pri ribanju gaj etom gospodar veslanatrastanu,aspavado ispodprove.Donjegaje potparadir, zatim sredir i trastanir.U gajeti je krmir ujedno i kormilar. U kod srdelara jeuvijek trastanir,a krmir. Dok kod zimskog ribanja sviribarispavajuugajetiispodprove,kod ljetnogribarenjakrmir spavanakrmi.Onsebinapravitenduitakose zatiti od nevremena. Komanda u leutu uvijek je na krmi, a u gajeti je na trastanu, odnosno na provi. Kaotosvaka stvarubroduima svojestalnomjestoilikaotosudo najmanje sitnice radni zadaci, tako su i propisi pona-anjapri jelu. Svaki ribar ima pravo sebi izabrati neku ribicu (konju)za jer se zacijeludruinu pripravlja samo leo(kuhana)riba.Ta riba ne smije biti 14Sipimje,pl.t.(Rjl) -naziv za sve glavonoce.Lovili su s migavicun, su dosta gif i noga i malo sipenja. 80 DRUBA strgna,15koja semoe skuplje prodati. Jedino gospodar ne konjui nikad, da ne dade loprimjer drugima. Svakitovari svojkonju dri,dokseneidejesti,krajsohenakojoj vesla.Ribar redovitonosiu depu britvulinl6 s dralom od drva, tal.britolino)kojimribu,pravisebi zaribe,udela zbicu,17 tj.zailji drvce kojim jede mjesto viljukom. Za spremanje jela brod nosikotlenicu(metalni lonac bez otrog prije-lazaoddnana gornjidio)kojaseobjesina kuharicu(drvenamotka),a ova seosloni na dva kamena kojima seloi vatra.Potparadir iznosi na obalu kotlenicu,a trastanir - kuharicu. Hani ne nose drva'za kuhanje,nego ih uvijek uberu na licu mjesta.To jesmrdela, kadulja, i razna morska naplavina. Jelo se sprema uz obalu, negdje u zavjetrini, na mjestu. Drva naberu mladi tovarii.Oni ribuzajelo,kojukrmirdonesenaobaluu bujolu.IS Jede se slabija vrsta ribe koja ima nisku cijenu, na migavici redovito gire isipenje(sipe,hobotnice,muuni...),anasrdelarisrdele,bugle, aruni.Svakiribar posebnosvojkonju.Jedinogospodarne nego mu netko ponudi od svoga. Riba se na zbici koju svaki ribar ima i dri ju zataknutu ispod bande u brodu.Kuha se za sve zajedno u jednom ili vielonaca.Oko spremanjaribebrinu seredovitosigundir, potparadir i deveti u leutu. Jedino sipenje kuha provir.Loe sedvije vatre. Na jednoj sekuha i tu imaju pravo svojkonju samo oni koji sebrinu oko spremanja jela.Druga vatra je tzv.komunada.Tu peku svojkonju ostaliribari.Najprijesejede riba,zatimsipenjeakogaimaina krajugire(namigavici). jedesvakisvoje,akuhanoseiskreneu zdjeluizkojeseuzimljezbicom.Akouribanjusudjeluje vie brodova,onda ribari svakog broda jedu izposebne limene zdjele. Maloiani ostaju na ribanju vie dana. Na migavici vijaz (jedno puto-vanje,tal.viaggio)trajeoko20 dana.Stoga ponesu od kruh,uljei vino,to svemora priskrbiti vlasnik mree,a to senjemu od bruto ulovapripodjelinovca od prodane ribe.Na polasku se nosi krUha,tj. oko 20 turta (glava)po 2 kg svaka.Uzme se dva barila vina, tj. dvijeod po 66 litara svaka.Nosi sei barilo vode.Umjesto kruha prije su senosili [v.](neka vrst dvopeka).Nekada sekruh dijelioi

15Strgno(RjJ) - kvalitetna bijela riba.Jeste strgnoga z girami? 16Na Vrgadi (RjVrg) - brituli". 17Zblca (Rjl) - drvce,iba, U prvanjevrimekad ni biJodosta perunoh,ribari bi naotrili zbicu i njun ili. 18Buje) - drveni s dva uha i konopcem;manja posuda s na brodu (tal. bugliolo,ven.bugioI). 81 DRUBA tooko jedne funte dnevno(45dag). Ako su bili svaki je dobio po 3 dnevno.Kruh jedijeliokrmir. Vinom posluuje sigundir u leutu, a ugajeti potparadir, i to pobrku. Najprije ponudi gospodara,zatim ostale druinare.Nikad ne pije pojedinac sam,negokad sesluitisviseredomobredaju,jer mora svakidobitijednako.sepitikad prvi drui nar Dabo'. serano,na migavici zimi prijea neto prije zalaska sunca. Pri semalo posjedi, porazgovara o ribanju, jedrenju, raznim doivljajima,pa i o vukodlacima i vjeticama. Vrlo malo se govori o pri-vatnim poslima. Vino sepije dvaput dnevno,uz i i to kaobevanda u od-nosu dvadijela vina,a dio vode.Na svakiobrok ribar popije jednu litru.Kad je ulov,popije sei koja viei tocijela,da seproslavi, apri velikomulovuznalosepitiizdiveilisuska,kolikotko potegne.Za topostoji izraz - Napiti setreso!19 19Treso,adv.(ven.tresso) - krivo,koso, ... 82 Facada Priklesanikamenformirakrivudavefugenepravilneirine.Uzidugdje jekamen upotrebljava se vie buke,a urazmak rubova kamenja, zbog niveliranja redova, se kaja[v.]ili ponekad uske kamene S klesanim kamenom postie seuredan,pravilan niz.Klesani kamen jepravokutnog oblika na vanjskom licu,a stranja strana mu je iupiramidnom obliku.USplitu sezoverepod stineili rep odfacade. Sinia u selakega govora(RSel),to jerazumljivozbog tradicije obrade kamena na tom dijelupod natuknicom facada (obra- kamen,kvadar)imainizdetalja:greza facada- ugrubo njena facada;pilana facada - jednostavno strojnoiskrojena bez ikakvih ukrasaiposebnihobrada;facadana medije- facadanapovrini senalazeotiscizubluke(tragklesarskogalatakojisluizafinijuobradu kamena);facadana rigadu-povrinajeukraenabrojnimljebovima; tokovana facada- (alatomnalikna s nazubljenom radnom povrinom); facada na puntu - na kojojsenalaze tragovipiketa kojiimaobjestranepicastozailjene);facada riitika - kojajeintregvardana madJlei na da sesvikutovi podudaraju)iukvadri(ukutu od 90 stupnjeva), alinijefino ... Htca[v.ulice]dolazinaravno od tal. faccia(obraz;izgled, odnosno ven. fazza, fazaCa' Rampani>Carampani u vezu s kurvama (meretrice)? Bruka karampima podudara se s objanjenjem M. Cortelazza i P.ZoBija (DELI):caramp{ma - donna sguaiata,volgare,trasandata(razuzdana, zaputena ena).tek slijedikada vidimoda VesnaLipovac-(RB K-ji)pieda jezdenac kojiKotoraninazivljuKarampana dobio ime prema koja senalazila ublizini, a pripadala je venecijan-skojobiteljiRampani.Na ovom zdencuu starom dijelugrada uvijek su dolazileenepo vodu itu su odnevnim novostima ugraduiogovarale.Donosiseprimjer:ivIkodKarampane,pazna sveSve susedanas skUpileoko Karampane, novitadi.A (RBK-sz)biljeidakarampana pokvarenaenaidajeu sjeverozapadnojBoki ova pogrdni naziv za Kotorane. UKotoruzavrijemekarnevalskih sgradskimizlaziprigodni listkojiima dugu tradicijuKarampana.Uzgred,neko-liko je puta na Festivalu dalmatinskih klapa u Omiu nastupala Karam-pana(glazbeni voditeljNikola GoranFilipi(BetBr)upozoravada naalost V.Lipovacnedokumen-tirapostojanjeobiteljiRampani,pa neznamo jeliona uKotorudoista postojalailijeopretpostavcipremanavoduizBoerija. Usvakomostaje zagonetnokako sekotorsko okozdenca uBrusjunaHvaru.Aopet,oba (ogovaranje)odstu-paju od vrijednosti u ostalojDalmaciji (dotrajali brodili runa ena). Vinja (JE)smatra da kotorski primjer - zbog svojeg izrazitog paralelizma s venecijanskim - tradicionalnu etimologiju carampana, teda sezbog izoliranosti bokeljskei hvarske vrijednostimoe pomisliti na dva ili vie sredita iradijacije. zbogsupostojanjalikovascardmpioicardmpia(scanfarda, scagnarda),etimologijazakarampananije W.Me-yer-Liibke(REW)pomiljanaaustrijskikrampen(alter,gebrechlicher Mensch). A.Prati(VEl):Carampia o carampana pua in principio averin-dicato la Befana o la Vecchia, nel qual caso eforse da rammentare Grampus, Krampus,seantica,unfantasmacheavevacreditoinAustria.G.B. PeBegriniiR.A.Stampa(cit.JE)dreda semoda radiopredroman-skoj koja je vacca vecchia e dappoco(nesposobna stara krava,kravetina). 121 Kiselomliko Prirodoslovac Alberto Fortis, o prehrani Morlaka, (Vz'aggio, 53)- kiselo mliko . . Mlijekoukiseljenona je hrana; gazakiseljujudolijevanjemocta,pa sedobijenekavrstaizvanredno skute;njezina je surutka njima veomamila,a nije neukusna ni stranomnepcu. I njegovIvanstavlja ga u prvi plan (Biljeke,75): Redovno je i jelouljetnodobamlijeko,adaiz njega izvuku vie koristi odjednom, ga zakiseliti octom, poto izvade iz njegamaslo,koje sadrava; sirutka,toostane,slui im za i zajedno s kruhom za jelo.Ali tone da ne upotrebljavaju mlijeko priredeno na sve Vjetinada pravenatalijanskigruavinu,kojaseu govoruzove>>jJuina,sasvim jenepoznata snahama.Kajmak, to gaone prave bez mnogotruda i pameti,izvanredno je ukusan zanepce,pa i za strano.Tajkajmak davati kaoneki mali dar inude garadouglednimgostima.Sir,togapravezasvojusvakidanju potrebu,sav je u koji se umjeini, pa ga i zovu minim sirom(sirenje).Sir uvelikimkomadima biobi dobar daiz njega neizvukudiomaslaidaganekuhajuuvodi,alikakoseovavrstasira prodaje,vjerojatno je datu ima i netolukavosti. U instruktivnoj studiji Vladimira o Fortisovim zdravstvenim zapaanjima 1993.,25)1moemo seupoznati s ki-selogmlika.Naime,uporaba kiselogamlijeka kaohranjivoga i ljekovitog napitka odavno je poznata kod nomadskih naroda srednje Azije,u Maloj Azijii Indiji, pa i u naim krajevima. TalijanskiSerafino Razzi2 spominje da je871.godine uDubrovniku vladala jaka groznica,od koje Vladimir Zdravstvena zapaanja u Fortisovu "Putovanju po Dalmaciji (1774.), 1993., 25,531-543). 2ZanasjeosobitozanimljivaRazzijevadvogodinja epizoda(godine1587.nadstojnikdominikanskog samostana, a potom vikarnadbiskupije),koja se pokazala iznimno plodonosnom.Objavio je prvutiska-nupovijest grada Dubrovnika - Staria di Raugia,Lucea,1595. Vrijedna je i rukopisna kompilacija opovijestidubro-metropolije i nadbiskupa (Stjepankoja je objavljena uizdanju (Crkva u svijetu, Split,1999.). 122 KISELOMLIKO jepomrlomnogoljudisvedok senije upotrebljavatikiselomlijekotejeozdraviosvatkotkogajeuzimao.I kro-Nikola Ranjina i anonimninajstarijekronike Annales RagusiniAnonymi3 opisuju kugu u Dubrovniku 901. godine koja sedrugim nijemogla osim kiselimmlijekom pomijeanim sa svjeom vodom. V.pretpostavlja da je posrijedi ista epidemija, ako seuzmu u obzir vremena kojisubiliuuporabi,od Kristova ili od smrti. 1527.i 1532. godine radi u Dubrovniku poznati talijanski kirurg MarianoSanto,kojiusvojojknjiziDe casuet o./fensioneopisujeterapijsku uporabu kiselogaUisto vrijeme znameniti zadarski i koz-mografFederik Grisogono (kojeg i Fortis spominje kad govori o istaknutim zadarskimkulturnim djelatnicima)objavljuje1528.godine svojuknjigu oukojojhvalikiselomlijekokao zlatoi boansko s uspjehom iskuano na mnogim bolesnicima od kuge i suice. Unovije doba o kiselommliku fra Silvestar Kutlea (Imocki,105)pie: U di je malomlika,metenica sekiseli i s purom Ubrc-kimselim,di je vieimala[stoke]imlika,metenicase provarinavatri i dobije provara.Ovo je prvikakose mliko.Drugibibijo ovi:Od uzvarenamlika,varenikenapravi sekiselomliko,naoviVarenika se ladi dotle dok izgleda ni ni ladna.Tada se izlije uulije dvi-tri kaike kvasa(od kiselamlika),stopanjica prikriiuna-krst,zatvori zaklopcom i mir.Kroz pet-est sati ima gotovo kiselomliko,liti. Zimi gaine kiseli, jer ganema. 3NatkoNodilo:AnnalesRagusiniAnonymiitemNicolaideRagnina,MonumentaspectantiahistoriamSlavorum Meridionalium, vol.14,Zagreb,1883. 123 Klap Uopsenojstudijioraznimkombinacijamamlijekaikvasine,odnosno vina [v.bilovoda i sl\1utica]Danijel(Rl]], 14) je mimoiao mljetsku varijantu koju spominje Andrija lNaime, u posudu s mlijekom istisne senekoliko kapi bijelog soka od nezrelaploda smokve. jeistikaos kvasinom.Takav napitak zovese(d)onkata,a sam postupak - uklapit mlijeko. Khlp, gen. klapa (Trpanj, Matej Milas, Rad, 103,81) - sok od smokve; mlijekona smokvi koje kad seotrgne plod ili Klapmi je iziousta(ARj,ERj).UCrnojGori mlijeko od smokava,kojenijesu bile dovoljno zrele M. RSANU).Sinonim klapor (Ston). Klapac (Ston) - oljutina od smokve.Milas: Nala sam toliko klapaca pod smokvom tomi je neko pobro smokve.UKuni(KSR)klapit (skupljati sok): Homoklapit. od veskuiondaliponamazat prutila, tako staglina uhitit.UDubrovniku kl>hl- hlapac, gen.hlapea.P. Budmani (ARj):komad koe od smokve, to otpada kad se smokva, prijenego se izije. Skokujekldp(ERj)nejasnapostanja.Dajeneuvjerljiveusporedbe s klapet,polj. alb.glebitd.ULumbardi(StLR)iuSmokvici (RjSmo)kldp je smokvin bijeli sok koji curi kad se povrijedi kora.Bani-zapodrijetlo ima dvijeod hrv.klapiti se(pjeniti se)iliod lat.colare cijediti). napitak za brzu potronju dobiva se dodavanjem neke kisele tvarisvjeepomuzenommlijekusasvrhom da gatatvarzgruai kiselim.2 Takvo sezbogokusa, troi osobito ljeti,a moe seunjnadrobitii kruha.Unaim su krajevima(jadranska i prije-lazna dinarsko-jadranska zona)takvidodacimlijekuvino, crno, zatim kvasina i kisela sirutka zaostala pri sirenju.Pored ivotinjskih,neki na Balkanu,aiuSredozemlju,upotrebljavajubiljna sirila.Tosu Andrijai prerada mlijeka na otoku Mljetu,EtPr,1 (9-38). 2Spravljanje takvih spominju pisci - lat. melea (kiselo mlijeko);praslav.*melko. 124 KLAP uglavnom listovi iliplodovi biljaka sa svojstvom koaguliranja. Na Mljetu jeto sok od ploda smokve!3 Naziv za tajsok- donkata - najlake je objasniti prema tal. giuncata (gruevina,ugruano mlijeko).Na Sardiniji tajseproizvod zove gUYjkata, navodnopotometoseproizvod sprema iprodajeukoaricama od site (giunco). je mljetski gruanja sokom od smokve duge tradicije, a kada imamona umu da se radii na Mallorki,postavlja sepitanje kakoje dolodo tepodudarnosti. 3Tajdosta sloenpostupaku Popovuna Mljetuopisaoje (ib.,32-33). 125 Koncapjate Jedan splitski izraz, sigurno zaboravljen,bio je - koncapjate. da je nastao, da je uao u kolektivnu svijest grada, govori o men-talitetuondanjeg Splita,pa i otoj ima viesociolokunego potku. Ivo (Fjabe,79-81)ujednoj iznaegaivotaopisuje kako jenastaotajizraz. mnogim metrima bioje jedan osebujan, posvemu Talijan,kojiseiskazaouzanatuivanjapjata,tada dragocjenog uporabnog,a i dekorativnog predmeta.pie: Ma kakonijedna stvar nemore trajat dovika,takobi sedogodilodabi dikod,ka' bi ji 'prali,koji ispuza iz ruke pa bi serazbi'.Onda bi tebokune ranili i damimo projde konca pjati,da ji' aije!...Ispri sebe bi tura jenumalu kakarijoluicilinbi putenvika:'- Konca pjati - konca pjati! ene bi gaondac zvale idalebi mu pijate subili razbijeni.On bi vazeja pijate, pomnjon stavi' nakarijoluika' bi skupi' dostati pijati odni' bi doma popravjat.Ako bi bi' iz koje samo jedan oli dva pijata,onda bi popravja omar tot namistu,u dvor.One bi odni 'popravi' doma nika' ni 'foli vrati' onoj je. Nadalje seobjanjava: On ni' vazimja one pijate koji subili razbijeniuvijebokuni,vensamo onekojisusrazbiliudva,oliutri bokuna.Iondacbina konca pjati tebokune na kraje lipo probua, pa bi kroz te buice provuka tanku icu o' rama,dobrobi stiska ina kraj sveza! To je bilo slinoka' se,mek-nimo primerice,ije ijolao'postola s makarinon.Lipobi ontostiskada je pariloka' da je pijat cil,samo seiz ti pijatini' mogla jist juva oliritka manistra, jerbobi skroz onebuice juva izalavanka,vengoseunji' moglo jist manistra usuvo,ma brez joli pulenta i sve je ugusto! Svi su bili njin kuntenti, a otakipijat bi sta' u kredencu na skanciju, barenko za figuru ako ni' bi' za jist,za uspomenuna pokonje su jin toostavili! Za razlikuod drugihsplitskihpisaca, kazuje pijat umjesto pjat (pjlzt),ijolaumjestojbla(jola)itd.No,ta njegova poseb-nostzahtjeva poseban osvrt. 126 KONCAPJATE Berezina (RVS)obradila jei tajraritet nastao od tal.conca (concatenare- spojiti,spajatiiliodconcia- spremanje, izkoarsketerminologije)i piatto(tanjur;plitica).Koncapjatijedakle tanjura,otud i nesklonjiva imenica koncapjate.I Petar imu- navodi izraze zatanjurar - koncapijat i Glagolkoncat[v.]ilikimcatmoe,uz izakrpiti, spojiti konca,ice ... .Adj.koncan(spojen koncem,icom i sL), adv.koncano, gl.im. koncanje (krpanje, spajanje) ...U dalmatskom, nije veljotskom (Dalm,2,196), konzu(Jr1 - tal.con-dire).Antonio Ive(L'anticodialettodiVeglia)kaoi Giambattista Cubich (AGI,1886.,vol.9,H8,169)imaju grafijuconzudrme.KodMattea G. Bartolija (Dalm,2,198)blizak je klfillik ilikU(Jnk,k1fi1nka(zemljani sud - tal.conca). Sa popravljati Vojmir Vinja(JE,s.v. navodi hrv.-rom.tautoloki hibrid loncepadele kojiu Omilju kotlokrpu, sal-dadura,a nastao je naslanjanjem na lonac iz ven.con-zapadele sprangaio(tal.acconciapadelle),tj.onoga kojipopravlja padele, tj.lonce itd. Samozatajni metar - kojemu ni imena ne znamo, samo uzvik Konca pjati!- bioje estani juzak, vasdrit,ivijemirno,unikoga seni' untrigava. Upravo zbog tog konca, ili nekog drugog iracionalnog razloga, postade ridikul [v.],predmet surovih ala u naemen lipon mistu. I kad jenestaovridni artit,njegov seslogan prometnuo upotapa-licu,dodatak uvredi.Posrate konca pjati. te konca pjati.Benti konca pjati! ---------Bartoliuvijeknadspojnicomdiftonga /u91stavlja znak za dugouzlazniakcent rl. 127 Odvajkada surasipnost i rastronost izazivale kaznu Boju. J.Kavanjin uepuBogatstvoiubotvonapadaojedangubIjenje,kartanjeipo javnim vjerojatno kakvim Dva kasnije, list kojije,kako R. 122-195),imao veliku uloguuoblikovanjumiljenjaiizraavanjanaegsvijeta, svoje stranice zlu alkoholizma i kockanja koje je zahvatilo i Zagoru. Tako S.Dragoni(PL,1892.,6) jezikomopisujeredov:iteposjetioce ih je za prvom trpezom: dvidvi hudobe, kesar, praviparangal,nitotobonjegauimaja,a sada gube: ga;osim sv.Krsta,izijudialo i onokazilo.Za drugom trpezomzaokupiladvojica pana damuopuljajuzave-anj novca,touhvati na pazaru za dva vola,za dva hranjenika.U popasna sudoba. Jo baciti dva tri, jo jednom gucnuti, pa jadnik opuhan,ko opuhan. Za mjesta drutvenog okupljanjau Dalmaciji ima niz naziva: otarija (ven. ostaria), tovirna, tovijerna (lat.taberna, ven.taverna), betula (ven.be-tola,piccola osteria) ...Po potrebi, i u konobi [v.]se prodaje vino u vlastitoj organizaciji(zarazliku od prodaje zadruzi ilinakupcu na jednu miru).U Splitu,a i drugdje, kaS (ven.caft) jei kavui kavanu(ka-fanu).Otmjenije kafeterija ili kafaterija, danas Sveslavenskaipraslavenska unasjestekla loureputaciju(kaona sjeverubirtija)- neuglednagostionica, niea ...Imamodenominal(prodavatina sitno),(dobiti izaujednojnarodnojpjesmi(ARj,Luka 1864., 32)pojavljujeseiU gori je Marakoja vinomira-kijom.Impf. ipf. potroitidokraja, razdati imovinu, imanje ilinovac na krajnje neracionalan (HER). U nahijiuCrnojGori ima uporabnu vrijednostkadasezaklanastoka na Kad 128 KReMA se namanje za prodaju,kae se,dase je (Andro ZbNO,1908.,13,115). PeroBudmani za u ARjbiljei: ili gdje se prodaje vino (i rakija, pivo itd.) na malo,i to da sena mjestu pije.Uz semoe prodavati i jelo,a gdjegdje semoe i pre-Unae sedoba[op.1901.] ikao gora gostionica. jeusvim taberna;Mikalja: Della Bella:bettola,taverna dove sivende il vino;Beloste-nec: educilIum,taberna vinaria, popina, caupona ... ; Voltiggi: osteria,betola,taverna;Stulli:taberna vinaria,caupona ... Rumunjisuposudilicarciumd,Albancikerr;me, korcsma,a Nijemci Kretscham.V.(Prinosi)tvrdi da je tamna postanja.Skok(ERj) napoznatiie.sufiks-matenakorijen IBudmani vidi srodnost s A.Gluhak (GERj)stavlja u geslo (ekspresivna preobrazba k> g;ie.*krk- jeokretanje, zavijanjei sL).Od glagola je je prvotno biloimanje na Vratimo se listu,tom borcu protiv zla kojedonosi novo doba.Dopisnik,potpisan od Primorja Janka (PL,18,1892.), kon-statira da alkoholizam i rasipnost idu skupa,pa seuselima nae Zagorenijednoodtogatroganeda zamislitiodvojeno.Zanimljivoje zapaanje da prije polovice devetnaestoga u Zagori gotovo i nije bilo.Prvo jeunjegovu selubila neka konoba,gdjesevino i ljudiokupljalina razgovora,alikada suuselostiglei proklete karte,onda jetek dobila svoju pravu fizionomijui razornu funkciju.Onda setu iliisprednje jistipiti,kolovoditi, kamenombacati.Potkoiosegosoteanjegovprimjerubrzosli-jedili drugi, pa je za malo vremena u selu od niti stanovnika izniklo vieoddeseti jeborba za bolji,unosnijirajon,snalaljivijisuotvoriliskrivenefilijalepopolju,da seljaci mogu odmah s vinograda ili njive donositi plodove, u naturi. Tko veliki krto!, tko konistru, a tko i po miinu masta, tu ina vasmahostavljaibii,daganebitkougledao.Nijenitimesve dugovanjepodmireno,pa tekidunicipribjegavajui poljskim i tako svravajuukriminalce. udalekoj ouzrocima kojiekonomski naega Dalmatinca i nagone ga na iseljavanje,Marin rodomizPodstrane,osobitosetuina kartanje,alkoholizami pravdaenje. listu alje ove deseterce: 129 Jedandrugognamegdan pozivlju./ seuzrukerukavi /svaki velida je junak pravi./ Jedan gladi uta brka svoga,/na junatvo pozivlje drugoga,/ a drugi setadanakostrui,/ pa gaturi i dobrozaui .../Gonjaju senasvestrane,/dokle jedanna zemljune pane,/atad drugina njegauzjai /iveli mu: stoti/Sadabih temoga' pogubiti /itvoje sekrvi napojiti. Uz bolje odnoseu uskojepovezanozani-manje advokata[v.avokat]. Juraj glavniurednik lista,postavljapitanje: Dvisedelijenito pasvejedandrugomuprnjcimpod Na to imDakako,on mislina zlosretni naega teaka, osobito zagorskoga,da sezanitavne stvari do zadnjeg pie da nakon junatava slijede Advo-kat odmah unaprijed traipet kruna,a deset kad bude rasprava.Budala navrat-nanos prodaje ono ledine i usput trai lane svje-doke.Stiglajeirasprava,suciiodvjetniciihmjere pogledima - Al'sena toneobziru nego svaki svojemu advokatu datjerapravdunaprijedpamakarzapalaihiljada! sesucii doturi,ali tko smiriti budale? Tako pravdaenje traje po pola godine, teak ugotovom,ili,a toje imanje ilinjegovdio odlaze na inkanat 161). Marin na temelju iskustva izrodne Podstrane, stihovima (PL, 1910.,3)doziva sliku starca koji seivotPogledajtena starcaonoga:/toje osta' bez imanjasvoga;/u pravdi je od malog diteta,/sad nasebinemani kroeta,/negonitostarihopanaka,/ po koulji svakovrsna znaka: / bila konca,crna i crljena,/ tono mu je iarala ena. Na pravdaenjenazagorskiseljaktroigolemesvotenovca.Tako je jedan samu1913.godini potroionita manje nego900 kruna, a neki i vie! da seu splitskom sudbenom okruju godinje potroi najmanjemilijunkruna zapravdanje.Valja istinu - dodaje - da taj danak ne prti zagorskom seljakuna ni drava,ninegonje-govaupljaglava(passim).Advokatjenaravnovaansudionikutom novca. 130 Kulaf UPoljicima nevera dolazi poza plariinanili u kulvu.l Dakle,s U srednjem vijeku udomio se naziv kUlaf (gen. kalfa), kojim su dalma-tinskipomorcisvedonedavnanazivali Jadranskogamora.Ova jepostala od kOlpos(zaljev,morski zaton),preko lat.culpus,cul-phus >tal.co/fo> go/fo.Itoje,nema sumnje,dalmatoromanskirefleks. UMikaljinu nailazimogUlaf,kojiseuPerastupremetnuou golaf. u naem latinitetu, u statutima dalmatinskih gradova,rano se javlja oblik chu/fus, cu/fus, culjfus, culphus,colphus ...(Mare Adriaticum: unutar Jadranskog mora,izvan Jadranskog mora).2 Poredkulaf(Dubrovnik3,Mljet,Boava,Dugi otok)na Cresu,Kor- i drugdje kuJf u otvorenomore,moredalekood kraja.Protivno,uSmokvici jeaprin4 - moreblizu obale,uz obalu. UMakarskomljetopisuod godine1773.5 imamo Ovi misec slipini vrimenom i dura lipovrime do jedanajest istoga,ana11. bura i snig po Planini, pak na12.ne samoda je odio snig po Planini,ma je bijolipodomora,ali semalo prima,zatomunije dalabura,ga je raznosilatamoamo.Na13.istoga Levantarai duradvadni; pak na18.opet buraestokaislidi sutradanvazdan, ma tako je estokaivelikabila,dadvi gaetekoje subile armiane u portu pod Grmom[na zapadnojstrani Makarske, gdje sei sada umalojluci Pli- spremaju ribarski iskidalaje konope,pak ji je bacilau fou, Koje moreobranitsebei drugogaod ijunaizladuva.Pripovida' jeniki Postiranin,koji jeia' poljikon braceron do senjske Rike,da mu se je OVOdogodilo.Tamanispod Zadra prama Punti Miki svurgali (baciti sidro), jer se digla ozdal iz Talije od kulfa (golfo) strana nevera.Oblak zacrnija ka' daje pala, amore zabililo i uzgoljafo ka' voda u loncu (Poljica,ZbNO,1905., 10, 230). 2Dubrovnik1306.godine (Manum,11,2):... si Butemaliqua persona iuerit per mare,non debeat occidere porcos a puntaStagni usque ad culfumGatari ...Godine1361.(CD,13,166):... capitaneoligni missi ad culffumGathari ... Godine 1372.(CD,14,472): Imprimis: quod pro omnibus mercacionibus ...intusvel extra chulfum ... 3Pera Budmani (ARi)daje primjer:Vidi se brod u kutu.Po tomubigen.bio - kOta. 4Boo (RjSmo) stavlja akcent aprfn - more uz mrkentu 15-20 m,starodalm.< lat. asper. 5Makarski ljetopise,nepoznata pisca, s radnim naslovom U ovo libro se pisat stvari,koje se samo zajednuuspomenu,kojise uarhivu samostanauMakarskoj, jeobradioibiljekama popratio Gapar Bujas, Starine, 47 (279-362),291. 131 KULAF gdino se prilazi u kolj s.Petra,i ovo je bilo priko s.Jozipa; a batilo [mala koje je bilonakrajudignebura s kraja, pak gabaci u more i odnese ga,Bog ti znade kuda; ele da ga nije.Ovoga istogadneva,t.j.na18. 1773.izgubi se jedna naviada pa potom ratni brod]Principova u Cu/fu, koja je odila u Levanat i vodila stvari potribzte za ono misto,i u njoj je bilo 150 soldata,sve Rvata,svi se potopie,i niko nije kapula,izvan jedan od mornara i jedan soldat; tako rekoe,i kako razumi,tako iupisa. JoseCu/f u Ljetopisu na jednom mjestu spominje: Ovogaistogamiseca[febrara]mnogi sebrodiizgubieuCulfu,kojisu odili put Mletaka, plik udarila na nje estokafortunata,i nanese ji na Skanje [kanji, uKornatima],i tako se siromasi izgubie (ib.,290). MakarskifratarCu/f pievelikimslovomtododatnopotkrepljuje Skokovo razmiljanje izneseno jo 1933. godine (Term,18)o nazivu posve nove tvorevine - Jadran,fadransko more [v.adriatik]. ovo more zovu golJo(zaljev)prema,kaotosmovidjeli, ko/pos(>lat.co/pus). Ostajezagonetkazatosep prometnulou fVinja(JE)pretpostavlja zbog hiperkorekcije kod sv.Jeronima mijenja seu co/phus,co/fus). (PRj)tvrdi da ku/fima ihorizont: grmi uku/fu -negdje daleko, iza horizonta; ili, pun je kulaf- horizont je zastrt oblacima (Grohote).Uz kUlaf(JLS,250)imamo isutivanski kulfada (vikikonal, otvorenomore)prema ven.colfada(PRj). je oblik na Mljetu - kaluf.Velike sevrebacajuukaluf {na otvorenomore}doVelikeGospe(T.M.Macan, ZbNO,1933.,29,211). arko u govoraotokaIauzkulaf donosiioblik kUlah,to je vidljivoizprimjera: S malin brodun sene gre loviti ukulah. ime s !a daje ovu definiciju: Kad se je dolodovrha, ti sene mogunagljedati'nelipote ka sevidi. Pustogalimoras jedne idrugestranebriga.Na jednoj stranimore iroko iotvoreno,nikud kraja.Totinikakova kalebani vifi,ni ribe kakove,ka se hita pomoru.Vidisekako je jenakuna fermostojinamoru jer su jidra obiena i prazna,ninder nikakova hijada.Tovan je kular Ulkom kralju jo jedan detalj(lki,l, 84): A mislite dasu'ni lisamodoVodenjakaolitiuDunboku? Kornati suto,ato je dalekoi Znatevaljedadase je celimisec prpovidalo, kad je niki anaribanjeuKornate.Radi daljine hodilose je naribarenje u Kornate,priko lita,kad sulipavrimena.Ili se je hodilo po jematvi,da se 6Ovajje ulomak navedenu PRj. jeuzet izproznog djela ime lki kralj, allnekorespondira usvemusonimobjavljenimudvanastavkauCakavskoj (br.1i2,1979.). jeda jepriredakturidolo do kakve omake.Ovaj rad,osim izuzetne literarne vrijednosti,sadri pravo bogatstvo,pa je neizostavno dijalektoloka vrelo. ga je akcentuirao Boidar Finka. 132 KULAF loviribaod KulJa,kakorae,kostiiji,pasii make.Tase je ribanasuncu suilai takoosuenavisilau konobi pod gredu n,sve doletakad bi sekuhala s kunplirunnabrudet. Dakle, i unazivlju riba na Jadranu ima onihTako je Tri-klidae(kokot),kojase lovi - kulfarica (Raanac).Naravno, gof koji iviu dubokome moru je gofkulfar (Rogo-znica).Nadalje,imamoihtionim i leksijekulfarska srdela. Obje se oznake danas kao sardele iz iz otvorena mora,atonajbolje naziv srdela od kulfa uNovigradu(JaFa, 1,382). Prema ven.gulfarica jebarka kojariba pokulju(Seget, JE). uPRjmislidaPavao u komikog govoragrijeikada kaeda jekulaJivelikival(RjKG).U tivu(prilogupie: Nismo punoreko li,dviglose je i morei zabililo,a kad smobilinedaleko 01dvo kojebismoraspozndlikal bi zalanpdlo,3velikebote jelnaza drugun ijedon joki riful,nognili su non brud na desni buk toliko da je zagrdbil mortvun b6ndun,a priko kvartira 01 karme ukarcol je jedon kulafi MikUlu, koji se je nofal fotovento,Odnil priko bonde u more (RjKG,314-5). Kal smobili nedalekoBifovavirdli smoi nodijoli seda Stu- ma nos kurenat hitip deflra dobota na misto di smo bilijutrus, a je pulne.Vitar je bil voltoI,opet smovirdli i uputili se pul Bifova.Kal smobili nikako u pul puta nosli smo joku inkrozonumore i brud je nikoliko putih grubozarol6l,a dkobiu punemu kdrikuukarcdli jedonkUlafpriko folkih,mogli smoi potenit (RjKG,320). Vinja(JE)objanjavada jezadravanje k- dovelodomije-anja semantizama: i kulapven.colpo) udar, te postaju gotovo homonimi. Kod se radi osemantizmu udar.Navodi sepotom ulomak teksta Joka 1998.,112, 122)gdjesekwapna kraju ina druge dodiruju, aliu dva prvo kao drugo kao udar: CuJ na Brusnik tu je nojvisji brig,mimo 01 ostra.Cul son01 Dubrinih da bi somo jedonmetar CuJabilostol pavar kulpa.KUlapmora gre dovorhd, onegavorha01 ostra ... NazivkulaJ upotrebljavaoseiupismu,alisamouprimorju,dok je uunutranjostiovaostalanepoznata iutolikojmjerinerazumljiva i naem znanstvenom svijetu da je jedan akademik,kako kae Josip Smodlaka? naaviunekojispravi Republike izrazu Kuju, izrekao miljenje da tomora biti pisarska pogreka,umjesto - u Krfu. Josip Smodlaka:Imena mesta i metana natlu Jugoslavije(VAHO,sv.52,prilog 2).Split,1946.,65. 133 Mirila UDalmatinskoj zagori jo ponegdje ivi prastari narodni- mIrila. Naselja su mala i od drugih udaljena.Zemlje jemalo, a malo je i crkava.Stoga kad umre,mrtvaca morajuulijesu,nekada samo uplahtuumotananositiiponekolikosatihodadonajblieggroblja. takolijespotekimistrmimuskimkamenimstazama, otprilikena pola puta od naseljadomjestaukopa,tj. groblja.To je neko sredinje poloeno mjesto pogodno zaodmor i ublizini krianja putova.2 Pri lijes poloe na kamenje ilii to poprijeko prema ob-ronku brijega, da bude vodoravno, inad putom (stazom).Pod lijes podloeravnije tik uzglavulijesaosoveiukopajujednu kamenu auznogeosovegdjegdjedrugutakvukamenu kaoda su mjeriliduinumrtvaca.3Te ostanutako- uzemlji.Odatleime mirila, a mjesta gdje su danas ili gdje su bila takva mirila zovu semirilita ili Ivan (ZbNO,1934.,29/2,161-8)pokuava odgonetnuti to moe taj Postanak mu biti jasan: kad nose mrtvaca od njegove na groblje, pa ga poloe na tlo,dok seoni odmore.Kako je to posljednji zemaljskipolazakmrtvacaputem,kojimjezaivota hodao,a zadnjakonkretnarealnauspomenana od koga zakratkoostati samo prhke kosti,to ganatom putu izmjere po duini,temu uz glavuiuz

Razmak dvaju mjesta koja slue za za odmor; odmorino mjesto (Rjlm).Mjesto,s oklesa-nim kamenom ikriamna njemu,na kojem su mrtvi,tj.sudionici sprovoda (RjDZ). nesluesamoprilikomsprovoda mrtvaca do groblja,i tekih tereta,tesepored putovapodiukamenehrpeilise kamenjeupotrebljavazaodmor.Posvudajetakopaina zadarskimotocima.Mnogisu putovistrmi,posebnoonikojivode odmoraprema naseljimalociranimana vrhuotoka.Kadajenaseljenastotinumetaranadmorskevisineikadasespoljai obalenose velikitereti,velike uzbrdice ilidalek put predstavljalisunesavladive prepreke.Zbog svih tihrazloga bio je potreban na putu.Da se ne bi skidala jednom formirano breme, uz sam put suse postavljati iHzidatinasloni na koje seodlagao ilinaslanjao teret(TopZad,319).VladimirtufunkcijuprepoznajeutoponimimaFiljeveStupljivke,GospeKanja, 3Mjerenjeduinepokojnikapoznatajetradicijanajunoslavenskomtlu.Ponegdjeseostavljaprutkojipokazuje duinu pokojnika (osobito kodmuslimana, ali se javlja i kod ostalih vjera). 135 MIRILA nogeosovekameneTakose iva i posveuspomena na njegovu tjelesnost.Osim[ponegdje, op.]uklesanog imena i datuma smrti ostaje i neka predstava o njegovoj i bivoj realnosti.I to je sve uz glavni put,koji vodi do pokojnikove inaselja do sredita sela,kojemu pripada, gdje je crkvai groblje.Tudasvakodnevno svinjegovi prolaze,a prolazit i njihove generacije.Takouspomenanakonkretnog pokojnikaostaje ivai poslijenjegove smrti dugovrijeme,anevezenana groblje,ukojeivi ljudi ne idu po poslu niti na etnju.tovie, groblje je poradi malo zemlje se prekopa va,pa se pojedini mrtvaci unjemu gube,aljudi gaobilaze samo jednom ili dva puta na godinu,dok putem idu svaki dan. jezapravp mjestogdje,ponarodnom vjerovanju, duepokojnikanalazestalnomjestoodmorazavrijemesvojihlutanja. Lijepprimjer moemovidjetiuokoliciselaDonjegiGornjeg Ogorja (sjevernood Splita)kao i u srednjem Velebitu, gdje vrlozgusnuto stoji znatan brojindividualnih Osim grupnih gdje svaki pojedini pokojnik ima svoje mjesto, sejavljaju nakojimasamojednoosamljenokameno odlagalite,bolje katkadaiobukano,iskriem,slui prilikom svakog pogreba kao za pokojnike iz istoga sela. Gavazzimislida seobjepodvrstemogupromatrati kaotradicijeraz- podrijetla, nastale potpuno nezavisno jedna od druge i tek se tu i tamo vremenski podudaraju, npr.u imenu Ili da se jedna od njih razvila tek kasnije iz druge,prvobitnije, pri bivalazamrtvemoglabiti sekundarna.Nebisejomoglotvrditi da je kod stariji stupanjpostavljanje individualnih kamenihodlagalitaposebnozasvakogpokojnika ugrupama jedno pored drugoga), a stupanj postavljanje kamenog odlagalita za selo,prema biova posljednja bila pojednostav-ljenjeiliredukcija prvih,a mnoga bikojasei dalje gomilajui zahtijevaju prostora,rada itrokova(npr.zaklesarskuobradbu kamenih moglabitizamijenjenajednim kojestoji na raspolaganju svakojpogrebnojpovorcii obavezno sluisamotajsvrsi. Nekaispitivanjaovuzadnjupretpostavkupodupiru vima, izjavama starijegeneracije.4 Ovaj je za jadransku zonu, da bi prema dinar-skojunutranjosti potpuno nestao dioBosne gane poznaje). Najstarija dosad poznata potvrda iz1186. godine iz oko-4Milovan Gavazzi:Totenraststeine,Archiv fur Volkskunde,57,Basel,1961.;u:Vrela(197-205). 136 MIRILA liceTrogira(CD,2,224).Tekojeutvrditijelitostarailivrlomlada slavenska tvorba(izvedene od glagola odnosno mjeriti). Etnografi su zabiljeili i ovovjerovanjeizokolice Starigrada (Senj)i Lukova (ZbNO, ib.,165): Za svakog mrtvacaostajenjegovo posebnomirilo,kojeza drugene upo-trebljavaju.Svakoselo,isvakonaseljeimasvojevlastitomirilite,i nitkone smije utude mirilite.Pomirilitu ne smijeblago pasti,tamo se ne smije niti kopati,niti orati,niti se smije bilo tosaditi.Mirilite je sveto mjesto.Po vjerovanjumirilitasuzato,dasenasvomemirilu dua pokojnikova prije negoli mu tijelo zakopaju.Kad se due pokoj-nika nazemlju,atosedogada,onda jenanjihovumirilu jedinomjesto,gdjemoguda OsobitonaDuni dansvaka je dua pokojnika na svommirilu. 137 Mura MUratal.morra, ven.mora)poznata jeigranaprste.Boerio (DizVen)pretpostavlja da je ta vrsta igreime dobila moda od Mauroili Moro,tj.po Maurima koji su je donijeliu Italiju. l AnkicaPiasevoli(RjSa)zapisalaje:Vavikvoling/jedatii kako igrajunamuru i- mura,do,tre,kvatroi povidaju prstiza-jeno,kakodase pritu jedan drugomu.UBrusju kau mQra:Prf su svake nedije igrali mqru.Na Vrgadi(RjVrg):'igrajuna muru. Au DtjjduVlasi pa posvu Boga'igroduna muru. Posljednjiprimjersugerirakaodajetonadmetanje- nadvikivanje dvaju otome koliki brojprstijubitipruen dok suim ruke jo u zraku (tko pogodi dobije neke poene, a tko sakupi brojpoena dobivaigru)- bilopopularnijeuZagori,gdje sei dan-danas ponekad izsportazaigra ijavica[v.].Vidjet da jetokockanjebilorai-reno i u primorju, a ponegdje sesmatralo bamornarskom igrom. Ribarenje,poprirodistvari,ovisiomomentui a,kakopie listZadrugar(1920.,br.7,139-140),ionedostatkuzadrunesvijesti teloim uprvomredu- mure.Naime,ribarskasedruina znala,privezavileutsaabakunomnapotu,kaoznakpravaribanja, zadrhti u uz ije-etei karte,a dotle bitunji otplovili. 2 Jelka uZbNO (1934.,29/2,134)ovako opisuje ovu,zaribare tetnu igru: Mora ili,kako je nairibari zovu,mura ije,ete prema sei, sette)jeststaraprimorskaigra,kojase igrapo Igrajuje dvoje. obojica prste jedne ruke nastoje da pogode broj podignutih prs-tiju obiju ruka,izrekavi,razumije se,prije broj.Klade se za vino.Dvojica se stavi jedan prema drugome,kaodasespremajunakakovorvanje,te na vas glas brojeve prste. Soeria (OizVen):Farse da'Mauri o Mori che I'hanportato inItalia.Mora - sorta digiuoco volgare,chesifatra due colle dita delle mani,notissimo.Far allamora. 2Abiojetoimpresivanlov.CarlodeMarrchesetti(LapescaJungalecosteorienetali dell' Adriatica,Trieste,1882,. 139) da se od1879. do1881.godine u samom Ibenskomkanaluuhvatilodo130.000 kgtunja,ponajvie za ljetnihmjeseci,to je moglo datipriblinu slikUonihglasovitihprizorau Tirenskommoru. 138 MURA AndroRoki(LV])tvrdidaVianineigrajutuigruima vie od sto godina.Pred drugi rat bilo jeu Visuna desetke Zagoraca kojisu bili junaci i kod vikih tdaka i posjednika.Nedjeljom i na dane praznika je Vis od njihovih nadvikivanja na muru. (RBK-sz)kae da jenaziv mora za tu mornarsku igru zastario, teda sedanas upotrebljava - cikva. Adok ima impf.dkvati se i gl.im.dkvanje.Za Boku Vesnadonosi cinkva tal. cinque, ven. zinque):Tre,ija,oto,tako mi zborimo kad igramo na cinkvu.I gl.cinkvat se:Da mi je znat to se ono deruka' se cinkvaju. Svojedobno jeu muru istisnula otmjenija i manje za-bava - japaneo, gert. japanea - igra sNa Rivnju - japanska mura.Ladislav(RjRiv)objanjava:Dva ilidva para stavljaju,svatko za sebe,u zatvorenu aku nijedan,jedan,dvailitri sitnapredmetaili kojisluekao pbie,a izgovaraju brojeve pogoditikoliko penjazajednobiti.Sestrunciuvik 'igrajunamuru pa seskorosved1jlJvle kako - ftje-ete,ami v'tse 'igramona japansku muru, po nas se skoroine Danas je igrasportsko gdjese isku-avaju s nekim dalekim book-makerom na teletextu. 139 Nevista [v.]je osoba koja neto zna.To sepodrazumijeva, ona ima neko znanje, Nevista zarazliku od vitice - nezna. Inevjestuivjeticupovezuje etimologija,sveslavenskii pra-slavenski korijenved - znati.Stslav.Vedb,vedenie (znanje),vedeti(znati, poznavati).Nevjesta1 usvimslavenskimjezicimaimagotovoistioblik: slov.,mak.nevesta,bug.nevjasta,rus.nevesta,bjr.njavesta,ukr.nevista, polj.niewiasta, nevesta ...Uindoevropskom za uzeti enuupotrebljava seglagol*wedh- uodvesti,voditi,a i s varijantom*wed-mno-(dota,miraz),toseuklapautradicionalnopoimanjedasedjevojka otimailikupuje. pa i Vasmer,polaze od ie.*ne-1JOid-td(neznan-ka),od sloenicenevestor(nova ena),Budimiru jenevidljiva ...Od mnogih teorija Skok (ERj),premda se i to paraetimolokim, naprvommjestustavljaBernekera,BruckneraiStiebarada jenevjestasloenicaodnegativnogprefiksane- iod participana-tood ved znati- nepoznata,ena kojunovoognjitenijepriznalo,kojaje morala utjeti da ne povrijedi duhove noveporodice. Ilustrirajmo to primjeromene koja u svim prilikama, od statusa nevjeste,mora pokazati i pokornost. Usvakojpri-licimora pokazati svojupokornost i spremnost za obavljanje najteihposlova.Ulazak nevjesteunovu jeodgovara-ritualom.Za mladenku,prag je mjestokojeina razini prijelazizsvoje II obiteljinjezina mua(gospodara).Ivan uBiljekamaotprilikeovakoopisuje pronje:Djevojkanijeprisutnakod negotekna pozivsra-meljivo dolazi te na pitanje da li pristaje, ona, rukom lice,odgovara:Sveto moji stari meni jenaredba. Marko (Marco Casotti)u jednom uGazzetta di Zara (1833.)otome nas detaljno izvjetava: -- -- --------------- ------ ---------- ---UnassejokoristeiZrazimlada,snaha, vjerenica ...Uromanskimjezicima odlat.sponsa>tal.spasa, panj. desposada ...Ililat.nurus,franc.nouvelle,tal.novella,panj. novia ... 141 NEVISTA Na izlaskuiz crkvemladenka ide iza mladenca,avode je kum i djeve-rue.Kad stignu do praga mladoenjine prvi ulazi najblii rodak pje- ia prati gamladenac s ostalimdjeverima.Svekrvanavra-tima pita kumakogaontovodiuaon joj odgovarada je tosnaha. Nakontogautvrdenog odgovarazadrionamladuna praguisastrogom izlae pred svima dunosti pametne ene:brigao obi-teljskoj ekonomiji,vodenje poslova,ljubav prema muu,radinost. TrogirskibiskupDidakManolauvizitaciji1760.godine(Visitatio montana)u selu Zlopolje u Dalmatinskoj zagori2 da mladenka ljubipragidajojjedunostnaulazuu okrenutisvelopieoko ognjita kao znakspremnosti na rad.I Pietro Nutrizio Grisogono3 pie da mladautrenutkudolaskapredpragmuevljeve znak kriana vratima i ljubiprag,i gornju gredu,kaoto je ina izlasku iz rodne Na pragu uzima dijete i tri puta se zavrtina tajnajmanjetroje djece.Kad uodlaziprema ognjitu natovarenadrvimada bi da jespremnaraditinajteeposloveu tojI drugi su u slubi - pokornosti. Na primjer, osam dana nakon mladenkinijedoputenoda posjetimajkunimajcida posjeti Jedinojojmoeposlatidar,itosamovretenoilikakavdrugiku- pribor da ju podsjeti na dunosti koje juPoznato je i dono-enjabeskvasne sepokazujeda nevjestaznati svoju i volju samovoljimua pod cijenu trpljena bola prikazanog vatrom. Jelka Vince-Pallua(StEt,2)4 dodaje:Nevjesta je,dakle,'ona nepoz-nata',ona koja dolaziizne-znana kraja(egzogamija),kojatek dolaziod-nekuda,izsvojerodne u mladoenje,toje,razumljivo,od stavlja unezavidan poloaj. 2Preveoiobjavio Lovre Povijesni podaci iz vizitacijetrogirske biskupije u XVIII st.,Starine, 48 (259-277). 3Pietro Nutrizio Grisogona: Notizie per servire alla storia naturale dellaDalmazia(libro 4),Trevigi,1780.,(155-190). 4Jelka Vince-Pallua:Prilog poznavanju poloaja ene udrugoj polovici18.i prvoj polovici19. uDalmaciji i niezinu StEt, 2,82. 142 Ozoja EvoJuditeMarka (Libroprvo,1-20)premaizdanju Plavca noval. U zagradama je prijevod teih mjesta. Razlog to donosimo ovajulomak jestutomeda seuiremkontekstupozabavimojednom intrigantnom Dike ter [slavei]hvaijenja presvetoj Juditi,/ smina nje[njezina smiona djela]stvoren'ja govoriti;/zato moliti,Boe tvoju svitlost,/ne hti mi kratiti u tom punu milost. Ti s'on,ki dakripost svakomu dilu nje / i nje kipu lipost s tinje;[ljepotu, potenje i njezinom tijelu]/ ti poni [dakle]sad mene tako jur napravi,/ jazik da pomene, misal pripravi. Udahni duh pravi umni [umene]ijubav tvoja,/ da sobomne travi[lu-tati, grijeiti] pamet moja,/ ozoja s drubom starih poet,/bage koja,kimi svitbiespet[kojisubogovekojimajesvijetbio sapet]; Da[ali]ti s'nada sve svet,istini Boe moj,/ti daje slatko pet [pjevati], vern im siti pokoj,/ a ne skuptri krat troj[triputa tri,odnosno devet.Sam objanjava:Devet bijae Boica, to jest Muza, a njima Apo-lonskitarom,kojepjesniciprizivahuuprigatanjuilipjevanju svojihpjesama]okola,/ pridavi jo u broj skitarom Apola. Uzdigniod zdola glasmoj knebu gori,/ gditvoga pristalasvetih zbori,/daderutvemdvori[svedotvojihdvora]bude tiuslian,/dokol izgovori odJudite pisan. s kojom sekanimo pozabavitije - ozoja. tojeozoja?Tosepita i Tomou ARj!Kaeda jetoadverb: odvie,suvie(nimis,valde).Neulaziuetimologijukoristionu poznatusintagmu- postanjetamno.Nadaljetvrdi:Nijeprilike,da biozojapostaloodtal.prilogaassai,skojimsedobroslaeu (assai:dosta, vrlo, suvie).U nijednom.Gdje se ozoja nalazi XVI i XVII vijeka u stihovima, svuda je u sliku. Plavca nova(prir.Tonko i Mirko NZ MM,Split,1971., 49. 143 OZOJA Uprvom(odvie, suvie, mnogo)kao primjer se navodi na - ozoja s drubom ...SlijediPrikazanje ivota s.Lovrinca nepoznatog autora iz15. Prikazanje se pripisivalo Hek-te je u ediciji Stari pisci hrvatski objavljeno njegovim djelima. Utranskripciji osoja,udovica Kirika govori Lovrincu(SPH,6,95): Mene tuge dave / bolesti moje glave,/kami daje trud osoja,/ dane mogunajt pokoja./ Zato boli me izbavi / za Isusa,kogaslavi. U drugom(veoma, vrlo, jako) opet nalazimo u Juditi: Ni ibi,ni nedaju pokoja,/ biet' jimdoznoja;/ mnogaboozoja ondi bihu tada,/ kim ne biebroja,kolatere stada.3 Zadrat seviena Planinama Petra Ljupki silannapor i moja /vodime naumor ozoja./ Umorenjasvojapripivam/iljubvenabojairatidospivam(SPH, 41,75). U primalitjeod lit mojihbihslobodan/ter prohajah mej cvitke radostan,/ne je plam ni zlatoperna stril/ ali milojadan ljubveni mil; / susritih gredeviI dvornui / a na njoj prate bil' hitro nareenu,/biluirumenukot iljiruice,/egljivu,u miljen u ponarav boice; / dvi zvizde Danice ali,za bolje /bihu nje dva svi- /na glavicivenac dragihkamen,/ki staekosu jak zrak / pozor nje boastven jasnjae ozoja (ib.,190). Utarascvilisvuslobod ozoja,/asrce procvili zla svoja;/ta ljupka bojatuicu (ib.,191). Sad se j' ugasilatva stril zlatoperna,/ sad se j' odriilauza ma / sad sluba ma verna dospila j' sluiti,/ daranaopernav srcu m' iviti, / ke cviliti mladost ma ozoja / imiliti ljupkogarazboja,/uvik prez pokoja alit (ib.,194). Ati, guslo,ozoja tunu icu, / prez pokoja Klikni, pismi moja,narikat Anicu (ib.,195). Od Vjekoslava (1950.)doMilana Mogua svi djelaMarka zaadverbozojanavode odvie,suvie; veoma.Unetoiremsvjetluvidjet taj prilogtamnog postanjaakoseosvrnemona kojijezaT. nejasan, aukojemuozoja kaoda jeimenica.Naime, Jurajima ovaj -----------2Najstariji zapis tog prikazanja je iz17.alije ono mnogo starije.Izvodilo sena ina Hvarusve do19.Godine 1968.M.FotezizvodiPrikazanje sv.LovrincauSplitu,to je prvonjegovo postavljanje u okviru profesionalnogkazalita.Od 1970.godine redovito je na repertoaru Hvarskog kazali-ta,u reijiMarina 3Plavca,ib.,55. 144 OZOJA stih: Strana je ozoja te muke trpiti Uarula ureena cvitjem,1636.). A uVili Slovinki moemo pridjev ozojan - prevelik(onajkojega jeozoja): Ki l'je grih toko grd u sebi ozojan? Petar Skok (ERj) samo kae da je taj prilog kod najstarijih pjesnika tedajepodatak opotvrdis terena(Lika4). zapaanjesamojeproirioupozorenjemna postanakpridjeva(-bn>-an),te prilogeu upotrebi: silan(zadovoije) ,pripravni(dovoije) ,teodatlemoenastatipridjev dovoljan(dakle na postanje pridjeva ozojan od ozoja). Jedino je, koliko na,m je poznato, Valentin Putanec (RIJ], 22, 139-143) pokuao razrijeiti postanje priloga ozoja, imenice ooja i pridjeva ozojan, te oetimolokim kae: Etimologijeovih je zaistatekoizvoditi.Nikakvih slavenskihele-menata nemaju kojibi na slavensko podrijetlo.Stogasemora za- da se sigurnoradi o aloglotemima.Etimologijakojaozoja izvodi iz romanizma,tj.iz tal.assai,premda ovaj tal.prilog ima gotovoistozna-p>dosta,mnogo),epautome total.ni u jednomtal.dijalektu ne pokazuje lenizacije,a ne moe je imati ni u presumiranom obliku u staro-dalmatskom.Dakle,otpala bi etimologija kojauozoja vidi talijanizam. Izgleda da je Anica Nazor (Filol, 24-25)5 - koja je nala u rukopisnom glagolskomLucidaruiz15. (Siena)ozojno zlato,sparafrazom: onose zna boije na ognjunere drugdi - potakla zanimljivu tezu. Dok ozoja odvie,suvie,veoma,jako,adj.ozojan sigurno ne naprevelik,nego na porijeklo koja je iz srednjovjekovnealkemije.Ozojnozlatonijenivelikonipreveliko, nego je to zlatonad kojim je proveden postupak kojim sedobiva odgovor na pitanje jeli tozlato A provjera sevrina vatri,itokamenom kunikom.Ulatinskimtekstovimatajsekamenzovelapislydius,kao sinonim zatal. pietra di paragone,a glagolikojiseodnose na tajalkemi- postupak su assaggiare i saggiare (unmetallo). Unaem latinitetu imamo iz1326.godine axagium eksdgion) i assagium- utegestidiounce.6Ducange uGlossariummediae 4Na osnovu potvrda,areaove smjetena je narelativno uskom obalnom "Prodor ozoja uLiku dade se utjecajem Zadra na prostor pod Velebitom.U DivoseluJ. (ARj)biljei:Tobi ozoja (previe) bilo daje dijete uradilo,a ne ti tako pametan. Au govoru (8. Lastavica, NVj,1906., 14, 764):To je ozoja(previe) da je on ne znam ko. 5Anica Nazor: Primjeri irijetkih u dosad nepoznatom glagoljskomtekstu Luc/dara,Filal,1995., 24-25 (285-289). 6LLizMonumentaCatarensia,1(A.Mayer,JAZU,1951.).Insuperdosibiprodoteduodecimaxagiaauri(63) . ... Simuliter do sibi pro dote ...octa assag;a auri...(65). 145 OZOJA et infimae latinitatis ima imenicu assagia(f)kojaodgovara naem obliku ozoja(ooja)ukunja,provjera. UkratkimcrtamaPutanecovakoizvodietimologiju:odassaggios prijelazom a-a>o-o(kaoCatarumu Kotor),s > z(pod utjecajem ven.kao uruza i rua),te d> j(kao ven.zogia u zoia, meda umeja)dobi-vamo *osoj(ozoja),odnosnoooda>ooja.Prema imenicien-skog roda ozoja izveden je pridjev ozojan. Jo sezadrati na kojiima pridjev ozojanalii ime-nicu ooja.UViliSlovinki(SPH,17,206)javlja seuokovima duh Jurja Smederevskoga Da poklevidim 'samprost od verug,/osudjendanisamvazdamubiti drug,/neg da sluga slug Plutana kraljabit /i da griha dug vrimenom iskolit,/stahmolit dami se / li odolit tojmuci nigdar /ki l' je grihtokogrd usebiozojan,/komu je sinir tvrd runo dostojan. Duh JurjaSmederevcaodgovara jezikomipriznajedaje mnogo grijeioi da je izdavaonajvjernije prijatelje. ValentinPutanec(passim)mislidatotrebakoji je totako grd grijehu sebiozojanda zavreduje ove strane okove.Dakle,ovajgrijehnije ni velikni preveliknego semora prevesti kao provjeren,ispitan ako ozojan podrijetlo izsrednjovjekovne alkemije.Pridjev na tom mjestu mogao se formirati i iz razloga(rima:ozojan-dostojan). Na drugom mjestu,uJaruli,7 ima imenicu ooja: Nikoncaalostiatuzinibroja,/ni svitlosti,ni mirna pokoja,/ strana je ooja te muke trpiti,/ boni zavoja rane zaviti. U ARj senapominje:tampano je:oxoja,tobi bilo ooja,ali utoj knjizi slovo x slui katkad i za glas z(mnogoslui za ). Putanecpronalazijojednu alikojuipak smatramanje vjerojatnom,dasedobijepridjevozojan.Naime,uglagoljskitiskanim Mirakulima iz1508.godine nalazimo: podaj ga(dragikamen)metru od zoj,ufam da imiti najmanje deset pinez srebrnih za nj. Romanizamzoja(dragikamen)dolaziodven.zogia,autal.glasi gioialat. gaudium - veselje).To veseljekod Romana ima i nakit,girlanda,vijenac,dragikamen.U spisimazabi-ljeenajezoia.Godine1284.Pasko VukaevimaojeodkraljaStevana Dragutina kaozalogjedanpojas,kojidajeSerziju da gataj 146 -----,-------Jarula ureena cvitjem od est vikof svita sloena u slovinski jazik po Jurju Zadraninu;uMnecije 1636. U AR;senavodi drugo izdanje iz 1656.godine (114). OZOJA vrati kralju.Serzije preuzima jamstvo prema Pasku.8 I godine neki Leonard prijavljuje da je prodao Latici, sestri Gruboja gospodara jednog vlakog katuna,pojas koji mu ona isplatiti.9 ARjpod zojadonosi vietalijanizama,sveizDalmacije,u dragulj,dragocjenosttedijalektalniprimjernepoznatogprinosnikaiz Dubanica na Krku:Zoja - tako sezovu oni tracina kriu ili kojem svecu toiz glave izviru. Metarod zojizMirakulaposvojjeprilicimetar,obrtnik kojise razumije udragokamenje,odnosnoznadeprovjeravati dragog kamenja,dijamanata, zlata. Akoprihvatimodaseumetarod zojkrijesigurantali-janski kalk zamaestro delle zoe,Putanec je miljenja da moemo vrlo lako od teromanskesintakseizvestislavizacijumetar od zoi uozojnimetar padobivamopridjevozojan,sa kojiseodnosinaprovjeru dragog kamenja,dragocjenosti.Redukcija od zoj u ozoj (iozoja!)upravo je poznata na terenu gdje senalazi i adjektiv ozojan.Za ovu pojavu Aka-demijin daje brojne potvrde iz Dubrovnika i izDalmacije. Putanec da se ne moeprovjeren, okuan (na osnovi kamena kunika)dovestiuvezus odvie,mnogo,jako.Itobitrebalo izvoditi,neadverbizadjektiva,negoadjektivizadverba,pa dobitiozojno zlato - zlato - provjereno zlato.Dakle, u prilogu ozoja radi se o posve drugom etimonu te je homonimnost ovdje sekundarna. 8SersiusCJementisob/igavit se super se et super omnia suabona,quod si dominus RexStepanus faeeret aliquam quest/anem Pasque Vo/cassii de una zoja,quam d/etus Pasqua habuit in pignore a dicto domino Rege,ipse Sers/us eundem Pasquamconservabit indempnem.Quam zoiamdietusSersiusrecepit adicto Pasquaet misit eamdicto Regi.Et quandocumque dietusRex mittet suaslitterascontinentes,quod ipserecepit dietam zoiam,hec otoliga-tiocancel/etur et nullius abindeinantea sit va/oris.Gregor Kancelarijskijnotarski spisi - 1278.-1301. (Istorijski spomenici arhiva,ser.1,sv.1,SKA,Beograd, 1932., 135). 9Leonardus de Cessiguso iuravit de veritate dicenda,qui conquestus fuit dieens: Ego iveram incatonem Blacorum, quorum est dominus Gruboe Bersouich,hodie sunt VIIIdies,et vendideram unam zaiam sclauonicam de argento, deauratam,sorari dietiGruboe proyperperisdecemet postea,quando petivi eidenarios,ipsanoluit mihidare dictos denarios,neque dictam zoiam (ib.,155). 147 Pantufa U Dubrovniku je za sinonim - pantofula (ven. pantofole, pantofoleta),augm.ipejopantofulina noguuovijenstarijen P(wtofulinama)idem.pantofulica(Pantofulicezadijetekostajukoza velikoga).Navedeniprimjerisuiz govora(RjDG). Pravilniji binaglasak bio pantofula! Kodpisacaje-olakojisekaodeminutivni