Crtice iz zagorkina života

Download Crtice iz zagorkina života

Post on 26-Jul-2016

217 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zagorkin ivot i stvaralatvo.

TRANSCRIPT

<p>MARIJA JURI ZAGORKA</p> <p> MARIJA JURI ZAGORKAeto na kraju ivota apeliram na potenje i ovjenost - na to imam pravo - da umrem u potenjuZAGORKA hrvatska knjievnica i novinarka Marija Juri, krsnim imenom MARIANA,roena je 2. oujka 1873. u plemikoj kuriji NEGOVEC u blizini VRBOVCA, kao ki Josipe roene Domin i Ivana Juria, kasatora dobra Negovec u posjedu Ivana grofa Erddyja, Marijina krsnoga kuma.</p> <p>RODNO MJESTO MARIJE JURI ZAGORKE</p> <p>Brino je sreivala spisaDJETINJSTVO I OBRAZOVANJE</p> <p>Poslije Marijina roenja otac postaje upraviteljem imanja barona Geze Raucha (kuma bana Khuena Hedervaryja).</p> <p>Prvu privatnu poduku primila je na maarskom jeziku s plemikom djecom u Rauchovu dvorcu Stubiki Golubovec</p> <p>Viu djevojaku kolu zavrila je kod Sestara milosrdnoca u Zagrebu.</p> <p>Dvorac Stubiki GolubovecMaturantice enske realne gimnazije Drube sestara milosrdnica</p> <p>Odgojno obrazovni rad sestre milosrdnice poele su jo mnogo prije.</p> <p>Prvih est sestara dolo je iz Tirola 1845. godine na poziv kardinala Jurja Haulika koji je osjetio goruu potrebu odgoja i obrazovanja siromane mladei u Hrvatskoj, posebno djevojaka. On ih poziva da se posvete odgoju i obrazovanju djece i mladih i njezi bolesnika u bolnicama.</p> <p>ensku osnovnu kolu otvorile su ve iste, 1845. godine. Veliki interes za kolovanje kod sestara milosrdnica bio je poticaj i za otvaranje novih kola - osnovnih, graanskih, domainskih, strunih... i u Zagrebu i diljem Hrvatske, a neto kasnije i Bosne i Hercegovine.PRVE KOLE U HRVATSKOJBrino je sreivala spisa</p> <p>ZAGORKINA darovitost Bila je veoma darovito dijete. Pisala je od malena i pokretala uenike novine.</p> <p> Roditelji joj nisu dopustili daljnje kolovanje iako je to Rauch predlagao o svom troku i to u vicarskoj.</p> <p> Unato njenom opiranju udali su je maloljetnu za Maara i poslali u Maarsku.</p> <p> Nakon tri godine pobjegla je od mua u Zagreb gdje zapoinje novinarsku karijeru tada neuobiajenu za enu.</p> <p> Odbija roditeljsku skrb (i novac) te postavi punoljetnom odluuje se za samostalan i neovisan ivot u kojem e se izdravati vlastitim pisanjem.Brino je sreivala spisa</p> <p>ZAGORKINO rodoljubljePredamnom se odigrao grdni prizor. Maarski kondukteri na slavonskoj eljeznici izvikivali su samo u maarskom, a katkada i u njemakom jeziku ime stanice i broj minuta koliko e vlak stajati. Seljaci i radnici nisu poznavali ovih jezika pa su ulazili i izlazili u krive vlakove, ime su gubili vrijeme i plaali globu, a kondukteri su ih nazivali marvom i nemilice tukli javno pred svima. Revolt mojeg osjeaja prisili me da to opiem u lanku koji je iziao u OBZORU 31. X. 1896. </p> <p>Naa gospoda maaroni na vladi natjeu se, kako e to vie ugoditi i na ruku biti potomcima Arpada, a nai Hrvati se prepiru koliko je tko poinio samoljubnih i koristoljubnih djela i kome e pripasti vodstvo stranke! A narod? Taj trpi i trpjet e. </p> <p>D O I V LJ A J</p> <p>SLIKE IZ IVOTA posveenog novinarstvu i knjievnom stvaralatvuJa piem za PUK</p> <p>Pero moje tvrava je mom ivotu</p> <p>Pero moje sanja, sanja o junacima pobjednicima tiranije, o bojovnicima ljudske sree o potenjacima koji svoje uvjerenje ne daju ni za kruh, ni za zlato, ni za medalje ni za to.</p> <p>Sanja pero o ljubavi za dom, o ljubavi svih ljudi prema svima</p> <p>Svijetli bane! Sav e vas narod blagoslivljati, ljubiti, svijetli bane, spasite Hrvatsku od Maara i vlastelinskih nepravdi i svi e vam klicati ivio!!!</p> <p>Moje se pero preputa drhtavom lutanju mate po daljinama sanjarskoga carstva ivotaMarija Juri Zagorka</p> <p> SLIKE IZ IVOTA posveenog novinarstvu i knjievnom stvaralatvu</p> <p> Od 1895. do 1910. ZAGORKA je zaposlena u redakciji OBZORA uglednih zagrebakih dnevnih novina, u poetku anonimno, a potom postaje europski ugledna politika novinarka naglaavajui stalno: NOVINARSTVO je moja PROFESIJA, a romane sam pisala samo zbog propagande protiv njemakih romana. Pie DRAME, HUMORESKE i JEDNOINKE pod pseudonimom koje su zbog suvremenih tema esto zaplijenjene i neizvoene jer ih pie KRAVARICA, luckasta BABA, ENSKO, NITKO tko nije NETKO...One koje su izvedene doivljavale su nezapamene uspjehe Najvie uspjeha postigla je piui povijesne ROMANE U NASTAVCIMA koji su prodavali novine, a i danas su veoma popularni i itani</p> <p>ZAGORKINI romani1910. poinje pisati ROMANE privlane iroj itateljskoj publici na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Josipa Jurja trosmajera.Za teme romana istrauje dokumentarnu grau u zagrebakim, bekim, budimpetanskim arhivima i obogauje je vlastitom literarnom imaginacijom gradei uzbudljive zaplete i prie s bogatom galerijom likova meu kojima prednjae ene.</p> <p>Nakon izlaska Grike vjetice zovu je grika vila</p> <p>Nakon izlaska Gordane zovu je Kraljica Hrvata</p> <p>Dok je itatelji prihvaaju, suvremenici kolege nazivaju njena djela trivijalnom und literaturom a nju zaobilaze u itankama i antologijama.</p> <p>ZAGORKINI napadai Prvaci plemikoga roda Gjalski, Tuci, i pun omalovaavali su Zagorku. Gjalski joj je rekao: Tko ste vi da se usuujete kritizirati nae drutvene pojave? Kad ste vi imali mogunost da vidite kakvo otmjeno drutvo? Doli ste iz nekakvoga smrdljivoga zagorskoga sela, vaa familija bili su najprostiji moji kmetovi i sad hoete da sjedate sa mnom za pisai stol. Tko hoe da pie tome mozak mora proimati kulturna plemika krv (Poslije se Gjalski pohvalno izrazio o romanu ROBLJE)Barun Geca Rauch ponudio joj je veliku plau samo da pie za Narodne novine, slubeni Hedervaryev list to je Zagorka odbila, a on je rekao njenom ocu: To je dijete potpuno zalueno Toj sirotici nema pomoi nego da ju zatvorite u sanatorij (ludnicu). ZAGORKINI branitelji</p> <p> KRANJEVI je od tih napadaja titio Zagorku:Da ste pisali otmjenom drutvu poasne aktovke i primili pokroviteljstvo bana Raucha isti bi sada o vama govorili i pisali zajedno s Krausom POHVALNO, a vi biste dobili u njihovom krugu uvaeno mjesto. Oslonite se uvijek na mene, dat u vam pouku</p> <p> Biskup Strossmayer potpomagao je tiskanje njenih knjiga i branio je njene ideje:Spisateljicu moemo mi od nje uiniti u Hrvatskoj. Ona je pobjegla iz imune kue svoga mua Maara i roditelja u bijedu da moe pisati, a to je najbolja podloga da e neto od nje biti</p> <p>ZAGORKINA borba za scensko izvoenje njenih djelaZAGORKA je pisala i dramska djela. Posebno je bila uspjena u pisanju satira pod pseudonimom IGLICA. U njima je napadala neke nemile pojave tadanjega drutva.Npr. Evica Gupeva bila je u Zagrebu zabranjena, a u Splitu je 1904. godine dobro primljena i o njoj su se najpohvalnije izrazili mnogi ondanji napredni kritiari i politiari.Prije nego im SUDITE</p> <p>Zagorka je pisala mnogo, a teme je uzimala iz svih ivotnih podruja. Zanimljiv je napisNAA MLADE NA SVRETKU KOLSKE GODINE u kojem upozorava RODITELJE da ne budu prestrogi prema djeci koja nisu uspjeno zavrila kole. Vrlo je primjenjivo i danas: Mlade su njene biljke koje treba njegovati. U svijetu i ivotu te mladei ima stotinu duevnih dogaaja, opreka, nesuglasica, tekih konflikata zbog kojih esto tee ue i ne vre svoje dunosti Prema kolskim neuspjesima mladei valja postupati blago i prosuivati ih ovjeno Svi koji imaju svoju rije u sudbinama kolske mladei, neka se vrate u sjeanju u svoje mladenako doba Budimo blagi i pitajmo se: tko je i u emu imao sukrivnju u neuspjehu djece</p> <p>PISALA je do zadnjega asa ne isputajui desetljeima pero iz rukei onda otputovala u vjenost jednoga hladnoga predzimskoga dana</p> <p>Marija Juri Zagorka,Prva ena novinar u jugoistonoj Europi,Snaan i napredan publicist,Autorica mnogih popularnih romana,Zauvijek je napustila svijet30. studenoga 1957. u 84. godini ivota</p> <p>O ZAGORKI saznajte vieZagorka NOVINARKA, SPISATELJICA, KRONIARKA STAROGA ZAGREBA rekla nam je mnogo o sebi, a jo vie emo saznati ITAJUI njena djela: </p> <p>GLAVNA DJELA</p> <p> Roblje, Z. 1899. Vladko areti, Z.1903. Razvrgnute zaruke, Z. 1909. Kneginja iz Petrinjske ulice, Z.1909. Grika vjetica, Z. 1912. Crveni ocean, Z. 1920. Ki Lotraka, Z. 1921./22. Republikanci, Z. 1924. Gordana, Z. 1934./35. Kamen na cesti, Z. 1938. Kraljica Hrvata, z. 1937./39. Kako je bilo, Memoari, B. 1953.Sabrana djela, Z. 1963./67.Autobiografija, Z. u Autobiografiji hrvatskih pisaca, Z. 1997. LITERATURA O ZAGORKI</p> <p>Bora orevi: Zagorka, Z. 1965. Sisak, 1979.2. Stanko Lasi: Knjievni poeci M. J. Zagorke, 1873.-1910. Z. 1986.</p> <p>ZAGORKINE elje Moda ipak imam pravo na potovanje za moje potenje u novinarsko-politikom radu Moda su moji novinarski romani ponjemenim itateljima barem toliko koristili, da su itali knjigu hrvatskim jezikom pisanu Moda sam i ja svojim priprostim tivom izbila iz ruke mnogom hrvatskom itatelju od neprijatelja podmetnutu tuintinu pa zar da me radi toga netko prezire</p> <p> ELIM UMRIJETI U POTENJU ZA KOJE SAM BIJEDNO STRADAVALA CIJELI SVOJ IVOT!!! </p> <p>O ZAGORKI UZ ZAGORKUINTEGRIRANI DAN UENIKA 7. RAZREDA O POPOVAA U ZAGREBU</p>