croatia - bosnia and herzegovina - montenegro ritour

RiTourCroatia - Bosnia and Herzegovina - Montenegro

O projektu

Projekat RiTour - “Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz prekograničnu sarad-nju urbanih turističkih destinacija na kraškim rijekama jadranskog bazena“ ima za cilj diverzifikaciju i promociju turističke ponude urbanih destinacija (Blagaj u Bosni i Her-cegovini, Solin u Hrvatskoj, Podgorica u Crnoj Gori) na rijekama jadranskog bazena (Buna, Jadro, Morača) kroz prekograničnu saradnju na održivom razvoju turizma, iz-gradnju kapaciteta pružaoca usluga i revitalizaciju kulturne baštine i održivo korištenje prirodnih resursa.

Projekat RiTour finansiran je sredstvima Evropske unije u okviru Interreg IPA Progra-ma prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 - 2020. Projekat implementira Turistička zajednica HNK/Ž u saradnji sa nositeljem projekta Javnom ustanovom RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, te projektnim partnerima: Grad Solin, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dije-lovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije “More i krš”, Grad Mostar, i Turistička organizacija Podgorice.

Projekat je sufinansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije.

Impressum

Izdavač:Turistička zajednica Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije

Za izdavača:Andrija Krešić, direktorSemir Temim, zamjenik direktora

Urednici:Ramiz BašićSelma Tule

Dizajn omota: Mišo Komenda

Prelom i štampa:PRINT TEAM d.o.o. Mostar

Tiraž:300 primjeraka

Autor: Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Studij turizma

Mostar, februar/veljača 2019.

Sadrzaj REZIME .................................................................................................................................................. 9

SUMMARY ........................................................................................................................................... 10

I UVOD ................................................................................................................................................. 11

Metodologija izrade Studije ................................................................................................ 12

Ograničenja istraživačkog procesa ...................................................................................... 12

Primijenjena strategija istraživanja ..................................................................................... 13

Raspored rada/vremenski okvir istraživanja ....................................................................... 13

1. ANALIZA AMBIJENTALNIH I PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PODRUČJA RIJEKE BUNE .............................................................................................................. 15

1.1. Položaj i reljef ................................................................................................................ 15

1.2. Geološka građa i inženjersko-geološke karakteristike terena ...................................... 15

1.3. Hidrogeološke i hidrološke karakteristike rijeke Bune .................................................. 15

1.3.1.Kvalitet voda ........................................................................................................... 19

1.4. Klimatske karakteristike područja rijeke Bune .............................................................. 21

1.5. Tlo i zemljište ................................................................................................................. 21

1.6. Zaštićeni dijelovi prirode ............................................................................................... 22

1.7. Raznovrsnost/biodiverzitet područja rijeke Bune ......................................................... 23

1.7.1.Flora ........................................................................................................................ 23

1.7.2. Fauna ..................................................................................................................... 27

1.8. Postojeće stanje infrastrukturnih sistema ..................................................................... 33

1.8.1. Cestovni saobraćaj ................................................................................................. 33

1.8.2. Saobraćaj u mirovanju ........................................................................................... 36

1.8.3. Odvodnja otpadnih voda ....................................................................................... 36

2. GEOGRAFSKE I KULTURNO-HISTORIJSKE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUČJA ........................................................................................................ 37

2.1.Geografski položaj i historijski razvoj analiziranog područja......................................... 37

2.2.Kulturno-historijsko naslijeđe ....................................................................................... 38

2.3.Trenutno stanje kulturno-historijskih znamenitosti ...................................................... 49

3. STANJE TURISTIČKIH RESURSA NA PODRUČJU RIJEKE BUNE - REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA ............................................................................. 52

3.1.Rezultati anketiranja pružalaca usluga u turističkom sektoru na ciljnom području ..... 52

3.1.1. Karakteristike biznisa ............................................................................................. 52

7

Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području 7

Sadrzaj REZIME .................................................................................................................................................. 9

SUMMARY ........................................................................................................................................... 10

I UVOD ................................................................................................................................................. 11

Metodologija izrade Studije ................................................................................................ 12

Ograničenja istraživačkog procesa ...................................................................................... 12

Primijenjena strategija istraživanja ..................................................................................... 13

Raspored rada/vremenski okvir istraživanja ....................................................................... 13

1. ANALIZA AMBIJENTALNIH I PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PODRUČJA RIJEKE BUNE .............................................................................................................. 15

1.1. Položaj i reljef ................................................................................................................ 15

1.2. Geološka građa i inženjersko-geološke karakteristike terena ...................................... 15

1.3. Hidrogeološke i hidrološke karakteristike rijeke Bune .................................................. 15

1.3.1.Kvalitet voda ........................................................................................................... 19

1.4. Klimatske karakteristike područja rijeke Bune .............................................................. 21

1.5. Tlo i zemljište ................................................................................................................. 21

1.6. Zaštićeni dijelovi prirode ............................................................................................... 22

1.7. Raznovrsnost/biodiverzitet područja rijeke Bune ......................................................... 23

1.7.1.Flora ........................................................................................................................ 23

1.7.2. Fauna ..................................................................................................................... 27

1.8. Postojeće stanje infrastrukturnih sistema ..................................................................... 33

1.8.1. Cestovni saobraćaj ................................................................................................. 33

1.8.2. Saobraćaj u mirovanju ........................................................................................... 36

1.8.3. Odvodnja otpadnih voda ....................................................................................... 36

2. GEOGRAFSKE I KULTURNO-HISTORIJSKE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUČJA ........................................................................................................ 37

2.1.Geografski položaj i historijski razvoj analiziranog područja......................................... 37

2.2.Kulturno-historijsko naslijeđe ....................................................................................... 38

2.3.Trenutno stanje kulturno-historijskih znamenitosti ...................................................... 49

3. STANJE TURISTIČKIH RESURSA NA PODRUČJU RIJEKE BUNE - REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA ............................................................................. 52

3.1.Rezultati anketiranja pružalaca usluga u turističkom sektoru na ciljnom području ..... 52

3.1.1. Karakteristike biznisa ............................................................................................. 52

7


3.1.2. Karakteristike posjetilaca ...................................................................................... 56

3.1.3. Sezonalnost ............................................................................................................ 64

3.1.4. Održivi turizam na ciljnom području ...................................................................... 66

3.1.5. Veze ....................................................................................................................... 69

3.2.Rezultati anketiranja stanovnika naselja na ciljnom području ...................................... 70

3.2.1. Opšti stav prema turizmu na području rijeke Bune ............................................... 70

3.2.2. Informacije o prebivalištu ...................................................................................... 75

3.2.3. Demografske informacije ...................................................................................... 75

4. PRIJEDLOG PROJEKTNIH AKTIVNOSTI NA KREIRANJU TURISTIČKIH PROIZVODA I OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE PONUDE NA PREDMETNOM LOKALITETU ................ 76

4.1.Projektni prijedlog 1 ...................................................................................................... 76




5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ................................................................................................... 84

6. PREPORUKE I SMJERNICE ZA DALJNJA DJELOVANJA ................................................... 89

7. KORIŠTENI IZVORI ...................................................................................................................... 93

8. PRILOZI ........................................................................................................................................... 94

8

REZIME

Izrada studije sa ciljem preciziranja mogućnosti investiranja u područjima oko rijeke Bune, pored skiciranja situacione analize (interne i eksterne), obuhvatila je izviđajna (eksplorativna), deskriptivna (opisna) i kauzalna (uzročno-posljedična) istraživanja. Izviđajnim istraživanjem dijagnosticirao se glavni problem istraživanja, te alternativni pravci rješavanja istog. Prikupljanjem i analizom sekundarnih podataka, analiziranjem srodnih i sličnih slučajeva iz prakse, dubinskim intervjuima sa dokazanim ekspertima iz različitih djelatnosti (interesnim skupinama u projektu), te primjenom projektivnih tehnika i pilot studija, pored preciziranja i postavljanja glavnog problema, dijagnosticirani su opći i specifični ciljevi istraživanja, koji su kasnije dekomponovani na istraživačka i anketna pitanja (kvalitativna i kvantitativna). Dizajnirani anketni upitnici za različite ciljne skupine, prethodno dimenzionirani kroz proces optimalnog uzorkovanja, poslužili su za dodatno opisivanje problema i primjenu deskriptivne statistike (korištenjem najsavremenijog alata statističke analize u polju društvenih nauka – SPSS), sa ciljem odgovora na izazove istraživanja, prethodno precizirane kroz ciljeve istraživanja. Krostabeliranjem i detaljnijom statističkom analizom prepoznate su uzročno-posljedične veze i date smjernice i preporuke za kreiranje jedinstvenih vrijednosti (prijedlozi projekata) na strani turističke ponude analiziranog područja, sa ciljem održivog razvoja turizma. Projektni prijedlozi povezuju ključne kompetencije analiziranog područja sa mišljenjima, stavovima i preferencijama respondenata istraživanja, stvarajući diferenciranu ponudu vrijednosti, na kojoj treba graditi rezultate uspješnosti (posjećenost turista, njihovo zadovoljstvo, ponovljeni dolasci, finansijski efekti). Prepoznate vrijednosti i prijedloge projekata potrebno je propagirati i konstantno inovirati sa ciljem održavanja konkurentskih prednosti, odnosno sprečavanja iščezavanja istih.

9


3.1.2. Karakteristike posjetilaca ...................................................................................... 56

3.1.3. Sezonalnost ............................................................................................................ 64

3.1.4. Održivi turizam na ciljnom području ...................................................................... 66

3.1.5. Veze ....................................................................................................................... 69

3.2.Rezultati anketiranja stanovnika naselja na ciljnom području ...................................... 70

3.2.1. Opšti stav prema turizmu na području rijeke Bune ............................................... 70

3.2.2. Informacije o prebivalištu ...................................................................................... 75

3.2.3. Demografske informacije ...................................................................................... 75

4. PRIJEDLOG PROJEKTNIH AKTIVNOSTI NA KREIRANJU TURISTIČKIH PROIZVODA I OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE PONUDE NA PREDMETNOM LOKALITETU ................ 76





5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ................................................................................................... 84

6. PREPORUKE I SMJERNICE ZA DALJNJA DJELOVANJA ................................................... 89

7. KORIŠTENI IZVORI ...................................................................................................................... 93

8. PRILOZI ........................................................................................................................................... 94

8

REZIME

Izrada studije sa ciljem preciziranja mogućnosti investiranja u područjima oko rijeke Bune, pored skiciranja situacione analize (interne i eksterne), obuhvatila je izviđajna (eksplorativna), deskriptivna (opisna) i kauzalna (uzročno-posljedična) istraživanja. Izviđajnim istraživanjem dijagnosticirao se glavni problem istraživanja, te alternativni pravci rješavanja istog. Prikupljanjem i analizom sekundarnih podataka, analiziranjem srodnih i sličnih slučajeva iz prakse, dubinskim intervjuima sa dokazanim ekspertima iz različitih djelatnosti (interesnim skupinama u projektu), te primjenom projektivnih tehnika i pilot studija, pored preciziranja i postavljanja glavnog problema, dijagnosticirani su opći i specifični ciljevi istraživanja, koji su kasnije dekomponovani na istraživačka i anketna pitanja (kvalitativna i kvantitativna). Dizajnirani anketni upitnici za različite ciljne skupine, prethodno dimenzionirani kroz proces optimalnog uzorkovanja, poslužili su za dodatno opisivanje problema i primjenu deskriptivne statistike (korištenjem najsavremenijog alata statističke analize u polju društvenih nauka – SPSS), sa ciljem odgovora na izazove istraživanja, prethodno precizirane kroz ciljeve istraživanja. Krostabeliranjem i detaljnijom statističkom analizom prepoznate su uzročno-posljedične veze i date smjernice i preporuke za kreiranje jedinstvenih vrijednosti (prijedlozi projekata) na strani turističke ponude analiziranog područja, sa ciljem održivog razvoja turizma. Projektni prijedlozi povezuju ključne kompetencije analiziranog područja sa mišljenjima, stavovima i preferencijama respondenata istraživanja, stvarajući diferenciranu ponudu vrijednosti, na kojoj treba graditi rezultate uspješnosti (posjećenost turista, njihovo zadovoljstvo, ponovljeni dolasci, finansijski efekti). Prepoznate vrijednosti i prijedloge projekata potrebno je propagirati i konstantno inovirati sa ciljem održavanja konkurentskih prednosti, odnosno sprečavanja iščezavanja istih.

9


SUMMARY

The development of a study aimed at specifying investment opportunities in areas around the Buna River, in addition to sketching situational analysis (internal and external), included reconnaissance, descriptive and causal (causal) research. The survey research diagnosed the main problem of research, and alternative directions for solving it. By collecting and analyzing secondary data, analyzing related and similar cases from practice, in-depth interviews with proven experts from different activities (stakeholders in the project), and using projective techniques and pilot studies, besides specifying and setting the main problem, general and specific goals are diagnosed research, which was subsequently decomposed on research and questionnaires (qualitative and quantitative). Design questionnaires for different target groups, pre-dimensioned through the process of optimal sampling, served to further describe problems and the application of descriptive statistics (using the most modern statistical analysis tool in the field of social sciences - SPSS) in order to respond to the challenges of research, previously specified through goals research. Cross-labeling and more detailed statistical analysis have identified causation-related links and given guidelines and recommendations for creating unique values (project proposals) on the side of the tourist offer of the analyzed area, with the aim of sustainable development of tourism. Project proposals link the key competencies of the analyzed area with opinions, attitudes and preferences of survey respondents, creating a differentiated value proposition, on which the results of success should be built (tourist attendance, satisfaction, repeated arrivals, financial effects). Recognized values and project proposals need to be propagated and constantly innovated in order to maintain competitive advantages and to prevent the disappearance of them.

10

I UVOD Turistička zajednica Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije u saradnji sa nositeljem projekta Javnom ustanovom RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, te projektnim partnerima: Grad Solin, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš", Grad Mostar, i Turistička organizacija Podgorice implementira projekat RiTour - “Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz prekograničnu saradnju urbanih turističkih destinacija na kraškim rijekama jadranskog bazena“.

Projekat RiTour finansiran je sredstvima Evropske unije u okviru Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020, a period provedbe projekta je juli 2017 – decembar 2019. godine.

Projekat je fokusiran na krške rijeke jadranskog bazena Jadro, Bunu i Moraču na kojima su nastali povijesni gradovi koji su predmet ovog projekta, Salona danas Solin, Doclea danas Podgorica i Bona danas Blagaj, Mostar. Jedna od prednosti za razvoj posebnih oblika turizma u okviru ovog projekta je da se iskustvo rijeke događa unutar gradova koji su već prepoznati kao turistička destinacija što je iznimno važno ako se ima u vidu da je bilo koji tip turizma od posebnog interesa veoma teško razviti u područjima izvan glavne struje turističke potražnje.

Cilj projekta je diverzifikacija i promocija turističke ponude urbanih destinacija Blagaj, Solin i Podgorica, koje se nalaze na rijekama jadranskog bazena, kroz prekograničnu saradnju na održivom razvoju turizma, izgradnju kapaciteta pružaoca usluga, revitalizaciju kulturne baštine i održivo korištenje prirodnih resursa.

Projekat obuhvata brojne aktivnosti, a jedna od njih je i razrada različitih turističkih proizvoda koji će promovisati kulturno-historijske i prirodne vrijednosti destinacije. U skladu s tim, angažiran je Studij turizma Ekonomskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru za provođenje istraživanja o turizmu na području rijeke Bune, koje je uključilo prikupljanje podataka, provedbu istraživačkih aktivnosti u analiziranom području, te interpretaciju dobijenih podataka u formi studije.

„Studija stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području“ predstavlja istraživanje neiskorištenih potencijala za razvoj turizma na datom području vezano uz mogućnost investiranja u buduće objekte turističkog sadržaja (auto kampove, sportsko-rekreativne terene, apartmane i dr.)

Studija je uočila glavne probleme s kojima se ovo područje trenutno susreće u razvoju i unapredjenju turističkog sektora a to su: neadekvatan tretman kulturno-historijskog i prirodnog naslijedja kao turističkog resursa analiziranog područja, problem upravljanja turističkom destinacijom, nerazvijena saobraćajna infrastruktura i dr.

Studija također ističe odrednicu da turizam područja rijeke Bune mora biti utemeljen na identitetu vlastitog područja, odnosno na onom što ga čini prepoznatljivim u regionalnim, pa i širim turističkim okvirima. Sve daljnje aktivnosti na razvoju i unapređenju turizma ovog kraja trebaju se

11


temeljiti na razvoju i poboljšanju glavnih selektivnih oblika turizma: kulturno-povijesni turizam, ruralni, eko i izletnički turizam.

Ovom prilikom se zahvaljujemo uposlenicima anketiranih smještajnih objekata, na podršci i pomoći anketarima, zatim predstavnicima institucija s kojima su obavljeni intervjui (Agencija Stari grad, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Zavod za urbanizam Mostar) čime je omogućeno prikupljanje podataka u ovom istraživanju.

Metodologija izrade Studije Izrada Studije stanja turističkih resursa na području rijeke Bune, te sagledavanje mogućnosti razvoja održivog turizma na pomenutom području, predstavlja istraživanje neiskorištenih potencijala za razvoj turizma vezano uz mogućnost investiranja u buduće objekte različitog turističkog sadržaja.

U svrhu realizacije postavljenog cilja bilo je neophodno prepoznati i identificirati značaj pomenutog područja (područja kroz koje prolazi rijeka Buna, s pripadajućim naseljima – Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna), te u tu svrhu uraditi analizu postojećeg stanja (pregledom relevatne dokumentacije, te anketiranjem i intervjuiranjem predstavnika relevatnih institucija, pružaocima različitih turističkih usluga i stanovnicima pomenutih lokaliteta), u smislu prirodnih i kulturno-historjskih potencijala, te dati smjernice za razvoj održivog turizma. U kontekstu davanja preporuka i smjernica za razvoj održivog turizma bilo je potrebno:

- predložiti razvoj različitih turističkih proizvoda koji će biti u funkciji promocije kulturno-historijskih i prirodnih potencijala pomenute destinacije,

- predložiti mogućnosti investiranja kroz prezentaciju projektnih ideja/prijedloga koje imaju perspektivu implementacije na konkretnom analiziranom području.

Dobijeni rezultati mogu se sažeti na sljedeći način: - na temelju relevantnih dokumenata i u saradnji s relevantnim institucijama adekvatno

su kreirani upitnici za različite kategorije respondenata; - anketirano je ukupno 80 aktera; - rezultati ankete su predstavljeni tabelarno, te su primjenom SPSS statističkog alata

prikazani nalazi istraživanja; - kreirana je finalna verzija “Studije stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i

mogućnosti razvoja održivog turizma na pomenutom području”. Ograničenja istraživačkog procesa Ograničen vremenski okvir za provedbu svih aktivnosti nosio je i rizik uslovnog ugrožavanja poštivanja rokova za pojedine zadatke. Izazovi samog procesa realizacije projekta u najvećoj mjeri su se odnosili, s jedne strane, na nerazumijevanje i/ili nespremnost na participiranje pojedinih aktera u procesu anketiranja/intervjuiranja (pružaoci usluga), pogotovo kada se radilo o odgovaranju na pojedina pitanja iz ankete koja su smatrali poslovnom tajnom. S druge strane, ograničenja koja su se

12

pojavila kada se radilo o intervjuiranju predstavnika relevantnih institucija, prevashodno su se manifestirala u nedovoljnom poznavanju predmetne problematike i/ili zastarjelim podacima, te njihovoj nedostatnosti. U kontekstu navedenog, Pružalac usluga je u saradnji s TZ HNK/Ž, koja je posredovala između Pružaoca usluga i pojedinih aktera (konkretno predstavnika državnih organa s kojima je TZ HNK/Ž eventualno već ranije ostvario saradnju), a sve to u svrhu olakšavanja pojedinih faza procesa, uspio minimizirati ograničenja i realizirati projektnu aktivnost. Primijenjena strategija istraživanja Primijenjena strategija je podrazumijevala prikupljanje relevantne dokumentacije, intervjuiranje predstavnika relevantnih institucija, te anketiranje različitih kategorija pripadnika turističke djelatnosti, kreiranje pregleda trenutnog stanja turističkih resursa na području rijeke Bune (područje kojim prolazi rijeka Buna i njoj pripadajuća naselja Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna), te na temelju “uspostavljene dijagnoze stanja”, davanje smjernica i preporuka za razvoj održivog turizma na pomenutom području, kroz prikaz konkretnih projektnih prijedloga čija bi realizacija doprinijela održivom turističkom razvoju analiziranog područja, služeći se odgovarajućim alatima, konceptima i modelima iz oblasti menadžmenta, marketinga, te kvantitativne ekonomije. U kontekstu navedenog bilo je potrebno obaviti sljedeće:

• sekundarno istraživanje i prikupljanje informacija na osnovu relevantne dokumentacije o ciljnom području;

• kreiranje upitnika (u saradnji s Projektnim partnerom) za različite kategorije aktera iz oblasti turističke djelatnosti;

• implementacija procesa anketiranja i intervjuiranja; • prikaz rezultata anketiranja u elektronskoj formi; • analiza rezultata kompletnog istraživanja; • kreiranje preliminarne verzije Studije; • kreiranje finalne verzija Studije.

Raspored rada/vremenski okvir istraživanja Studija pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na pomenutom području, je realizirana kroz sedam ispod opisanih faza.

Faza 1 (juni - juli 2018. god)

Prikupljanje informacija o ciljnom području (primarno i sekundarno istraživanje):

- proučavanje relevantne dokumentacije dostavljene od strane TZ HNK/Ž, koja je sadržavala podatke vezane za demografsku analizu, kulturno-historijsko naslijeđe i prirodne resurse,

- obavljeni su intervjui sa relevantnim institucijama u cilju dobijanja kompletnog pregleda stanja kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa:

13


temeljiti na razvoju i poboljšanju glavnih selektivnih oblika turizma: kulturno-povijesni turizam, ruralni, eko i izletnički turizam.

Ovom prilikom se zahvaljujemo uposlenicima anketiranih smještajnih objekata, na podršci i pomoći anketarima, zatim predstavnicima institucija s kojima su obavljeni intervjui (Agencija Stari grad, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Zavod za urbanizam Mostar) čime je omogućeno prikupljanje podataka u ovom istraživanju.

Metodologija izrade Studije Izrada Studije stanja turističkih resursa na području rijeke Bune, te sagledavanje mogućnosti razvoja održivog turizma na pomenutom području, predstavlja istraživanje neiskorištenih potencijala za razvoj turizma vezano uz mogućnost investiranja u buduće objekte različitog turističkog sadržaja.

U svrhu realizacije postavljenog cilja bilo je neophodno prepoznati i identificirati značaj pomenutog područja (područja kroz koje prolazi rijeka Buna, s pripadajućim naseljima – Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna), te u tu svrhu uraditi analizu postojećeg stanja (pregledom relevatne dokumentacije, te anketiranjem i intervjuiranjem predstavnika relevatnih institucija, pružaocima različitih turističkih usluga i stanovnicima pomenutih lokaliteta), u smislu prirodnih i kulturno-historjskih potencijala, te dati smjernice za razvoj održivog turizma. U kontekstu davanja preporuka i smjernica za razvoj održivog turizma bilo je potrebno:

- predložiti razvoj različitih turističkih proizvoda koji će biti u funkciji promocije kulturno-historijskih i prirodnih potencijala pomenute destinacije,

- predložiti mogućnosti investiranja kroz prezentaciju projektnih ideja/prijedloga koje imaju perspektivu implementacije na konkretnom analiziranom području.

Dobijeni rezultati mogu se sažeti na sljedeći način: - na temelju relevantnih dokumenata i u saradnji s relevantnim institucijama adekvatno

su kreirani upitnici za različite kategorije respondenata; - anketirano je ukupno 80 aktera; - rezultati ankete su predstavljeni tabelarno, te su primjenom SPSS statističkog alata

prikazani nalazi istraživanja; - kreirana je finalna verzija “Studije stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i

mogućnosti razvoja održivog turizma na pomenutom području”. Ograničenja istraživačkog procesa Ograničen vremenski okvir za provedbu svih aktivnosti nosio je i rizik uslovnog ugrožavanja poštivanja rokova za pojedine zadatke. Izazovi samog procesa realizacije projekta u najvećoj mjeri su se odnosili, s jedne strane, na nerazumijevanje i/ili nespremnost na participiranje pojedinih aktera u procesu anketiranja/intervjuiranja (pružaoci usluga), pogotovo kada se radilo o odgovaranju na pojedina pitanja iz ankete koja su smatrali poslovnom tajnom. S druge strane, ograničenja koja su se

12

pojavila kada se radilo o intervjuiranju predstavnika relevantnih institucija, prevashodno su se manifestirala u nedovoljnom poznavanju predmetne problematike i/ili zastarjelim podacima, te njihovoj nedostatnosti. U kontekstu navedenog, Pružalac usluga je u saradnji s TZ HNK/Ž, koja je posredovala između Pružaoca usluga i pojedinih aktera (konkretno predstavnika državnih organa s kojima je TZ HNK/Ž eventualno već ranije ostvario saradnju), a sve to u svrhu olakšavanja pojedinih faza procesa, uspio minimizirati ograničenja i realizirati projektnu aktivnost. Primijenjena strategija istraživanja Primijenjena strategija je podrazumijevala prikupljanje relevantne dokumentacije, intervjuiranje predstavnika relevantnih institucija, te anketiranje različitih kategorija pripadnika turističke djelatnosti, kreiranje pregleda trenutnog stanja turističkih resursa na području rijeke Bune (područje kojim prolazi rijeka Buna i njoj pripadajuća naselja Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna), te na temelju “uspostavljene dijagnoze stanja”, davanje smjernica i preporuka za razvoj održivog turizma na pomenutom području, kroz prikaz konkretnih projektnih prijedloga čija bi realizacija doprinijela održivom turističkom razvoju analiziranog područja, služeći se odgovarajućim alatima, konceptima i modelima iz oblasti menadžmenta, marketinga, te kvantitativne ekonomije. U kontekstu navedenog bilo je potrebno obaviti sljedeće:

• sekundarno istraživanje i prikupljanje informacija na osnovu relevantne dokumentacije o ciljnom području;

• kreiranje upitnika (u saradnji s Projektnim partnerom) za različite kategorije aktera iz oblasti turističke djelatnosti;

• implementacija procesa anketiranja i intervjuiranja; • prikaz rezultata anketiranja u elektronskoj formi; • analiza rezultata kompletnog istraživanja; • kreiranje preliminarne verzije Studije; • kreiranje finalne verzija Studije.

Raspored rada/vremenski okvir istraživanja Studija pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na pomenutom području, je realizirana kroz sedam ispod opisanih faza.


Prikupljanje informacija o ciljnom području (primarno i sekundarno istraživanje):

- proučavanje relevantne dokumentacije dostavljene od strane TZ HNK/Ž, koja je sadržavala podatke vezane za demografsku analizu, kulturno-historijsko naslijeđe i prirodne resurse,

- obavljeni su intervjui sa relevantnim institucijama u cilju dobijanja kompletnog pregleda stanja kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa:

13


Agencija Stari grad, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Zavod za urbanizam Mostar.


Ova faza obuhvatila je:

- kreiranje relevantnih upitnika (u saradnji s TZ HNK/Ž), - pregled postojećih formi i sugestije za unaprjeđenja, - selekciju respondenata (kreiranje finalne liste).

Faza 3 (juli - august 2018. god)

Faza 3 predstavljala je realizaciju procesa anketiranja i to:

- anketa 1 - 42 pružaoca usluga (smještaj, kamp, restorani, udruženja itd) - anketa 2 - 40 mještana (stavovi i percepcije).

Faza 4 (august - septembar 2018.god)

Rezultati anketiranja prikazani su tabelarno u elektronskoj formi (primjenom SPSS alata tabelarno i grafički prikazani rezultati).

Faza 5 (septembar – oktobar 2018. god)

Urađena je analiza rezultata anketiranja (primjenom SPSS alata tabelarno i grafički prikazani rezultati, te detaljna analiza istih).

Za potrebu istovremenog prikazivanja dva statistička obilježja ili varijable u istoj tabeli korištene su složene statističke tabele (crosstabs). Planirana su jednostavna testiranja, bez pretpostavljanja oblika distribucije, na osnovu rasporeda frekvencija unutar tabele kontigencije (frequency based statistic). Nezavisnosti dvaju kvalitativnih obilježja su analizirana kroz postupak primjene Mann-Whitney U-test za dva nezavisna uzorka (Wilcoxson T-test ili test zbira rangova) koja se mjere pomoću redoslijedne skale.


U ovoj fazi pripremljen je prijedlog projektnih aktivnosti na kreiranju turističkih proizvoda i obogaćivanju turističke ponude na predmetnom lokalitetu (Blagaj, Buna, Kosor, Malo polje). Na osnovu svega navedenog urađen je Nacrt – preliminarna verzija Studije koja uključuje analizu podataka iz ankete.

Faza 7 (oktobar – decembar 2018. god)

Izrada finalne verzije Studije koja uključuje analizu podataka iz ankete i zaključke i preporuke za daljnja djelovanja.

14

1. ANALIZA AMBIJENTALNIH I PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PODRUČJA RIJEKE BUNE

1.1. Položaj i reljef

Analizirano područje obuhvata rijeku Bunu, te naselja oko rijeke Bune i to: naselje Blagaj, kao najveće naselje i u kulturno-historijskom smislu najznačajnije, Kosor, Malo Polje i Bunu. Blagaj je naselje u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara, cca 50 km sjeveroistočno od Ploča, te cca 125 km jugozapadno od Sarajeva, glavnog grada BiH .

Prostorni obuhvat Regulacionog plana1 ciljnog područja ide od strmog odsjeka ispod koga izvire rijeka Buna pa nizvodno uključujući obje obale. Istočni dio obuhvata sačinjavaju strmije padine, koje većim dijelom zatvaraju prostor oko rijeke, uključujući i lokalitet vrela Bune, odnosno Tekije. Obalni pojas rijeke Bune, na dijelu predmetnog obuhvata, ima različitu reljefnu strukturu, od strmijih i nepristupačnih dijelova do širih – zaravnjenih terasa koje su se formirale uz samu rijeku.

Nadmorska visina terena varira od 40 m.n.v. u zoni rijeke Bune do 120 m.n.v. u krajnjem sjevernom dijelu prostora.

1.2. Geološka građa i inženjersko-geološke karakteristike terena

Predmetno područje u osnovi grade kredni krečnjaci. Ove naslage ujedno predstavljaju najstarije stijene ovog područja. Nizvodno od vrela Bune krečnjaci su pokriveni deluvijalno proluvijalnim sedimentima2. Krečnjaci spadaju u dobro okamenjene stijene stabilne u vertikalnom usjeku što je i vidljivo na samom rasjednom ogledalu koje je i predisponiralo formiranje vrela Bune. Krečnjaci imaju veliku nosivost, a ograničenje predstavlja nagib koji u obodnom dijelu ide i do 100%. Proluvijalno deluvijalne naslage predstavljaju uslovno povoljnu sredinu sa aspekta inženjerske geologije jer su oscilacije vrela Bune relativno velike pa je dio uz samu rijeku Bunu podložan periodičnom plavljenju. Planirane objekte potrebno je prilagoditi ovakvim uslovima na terenu.

1.3. Hidrogeološke i hidrološke karakteristike rijeke Bune

Vrelo Bune je sigurno jedno od najpoznatijih i najatraktivnijih vrela u kršu Dinarida, karakteristično po tome što su u njemu u cjelosti razvijene sve forme površinskog i podzemnog

1 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i Hercegovne, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, VERIFIKACIJA; Parlament Federacije BiH 2 Nastaje kombinovanim akumulacionim procesima padinskog spiranja i bujičnog snošenja materijala. U suštini to su naslage podnožja i mikrorašćlanjenih padina, nalaze se u podnožjima planinskih visova i u dolinama povremenih vodenih tokova. Izgrađeni su od drobine, šljunka, pijeska i suglina.

15


Agencija Stari grad, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK/Ž, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK/Ž, Zavod za urbanizam Mostar.


Ova faza obuhvatila je:

- kreiranje relevantnih upitnika (u saradnji s TZ HNK/Ž), - pregled postojećih formi i sugestije za unaprjeđenja, - selekciju respondenata (kreiranje finalne liste).

Faza 3 (juli - august 2018. god)

Faza 3 predstavljala je realizaciju procesa anketiranja i to:

- anketa 1 - 42 pružaoca usluga (smještaj, kamp, restorani, udruženja itd) - anketa 2 - 40 mještana (stavovi i percepcije).

Faza 4 (august - septembar 2018.god)

Rezultati anketiranja prikazani su tabelarno u elektronskoj formi (primjenom SPSS alata tabelarno i grafički prikazani rezultati).


Urađena je analiza rezultata anketiranja (primjenom SPSS alata tabelarno i grafički prikazani rezultati, te detaljna analiza istih).

Za potrebu istovremenog prikazivanja dva statistička obilježja ili varijable u istoj tabeli korištene su složene statističke tabele (crosstabs). Planirana su jednostavna testiranja, bez pretpostavljanja oblika distribucije, na osnovu rasporeda frekvencija unutar tabele kontigencije (frequency based statistic). Nezavisnosti dvaju kvalitativnih obilježja su analizirana kroz postupak primjene Mann-Whitney U-test za dva nezavisna uzorka (Wilcoxson T-test ili test zbira rangova) koja se mjere pomoću redoslijedne skale.


U ovoj fazi pripremljen je prijedlog projektnih aktivnosti na kreiranju turističkih proizvoda i obogaćivanju turističke ponude na predmetnom lokalitetu (Blagaj, Buna, Kosor, Malo polje). Na osnovu svega navedenog urađen je Nacrt – preliminarna verzija Studije koja uključuje analizu podataka iz ankete.

Faza 7 (oktobar – decembar 2018. god)

Izrada finalne verzije Studije koja uključuje analizu podataka iz ankete i zaključke i preporuke za daljnja djelovanja.

14

1. ANALIZA AMBIJENTALNIH I PRIRODNIH KARAKTERISTIKA PODRUČJA RIJEKE BUNE

1.1. Položaj i reljef

Analizirano područje obuhvata rijeku Bunu, te naselja oko rijeke Bune i to: naselje Blagaj, kao najveće naselje i u kulturno-historijskom smislu najznačajnije, Kosor, Malo Polje i Bunu. Blagaj je naselje u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara, cca 50 km sjeveroistočno od Ploča, te cca 125 km jugozapadno od Sarajeva, glavnog grada BiH .

Prostorni obuhvat Regulacionog plana1 ciljnog područja ide od strmog odsjeka ispod koga izvire rijeka Buna pa nizvodno uključujući obje obale. Istočni dio obuhvata sačinjavaju strmije padine, koje većim dijelom zatvaraju prostor oko rijeke, uključujući i lokalitet vrela Bune, odnosno Tekije. Obalni pojas rijeke Bune, na dijelu predmetnog obuhvata, ima različitu reljefnu strukturu, od strmijih i nepristupačnih dijelova do širih – zaravnjenih terasa koje su se formirale uz samu rijeku.

Nadmorska visina terena varira od 40 m.n.v. u zoni rijeke Bune do 120 m.n.v. u krajnjem sjevernom dijelu prostora.

1.2. Geološka građa i inženjersko-geološke karakteristike terena

Predmetno područje u osnovi grade kredni krečnjaci. Ove naslage ujedno predstavljaju najstarije stijene ovog područja. Nizvodno od vrela Bune krečnjaci su pokriveni deluvijalno proluvijalnim sedimentima2. Krečnjaci spadaju u dobro okamenjene stijene stabilne u vertikalnom usjeku što je i vidljivo na samom rasjednom ogledalu koje je i predisponiralo formiranje vrela Bune. Krečnjaci imaju veliku nosivost, a ograničenje predstavlja nagib koji u obodnom dijelu ide i do 100%. Proluvijalno deluvijalne naslage predstavljaju uslovno povoljnu sredinu sa aspekta inženjerske geologije jer su oscilacije vrela Bune relativno velike pa je dio uz samu rijeku Bunu podložan periodičnom plavljenju. Planirane objekte potrebno je prilagoditi ovakvim uslovima na terenu.

1.3. Hidrogeološke i hidrološke karakteristike rijeke Bune

Vrelo Bune je sigurno jedno od najpoznatijih i najatraktivnijih vrela u kršu Dinarida, karakteristično po tome što su u njemu u cjelosti razvijene sve forme površinskog i podzemnog

1 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i Hercegovne, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, VERIFIKACIJA; Parlament Federacije BiH 2 Nastaje kombinovanim akumulacionim procesima padinskog spiranja i bujičnog snošenja materijala. U suštini to su naslage podnožja i mikrorašćlanjenih padina, nalaze se u podnožjima planinskih visova i u dolinama povremenih vodenih tokova. Izgrađeni su od drobine, šljunka, pijeska i suglina.

15


krša, sa vodnim režimom u kojem preovladavaju povremeno plavljena polja, ponornice, ponori sa velikim kapacitetom gutanja, podzemno tečenje i izvori sa velikim varijacijama proticaja. Vrelo Bune (slika 1) je formirano na nadmorskoj visini od oko 36 m kako je to ilustrativno prikazano u nastavku.

Slika 1. Vrelo Bune

Slivu Bune pripadaju podslivovi Nevesinjskog polja, Zalomke, Slatog polja, Lukavačkog polja i prostrani međusliv koji zahvata dijelove Veleža, Podveležja i zapadne dijelove Snježnice. Razgraničenje slivova Bune i Bunice u području Nevesinjskog polja je veoma komplikovano, praktično nemoguće. U jugoistočnom dijelu Nevesinjskog polja utvrđena je duboka paleodepresija sa depozitom Promina serije debljine preko 800 m. Najdublji dijelovi ove serije dostižu kote od +50 m. Najmlađi su ugljonosni terigeni sedimenti u Nevesinjskom polju.3

3 Petar MILANOVIĆ, Radmilo GLIŠIĆ 1), Branislav OREVIĆ, Tina DAŠIĆ 2), Nedeljko SUDAR UTICAJ DELIMIČNOG PREVOĐENJA VODA IZ SLIVOVA BUNE I BREGAVE U SLIV TREBIŠNJICE, 1) Energoprojekt, Hidroinženjering, Beograd, 2) Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, 3)Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, UDK: 532.5/551.491.56 Originalni naučni rad, str. 6.

16

Ukupna površina sliva Bune se procjenjuje na cca 900 km2. Dio sliva Buna + Bunica do ponora Biograd ima površinu 544 km2. Ovaj dio sliva uključuje sliv Zalomke do profila Kifino selo (267 km2) kao i sve nizvodne dotoke u korito Zalomke južno od puta Nevesinje-Kifino Selo, uključuju i i podslivove Zovidolke i Drežanjke. Sa brojnim traserskim istražnim radovima je dokazano da (skoro) sve što ponire duž korita Zalomke teče prema vrelu Bune, a sve što ostane u koritu do Biograda teče podzemno prema Bunici. Dio sliva Bune koji uključuje ponore sjeverozapadnog dijela Nevesinjskog polja sa najmarkantnijim ponorima Ždrijelo, Baba i Zlatac ima površinu 98 km2. Veza ovih ponora sa vrelom Bune je višestruko potvrđena. Najznačajnijem dijelu sliva Bune pripada planinsko područje između Nevesinjskog polja i samog vrela (masiv Podveležja i dijelovi Veleža), što predstavlja područje tzv. neposrednog sliva, čije sjeverne granice (šire područje Hanskog polja) još nisu definitivno određene, a procjenjuje se na 300 km2. Utjecaj ovog dijela sliva, zajedno sa podslivom sjeverozapadnog dijela Nevesinjskog polja daje najveći dio voda Bune i nezavisan je od hidroloških prilika na većem dijelu Nevesinjskog horizonta.4

Slika 2. Simplificirana hidrogeološka karta dijela sliva Bune i Bunice sa značajnijim podzemnim

vezama.5 Retardacione sposobnosti dijela izdani koja se prazni preko vrela Bune, a koja se formira u području samog polja, su dosta bolje u odnosu na tipično karstne izdani. To je jedna od najznačajnijih izdani u karstu Dinarida. Neposredna izdan, svojim retardacionim kapacitetom omogućuje da Buna nikada ne presuši.

4 Petar MILANOVĆ, Radmilo GLIŠIĆ 1), Branislav OREVIĆ, Tina DAŠIĆ 2), Nedeljko SUDAR 3) UTICAJ DELIMINČOG PREVOĐENJA VODA IZ SLIVOVA BUNE I BREGAVE U SLIV TREBIŠNJICE, 1) Energoprojekt, Hidroinženjering, Beograd, 2) Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, 3)Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, UDK: 532.5/551.491.56 Originalni naučni rad, op.cit. 6-7. str. 5 Legenda: 1. pećina, povremeni izvor, 2. veliki ponor, 3. ponor, 4. izvor male izdašnosti, 5. veliko stalno vrelo, 6. povremeni tok, 7. utvrđena podzemna veza

17


Vrelo Bune je duboki sifon vokliškog tipa6. Prema istraživanjima francuskog speleoronioca C. Touloumdjian-a (2005)7 istraženo je 470 m sifonskog kanala Bune. Dubina istraženog dijela sifona je -73 m (u odnosu na mjesto zarona). Permanentno zasićena zona se vjerovatno proteže 1 do 2 km u zaleđe oba vrela. Vrelo Bunice (slika 3), može se reći, predstavlja kraj podzemnog toka Zalomke, nakon njenog poniranja u ponor Biograd. Ponor se nalazi na jugozapadnom obodu Nevesinjskog polja. Osim ponora Biograd sliv Bunice uključuje dio sliva masiva Trusine sa ponirućim vodama na sjevernom obodu Trusinskog polja, a vjerovatno i dijelove Hrguda, Dabrice i Rotimlje.

Slika 3. Vrelo Bunice

Površina sliva Bunice je oko 160 km2, ali pri tome treba imati u vidu da u to ne ulazi dio sliva sa koga vode dotiču Zalomkom i poniru u ponor Biograd, a to je ipak najveći dio sliva Bunice. Bunica ima karakteristike vokliškog vrela sa kotom isticanja 37 m. Voda ističe u Malom Polju iz dubokog sifonskog kanala koji su ronioci djelimično istražili. Dužina proronjenog dijela kanala vrela Bunice je 160 m, a najveća dubina istraženog dijela sifona je -70 m. To su ujedno jedini dijelovi karstifikovane stijenske mase koji su permanentno zasićeni vodom.

6 Vrela na kojima voda uprkos gravitaciji izvire iz utrobe zemlje. Dubine tih vrela često su tolika da ih je teško pojmiti; na nekim vrelima se radi o više od 200 metara dubine. Ti su izvori nepravilne „jame“ ispunjene vodom koja neprekidno dotječe. Ovakvi izvori se nazivaju izvorima vokliškog tipa, a ime su dobili prema izvoru Fontaine-de-Vaucluseu u Francuskoj. Takvi uzlazni izvori često nastaju na mjestima rasjednih ploha na kojima je podzemna voda pod hidrostatskim tlakom koji ju tjera na površinu. 7 Touloumdjian, Claud 2005. The Springs of Montenegro and Dinaric Karst. Proceedings of the International Conference Water Resources and Envirnmental problems in Karst Cviji 2005, National IAH Committee of Serbia and Montenegro, Belgrade.

18

1.3.1.Kvalitet voda

Prema uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sl.list SRBiH br. 42/67) vode rijeke Bune spadaju u I i II klasu. Prva klasa su vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu upotrijebiti za piće i u prehrambenoj industriji, a površinske vode i za gajenje plemenitih vrsta riba. Druga klasa su vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i rekreaciju ljudi, sportove na vodi, za gajenje ribe ili koje se uz uobičajene metode obrade – kondicioniranje (koagulacija, filtracija, dezinfekcija i sl.) mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji. Od 1998. godine uspostavljeno je ponovno praćenje kvaliteta vode rijeke Bune, nakon prekida zbog ratnih dejstava (1992-1995). Temperatura vode rijeke Bune je niska do umjerena (oko 8ºC). Što se tiče kvaliteta, voda Bune je kisikom dobro zasićena, pH neutralna, umjereno zagađena i u propisanoj kategoriji vodotoka (I i II kategorije). Kvalitet Bune na samom izvoru odgovara propisima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće8, pa se ova voda upotrebljava za vodopskrbu. Analiza zakonske regulative od značaja za ovu Studiju prije svega podrazumijeva analizu Zakona o vodama HNK (budući da je rijeka Buna u skladu s relevantnim zakonskim regulama kategorizirana kao površinska voda II kategorije, pomenuti zakon je od primarnog značaja za analizu). Na osnovu člana 39. Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene novine HNK, broj:2/98, 4/00 i 7/04), Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije na XXV sjednici održanoj dana 28.06.2013. god. je donijela: ZAKON O VODAMA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA

Prema članu 6. (Razvrstavanje površinskih voda) stav 3 pomenutog Zakona Buna i Bunica spadaju u vode II kategorije i to preciznije, podkategoriju vodotoci.

Kada se radi o ovom Zakonu za potrebe ove Studije bitno je analizirati članove 30., 37., 41., 42., 51., 62.

Član 30. (Vrste zaštićenih područja) pomenutog zakona glasi:

(1) U cilju uspostave posebne zaštite površinskih i podzemnih voda ili akvatičnih vrsta, područja i vodna tijela mogu se proglasiti zaštićenim područjima.

(2) Zaštićena područja, u smislu ovog zakona, su:

a) područja namijenjena zahvatanju vode za piće,

b) područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta,

c) površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji uključujući i područja za kupanje,

8 http://www.fsa.gov.ba/fsa/images/pravni-propisi/bs Pravilnik_o_zdravstvenoj_ispravnosti_vode_za_pi%C4%87e_40-10.pdf

19


d) područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate,

e) područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju.

Od posebnog značaja za ovu Studiju su stavke b., c. i e. Ovo je posebno važno ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je rijeka Buna stanište nekih endemskih vrsta riba, kao što je mekousna pastrmka. Također, stav koji se odnosi na korištenje vodnog resursa u svrhu rekreacije i kupanja se odnosi na vodno područje rijeka Bune i Bunice.

Član 37. (Obaveze nadležnih nivoa vlasti)

(1) U cilju zaštite od štetnog djelovanja voda, Kanton i grad/općine na ugroženom području osiguravaju, svako u okviru svoje nadležnosti prema odredbama Federalnog i ovog Zakona i drugih zakona, planiranje mjera zaštite, gradnju i upravljanje zaštitnim vodnim objektima, a naročito gradnju nasipa, brana, pregrada, objekata za stabilizaciju dna i obala, objekata za odvođenje unutrašnjih voda i dr.

(2) Obim zaštite od štetnog djelovanja voda i potrebne mjere utvrđuju se u skladu sa podzakonskim aktom donesenim u skladu sa članom 90. stav (3) Federalnog zakona.

Ovaj član Zakona u dobroj mjeri predočava ozbiljnost prilikom rješavanja zakonskih rješenja kada se radi o problematici vodnih resursa. Nažalost, postojanje zakonskih rješenja u formalnom smislu nije dovoljno ukoliko ih ne prati i adekvatna primjena na terenu.

Član 41 . (Vrste vodnih akata ) i 42. (Aktivnosti za koje su uvijek potrebni vodni akti) odnose se na neophodnu dokumentaciju čije se pribavljanje u slučaju izvođenja turističke djelatnosti uz upotrebu vodnih resursa imperativno nameće. Stav 1 člana 41 Zakona glasi: (1) Radi osiguranja upravljanja vodama i osiguranja pravičnog pristupa vodi svim pravnim i fizičkim osobama ovim se zakonom propisuje način ostvarivanja prava na vodu izdavanjem vodnih akata. Vodni akti u smislu ovog zakona su: a) prethodna vodna saglasnost, b) vodna saglasnost i c) vodna dozvola.

Stav 1 člana 42. Zakona detaljnije opisuje za koje aktivnosti je neophodno pribaviti iznad opisanu dokumentaciju.

(1) Prethodna vodna saglasnost, vodna saglasnost i vodna dozvola, u smislu ovog zakona, moraju se pribaviti, bez obzira na njihove utjecaje, za sljedeće aktivnosti:

a) zahvatanje vode u količini do 10 l/s, u svim privrednim granama i djelatnostima, a naročito za:

1) industriju i energetiku, 2) poljoprivredu, 3) vodosnabdjevanje, 4) uslužne djelatnosti koje u tehnološkome postupku koriste vodu, 5) turističke djelatnosti;

20

Član 51. (Obaveze budućeg imaoca prava na korištenje voda) stav (1) glasi: Vodnim se aktom može odrediti da budući imalac prava na korištenje voda mora, kod planiranja, izgradnje i rada objekta, omogućiti i korištenje tog objekta za zaštitu od štetnoga djelovanja voda. Ovo je također bitna činjenica koju subjekti u oblasti turističke djelatnosti na analiziranom području moraju imati u vidu.

Član 62. (Privremeno ograničenje i prilagođavanje prava na korištenje voda) također je veoma bitan prilikom poslovanja u turističkoj djelatnosti koja se zasniva na vodnom resursu, budući da može direktno ugroziti poslovanje subjekta. U prilog ovoj tvrdnji ide i stav 1 pomenutog člana Zakona, koji glasi:

Za osiguranje potrebnih količina i kvalitete vode i očuvanja prirodne ravnoteže vodnih i o vodi ovisnih ekosistema, u slučaju prirodne pojave koja prouzrokuje privremeni nedostatak vode ili nastupi opasnost od štetna djelovanja voda, može se posebnim rješenjem imaocu prava na korištenje vode privremeno ograničiti, ili obustaviti ili utvrditi obaveza da tehničkim ili drugim mjerama u određenome razdoblju prilagodi ostvarivanje prava na korištenje vode na određenom području.

1.4. Klimatske karakteristike područja rijeke Bune

Predmetno područje karakteriše umjerena mediteranska klima u najvećem dijelu, zbog utjecaja Jadranskog mora kroz dolinu rijeke Neretve. Temperature vazduha na analiziranom području u ljetnom periodu su jako visoke, dosežu čak i do 45°C u hladu (juli-august). U zimskom periodu temperature se kreću od 3-5°C u prosjeku, a pod dejstvom bure spuštaju se i na 1-2°C. Srednja godišnja temparatura na ovom području je oko 14°C. Što se tiče padavina i vlažnosti, ovo područje je bogato padavinama, ali je njihov raspored tokom godine nepravilan. Kiše koje padnu tokom ljeta najčešće se javljaju kao pljuskovi lokalnog karaktera, tako da je mala korist od njih; uslijed male retencijske sposobnosti tla za vodu kao i vjetra koji najčešće prati pojavu kiše u tom razdoblju.

1.5. Tlo i zemljište

Dolina rijeke Bune karakteristična je po visokovrijednom poljoprivrednom zemljištu (zemljište od 1-4 katastarskog odnosno bonitetnog razreda) na kojem se vrši intenzivna proizvodnja grožđa, povrća, voća, ljekobilja i sadnog materijala. Teren oko Bune je blag sa do 5% nagiba. Na većim površinama koriste se sistemi za navodnjavanje i odvodnju uz upotrebu savremene mehanizacije. Proizvodnja se vrši i u zatvorenim i kontroliranim uvjetima tj. u plastenicima i staklenicima. U samom Blagaju, oko kuća, nalaze se manje poljoprivredne površine.

21


Srednje vrijedna poljoprivredna zemljišta (zemljište od 5-6 katastarskog odnosno bonitetnog razreda) nalaze se u Podveležju i uglavnom je na njima zastupljena kultura livada. Ova područja imaju manje uređena zemljišta, s nagibom do 12%. Manje vrijedna poljoprivredna zemljišta obuhvataju plitka, skeletoidna i kamenita područja sa velikim nagibom do 30%. Na ovim zemljištima se vrši ispaša stoke. Ova zemljišta karakteriše i prisustvo velikog broja različitog ljekobilja. Oko Blagaja su tipične submediteranske šume koje karakteriše prisustvo zimzelenih elemenata. Korištenje drvne mase je jako ograničeno zbog degradiranosti šumskih sastojina pa ove šume nemaju značaja za preradu. Upotrebljavaju se kao energent lokalnog stanovništva i kao kolje u poljoprivredi. Zakonom o šumama zabranjena je sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala tilovine (Petteria ramentacea). U ovim šumama i šumskim staništima zastupljen je veliki broj biljnih vrsta koje su medonosne i predstavljaju odličnu bazu za razvoj pčelarstva. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja zahtijeva upotrebu prirodnih i vještačkih đubriva, pesticida, herbicida, insekticida i drugih hemikalija za zaštitu poljoprivrednih proizvoda. Nema evidencije o količinama i vrstama upotrebljenih hemijskih sredstava kao ni mjerenja njihovih koncentracija u zemljištu i u vodotocima.

1.6. Zaštićeni dijelovi prirode9

Analizirano područje odlikuje se bogatstvom flore i faune, odnosno velikim stepenom biološke raznolikosti. Prirodna obilježja ovog područja su u velikom stepenu očuvana. Zbog izuzetno vrijednih dijelova prirode bivši Zavod za zaštitu kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa proglasio je sljedeće dijelove spomenicima prirode:

1. Vrelo Bune u Blagaju – hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 744/54 od 17.06.1954.)

2. Vrelo Bunice sa jezerom - hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 08-48-1/68 od 20.05.1968.)

3. Pećina Ševrljica u Blagaju – geomorfološki i paleontološki spomenik prirode (rješenje Zavoda br. 08-517/1/61 od 06.04.1961.)

4. Zelena pećina u Blagaju –geomorfološki spomenik prirode (rješenje Zavoda br. 08-520/1/61 od 06.04.1961.)

5. Bezimena pećina u Podveležju – geomorfološki spomenik prirode (rješenje Zavoda br. 06-38/2/70 od 03.04.1970.)

9 Rađeno prema dokumentu: PLAN UPRAVLJANJA ZA HISTORIJSKO GRADSKO PODRUČJE BLAGAJA - radna verzija teksta, 2007. i 2008. god. (Plan urađen u okviru projekta pod nazivom “Podrška turističkom razvoju Blagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem zone – izrada Plana upravljanja“ koji je Komisija za nacionalne spomenike implementirala tokom 2007. i 2008. godine.)

22

1.7. Raznovrsnost/biodiverzitet područja rijeke Bune

Životinjski svijet područja Blagaja, (obzirom na specifične uslove staništa i novonastale uslove opstanka osjetljivih vrsta kao što su mekousna pastrmka i kornjača čančara), postaće ugrožen i mora ih se štititi u staništu. Prije nego se da prikaz zastupljenosti najvrjednijih životinjskih vrsta važno je istaći da su determinirane vrste samo dio faune identificirane na području Blagaja, a to su: Salmo obtusirostris, mekousna pastrmka, Gyps fulvus, bjeloglavi sup (u procesu reintrodukcije), Testudo hermanni, kornjača čančara.

Biljne vrste od značaja za biodiverzitet područja su: gospin vlasak, Adiantum capillus-veneris L. (1753.), ugrožena / ranjiva vrsta (V), uspravna kositrenica, Ephedra major Host., rijetka / potencijalno ugrožena vrsta (R),

zanovijet, Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presi (1845.), rijetka / potencijalno ugrožena vrsta (R), te

vrste iz brojnih rodova (Campanula, Calamintha, Dianthus, Silene, Aster i dr.) sa potencijalno endemičnim podvrstama i formama.

Treba potcrtati da od naprijed pobrojanih vrsta posebnu pažnju zahtijevaju: Adiantum capillus-veneris L. (1753.) gospin vlasak, Ephedra major Host. Uspravna kositrenica, Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presi (1845.) tilovina, (zanovijet, negnjil), Genista sylvestris subsp. dalmatica (Bartl) Lindb.dalmatinska žutilovka, te vrste iz rodova Campanula, Dianthus, Silene i Aster sa potencijalno endemičnim podvrstama i formama.

1.7.1.Flora Vegetaciju analiziranog područja čine kržljave šume i šikare listopadnog drveća. U ovom području raste grab, cer, bukva, jasen, lijeska, dren, kupina, košćela, oskoruša i slične vrste drveća. Ovo područje karakteriše i poluzimzelena pseudomakija. Područje je karakteristično i po endemičnim vrstama. Na ovom području rastu i zakonom zaštićene vrste – gospin vlasak (Adiantum capillus-veneris) i tilovina (Patteria ramentacea). Kategorizacija cjelokupnog vegetacijskog područja Evrope podrazumijeva tri regije; sredozemnu regiju, irano-turansku regiju i euro-sibirsko-sjevernoameričku regiju (Braun – Blanquet, Horvat, 1949). Istraživano područje nalazi se na rubnim dodirivanjima sredozemne regije (zapadno mediteranska provincija) i euro-sibirsko sjevernoameričke regije (ilirska provincija), pa se može se reći da područje pripada ilirskoj provinciji sa jakim utjecajem mediteranske regije. Iz ovoga je izveden pojam submediteran, kako se često karakteriše ovo područje u literaturi. Istraživano područje, sa stanovišta fitocenološke klasifikacije, veoma je raznovrsno. Očigledne su razlike između dva područja: jednog sa vidnim utjecajem čovjeka i blagodatnim utjecajem rijeke Bune (1/3 ukupne površine) i drugog (2/3 ukupne površine) koji zauzima područje

23


submediteranskih suhih travnjaka, kamenjarskih pašnjaka, šikara i makije, tako da se područje Blagaja, njegove zajednice (koje često po površini imaju malu prostornost) uslovno mogu podijeliti na sljedeća staništa: submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana10, šikare mediteranskog pojasa, primorske vazdazelene šume i makije, kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom,

(„poljoprivredno zemljište“), stanište Vrela Bune.

U nastavku su navedene neke od endemskih biljnih vrsta, te njihova opća zastupljenost i nalazišta na analiziranom području. Adiantum capillus-veneris L. (1753.) gospin vlasak (V) Fam. Adiantaceae

Adiantum capillus-veneris je ugrožena (V)/ranjiva vrsta (eng.Vulnerable), trajnica (planta perennis), visina biljke do 35 cm, vrijeme sazrijevanja spora: VI - VII (-IX), stanište: vlažne krečnjačke stijene toplijih predjela.

Slika 4. Gospin vlasak11

Gospin vlasak raste na stijenama teže dostupnih položaja na Vrelu Bune.

10 Stenomediteranska i eumediteranska zona obuhvaćaju najtoplija područja Jadranske obale. Temperatura je barem 50 sedmica kroz godinu iznad 5oC. Zime su blage i kišovite, a ljeta suha i vruća. Od biljnih kultura za eumedteransku zonu je karakterističan alepski bor, dok je tipičan predstavnik stenomediteranske zone hrast crnika. 11 https://www.plantea.com.hr/gospin-vlasak/

24

Ephedra major Host. uspravna kositrenica (R) Fam. Ephedraceae Rijetka vrsta naše dendroflore, nalazi se na listi endemičnih i rijetkih biljnih vrsta za „Crvenu knjigu“ Bosne i Hercegovine, to je manji grm, gustih, uspravnih i ukočenih grana, dvodoma, rijetko jednodoma, sa vremenom cvjetanja III-VI mj.

Slika 5. Uspravna kositrenica12

Zastupljenost na području Blagaja: Usljed utjecaja mediteranske klime nalazimo je na stijenama oko Stjepan-grada. Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presi (1845.) tilovina, zanovijet, negnjil (R) Fam. Fabaceae

(Papilionaceae) Višegodišnji (planta perennis), grm visine 2 (-3) m, cvjeta u periodu V – VI mj., stanište su joj kraška krečnjačka mediteranska i submediteranska područja. Potencijalno rijetka ili rijetka vrsta (eng.Rare).

12 https://www.biolib.cz/en/image/id74383/

25


Slika 6. Tilovina (zanovijet)13

Zastupljenost na području Blagaja: na kamenjarima prema Stjepan-gradu. Genista sylvestris Scop. Žutilovka Fam. Fabaceae

Niski grm sa jako razvijenim korijenom. Izrazita heliofita i kalcifilna biljka. Staništa su joj skeletna, ekstremno degradirana suha staništa, sa oskudnim zemljištem, među grubim krečnjačkim skeletom. Endem Dinarida je dalmatinska žutilovka; Genista sylvestris subsp. dalmatica (Bartl) Lindb.

Slika 7. Žutilovka14

Zastupljenost na području Blagaja: na rubovima šikara nara, iznad lijeve obale Bune, ka padinama Stjepan-grada.

13 https://www.plantea.com.hr/tilovina/ 14 https://www.plantea.com.hr/tilovina/

26

1.7.2. Fauna Zahvaljujući povoljnim ekološkim uslovima ovo područje ima zanimljiv i raznovrstan životinjski svijet, koji nažalost zbog čovjekovog utjecaja gubi svoja izvorna obilježja. To se prvenstveno odnosi na bjeloglavog supa i divokozu, koji su usljed različitih oblika uznemiravanja nestali sa šireg područja i sada smo svjedoci napora mreže entuzijasta da se one vrate, reintroduciraju u područja koja gravitiraju istraživanom području naselja oko rijeke Bune. Prema podacima prikupljenim na terenu i na osnovu podataka iz literature na širem području obitavaju sljedeće vrste životinja: Ribe (Ihtiofauna) Na istraživanom području zastupljene su pastrmke i to: mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris), potočna pastrmka (Salmo trutta morpha fario L.) i kalifornijska pastrmka (Onchorhynchus mykiss Walbaum), kao i lipljen (Thymallus thymallus L.), mada po usmenim saznanjima od stanovnika Blagaja u vodi rijeke Bune trenutno ne obitava lipljen. Mekousna pastrmka (Salmo obtusirostris) sigurno je jedna od najintrigantnijih vrsta pastrmke, čija je klasifikacija pobuđivala pažnju naučnika od pionirskih studija s kraja XIX vijeka do današnjih dana. Pored rijeke Zete u Crnoj Gori i Neretve čija je Buna pritoka, za rijeku Bunu se smatra da je jedno od najvećih staništa mekousne pastrmke u Evropi. Varijacija mekousne pastrmke koja živi u Buni i Neretvi, naziva se i neretvanska mekousna pastrmka. Zbog svog izgleda, rijetke rasprostranjenosti, ali i mnogo drugih osobenosti ova vrsta privlači već dugi niz godina (gotovo dva vijeka) veliku pažnju ribolovaca, ali i ribolovnih stručnjaka – ihtiologa. Mekousna pastrmka je najstariji salmonid na Balkanu, a vjeruje se da obitava već preko 2,5 miliona godina na ovim prostorima. Mekousna pastrmka je već u pretprošlom vijeku pobudila interesovanje ihtiologa, ali tek nakon temeljnih istraživanja savremenim genetičkim metodama (DNK), dokazana je veza mekousne pastrmke sa rodom Salmo (2002) pa je klasifikovana kao vrsta Salmo obtusirostris. S obzirom na morfološka svojstva trenutno su definisana četiri varijeteta mekousne pastrmke: Salmo obtusirostris oxyrhynchus koja naseljava Neretvu i pritoke, Salmo obtusirostris krkensis ili ,,zlousta” koja živi u rijeci Krki, Salmo obtusirostris salonitana iz rijeka Jadro i Žrnovnica, te Salmo obtusirostris zetensis koja naseljava rijeku Zetu. Neretvanska mekousna15 pastrmka se karakterizira izduženim i bočno spljoštenim tijelom, nešto (relativno) višim nego kod ostalih salmonida. Glava je karakterističnog izgleda, i to zbog ispupčenih lobanjskih kostiju u nivou očiju. Gubica je izdužena, usta su mala, poludonja, mesnata i mekana. Zubi su mali. Osnovna boja tijela je tamnomaslinasta; na bočnim stranama tijela su, od

15 Rađeno prema dokumentu: REVITALIZACIJA AUTOHTONIH I ENDEMSKIH NERETVANSKIH PASTRVA, Branko GLAMUZINA, Ivan BOGUT, Marko IVANKOVIĆ: FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR Mostar, 2011., str 18-20.

27


glave pa do ispod leđnog peraja, raspoređene tamne mrlje nepravilnog oblika. Pored crnih, na bokovima su uočljive i rijetke crvene i narandžaste pjege. Leđno i repno peraje su tamnosivi za razliku od ostalih, koja su svijetložuta. Naseljava uglavnom dublje i mirnije dijelove rijeka, a živi u jatima. Mrijesti se između pete i šeste godine života i to u periodu proljeća (april, nekada i maj), na šljunkovitom i pjeskovitom dnu, obično u dubljim dijelovima tekućica. Mrijestilište je neposredno ispod vrela. Plodnost ove vrste se procjenjuje na oko 4.000-5.000 komada jaja u odnosu na 1 kg tjelesne mase. I za ovu vrstu je, kao i za potočnu pastrmku, karakterističan spolni dimorfizam u doba mrijesta. Hrani se organizmima faune dna: larvama vodenih insekata, oligohetama, račićima itd. Naraste do 50 cm i 2 kg mase, a najčešće su jedinke od 0,50 do 0,80 kg.

Slika 8. Mekousna pastrmka16

Rasprostranjena je jedino u slivu Neretve, pa se smatra endemom ovog područja. Najbrojnija je u rijeci Buni, a naseljava Bregavu, Grabovicu, Drežanku i Ramu i niz manjih vodotoka ovog sliva. Populacija ove ribe je vrlo ugrožena, pa se vrše pokušaji njenog vještačkog uzgoja i poribljavanja njenih prirodnih staništa. Vrlo je osjetljiva na promjene sredine. Vršeni su pokušaji njenog unošenja u vode Crnomorskog sliva (Bosnu kod Sarajeva i Vrbas kod Jajca). Međutim, u tim tekućicama ova vrsta se nije održala, najvjerovatnije zbog nepodudarnosti njene ekološke valence17 sa kompleksom ekoloških uvjeta u tim ekosistemima. Kad je na udici, žestoko se bori i iskače iz vode, a zbog tih mekanih usana koje sitne udice mušica jako lako mogu poderati, potrebno je biti konstantno na

16 Izvor: http://www.bistrobih.ba/nova/2011/01/31/endemske-i-autohtone-vrste-rijeke-neretve-pred-izumiranjem/ 17Ekološka valenca predstavlja širinu (raspon) kolebanja pojedinih ekoloških faktora u čijim je granicama moguć opstanak neke vrste. Prema tome se razlikuju dvije vrste organizama: eurivalentni i stenovalentni. Eurivalentni (gr. eurys = širok) su organizmi sa širokom ekološkom valencom, dok stenovalentni (gr. stenos = uzak) imaju usku ekološku valencu. Eurivalentni organizmi posjeduju široke mogućnosti prilagođavanja što im omogućava opstanak u vrlo različitim sredinama. Nasuprot njima su više ili manje specijalizovani stenovalentni organizmi. Kod svake ekološke valence razlikuju se tri vrijednosti: optimum, maksimum i minimum. Ekološki optimum predstavlja onu vrijednost faktora u okviru ekološke valence pri kojoj se životni procesi neke vrste najbolje odvijaju. Gornja i donja granica neke ekološke valence su njen maksimum i minimum. Van tih granica fiziološki procesi se prekidaju i nastupa smrt.

28

oprezu i bez jakih potezanja. Najčešča hrana su joj mušice i larve, a hoće uzeti i leptira. Meso joj je jako ukusno i odličnog kvaliteta. Ovdje je značajno spomenuti i utjecaj realizacije projekta „Gornji horizonti“ na opstanak ove endemske vrste. Naime, nastavak realizacije projekta Gornji horizonti, koji između ostalog podrazumijeva i preusmjeravanje voda sliva rijeke Trebišnjice, mogao bi prouzrokovati nepopravljivu ekološku katastrofu u slivu rijeke Neretve. Pomenuti projekat je evidentno već načinio značajnu štetu koja je najvidljivija u Hutovu blatu i rijeci Bregavi. Za promjene u brojnosti nekih vrsta ribe, koje su svedene na minimum, stručnjaci nalaze uzrok u padu nivoa voda u slivu rijeke Neretve, koji već ozbiljno utječe na poljoprivredu. Oni su mišljenja da ukoliko se zbog pada nivoa vode ne spoje tokovi Bune i Bunice, uništiće se sva mrijestilišta mekousne pastrmke, autohtone vrste koja se mrijesti u Buni, Bunici i Neretvi. Također, za mekousnu pastrmku se smatra da je vrsta na kojoj se može temeljiti budući razvoj sportskog ribolova i ruralnog turizma. Mediteranski odjel vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša World Wild Fund for Nature (WWF), kao i organizacije za zaštitu okoliša iz Bosne i Hercegovine i Evrope, upozoravaju na zastrašujuće posljedice projekta Gornji horizonti, ističući da on ugrožava endemske vrste riba u rijekama Buni, Bunici i Bregavi. U rijeci Neretvi i njenim pritokama, živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih. Najviše je ugroženo 12 endemskih vrsta riba. Potrebu za očuvanjem i zaštitom endemskih vrsta riba, a posebno u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala međunarodna fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF), koja je omogućila ekološkom udruženju Buna iz Mostara provedbu projekta „Edukacija javnosti o održivom korištenju voda i zaštiti endemskih riba u dolini Neretve“. U tekućoj (2018.) godini održan je i „Međunarodni revijalni kup u mušičarenju“ i to u organizaciji Turističke zajednice HNK/Ž. Ovaj kup predstavlja jednu od aktivnosti projekta RiTour – „Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz prekograničnu suradnju urbanih turističkih destinacija na kraškim rijekama jadranskog bazena“, kojeg finansira Evropska unija u okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020. Ovaj događaj predstavlja nastojanje Turističke zajednice HNK/Ž da promovira rijeku Bunu i njezin okoliš kao poželjnu turističku destinaciju, ali i ukazuje na potrebu zaštite mekousne pastrmke, koja je vrlo ugrožena. Ptice Ornitofauna je skromna, mada je klima blaga i povoljna, a ovo je područje zbog svog položaja i povoljnih ekoloških uvjeta jedan od puteva selidbe ptica iz srednje i sjeveroistočne Evrope prema Africi. Takođe područje Bune je značajno za migratorne vrste zbog blizine Hutovog blata (Ramsarska konvencija).

29


Šire područje Blagaja i stijene iznad Bune bile su stanište bjeloglavog supa. Bjeloglavi sup, Gyps fulvus (Hablizl 1783) jedna je od četiri vrste lešinara (porodica jastrebovi - Accipitriadae, potporodica lešinari - Aeqzpinae) koji još žive u Evropi. U našem okruženju, sa uočenim preletima preko BiH, bjeloglavi sup živi u Hrvatskoj (Cres) i Srbiji (Uvac). Bjeloglavi sup je jedna od največih ptica koje lete. Dugačak je 95 - 105 cm, a težak je najčešće između 8 i 9 kilograma. Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3 m, no u većine je između 2,50 i 2,70 metara. Prvi pisani podaci o kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju iz 1885. godine. U Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara:

- iznad izvora rijeke Bune u Blagaju, - na planini Hrgud kod Stoca, - u kanjonu rijeke Neretve kod Žitomislića.

Prilikom monitoringa u vrijeme gniježđenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena je populacija veličine od 25 do 30 parova. Tada je registrovano i 14 aktivnih gnijezda.

Slika 9. Bjeloglavi sup18

Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija se nalazila na stijenama iznad Tekije u Blagaju. U godinama prije posljednjeg rata, kao rezultat niza ekoloških incidenata, postepeno su nestale kolonije bjeloglavog supa. Prvi su lešinari evoulirali prije više od 25 milijuna godina, a supovi (rod Gyps) su se izdvojili od ostalih lešinara prije otprilike milijun godina. Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo

18 Izvor: Omladinsko udruženje „Novi Val“; http://www.novival.info/

30

uginulim životinjama, uglavnom leševima krupnih sisavaca. Supovi imaju niz prilagodbi koje im to omogućavaju: snažan kljun, glavu i dugi vrat bez većeg perja da bi mogli dohvatiti hranu duboko iz unutrašnjosti životinje, kratke tupe kandže i noge prilagođene hodanju, a ne hvatanju plijena, te duga, široka krila, nužna za duga krstarenja - jedrenja na zračnim strujama dok u skupinama traže hranu. Supovi imaju jedno mlado na godinu, a ako nema dovoljno hrane prije početka svadbenih letova, u toj godini se neće gnijezditi. Mladome treba pet godina da spolno sazrije, formira vlastiti par i počne se gnijezditi, a u tih je pet godina mortalitet vrlo visok (i do 90%). No, oni koji dožive pet godina mogu očekivati dug život - u zatočeništvu su supovi živjeli i 50 godina. Ciklus gniježđenja supovi počinju odmah po osamostaljenju mladog iz prijašnjeg legla, pa se već od oktobra mogu promatrati svadbeni letovi pri kojima dva supa lete tik jedan uz drugog, gotovo se dodirujući krilima, a zajedno se obrušavaju i podižu. U januaru polažu jaje u maleno gnijezdo na litici i na njemu 52 dana leže oba roditelja, izmjenjujući se uz kratki pozdravni ritual jedanput na dan, ponekad i rjeđe. Nakon što se mlado izleže iz jaja, ono će još četiri mjeseca provesti u gnijezdu, prije no što se otisne na prvi let. Ako preživi prvo polijetanje, mlado je još nekoliko mjeseci (jul, august) ovisno o roditeljima - prati ih pri traženju hrane ili se vraća u gnijezdo i čeka da ga roditelji nahrane. Nakon toga mlado se osamostaljuje i počinje novi ciklus. Lešine su vrsta hrane koja se pojavljuje neredovito i na nepredvidljivim mjestima, zbog čega se u supova razvio druževan život: gnijezde se u kolonijama koje čine više jedinki, odmaraju se u skupinama, a u potragu za hranom kreću tako što formiraju tzv. "češalj" pri kojem je svaki sup od narednog i lijevog i desnog udaljen 1 kilometar ili više, pretražujući područje pod sobom. Kada jedan otkrije lešinu, često uz pomoć gavranova ili vrana, on počinje kružiti, što je informacija za ostale supove da mu priđu i pridruže se kruženju, te tako za nekoliko minuta nad lešinom kruži nekoliko desetaka supova, iako u vrijeme kad je prvi otkrio hranu nije bilo ni jednoga u vidokrugu. Vidom koji im je osam puta oštriji od čovjekovog, mogu vidjeti drugog supa s udaljenosti od desetak kilometara, a svaki vidi područje pod sobom veliko stotinjak kvadratnih kilometara, s visine od 600 – 1.000 metara. No najčešće pretražuju područje s visine od 200 do 600 metara. Brzina krstarenja im je 40-50 km/h, a u klizećem letu mogu doseći brzinu od 120 km/h. Ako ima dovoljno hrane u području na kojem obitavaju, svakodnevnim pretraživanjem obilaze na dan nekoliko desetaka kilometara u radijusu, a ako nema dovoljno hrane, tada i nekoliko stotina kilometara, jer za vrijeme 6 ili 7 sati dnevne aktivnosti, bez poteškoća prelete udaljenost od 300 kilometara. Zahvaljujući širokim krilima, a koristeći se atmosferskim temperaturnim razlikama, jedre po nebu, trošeći tek 1/30 vlastite energije (koja se inače troši pri aktivnom letu). Podižu se na dva osnovna načina: na tzv. liftovima koji nastaju kad vjetar udara u liticu ili kosinu na brdu, takvo se podizanje zove "jedrenje nad kosinom", ovako se mogu podizati na visinu od 500 do 600 metara. Za podizanje na veće visine, ili u vrijeme kad nema vjetra, supovi se služe drugim načinom: to su tzv. "terminali"

31


- uzlazna strujanja zraka koja nastaju na otvorenim površinama koje se zagrijavaju brže nego tlo koje ih okružuje. Supovi, pronalazeći lešine i hraneći se njima, zaustavljaju potencijalni lanac zaraze ili sprječavaju začetak epidemije među stokom. Želudac im je otporan na toksične produkte raspalih bjelančevina, a enzimi njihova crijevnog trakta ubijaju gotovo sve opasne bakterije. Poslije svakog obroka se kupaju. Glavu i vrat nakon kupanja izlažu suncu, čime omogućuju dezinfekciju nabora kože. Omladinski klub Novi val od 2007. godine radi na povratku bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja, što je vrlo složen i komplikovan posao. U sklopu istraživačko - edukacijskog centra Eko-centar „Blagaj“ u Blagaju, koji aktivno djeluje od 2007. godine, realiziraju se aktivnosti edukacije djece i mladih o značaju zaštite bjeloglavih supova – jedne od najugroženijih vrsta ptica u Evropi. Programi su osmišljeni tako da pridonose razvoju ekološke svijesti i osposobljavanju djece da se i sami uključe u razne programe zaštite prirode. Program edukacije organizuje se kroz poludnevne izlete u Blagaj, gdje se prije izleta u prirodu, multimedijalnom prezentacijom djeca bolje upoznaju sa bjeloglavim supovima. Kafez za bjeloglave supove je izgrađen u Eko centru Blagaj, naselje Galčići. Dimenzije kafeza su 15x10x8 metara i spada među najveće na Balkanu. Izgrađen je na mjestu koje su nastanjivali bjeloglavi supovi prije rata tako da je za proces reintrodukcije vrlo bitna i sama lokacija. Izgradnja ovog objekta ima višestruki značaj. Služi kao mamac za supove koji prelijeću iz pravca Cresa (Hrvatska) prema Uvcu (Srbija) i obrnuto, jer se lokacija, geografski gledano, nalazi na prirodnom koridoru kretanja ovih ptica. Ono što je vrlo bitno naglasiti jeste da ovaj kafez sa bjeloglavim supovima služi i za turističko - edukativne aktivnosti kao i za podizanje svijesti građana BiH o povratku na prirodna staništa ovih kraljeva visina koji su nekada letjeli našim nebom. Kornjače se već na prvi pogled razlikuju od ostalih životinja po svom čvrstom koštanom oklopu sastavljenom uvijek iz određenog broja koštanih ploča, raspoređenih po utvrđenom planu. Oklop je srastao sa tijelom i samo naprijed i pozadi postoje otvori za glavu, noge i rep. Kornjače su među najdugovječnijim životinjama na Zemlji i neki tropski primjerci dostižu starost od 200 - 300 godina. U prvom redu treba spomenuti kornjaču čančaru (Testudo hermanni), koju treba strožije zakonom zaštititi.19

19 Federalno ministarstvo okoliša i turizma raspolaže podacima o njihovoj rasprostranjenosti na području FBiH i to barske kornjače (Emys orbicularis) koja je prisutna na lokalitetima: Busovača, Bihać, Tuzla, Jajce, okolina Plivskog jezera, Busovača, Ilijaš, Mostar, Blagaj, Hutovo blato i Svitava. Kopnena kornjača (Testudo hercegovinensis) naseljava cjelokupno mediteransko i submediteransko područje Federacije Bosne i Hercegovine te uzak pojas u kontinentu preko planine Bjelašnice do Sarajeva, kao i parkove prirode Hutovo blato i Blidinje. U cijelom svijetu, kornjače su ugrožene zbog promjena koje nastaju u njihovim prirodnim staništima. Prema Povelji Ujedinjenih naroda o zaštiti životinja svaka

32

Slika 10. Kornjača čančara (Testudo hermanni)20

Živi po suhim, kamenitim mjestima; uz rubove šumaraka, maslinjaka i šikara i na obradivim područjima. Veličine je 20-25 cm. Hrani se sočnim lišćem, plodovima i insektima. Obična čančara prespava zimu, zakopana u zemlji iz koje izlazi u kasno proljeće. Odmah nakon toga dolazi do parenja. Ženka pronađe neko zaklonjeno, suncu izloženo mjesto gdje u rahloj zemlji iskopa jamicu u kojoj odloži desetak bijelih jaja, veličine jaja goluba. Nakon duže inkubacije izlegu se mlade kornjače, koje su odmah spremne za samostalan život. Riječna kornjača (Mauremys rivulata) je u našem zoogeografskom području izuzetna rijetkost i treba dodatno istražiti njenu prisutnost. Ima karakteristične žute pruge i šare na leđnom dijelu oklopa, a takođe bitna osobina joj je što su joj leđni i trbušni dio oklopa čvrsto i nepokretno spojeni. Mladi izlaze iz jaja iste sezone.

1.8. Postojeće stanje infrastrukturnih sistema

U kontekstu analize stanja infrastrukturnih sistema poseban značaj je posvećen cestovnoj infrastrukturi, saobraćaju u mirovanju, te sistemima otpadnih voda, što su pitanja od izuzetnog značaja za turističku sliku analiziranog područja.

1.8.1. Cestovni saobraćaj

Cestovni saobraćaj na prostoru predmetnog obuhvata je prilično nerazvijen. Kroz centralni prostor obuhvata regulacionog plana, u pravcu istok-zapad, prolazi glavna gradska saobraćajnica, koja povezuje Blagaj sa Mostarom i ima rang regionalnog puta. Glavna gradska

životinja koja pripada divljoj vrsti ima pravo živjeti na slobodi u svojem prirodnom okolišu, na kopnu, u zraku, u vodi i ima pravo razmnožavati se. Svaka životinja koja pripada vrsti što živi u čovjekovu okolišu ima pravo živjeti i razvijati se u ritmu i uvjetima života koji su svojstveni toj vrsti. Svaka izmjena tog ritma i tih uvjeta, koju bi nametnuo čovjek iz razloga dobiti, protivna je ovom pravu. 20 Izvor: http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/895/2305-meunarodni-dan-kornjaca

33


saobraćajnica je izvedena u punom saobraćajnom profilu (dvosmjerni kolovoz sa obostranim trotoarima) kroz centar Blagaja do postojećeg parkirališta, odakle se nepravilno sužava i vodi do Tekije, gdje se slijepo završava. Na raskrsnici pored parkirališta u centru Blagaja, od glavne saobraćajnice, odvaja se sekundarna saobraćajnica – put koji pored korita potoka (Bunski potok), vodi ka sjeveru, prema lokalitetima Bunsko i Podbunsko. Okolni, sjeverni dio prostora obuhvata plana, povezan je sa kolsko-pješačkim, nekategorisanim putevima, koji se u određenim tačkama spajaju sa glavnom saobraćajnicom. Interesantno je primjetiti, da ni u jednoj ulici u predmetnom dijelu Blagaja, ne postoji istaknut naziv ulice, niti su kuće označene brojevima. Ni južni dio nije u boljoj situaciji kada je kvalitet cestovnog saobraćaja u pitanju. Saobraćajna kretanja u ovom dijelu prostora, uslovljena su tokom rijeke Bune, preko koje su izgrađena dva kolsko-pješačka mosta. Prvi most – Lehina ćuprija, ukupne širine oko 5,5 m povezuje dio naselja preko rijeke Bune sa centrom. Drugi most - Karađozbegov most, širine oko 3,5 m, takođe povezuje centar Blagaja sa dijelovima naselja preko rijeke Bune. U suštini, saobraćajnice koje prelaze preko navedenih mostova, povezuju Blagaj sa ostalim naseljima u okolini (Vrhselo, Orah) i nalaze se u kategoriji lokalnih puteva.

Pored navedenih mostova, u zoni Tekije izgrađena su dva mosta, drveni kolsko- pješački mosti i kameni pješački most.

Osnovni problem u funkcionisanju saobraćaja na prostoru Blagaja, posebno u zoni atraktivnih lokacija, kao što su Tekija i stambeni kompleks porodice Velagić, ogleda se kroz malu propusnu moć pristupnih saobraćajnica (uske kolovozne trake) i nedostatak parkirališta ili manipulativnih površina za okretanje većih putničkih vozila, autobusa i sl. Pored mahala Džamija (Varoš ili Carska), Bunsko, Zir, Do, Galičići, kao mahale Blagaja navode se i Podgrađe i Kosor. Na udaljenosti od 2 km zapadno od centra naselja Blagaj nalazi se mahala Podgrađe, dok je Kosor smješten između rijeke Bune i Bunice, jugozapadno od naselja Blagaj. Sve mahale su povezane lokalnim putevima, ukjučujući put od središta Blagaja do naselja Kosor. Na ušću rijeke Bune u Neretvu nalazi se naseljeno mjesto Buna, na oko 10 km južno od Mostara. Blagaj je cestovno na zavidnom nivou povezan sa naseljem Buna, a samim tim i sa glavnom saobraćajnicom Split-Sarajevo.

34

Slika 11. Cestovna povezanost Blagaj-Kosor-Buna Ovdje je važno spomenuti i autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c: Budimpešta -Osijek – Sarajevo - Ploče, koji predstavlja jedan od najznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog autoputa je već počela i trebala bi polučiti brži rast privrednih i društvenih aktivnosti i omogućiti uključenje BiH u glavnu evropsku saobraćajnu mrežu, te globalni evropski društveni i ekonomski sistem. Kada je u pitanju analizirano područje i izgradnja trase ove važne saobraćajnice važno je istaknuti da nakon početnih problema oko utvrđivanja trase koridora 5c (pri čemu je u inicijalnoj verziji bilo planirano da trasa prolazi kroz samo historijsko područje Blagaja, ugrožavajući tako sve resurse21), rješenje je iznađeno u izmještanju trase izvan ovog područja, čime se postižu dvojaki efekti: očuvanje prirodnih, kulturno-historijskih resursa, ali s druge strane dio trase prolazi dovoljno blizu što će za posljedicu zasigurno imati i povećan broj posjeta osoba koje bilo da su na proputovanju ka/iz RH, ili će se zbog mogućnosti bržeg transporta lakše odlučiti posjetiti ovo područje.

21 Umjesto prolaska trase kroz Blagaj ona je pomjerena na način da prolazi između aerodroma Mostar i magistralne ceste M17. Potpuno je promijenjen položaj petlje Mostar – Jug, čime je omogućena lakša i brža povezanost autoceste i magistralne ceste M17

35


1.8.2. Saobraćaj u mirovanju

Što se tiče saobraćaja u mirovanju, koji se odnosi na parkirališta za putnička vozila, autobuse i druge vrste vozila, može se konstatovati da tako nešto u Blagaju gotovo i ne postoji u organizovanom smislu. Pored parking prostora u centru Blagaja, površine od oko 800 m2, koji je u suštini jedna velika manipulativna površina bez označenih parking mjesta, i manjeg parkirališta za dvadesetak putničkih vozila pored Tekije, ne postoje druge površine koje su uređene za takvu svrhu. Što se tiče ostalih naselja obuhvaćenih ovom Studijom, gotovo da vrijedi ista konstatacija o nedovoljno organiziranom parking prostoru, s tim da ovaj problem ima veći značaj za Blagaj, budući da je pritisak turističkih posjeta ovom lokalitetu značajno veći u odnosu na ostala analizirana naselja.

1.8.3. Odvodnja otpadnih voda

Kako Blagaj sa okolnim naseljima (kao i naselje Buna) nema organiziranu odvodnju otpadnih voda, ista se provodi na individualnoj razini, i to prevashodno pohranjivanjem u septičke jame. Primijećeno je da su nakon uvođenja vodovoda septičke jame postale premale, pa često dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini ili u neprikladne prijemnike. Ovakvo stanje negativno utječe na okoliš i stvara dobru podlogu za pojavu hidričkih bolesti. Shodno tome, neprečišćene otpadne vode sa područja Blagaja i okolnih naselja se sakupljaju putem uličnih odvodnih kanala, direktnih ispusta ili septičkih jama, te se ispuštaju u recipijente, gdje zavidan postotak ispusta završava u rijeci Buni, bez prethodnih prečišćavanja. Tokom jakih i obilnih kiša, putem slivnika koji su također spojeni na kanalizacioni sistem ispušta se i mješavina kišnice i otpadnih voda, što pored ispuštanja fekalnih voda, predstavlja dodatno zagađenje za rijeku Bunu.

Važno je naglasiti da analizirano područje karakteriše razvijena hidrografija i u osnovi bogata akumulacija površinskih i podzemnih voda. Ukoliko se ne bude efikasno upravljalo istim, ovi vodni resursi postaju svakim danom sve zagađeniji, te se sve više ugrožava flora i fauna područja.

Otpadne vode svojim djelovanjem prouzrokovale su, a stanje se može još i pogoršati, štetne posljedice za čovjekov okoliš i na zdravlje ljudi, pa se nameće potreba što bržeg rješavanja odvodnje otpadnih voda, kako bi se uz buduće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda sanirala prisutna nepovoljna ekološka situacija.

Unapređenje turističke ponude kroz revitalizaciju i dodatnu izgradnju turističkih kompleksa (na bazi jedinstvene ponude vrijednosti) uz rijeku Bunu zahtijevalo bi, prije svega:

• stručno rješavanje problema odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na cjelokupnom području uz tehničko - ekonomsku analizu;

• zaštitu i definiranje zaštite resursa pitke vode od otpadnih voda, uz kontinuirano praćenje stanja voda i procjene njihove ugroženosti;

• uključivanje svih pravnih i političkih subjekata u rješavanje pitanja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao jednog od najkompleksnijih i najzahtjevnijih infrastrukturnih problema;

• osiguranje jednakih uslova javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda svih naselja uz rijeku Bunu, bez obzira na broj stanovnika i njihov prostorni raspored.

36

2. GEOGRAFSKE I KULTURNO-HISTORIJSKE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUČJA

2.1. Geografski položaj i historijski razvoj analiziranog područja

Analizirano područje rijeke Bune podrazumijeva analizu četiri naselja Blagaj, Bunu, Kosor i Malo Polje. Uzme li se u obzir nepobitna činjenica da je Blagaj od svih navedenih naselja ovog područja od najvećeg značaja u kulturno-historijskom i turističkom smislu, u nastavku će biti prikazana detaljnija elaboracija geografskih i kulturno-historijskih karakteristika upravo ovog naselja. Blagaj (43.26° N, 17.89° E) je smješten na rubu Bišća polja, u jugoistočnom dijelu mostarske kotline. Grad Blagaj, sa izvorom rijeke Bune i srednjovjekovnim Stjepan-gradom, predstavlja jedinstvenu prirodnu i urbano-ruralnu cjelinu. Povoljni geomorfološki i klimatski uvjeti omogućili su pojavu ljudskih naselja na ovom prostoru još u najranijim epohama, tako da se razvoj današnjeg blagajskog područja može pratiti od prahistorijskog perioda do danas. Arheološki materijal, pronađen na padinama blagajskog brda, svjedoči o postojanju naselja još u prahistorijskom i rimskom periodu. Prvi indirektni pisani izvori o Blagaju, kao jednom od gradova Zahumlja, potječu iz “Spisa o narodima” bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita, nastalog između 948. i 952. godine, u kojima se spominju dva grada - Bona i Hum. I poslije X stoljeća, Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj, utjecala je blizina važne saobraćajnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more sa bosanskim zaleđem (“via Narenti”). Srednjovjekovne ceste su koristile trasu starih rimskih puteva, tako da su najvažnije trgovačke ceste u zemlji u srednjem vijeku prolazile kroz Bišće i Blagaj. Na tim cestama razvilo se i nekoliko naselja koja su imala karakter trgovišta ili varoši. Tragovi života u kasnijem srednjem vijeku (XII – XV stoljeće) znatno su brojniji. Pored upravnog centra i strateški vrlo važnog grada Blagaja, o kome govori lokacija vladarskog dvora u Podgrađu kod Blagaja, i kamena sudačka stolica nađena u obližnjem selu Kosor, ovdje nalazimo i stećke, koji svjedoče o umjetničkom i duhovnom izrazu tog vremena, i ukazuju na gustinu naselja i društveno-ekonomske odnose u njima. Bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka, izdaju povelje, a u maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad. Prvi pisani izvor u kojem se grad spominje je Ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 1. novembra 1423. godine, izdat “u našem gradu Blagaju”. U XV stoljeću spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.


Kontinuitet razvoja grada Blagaja kod Mostara ne prekida se ni u osmanskom periodu, kada on ponovo zadobija administrativni i politički značaj. Za vrijeme osmanske uprave, počinje cvjetati graditeljska djelatnost u podgrađu srednjovjekovne utvrde. Grade se stambeni i javni objekti, a u središnjem dijelu smještena je čaršija, džamija sa haremom, mekteb i han. U tom periodu, značajnu ulogu u izgradnji naselja imali su i vakufi, kojih je bilo veoma mnogo. Stambene zone se tipološki formiraju kao urbane mahale, sa objektima orijentiranim ka avliji, i ruralne, gdje se izgradnja otvara prema okolini (Mujezinović, 2000, str. 55-66). U austrougarskom periodu nema značajnijeg razvoja Blagaja. Krajem XIX stoljeća, Karlo Pec22 je boravio u Mostaru. Za Blagaj je rekao da ga naseljeva oko 700 stanovnika, te da je kršćana u odnosu na stanovnike islamske vjeroispovijesti manje. Blagaj je u to vrijeme bio izletište i ljetnikovac za bogatije Mostarce. Cijeli kraj se uglavnom bavio poljoprivredom. Najveći dio zemljišta je korišten za pašnjake i livade, a samo mali dio za uzgoj poljoprivrednih kultura. Gradnjom uskotračne željezničke pruge na relaciji Mostar – Metković 1885. godine, Blagaj je, preko Bune, gdje je bila željeznička stanica, bio povezan sa ostalim predjelima. Ubrzo potom u Blagaju je otvorena pošta i izgrađene su dvije crkve - srpska pravoslavna crkva posvećena sv. Vasiliju Ostroškom, podignuta 1892. godine i katolička, koja je podignuta 1908.

2.2. Kulturno-historijsko naslijeđe

Historijsko gradsko područje Blagaja predstavlja nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, unutar kojeg se nalazi veći broj vrijednih građevina i graditeljskih cjelina koji su kao pojedinačni spomenici uvršteni na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Analizirano područje karakteriše obilje spomenika i lokacija koje čine istinsko nacionalno blago. Ono što je važno istaći je da su mnogi od spomenika u takvom stanju da je potrebna njihova obnova i rekonstrukcija, ali i stalno održavanje. Agencija Stari grad, koja se bavi upravljanjem starom jezgrom Grada, uz pomoć sredstava Turističke zajednice kantona/županije, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, radi na obnovi nekih od objekata. Na području Blagaja, Kosora i Bune se nalaze sljedeća dobra koja se vode na relevantnim listama Komisije za očuvanja nacionalnih spomenika:

22 Pec, Karlo. Mostar i njegov kulturni krug – Slika grada iz Hercegovine. Leipzig: F.A. Brokhaus, 1891.

Tabela 1. Dobra koja su proglašena nacionalnim spomenicima BiH:23 Naziv odluke Komisije „Službeni glasnik

BiH“ Historijsko područje – Stari grad Blagaj u Blagaju na Buni, gradsko područje Jugoistok, Grad Mostar, FBiH

37/04, 48/13

Historijska građevina – Karađoz-begov hamam u Blagaju kraj Mostara, FBiH

37/04, 48/13

Historijska građevina – Karađoz-begov most u Blagaju kraj Mostara, FBiH

47/04, 48/13

Prirodno – graditeljska cjelina – Tekija u Blagaju na Buni, Mostar, FBiH

37/04, 18/07, 48/13

Graditeljska cjelina – Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija u Blagaju, Mostar, FBiH

82/07, 48/13

Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Kolakovića kuća u Blagaju, Mostar, FBiH

47/04, 48/13

Prirodno-graditeljska cjelina stambenog kompleksa porodice Velagić u Blagaju kod Mostara, FBiH

02/05, 48/13

Historijsko gradsko područje – Blagaj, Mostar, FBiH

42/06, 48/13

Arheološko područje – Zelena pećina - prahistorijsko pećinsko naselje, Blagaj, Grad Mostar, FBiH

29/08, 48/13

Graditeljska cjelina – Katolička crkva sv. Trojstva u Blagaju, Grad Mostar, FBiH

60/08, 48/13

Graditeljska cjelina - Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju zajedno sa pokretnim naslijeđem, Grad Mostar, FBiH

44/09, 48/13, 85/17 1/18

Mjesto i ostaci historijske građevine – Kameni most na Kosoru, Grad Mostar, FBiH

52/14

Dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika («Službeni glasnik BiH», broj 33/02): Mostar - Blagaj – Lehina ćuprija, upisana pod rednim brojem 417, Mostar – Buna – džamija Ali-paše Rizvanbegovića na Buni, upisana pod rednim

brojem 421. Dobra za koje je podnesena peticija za proglašenje: Hasan-agin mesdžid u Blagaju,

23Detaljnije informacije o Blagaju i svim nacionalnim spomenicima u okviru cjeline i pojedinačno se mogu naći na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika,www.aneks8komisija.com.ba. Sve odluke o proglašenju nacionalnih spomenika mogu se pronaći na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika: http://kons.gov.ba/


Ćejvan Ćehajin mesdžid u Blagaju, Ali-paše Rizvanbegovića mesdžid u Blagaju, Hadži Murat Spahijin mesdžid u Galičićima, Blagaj, Džamija Guvnine u Donjim Vranjevićima, Blagaj, Džamija u Kosoru, Blagaj.

U nastavku su detaljnije prikazani osnovni podaci o nekim od navednih spomenika. Crkva Svetog Vasilija Ostroškog

Crkva se nalazi na ulazu u Blagaj, uz glavnu cestu. Gradnja crkve započela je 1892. godine i završila 1893. godine i posvećena je Uznesenju. Tu je ploča koja svjedoči o izgradnji. Crkva je izgrađena u pseudobizantskom stilu, kao tipična crkva pravoslavne provenijencije s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća. Zvonik crkve izgrađen je 1934. godine. Tokom posljednjeg rata crkva Sv. Vasilija Ostroškog gotovo je u potpunosti devastirana.

Slika 12. Crkva Svetog Vasilija Ostroškog24

U razdoblju 2012/2013. izvedeni su radovi za popravak crkve, koji su uključivali radove rekonstrukcije krova crkve i zvonika, konzervacije i restauracije zidova, strukturni popravak pukotina, radovi u unutrašnjosti (galerija stepeništa zvonika). Radovi su provedeni u skladu s projektnom dokumentacijom izrađenom na Institutu za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta.

24 Izvor: https://www.klix.ba/vijesti/bih/paroh-branimir-borovcanin-bozici-u-blagaju-su-prelijepi-slavimo-ih-s-komsijama-svih-vjera/180104081

Stari grad Blagaj/Stjepan-grad

Stari grad Blagaj/Stjepan grad se nalazi iznad vrela Bune u Blagaju. Okolica je bogata arheološkim ostacima iz različitih perioda. Na prahistorijskoj gradini nalazilo se utvrđeno naselje ilirskih Daorsa; kasnoantička utvrda i ostaci crkve iz VI st. Prema Konstantinu Porfirogenetu ondje se u X st. nalazio grad Bona. Srednjovjekovni grad Blagaj prvi se put spominje 1423, ali je zasigurno nastao puno prije. Godine 1452. nakratko ga je hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači oduzeo njegov sin Vladislav, a 1465. došao je u posjed Osmanlija, koji su u gradu držali vojnu posadu do 1835. Od 1473. Blagaj je bio sjedište istoimenoga kadiluka. U XV st. uz Blagaj se razvilo trgovačko-obrtničko naselje, koje pod imenom grada Blagaja postoji do danas. Za osmanlijske vladavine grad je popravljan 1699. i 1827.

Slika 13. Stari grad Blagaj/Stjepan-grad25

U razdoblju od 2003. do 2011. godine Stari grad je djelomično popravljan. Radovi su uključivali uređenje i čišćenje pristupnog puta do Starog grada, uzimajući u obzir da je put sastavni dio nacionalnog spomenika, intervencija je bila minimalna. Radovi su uključivali konsolidaciju zidova, strukturne popravke, popravke na bedemima i kulama, čišćenje spremnika i postavljanje zaštitne mreže, konzervatorske radove na ostacima džamije i stambenih zgrada, popravke na ulaznim vratima. Također, urađena je iluminacija objekta, što značajno doprinosi vidljivosti i poboljšava turističku sliku Blagaja. Radovi su provedeni u skladu s projektnim dokumentima izrađenim na Institutu za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta. Karađoz-begov hamam

U osmanskom periodu, u središnjem dijelu grada došlo je do otvaranja bazara, trgovine. U isto vrijeme, uz obale rijeke Bune, sagrađen je hamam krajem XVI stoljeća iz sredstava Karađozbegovog vakufa. Bio je napušten nakon kuge koja je harala tim područjem 1814.

25 Izvor: http://visitherzegovina.info/stari-grad-blagaj-%E2%80%93-tvrdjava-hercega-stjepana-


godine26. Kao i svi vakufi, zgrade i kupatila, svake godine je davan pod najam putem javne dražbe. Svaki hamamdžija je imao namještaj, a vakuf je imao obavezu provesti sve popravke. Osoblje u hamamu su činili hamamdžija (upravnik hamama i blagajnik), peštemaljdžija (osoba koja se brinula o stvarima potrebnim za kupanje), tallak (osoba čiji je glavni posao bio masiranje, ali i kupanje i otiranje posjetilaca ako su oni to tražili), ćulhandžija (ložač u hamamu) i kahvedžija (osoba koja je pravila kahvu i pripremala nargile). Nakon oštećenja u II svjetskom ratu na ovom objektu nije bilo intervencija u smislu rehabilitacije ili fizičke rekonstrukcije.

Slika 14. Karađoz-begov hamam27

Stambeni kompleks Velagićevina

Za vrijeme osmanske uprave u Blagaju grade se stambeni i javni objekti, a u središnjem dijelu, kako je uobičajeno za naselja i gradove osmanskog perioda, smještena je čaršija - trgovačko-zanatski centar naselja, te kompleks džamije sa haremom i mektebom. Stambena naselja nastaju uz vodene tokove, tj. uz rijeku Bunu. Stambene zone formiraju se kao urbane mahale sa objektima orijentiranim ka avliji, i kao ruralne, gdje se objekti otvaraju prema okolini. Tada nastaju neponovljivi primjerci stambene arhitekture, koji govore o izuzetno visokoj kulturi stanovanja i senzibilitetu karakterističnom za ovaj prostor. Velagićevina je jedna od najvrijednijih hercegovačkih aglomeracija ovog tipa28.

26 H. Kreševljaković, Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916., 23. sv. biblioteke Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Beograd, 1937. 27 Izvor: http://old.kons.gov.ba/html/slike/1079109557.jpg 28 Mujezinović, N., 2000, str. 62-66

Porodica Velagić sagradila je svoje porodične kuće na jednom rukavcu bistre i hladne rijeke Bune, na lokalitetu poluade, ispod čaršijskog puta koji vodi za dervišku tekiju. Kompleks je vlasništvo ove stare blagajske porodice koja i danas koristi ove objekte. Sagrađen je u tri zasebne cjeline (za tri brata Velagića) 1776. godine. Godina izgradnje kompleksa je ustanovljena na osnovu natpisa, analogija i stilskih odlika.

Slika 15. Stambeni kompleks Velagićevina29

U poslijeratnom razdoblju (2003 - 2012) obavljeni su radovi na obnovi kompleksa, uključujući: krov na mlinicama (2003), zgradu Londža (2003) i krovove triju stambenih zgrada (2006). Radovi su izvedeni prema projektnim dokumentima sastavljenim u Zavodu za zaštitu spomenika ministarstva kulture i sporta FBiH.

Sultan Sulejmanova (Careva) džamija

Džamija je locirana na rubu Carske mahale i sagrađena je među prvim objektima na području naselja Blagaj, 1520/1521. godine, u ime sultana Sulejmana II Zakonodavca, što se vidi iz natpisa u stihovima uklesanog na kamenoj ploči iznad vrata džamije.

29 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4#


godine26. Kao i svi vakufi, zgrade i kupatila, svake godine je davan pod najam putem javne dražbe. Svaki hamamdžija je imao namještaj, a vakuf je imao obavezu provesti sve popravke. Osoblje u hamamu su činili hamamdžija (upravnik hamama i blagajnik), peštemaljdžija (osoba koja se brinula o stvarima potrebnim za kupanje), tallak (osoba čiji je glavni posao bio masiranje, ali i kupanje i otiranje posjetilaca ako su oni to tražili), ćulhandžija (ložač u hamamu) i kahvedžija (osoba koja je pravila kahvu i pripremala nargile). Nakon oštećenja u II svjetskom ratu na ovom objektu nije bilo intervencija u smislu rehabilitacije ili fizičke rekonstrukcije.

Slika 14. Karađoz-begov hamam27

Stambeni kompleks Velagićevina

Za vrijeme osmanske uprave u Blagaju grade se stambeni i javni objekti, a u središnjem dijelu, kako je uobičajeno za naselja i gradove osmanskog perioda, smještena je čaršija - trgovačko-zanatski centar naselja, te kompleks džamije sa haremom i mektebom. Stambena naselja nastaju uz vodene tokove, tj. uz rijeku Bunu. Stambene zone formiraju se kao urbane mahale sa objektima orijentiranim ka avliji, i kao ruralne, gdje se objekti otvaraju prema okolini. Tada nastaju neponovljivi primjerci stambene arhitekture, koji govore o izuzetno visokoj kulturi stanovanja i senzibilitetu karakterističnom za ovaj prostor. Velagićevina je jedna od najvrijednijih hercegovačkih aglomeracija ovog tipa28.

26 H. Kreševljaković, Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916., 23. sv. biblioteke Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Beograd, 1937. 27 Izvor: http://old.kons.gov.ba/html/slike/1079109557.jpg 28 Mujezinović, N., 2000, str. 62-66

Porodica Velagić sagradila je svoje porodične kuće na jednom rukavcu bistre i hladne rijeke Bune, na lokalitetu poluade, ispod čaršijskog puta koji vodi za dervišku tekiju. Kompleks je vlasništvo ove stare blagajske porodice koja i danas koristi ove objekte. Sagrađen je u tri zasebne cjeline (za tri brata Velagića) 1776. godine. Godina izgradnje kompleksa je ustanovljena na osnovu natpisa, analogija i stilskih odlika.

Slika 15. Stambeni kompleks Velagićevina29

U poslijeratnom razdoblju (2003 - 2012) obavljeni su radovi na obnovi kompleksa, uključujući: krov na mlinicama (2003), zgradu Londža (2003) i krovove triju stambenih zgrada (2006). Radovi su izvedeni prema projektnim dokumentima sastavljenim u Zavodu za zaštitu spomenika ministarstva kulture i sporta FBiH.

Sultan Sulejmanova (Careva) džamija

Džamija je locirana na rubu Carske mahale i sagrađena je među prvim objektima na području naselja Blagaj, 1520/1521. godine, u ime sultana Sulejmana II Zakonodavca, što se vidi iz natpisa u stihovima uklesanog na kamenoj ploči iznad vrata džamije.



Slika 16. Sultan Sulejmanova (Careva) džamija30

Careva džamija ili Sultan Sulejmanova džamija bila je jedna od najstarijih potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini. U XIX vijeku, nakon rušenja kupole, izvršena je rekonstrukcija i napravljen je drveni krov. Rekonstrukcija je izvedena prema projektnoj dokumentaciji koju je izradio austrijski arhitekt Max David, novembra 1891. godine. Tekija na Vrelu Bune

Graditeljska cjelina blagajske Tekije nalazi se na izvoru rijeke Bune, nedaleko od centra Blagaja. Kompleks blagajske Tekije izgrađen je, prema pretpostavkama, odmah po uspostavljanju osmanske vlasti u Hercegovini, oko 1520. godine. Prvi put se tekija na vrelu Bune u Blagaju kod Mostara spominje u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine. Čelebija navodi da je mostarski muftija podigao uz litice izvora Bune jednu tekiju halvetijskog reda u kojoj derviši vode prijateljske i naučne diskusije. Ovaj podatak se po svoj prilici odnosi na mostarskog muftiju Zijudina Ahmed-ibn-Mustafu31.

30 Izvor: Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4# 31 Mujezinović. N., 2000, str. 55-66

Slika 17. Tekija na vrelu Bune u Blagaju32

Prirodno-graditeljska cjelina Tekija i musafirhana sa turbetom predstavlja vrijedan sakralno-stambeni objekat islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, sa vrlo izraženim odlikama koje su proistekle iz utjecaja baroka na osmansku arhitekturu. Kolakovića kuća

Kompleks Kolakovića kuće je smješten uz rijeku Bunu. Tačan datum izgradnje Kolakovića kuće razlikuje se u zavisnosti od izvora podataka. Nekadašnji vlasnici kuće navodili su 1693. godinu kao godinu izgradnje i Seida Mehmeda Kolakovića (Kolagij), blagajskog kadiju, kao graditelja; bivši Gradski zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Mostar navodi 1736. godinu; u svojoj doktorskoj disertaciji Amir Pašić spominje period od 1800. do 1850. godine; na tarihu iznad ulaznih vrata u kuću, po prevodu Mehmeda Mujezinovića, navedena je godina 1835; dok Džemal Čelić po prevodu istog tariha navodi 1738. godinu i Ismail-efendiju Kolakovića, blagajskog kadiju, kao graditelja.



Slika 18. Kolakovića kuća33

Kolakovića kuća je najvjerovatnije sagrađena u XVII stoljeću, da bi u XIX stoljeću bila proširena i obnovljena. No, bez obzira na datum nastanka, izvjesno je da Kolakovića kuća, po svojim vrijednostima, spada među reprezentativnije objekte stambene arhitekture tog perioda.

33 Izvor: http://www.cidom.org/?attachment_id=9737 (arhiva)

Han u Blagaju

U Blagaju su bila izgrađena dva hana. Haseći Ali-agin han je smješten uz cestu koja je ranije vodila u Stolac, a drugi han se nalazio u Donjoj mahali, uz cestu koja je preko Lehine ćuprije vodila prema Buni i Počitelju (taj han je porušen). Hanovi su građeni ili u samoj čaršiji ili u njenoj neposrednoj okolini. Hanovi su služili u prvom redu za odmor i prenoćište putnika kiridžija i njihovih karavana, ali u njima se i trgovalo. Kada se u našim krajevima počela piti kahva i po hanovima točiti i alkoholna pića, hanovi postaju kafane i krčme. U arhitektonskom sklopu naselja, han je najčešće u čaršiji okružen dućanima, jer se i u hanu trgovalo, u blizini hamama i džamije. Katolička Crkva sv. Trojstva u Blagaju

Crkva je locirana u neposrednoj blizini glavne blagajske saobraćajnice. Katolička crkva posvećena Presvetom Trojstvu, izgrađena je 1908. godine, u neogotičkom stilu. Župu Blagaj je osnovao mostarski biskup fra Paškal Buconjić 1891. godine, a župnu crkvu je podigao bosanski fratar Ivo Božić, član Hercegovačke franjevačke provincije. Godine 1933. izvršena je dogradnja zvonika uz upotrebu betona.

Slika 19. Katolička crkva34

34 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4


Kosića kula

Kosića kula predstavlja tip stambeno-fortifikacijskog objekta. Izgrađena je od kamena, na ulazu u naselje. Ekonomski prosperitet blagajska čaršija dostiže u XV i XVI stoljeću. Prve kamene kuće zidaju imućniji slojevi, a kasnije zanatske porodice koje zidaju veće kuće i ljetnikovce među njima i Kosića kulu. Nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Otomanske imperije, forma utvrde kao prebivališta nestaje, tako da ih oni pretvaraju u utvrđene gradove. Otomanska feudalna vlastela (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više etaža, u njima stanovala i iz njih se, prema potrebi, branila. Takvih objekata je u BiH bilo preko tri stotine. Ali kako su kule imale malo prostora za stanovanje, pored njih su građene u pravilu posebni stambeni objekti, tzv. odžaci ili konaci. Karađozbegov most

Pedesetak metara od Careve džamije, neposredno uz Karađoz-begov hamam, nalazi se kameni most na pet lukova, preko kojeg je vodio stari put za Stolac. Historijskih podataka o Karađoz-begovom mostu ima malo. Nastao je, vjerovatno, na mjestu ranijeg srednjevjekovnog prelaza preko rijeke35, a sagrađen je kao zadužbina Zaim hadži Mehmed Karađoz–bega. Most se prvi put pominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora 1570. godine, pa je prema tome morao nastati nešto ranije.

Slika 20. Karađozbegov most36

35 Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović, Stari Mostovi u BiH, Sarajevo 1969., str.206-209. 36 Izvor: http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4

Polovinom XIX vijeka, most je bio znatnije oštećen ili ruševan i izvjesna Belfe-Kadira, kći Ali-bega Velagića, je dala novac za njegovu popravku. Tarih (natpis) o ovoj popravci je, prema zapisu Radimskog iz 1891. godine, stajao uzidan u most. Danas se tabla, dimenzija 65 x 60 cm, nalazi u dvorištu Sultan Sulejmanove džamije u Blagaju.

2.3. Trenutno stanje kulturno-historijskih znamenitosti37

Stanje kulturno-historijskog naslijeđa je veoma loše zbog neodržavanja, ratnih dešavanja, utjecaja atmosferilija kao i neadekvatnih intervencija kod pojedinih spomenika. Historijsko gradsko područje Blagaj

Historijsko jezgro Blagaja nalazi se na popisu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine. Trenutno stanje objekata graditeljskog naslijeđa unutar historijskog jezgra je takvo da zahtijeva aktivnu zaštitu i restauraciju uz privođenje određenoj funkciji. Karađoz-begov hamam

Objekat Karađoz-begovog hamama je napušten nakon kuge 1814. godine. U toku II svjetskog rata je pogođen bombom, i tom prilikom je dosta uništen. Djelimično su sačuvani zidovi prostorija kapaluka, halvata i šadrvana i dio kupole nad šadrvanom. Svi sačuvani zidovi objekta su prekriveni rastinjem, a unutar objekta je nabacana zemlja. Pristup unutar objekta nije moguć s obzirom na nanose zemlje pomiješane sa rastinjem i obrušene dijelove objekta. Prilikom većeg vodostaja, rijeka Buna dolazi do zidova hamama.

Karađoz-begov most

Karađoz-begov most je u upotrebi i u građevinski dobrom stanju. Stanje izvornog oblika, strukture i materijala mosta narušeno je oštećenjima i rekonstrukcijama. Most je rekonstruisan na način koji nije prihvatljiv prema savremenim standardima zaštite graditeljskog naslijeđa. Recentne aktivnosti u vezi ovog objekta koje provodi Agencija Stari grad Mostar sračunate su na realizaciju ugovorom preciziranih aktivnosti s firmom Arhiplus d.o.o. Mostar, koja je u postupku javne nabavke dobila posao definiran ugovorom pod nazivom “Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera sa izradom projekta restauracije Karađozbegovog mosta u Blagaju kod Mostara”. Pomenuti projekat se sastoji od sljedećeg: 1) čišćenje lokaliteta i objekta, 2) detaljan geodetski snimak postojećeg stanja, 3) geotehnička i geomehanička ispitivanja tla i temelja objekta, 4) analiza stabilnosti svih elemenata konstrukcije mosta, 5) istražni konzervatorko-restauratorski radovi sa elaboratom, 6) detaljni arheološki radovi, 7) detaljan arhitektonski tehnički snimak postojećeg stanja i drugi neophodni radovi za izradu tehničke dokumentacije za potrebe izvođenja radova.38

37 Pregled trenutnog stanja kulturno-historjiskh znamenitosti rađen na temelju dokumenta REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i Hercegovne, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, VERIFIKACIJA; Parlament Federacije BiH 38 https://www.asgmo.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=296&Itemid=9


Prirodno-graditeljska cjelina Tekije u Blagaju

Graditeljska cjelina turbe sa musafirhanom blagajske tekije u Blagaju kod Mostara je u građevinski dobrom stanju. Osim za sakralnu namjenu musafirhana se danas koristi i kao kahvana, ugostiteljski objekat sa prodajom suvenira. Mlinica koja se nalazi na desnoj obali rijeke je u dobrom stanju i sada služi kao ugostiteljski objekat, dok su od mlinice na lijevoj obali rijeke ostali samo ostaci kamenih zidova.

Danas prema tekiji, koja je obnovljena 2012. godine u kooperaciji Medžlisa Islamske zajednice Mostar i turskih partnera, vodi popločani kameni put. Duž cijelog puta stoje natpisi na arapskom jeziku. Oko prilaza tekiji nalaze se ružičnjaci i nekoliko česama iznad kojih se izdiže tekijska kula. Na samom ulazu nalaze se suvenirnice sa velikim izborom ručno izrađenih suvenira.

Iako je građevina stara preko 500 godina i dalje izgleda vrlo funkcionalno i lijepo, što govori o pažnji graditelja ove građevine i njenim održavateljima.

Graditeljska cjelina Careve (Sultan Sulejmanove) džamije u Blagaju

Objekat Careve džamije je u građevinski dobrom stanju. Potrebno je spomenuti kako je Sultan Sulejmanova džamija u skorijoj prošlosti preživjela turbulentna vremena. Tokom rata bila je najjužnija džamija koja nije razorena i u kojoj su se obavljali vjerski obredi - namazi. Medžlis Islamske zajednice Mostar je uz pomoć vakifa (donatora) i vjernika - džematlija pokrenuo akciju građevinskih radova na uređenju džamije; tako je u džamiji postavljeno podno grijanje, urađena abdesthana, nova gasulhana, uređeno dvorište i rekonstrukcija hajata za što su i pokrenute akcije prikupljanja sredstava. Budući radovi su najvećim dijelom usmjereni na to da Sultan Sulejmanova džamija, koja je i najstarija potkupolna džamija u BiH, svoju 500-tu godišnjicu 2020. godine dočeka u što ljepšem izdanju.

Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Kolakovića kuće u Blagaju

Tokom ratnih razaranja 1993. godine, objekat Kolakovića kuće je izravno pogođen više puta. Svi drveni elementi su odneseni, djelimično su sačuvani samo kameni vanjski zidovi objekta. Svi sačuvani zidovi objekta, kao i čitav kompleks, su prekriveni rastinjem; unutar objekta je nabacana zemlja i smeće. Pristup unutar objekta je ograničen zbog nanosa zemlje pomiješanih sa rastinjem.

Prirodno-graditeljska cjelina stambenog kompleksa porodice Velagić (Velagićevina) u Blagaju

Tokom ratnih djelovanja, 1993. godine, djelimično su oštećeni krovovi stambenog kompleksa Velagićevina. Iako sačuvan u svom izvornom obliku, kompleks je u relativno lošem stanju, koje je rezultat neadekvatnog održavanja. Agencija Stari grad Mostar je u periodu od juna

2014. do decembra 2015. godine u saradnji sa više izvođača radova39 realizirala aktivnosti na djelomičnoj obnovi ovog kompleksa. Graditeljska cjelina Pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju sa

pokretnim naslijeđem

Objekat pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju je tokom rata 1992 – 1995. godine znatnije oštećen. Krov crkve i krov zvonika su bili u potpunosti uništeni. Nedostajali su manji dijelovi južnog i zapadnog zida crkve, kao i južnog zida zvonika. Svi elementi drvene konstrukcije crkve (konstrukcija hora, konstrukcija krova) bili su u potpunosti nestali. Na sredini zida apside sa unutrašnje i vanjske strane su bile primjetne dublje pukotine koje su se protezale čitavom dužinom zida i išle kroz polukupolu. Malter u unutrašnjosti objekta je bio očuvan jedino u prostoru apside. Malter na vanjskim zidovima je bio očuvan u tragovima, znatnije samo na apsidi. Metalna ulazna vrata su bila manje oštećena. Vijenac zidova crkve je bio oštećen i djelimično prekriven niskom vegetacijom. Vegetacija je bila primjetna i na zidovima crkve. Unutrašnjost crkve, pod, je bila u potpunosti prekrivena niskom i visokom vegetacijom. Molbilijar crkve (ikonostas) je bio u potpunosti uništen. Njegovi dijelovi su pronađeni prilikom raščišćavanja unutrašnjosti crkve u decembru 2008. godine. Objekat crkve je bio neposredno izložen utjecaju atmosferilija. Objekat dvora sveštenika je također bio znatnije oštećen ratnim dejstvima. Krov objekta je bio u potpunosti uništen. Od objekta su bili sačuvani samo zidovi. Objekat je bio neposredno izložen utjecaju atmosferilija. Obnova ove crkve, koja je i zaštićeni nacionalni spomenik, počela je 2011. godine, a najveću pomoć u obnovi dali su Ambasada SAD-a u BiH, Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali i vjernici pojedinačnim prilozima. Naime, godine 2011. Fond Ambasade SAD u BiH za zaštitu kulturnog naslijeđa odobrio je sredstva za Projekat “Vjersko naslijeđe Blagaja – Restauracija srpske pravoslavne crkve Sv. Vasilija Ostroškog i katoličke crkve Presvetog Trojstva u Blagaju kod Mostara“ u iznosu od 70.500 USD. Restauracija srpske pravoslavne crkve Sv. Vasilija Ostroškog i katoličke crkve Presvetog Trojstva u Blagaju kod Mostara (donator: Specijalni fond američkog veleposlanika u BiH za zaštitu kulturnog naslijeđa pri Veleposlanstvu SAD-a u BiH; razdoblje realizacije: 29.11.2011. – 31.12.2012.). Otvorenje obnovljene crkve je upriličeno 2016. godine.

39 Zbog nemogućnosti prvog izvršitelja G.D.Arhitekt d.o.o. Mostar da ispuni vremenske i materijalne obaveze po predmetnom Ugovoru i Aneksu br.1, 05.10.2015. godine došlo je do Sporazuma o raskidu Ugovora i Aneksa Broj 1 za radove na „Tekućem održavanju krovišta na stambenom kompleksu Velagićevina(kuća Đikić/Milavić) u Blagaju“ između Agencije „Stari grad“ i GD „Arhitekt“. Agencija “Stari grad” donijela Odluku o pokretanju postupka za nabavku radova na kompleksu Velagićevina., a Ugovor je 15.10.2015. godine potpisan između Agencije "Stari grad i szr „Mitel“ iz Mostara za radove na predmetnom projektu u vrijednosti 5.300,00KM (sa PDV-om). Sredstva su osigurana od strane Federalnog ministarstva kulture i sporta.


3. STANJE TURISTIČKIH RESURSA NA PODRUČJU RIJEKE BUNE - REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA

Da bi se sakupile informacije o stanju turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području sprovedeno je anketno istraživanje u naseljima Blagaj, Malo Polje, Kosor i Buna. Anketiranje je sprovedeno za dva skupa aktera: 42 pružalaca usluga u turističkom sektoru i 40 stanovnika na ciljnom području. Broj anketiranih pružalaca usluga i stanovnika ciljnog područja je određen od strane Turističke zajednice HNK/Ž i kao takav naveden u Opisu zadatka za izradu Studije.

3.1. Rezultati anketiranja pružalaca usluga u turističkom sektoru na ciljnom području

U pružaoce usluga su uključeni: smještajni objekti, kampovi, restorani, udruženja koja se bave turizmom i sl. Najveći broj anketiranih pružalaca usluga je sa lokaliteta Blagaja (55%), zatim slijede Kosor i Malo Polje (21% i 19%, respektivno) i Buna (5%) (grafikon br. 1). Pružaoci usluga su anketirani lično.

Grafikon1. Lokalitet anketiranih pružalaca usluga

3.1.1. Karakteristike biznisa Prva grupa pitanja za pružaoce usluga se odnosila na sagledavanje KARAKTERISTIKA BIZNISA. Dominantna biznis aktivnost pružalaca usluga je smještaj, tabela br. 2.

Tabela 2. Biznis aktivnosti pružalaca usluga Vrsta usluge Broj pružalaca usluga %

Smještaj 33 79.0 Hrana i piće 7 17.0 Smještaj, hrana i piće 1 2.0

55%

21%

19% 5%

Blagaj Kosor Malo Polje Buna

Parking 1 2.0 Total 42 100.0

Broj gostiju koje mogu primiti u zasebne jedinice - sobe varira od minimalno 2 do maksimalno 60. Ovaj oblik smještaja zastupljen je kod 24 anketirana pružaoca usluga. Prema kapacitetu mjerenom brojem soba, dobiven je raspored jedinica uzorka kao što je prikazano u tabeli br. 3.

Tabela 3. Kapacitet objekata

Broj soba Broj pružalaca usluga % 2 5 19.2 3 8 30.8 4 6 23.1 6 3 11.5 10 1 3.8 16 1 3.8 30 1 3.8 60 1 3.8 Total 24 100.0

Ako bi se kapacitet smještajnih objekata mjerio brojem raspoloživih kreveta, dobio bi se sljedeći raspored frekvencija (tabela br. 4).

Tabela 4. Kapacitet objekata Broj kreveta Broj pružalaca usluga %

< 5 1 3.9 5-10 16 61.5 11-15 5 19.2 > 15 4 15.4 Total 26 100.0

Pružaoci usluga smještaja uglavnom imaju kapacitet do 15 kreveta (80.8%). U pojedinačnim slučajevima je zabilježen kapacitet od npr. 26, 40, 60 ili 200 kreveta. Pružaoci usluga hrane i pića su iskazali limitiranost svog kapaciteta u rasponu od 10 do 250 gostiju. Dodatna ponuda je mogućnost iznajmljivanja prostora za parking i postavljanje kamp kućica (kamp kombija) i šatora od cca 248 kamp kućica i 140 šatora. Pružaoci usluga smještaja uglavnom imaju obezbijeđen parking za svoje goste (bez zaračunavanja posebne naknade). Za jednog od anketiranih pružalaca usluga parking je glavna biznis aktivnost sa kapacitetom od 200 automobila. Sami pružaoci usluga su klasifikovali svoj biznis kao manji ili srednji (80%), dok se samo u 20% slučajeva radilo o velikom biznisu. Ovu klasifikaciju pružaoci usluga su


zasnovali na korištenju jednog od sljedeća tri kriterija: fizička veličina, zarada i kapacitet, tabela br. 5.

Tabela 5. Kriteriji klasifikacije biznisa Kriterij Broj pružalaca usluga %

Fizička veličina 11 26.0 Zarada 17 41.0 Kapacitet 14 33.0 Total 42 100.0

Broj uposlenih se kreće u rasponu od 1 do 25 uz naglašenu zastupljenost jednog zaposlenika - vlasnika biznisa (60% slučajeva). Raspored uposlenika po pozicijama, stručnoj spremi, spolu i radnom vremenu je dat u tabelam br. 6 i 7.

Tabela 6. Raspored zaposlenika prema poziciju i spolu - puno radno vrijeme Pozicija Menadžersko

osoblje

Profesionalci (nemenadžersko

osoblje) VKV/KV NK

Spol

M 33 29 15 5 Ž 13 22 7 3

Kod 10 pružalaca usluga je zabilježen i angažman zaposlenih dio radnog vremena, što je detaljnije prikazano u tabeli br. 7.

Tabela 7. Raspored zaposlenika prema poziciju i spolu - dio radnog vremena

Pozicija Menadžersko osoblje


osoblje) VKV/KV NK

Spol

M 1 6 11 3 Ž 2 3 7 3

Uposleni, u najvećem broju slučajeva, su živjeli i žive na ciljnom području, odnosno pružaoci usluga u najvećem broju angažuju lokalno stanovništvo, tabela br. 8.

Tabela 8. Raspored zaposlenika po mjestu stanovanja i rada Mjesto stanovanja uposlenika Broj pružalaca usluga %

Živjeli su i žive na ciljnom području 28 67.0 Živjeli su i žive na ciljnom području 70%, van ciljnog područja 30%

3 7.0

Živjeli su i žive na ciljnom području 40%, van ciljnog područja 60%

1 2.0


3 7.0

Živjeli su i žive van ciljnog područja 7 17.0 Total 42 100.0 Za pokretanje biznisa, pružaoci usluga su koristili uglavnom vlastiti kapital (65% slučajeva), kombinaciju vlastitih i kreditnih sredstava u odgovarajućem omjeru ili kombinaciju vlastitih sredstava i donacija, kao što je prikazano u tabeli br. 9. Samo za jedan slučaj je karakteristično da je početni kapital uložen u pokretanje biznisa obezbijeđen u 100%-nom iznosu iz kreditnih sredstava.

Tabela 9. Izvori finansiranja Mjesto stanovanja uposlenika Broj pružalaca usluga %

100% vlastita sredstva 27 64.3 80% vlastita sredstva, 20% krediti 1 2.4 70% vlastita sredstva, 30% krediti 4 9.5 50% vlastita sredstva, 50% krediti 4 9.5 40% vlastita sredstva, 60% krediti 1 2.4 100% krediti 1 2.4 80% vlastita sredstva, 20% zajednička ulaganja 1 2.4 60% vlastita sredstva, 40% zajednička ulaganja 1 2.4 30% vlastita sredstva, 70% donacije 1 2.4 Nema odgovora 1 2.4 Total 42 100.0 Upitani da li njihovi uposlenici idu na ikakve obuke/edukacije u turizmu, vlasnici/menadžeri su u 92.5% slučajeva dali odričan odgovor.


zasnovali na korištenju jednog od sljedeća tri kriterija: fizička veličina, zarada i kapacitet, tabela br. 5.

Tabela 5. Kriteriji klasifikacije biznisa Kriterij Broj pružalaca usluga %

Fizička veličina 11 26.0 Zarada 17 41.0 Kapacitet 14 33.0 Total 42 100.0

Broj uposlenih se kreće u rasponu od 1 do 25 uz naglašenu zastupljenost jednog zaposlenika - vlasnika biznisa (60% slučajeva). Raspored uposlenika po pozicijama, stručnoj spremi, spolu i radnom vremenu je dat u tabelam br. 6 i 7.

Tabela 6. Raspored zaposlenika prema poziciju i spolu - puno radno vrijeme Pozicija Menadžersko

osoblje


osoblje) VKV/KV NK

Spol

M 33 29 15 5 Ž 13 22 7 3

Kod 10 pružalaca usluga je zabilježen i angažman zaposlenih dio radnog vremena, što je detaljnije prikazano u tabeli br. 7.

Tabela 7. Raspored zaposlenika prema poziciju i spolu - dio radnog vremena

Pozicija Menadžersko osoblje


osoblje) VKV/KV NK

Spol

M 1 6 11 3 Ž 2 3 7 3

Uposleni, u najvećem broju slučajeva, su živjeli i žive na ciljnom području, odnosno pružaoci usluga u najvećem broju angažuju lokalno stanovništvo, tabela br. 8.

Tabela 8. Raspored zaposlenika po mjestu stanovanja i rada Mjesto stanovanja uposlenika Broj pružalaca usluga %

Živjeli su i žive na ciljnom području 28 67.0 Živjeli su i žive na ciljnom području 70%, van ciljnog područja 30%

3 7.0


1 2.0


3 7.0

Živjeli su i žive van ciljnog područja 7 17.0 Total 42 100.0 Za pokretanje biznisa, pružaoci usluga su koristili uglavnom vlastiti kapital (65% slučajeva), kombinaciju vlastitih i kreditnih sredstava u odgovarajućem omjeru ili kombinaciju vlastitih sredstava i donacija, kao što je prikazano u tabeli br. 9. Samo za jedan slučaj je karakteristično da je početni kapital uložen u pokretanje biznisa obezbijeđen u 100%-nom iznosu iz kreditnih sredstava.

Tabela 9. Izvori finansiranja Mjesto stanovanja uposlenika Broj pružalaca usluga %

100% vlastita sredstva 27 64.3 80% vlastita sredstva, 20% krediti 1 2.4 70% vlastita sredstva, 30% krediti 4 9.5 50% vlastita sredstva, 50% krediti 4 9.5 40% vlastita sredstva, 60% krediti 1 2.4 100% krediti 1 2.4 80% vlastita sredstva, 20% zajednička ulaganja 1 2.4 60% vlastita sredstva, 40% zajednička ulaganja 1 2.4 30% vlastita sredstva, 70% donacije 1 2.4 Nema odgovora 1 2.4 Total 42 100.0 Upitani da li njihovi uposlenici idu na ikakve obuke/edukacije u turizmu, vlasnici/menadžeri su u 92.5% slučajeva dali odričan odgovor.


3.1.2. Karakteristike posjetilaca Sljedeća grupa pitanja za pružaoce usluga koncipirana je tako da bi se dobile informacije o KARAKTERISTIKAMA POSJETILACA. Klijenti koji posjećuju objekte na analiziranim područjima uglavnom dolaze iz: zemalja regiona, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Turske, UAE, Katara, SA, Norveške i SAD-a, grafikon br. 2.

Grafikon 2. Zemlje iz kojih dolaze klijenti

Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi (ne sa aspekta broja dolazaka, već broja objekata) dolazaka iz Škotske, Latvije, Malezije, Kine i Belgije. Detaljniji raspored zastupljenosti gostiju iz pojedinih zemalja ili područja sa pripadajućim procentima prikazan je u tabelama br. 9a, 9b, 9c, 9d, 9e, 9f, 9g, 9h i 9i.

Tabela 9a - Zastupljenost klijenata iz zemalja regiona % klijenata Broj objekata

10% 4 100% 1 15% 2 20% 3 30% 2 35% 3 50% 4 60% 1 70% 5 80% 2 Total 27

0

5

10

15

20

25

Broj

obj

ekat

a

Zemlja/Region

Tabela 9b - Zastupljenost klijenata iz Njemačke

% klijenata Broj objekata

10% 8 15% 1 20% 6 25% 2 30% 3 40% 1 5% 3 50% 2 Total 26

Tabela 9c - Zastupljenost klijenata iz Italije


10% 12 20% 3 25% 2 5% 5 Total 22

Tabela 9d - Zastupljenost klijenata iz Poljske % klijenata Broj objekata

10% 10 12% 1 15% 1 20% 4 25% 2 40% 1 5% 4 Total 23

Tabela 9e - Zastupljenost klijenata iz Češke


10% 7 20% 4 25% 1 5% 2 Total 14


3.1.2. Karakteristike posjetilaca Sljedeća grupa pitanja za pružaoce usluga koncipirana je tako da bi se dobile informacije o KARAKTERISTIKAMA POSJETILACA. Klijenti koji posjećuju objekte na analiziranim područjima uglavnom dolaze iz: zemalja regiona, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Turske, UAE, Katara, SA, Norveške i SAD-a, grafikon br. 2.

Grafikon 2. Zemlje iz kojih dolaze klijenti

Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi (ne sa aspekta broja dolazaka, već broja objekata) dolazaka iz Škotske, Latvije, Malezije, Kine i Belgije. Detaljniji raspored zastupljenosti gostiju iz pojedinih zemalja ili područja sa pripadajućim procentima prikazan je u tabelama br. 9a, 9b, 9c, 9d, 9e, 9f, 9g, 9h i 9i.

Tabela 9a - Zastupljenost klijenata iz zemalja regiona % klijenata Broj objekata

10% 4 100% 1 15% 2 20% 3 30% 2 35% 3 50% 4 60% 1 70% 5 80% 2 Total 27

0

5

10

15

20

25

Broj

obj

ekat

a

Zemlja/Region

Tabela 9b - Zastupljenost klijenata iz Njemačke


10% 8 15% 1 20% 6 25% 2 30% 3 40% 1 5% 3 50% 2 Total 26

Tabela 9c - Zastupljenost klijenata iz Italije


10% 12 20% 3 25% 2 5% 5 Total 22

Tabela 9d - Zastupljenost klijenata iz Poljske % klijenata Broj objekata

10% 10 12% 1 15% 1 20% 4 25% 2 40% 1 5% 4 Total 23

Tabela 9e - Zastupljenost klijenata iz Češke


10% 7 20% 4 25% 1 5% 2 Total 14


Tabela 9f - Zastupljenost klijenata iz Turske % klijenata Broj objekata

10% 8 20% 3 25% 2 30% 2 40% 1 5% 4 Total 20

Tabela 9g - Zastupljenost klijenata iz UAE, Katara, SA


10% 2 100% 2 20% 6 25% 1 40% 3 5% 1 50% 1 60% 2 80% 1 90% 1 Total 20

Tabela 9h - Zastupljenost klijenata iz Norveške


10% 2 30% 1 Total 3

Tabela 9i - Zastupljenost klijenata iz SAD-a % klijenata Broj objekata

10% 2 20% 2 30% 1 40% 2 Total 7

Klijenti ciljnog područja su uglavnom turisti koji se zadržavaju duže od 24h na ciljnom području, što je u odgovarajućem procentu zabilježeno kod cca 80% pružalaca usluga (grafikon br. 3). Ne treba zanemariti ni drugu kategoriju klijenata - izletnike, koji su dominantni ili jedini oblik gostiju kod 8 pružalaca usluga. Ovdje se prevashodno misli na ugostiteljske objekte i pružaoce usluga parkinga.

Grafikon 3. Klijenti sa boravkom dužim od 24 sata

Klijenti ciljnog područja su u najvećem broju slučajeva standarni gosti (grafikoni br. 4a, 4b i 4c) uz značajan broj vjerskih i eko turista. Od svih kategorija turista, najmanje učešće imaju poslovni putnici (grafikon 4d). Kao specifičnost područja ovdje treba istaći ponudu Adrenalin Tour, tako da postoji značajan broj dolazaka turista u okviru ovakvih aranžmana (cca 40% gostiju kod ovih ponuđača su gosti penjači). Na ciljno područje, klijenti dolaze više samostalno, što je u odgovarajućem procentu zabilježeno kod svih pružalaca usluga. Kod 35% analiziranih objekata, ovakav oblik dolazaka gostiju je jedina opcija. Dolasci u okviru turističkih paketa, u procentu većem od 50%, su zabilježeni kod 10 pružalaca usluga (25%), grafikon br. 5.

1 2

5

1 1 1 1

22

0

5

10

15

20

25

5% 10% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Broj

pru

žala

ca u

sluga

Procentualna zastupljenost klijenata sa boravkom dužim od 24 sata (učešće u ukupnom broju)


Grafikon 4a - Zastupljenost standardnih gostiju

Grafikon 4b - Zastupljenost vjerskih turista

4

3

3

3

1

9

6

1

7

0 2 4 6 8 10

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

95%

100%

Broj objekata

Stan

dard

ni g

osti

1

7

7

3

1

1

2

1

1

0 1 2 3 4 5 6 7 8

5%

10%

20%

30%

50%

60%

70%

80%

100%

Broj objekata

Vjer

ski t

uris

ti

Grafikon 4c - Zastupljenost eko turista

Grafikon 4d - Zastupljenost poslovnih putnika

6

3

1

3

1

1

2

0 1 2 3 4 5 6 7

10%

20%

30%

40%

50%

60%

80%

Broj objekata

Eko

turis

ti

4

5

3

1

0 1 2 3 4 5 6

10%

20%

30%

50%

Broj objekata

Posl

ovni

put

nici


Grafikon 5. Način dolazaka klijenata

S obzirom na prethodno naznačeni dominirajući način dolazaka klijenata na ciljno područje, očekivano je da budući gosti u većini slučajeva rezervišu smještaj, izlete i sl. direktno kod pružalaca usluga. To je zabilježeno kod 36 pružala usluga (86.5%). U manjem broju se ostvaruju i rezervacije boravaka preko turističkih agencija. Preciznije, u 30 objekata analiziranog područja, gosti dolaze isključivo nakon direktne rezervacije u samom objektu. Rezervacije boravaka preko turističkih agencija su zabilježe u 11 objekata, od kojih 6 prima rezervacije i direktno i preko turističke agencije. Samo 5 analiziranih objekata cjelokupni svoj kapacitet prodaje preko turističkih agencija. Anketirani vlasnici/menadžeri sa ciljnog područja su jedinstvenog stava da se broj individualnih turista povećao u zadnjih 10 godina. Kao najveću atrakciju za turiste koji dolaze na ciljno područje, anketirani su naznačili: rijeku Bunu - izvor Bune, Tekiju i Blagaj, grafikon br. 6.

Grafikon 6. Turističke atrakcije ciljnog područja

Prosječna dužina boravka posjetilaca u analiziranim objektima je 2-3 dana. Boravci duži od 3 dana su ostvareni kod svega 17,5% smještajnih objekata. Iznos dnevne potrošnje gosta dok koristi objekat se kreće od 30 do 500 KM uzimajući u obzir smještaj, hranu i piće (u smještajnom objektu i van njega), taksi, rent a car, izlete, zabavu, rekreaciju i shopping. Najznačajnija stavka dnevne potrošnje je smještaj. Gosti često koriste usluge ugostiteljskih objekata izvan smještajnog objekta gdje se ostvaruje prosječna potrošnje od 25,7 KM po danu. U prosjeku, na dnevnom nivou, gosti izdvajaju za taksi/rent a car/izlete oko 22 KM, zabavu i rekreaciju 27 KM i nešto veći iznos za shopping od 66 KM, tabela br. 10. Preko 50% gostiju koji „shoppinguju“ na ciljnom području za tu namjenu izdvaja više od 30 KM po danu.

1 1 1

15

1

4

15

2 1

1

Blagaj Blagaj i Buna Izletišta

Izvor Bune, Tekija Mostar Rijeka Buna

Tekija Tekija i Blagaj Etno centar


Tabela 10. Pregled dnevne potrošnje

Kategorija potrošnje Minimum Maksimum Prosjek

Ukupna potrošnja gosta dok koristi objekat (iznos dnevne potrošnje u KM)

30 500 106.5

Smještaj (uključujući hranu i piće u smještajnom objektu)

25 500 76.8

Hrana i piće (van smještajnog objekta)

15 70 25.7

Taksi/ rent a car/ izleti 10 100 22.1 Zabava / rekreacija (sportovi, barovi…)

10 100 27.4

Shopping 10 500 66.2 Gosti uglavnom ne unajmljuju lokalnog turističkog vodiča. Čak 62,5% gostiju ne iskazuje interes za takvom vrstom usluge. U ostalim slučajeva, to se radi sporadično, maksimalno za 30% gostiju. Skoro 80% objekata ne pruža gostima uslugu organiziranog obilaska turističkih destinacija tabela br. 11.

Tabela 11. Dodatne usluge Obilazak turističkih destinacija Broj pružalaca usluga %

Da 5 12.0 Da, zavisno od preferencija 5 12.0 Ne 32 76.0 Total 42 U oko 35% objekata, gosti imaju mogućnost unajmljivanja dodatne opreme, kao što su: bicikli, čamci, automobili, oprema za sportsko penjanje i sl.

3.1.3. Sezonalnost U nastavku će biti analizirana SEZONALNOST poslovanja biznisa ciljnog područja. Pružaoci usluga smatraju da postoji potražnja za njihovim uslugama tokom cijele godine, sa znatno većim brojem klijenata u ljetnim mjesecima (tabela br. 12), odnosno da je za njihovo poslovanje karakteristično postojanje glavne sezone. Maksimalan broj dolazaka se bilježi u julu i augustu, tokom glavne sezone. Objekti koji rade cijelu godinu ili prilagođavaju svoj režim rada iskazanim potrebama, bilježe značajnu aktivnost i tokom mjeseca januara i februara. Omjer dolazaka gostiju u ljetnjem i zimskom periodu za većinu objekata je 80:20.

Tabela 12. Sezonalnost poslovanja

Potražnja za uslugama tokom cijele godine

Broj pružalaca usluga %

Da 29 69.0 Ne 13 31.0 Total 42 100.0 Tokom „niže“ sezone, u najvećem broju, klijenti dolaze iz zemalja regiona, grafikon br. 7.

Grafikon 7. Zemlje iz kojih dolaze klijenti - „niža“ sezona


Tokom niže sezone, glavni klijenti su standardni gosti (grafikon br. 8).

Grafikon 8. Zastupljenost gostiju - „niža“ sezona

Vlasnici/menadžeri objekata poslovanje u nižoj sezoni, odnosno prilagodbu poslovanja sezonskim promjenama rade na sljedeće načine: organizirana putovanja - ekskurzije, rad sa organiziranim grupama, organizirane zabave (praznici, proslave, rođendani), korekcija cijena i sl.

Tabela 13.Poslovanje tokom niže sezone (samo objekti koji posluju u nižoj sezoni) Prilagodba ponude Broj pružalaca usluga

Rad po potrebi, sa organiziranim grupama 10 Lokalni klijenti, iznajmljivanje za proslave 9 Ekskurzije, zimsko kapovanje 2 Korekcijom cijena i ponude 3

3.1.4. Održivi turizam na ciljnom području Posebna grupa pitanja se odnosila na ODRŽIVI TURIZAM NA CILJNOM PODRUČJU (stavovi, prednosti i ograničenja). Učesnici u istraživanju su akteri turističkog sektora koji pružaju određenu vrstu usluge u trajanju od 1 do 22 godine (tabela br. 14). Da je turizam u uzlaznoj fazi na ciljnom području, potvrđuje i podatak da je od ukupnog broja anketiranih, njih 25% u prvoj godini poslovanja. Radi se dominantno o biznisima koji trenutni vlasnici

0

5

10

15

20

25

30

EKO TURISTI STANDARDNI GOSTI

STANDARDNI GOSTI I EKO

TURISTI

STANDARDNI GOSTI I VJERSKI

TURISTI

VJERSKI TURISTI

Broj

pru

žala

ca u

slug

a

nisu naslijedili od svojih roditelja, jer u 80% slučajeva roditelji se nisu bavili turizmom i nisu bili povezani sa sektorom turizma. Nije zanemariv ni broj onih koji se uslugama iz domena turističke djelatnosti bave 10 i više godina. Prije nego su počeli pružati uslugu iz domena turizma, pružaoci usluga su se bavili različitim poslovima, kao što su: automehaničar, domaćica, građevinar, informatičar, policajac, prosvjetni radnik, trgovac, vozač, zanatlija, konobar, kuhar, poljoprivrednik i sl. Pružaoci usluga opstaju u sektoru turizma, a da prethodno nisu imali iskustva u obavljanju sličnih poslova.

Tabela 14. Dužina pružanja usluga iz turističkog sektora Vrijeme Broj pružalaca usluga %

1 godina 10 23.8 2 godine 7 16.7 3 godine 5 11.9 4 godine 3 7.1 5 godina 3 7.1 6 godina 1 2.4 7 godina 2 4.8 8 godina 1 2.4 10 godina 2 4.8 13 godina 3 7.1 15 godina 1 2.4 18 godina 1 2.4 20 godina 2 4.8 22 godina 1 2.4 Total 42 100.0 Otkako se bave turizmom, pružaoci usluga cijene da je njihov život bolji (86% slučajeva) u finansijskom smislu kroz povećanje zarade i nove poslovne prilike. Također su unapređene i njihove životne navike kroz nova poznanstva i opušteniji način života.

Tabela 15. Kvaliteta života i turistička djelatnost

Način života Broj pružalaca usluga % Bolji 36 86.0 Isti 6 14.0 Total 42 100.0


Tabela 16. Visina mjesečnog prihoda Povećanje prihoda (u %)

5 10 20 25 30 40 50 60 70 80 100 Σ Broj

pružalaca usluga

5 1 3 1 7 7 4 1 4 1 4 38

Pružaoci usluga su mišljenja da lokalno stanovništvo ima koristi od turizma jer im se pruža mogućnost zaposlenja i veće zarade.

Tabela 17. Koristi od turizma za lokalno stanovništvo Postojanje koristi Broj pružalaca usluga %

Da 40 95.0 Ne 2 5.0 Total 42 100.0 U slučaju krize turističkog sektora, vlasnici objekata bi uglavnom obavljali one poslove koji su bili osnov njihove egzistencije prije bavljenja turističkom djelatonošću ili bi otišli u penziju, ako za to postoje ostvareni preduslovi. Turističko djelovanje na ciljnom području je intenzivirano u proteklom periodu i kao rezultat toga dio lokalnog stanovnošta ostvaruje određene koristi. Mogućnosti za edukaciju kao rezultat razvoja turizma na ciljnom području su zabilježene sporadično, uz značajne primjedbe na organizaciju i sadržaj samih edukacija. Generalni je stav da bi edukacije trebalo usmjeriti većem broju lokalnog stanovništa, ne samo onom dijelu koji već ostvaruje benefite od turizma.

Tabela 18. Edukacija kao rezultat razvoja turizma na ciljnom području

Mogućnosti za edukaciju Broj pružalaca usluga % Da 18 43.0 Ne 24 57.0 Total 42 100.0

Evidentna su i neznatna poboljšanja infrastrukture (putevi, objekti, itd.) u prošlom periodu, koja se ne mogu direktno pripisati planskom razvoju turizma na ciljnom području. Radovi na poboljšanju putne infrastrukture najčešće su vezani za određene događaje i masovna okupljanja. Veliki je nedostatak što se neki radovi obavljaju tokom ljetnje sezone. Određena poboljšanja su vidljiva na samim objektima jer se ulažu značajna sredstva u izgradnju novih apartmana, unapređenje i proširenje postojećih, što je opet vezano za ulaganja privatnog sektora. U cilju poboljšanja veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom području, treba uzeti u obzir i limitiranost prostornih kapaciteta, prije svega Blagaja, i fokusirati se na unapređenje turističke ponude. Turistička ponuda treba da bude sadržajnija

što zahtijeva organizovanje manifestacija koje bi sadržajno obuhvatale tipične zanate i običaje ciljnog područja, npr. Dani ribe, Dani zdrave hrane, Eko parkovi, Eko pijaca, Sajam meda, sportska takmičenja, kulinarska takmičenja i slično. Također treba omogućiti turistima da sami oblikuju specifične predmete sa područja Blagaja, uče starinsko šivanje (tkanje), obilaze poljoprivredna gazdinstva, ribogojilišta, takmiče se u pripremi hrane, itd. Treba dodatno raditi na umrežavanju i međusobnoj saradnji pružalaca usluga kroz organizovanje klastera. U obavljanju svojih redovnih poslova, pružaoci usluga, u većini slučajeva, se ne oslanjaju na lokalno okruženje u svom radu. Konekciju sa okruženjem su označili jedino kroz korištenje usluga koje pružaju od strane lokalnog stanovništva. Svih četrdesetdvoje anketiranih pružalaca usluga je mišljenja da se nedovoljno radi na očuvanju okoline - prirodnog naslijeđa i kulturno – historijskog naslijeđa na ciljnom području. Otkako se bave turizmom, neki od njih ulažu dodatne napore (što nisu radili ranije) da bi sačuvali okolinu, akcentirajući očuvanje rijeke Bune, tabela br. 19.

Tabela 19. Očuvanje okoline Dodatne radnje u očuvanju okoliša Broj pružalaca usluga %

Da 20 47.6 Ne 22 52.4 Total 42 100.0 Detektovana je zaineresiranost i drugih osoba sa ovog područja za uključivanje u turistički sektor. Ono što ih u velikoj mjeri sprečava da se trenutačno uključe su: zakonska ograničenja, ograničenost prostora, nedostatak novčanih sredstava i nepostojanje poticaja od strane države.

3.1.5. Veze Peta grupa pitanja za pružaoce usluga se odnosila na analizu VEZA pružalaca usluga i njihovih dobavljača, odnosno kanala nabavke potrebnih proizvoda. U nekim objektima koji nude hranu i/ili piće, odluke o vrsti hrane koja se nudi klijentima donosi isključivo uprava, kod drugih je sve bazirano na preferencijama klijenata, dok je kod treće grupe objekata prisutna kombinacija prethodna dva načina odlučivanja. Učešća pojedinih načina donošenja odluka o ponudi ugostiteljskih objekata sa pripadajućim frekvencijama, data su u tabeli br. 20.

Tabela 20. Determinisanje ponude ugostiteljskih objekata Determinante ponude Broj pružalaca usluga %

Uprava 8 36.4 Uprava, preferencije klijenata 3 13.6 Preferencije klijenata 8 36.4 Preferencije klijenata, dostupnost proizvoda 1 4.5 Kuhar, dostupnost proizvoda 2 9.1 Total 22 100.0


Postoje slučajevi da gosti iz različitih dijelova svijeta zahtjevaju specifične vrste hrane i pića, kao npr. Arapi - riža i humus, Italijani - posebne vrste ribe, Malezijci - posebna priprema riže, Turci - turski čaj i sl. Strani gosti se uglavnom afirmativno izražavaju prema našoj domaćoj hrani i lokalnim specijalitetima. Više od 80% stranih gostiju konzumira domaća jela. Gosti iz različitih regiona svijeta vole da jedu domaću hranu (npr. svježe voće, povrće, sirevi…), posebno: Amerikanci, Turci i Arapi - ribu pastrmku, Arapi - tradicionalna jela naročito dolma, Evropljani - jela sa roštilja i druga tradicionalna jela. Za većinu ugostiteljskih objekata je karakteristično da kupuju proizvode od lokalnih poljoprivrednih proizvođača na dnevnoj osnovi, tabela br. 21.

Tabela 21. Kupovina proizvoda od lokalnih proizvođača na dnevnoj osnovi Dnevna kupovina Broj pružalaca usluga %

Da 18 82.0 Ne 4 18.0 Total 22 100.0

Od lokalnih proizvoda koji se proizvode na ciljnom području najviše se kupuju: riba, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, domaći sokovi, prerađevine od voća i povrća, piletina i suveniri. Kao glavne razloge nekupovanja lokalnih proizvoda, pružaoci usluga su naveli sljedeće: cijena, nepostojanje lokalne zamjene, nedovoljna količina, dostupnost i loš kvalitet lokalnih proizvoda. Detektovani su i problemi vezani uz dobijanje proizvoda od lokalnih proizvođača. Osim relativno viših cijena domaćih proizvoda (jer se često radi o eko proizvodnji), ostali problemi su više tehničke prirode jer domaći proizvođači ne izdaju fakture i fiskalne račune i shodno tome obaveze prema njima se ne mogu plaćati virmanom.

3.2. Rezultati anketiranja stanovnika naselja na ciljnom području Anketnim istraživanjem je bilo obuhvaćeno i 40 stanovnika naselja na ciljnom području kako bi se dobile informacije o percepciji turizma i njihovom stavu prema turizmu. Stanovnici su anketirani lično.

3.2.1. Opšti stav prema turizmu na području rijeke Bune Kao tri primjera kako turizam ima pozitivan utjecaj na njihov život i zajednicu, stanovnici su naveli sljedeće:

Primjeri pozitivnog utjecaja turizma Broj ispitanika Dodatni izvor prihoda, "širenje vidika", investiciona ulaganja 2 Kvalitet života, relaksacija, očuvanje okoliša 1 Lokalni napredak, razvoj infrastrukture, humani razvoj 1 Lokalni napredak, zaposlenost, razvoj infrastrukture 2 Mogućnost zaposlenja, povećan broj različitih sportskih aktivnosti, kulturni razvoj mjesta

1

Mogućnost zaposlenja, upoznavanje novih ljudi i kultura, bolji imidž mjesta

15

Mogućnost zaposlenja, upoznavanje novih ljudi i kultura, investicije 2 Mogućnost zaposlenja, zarada, očuvanje okoliša 1 Očuvanje povijesnih i arheoloških lokaliteta, poboljšanje infrastrukture, poboljšanje kvaliteta okoliša

1

Očuvanje značajnih prirodnih područja, poboljšanje kvaliteta okoliša, kvalitet života

1

Poboljšanje kvaliteta života, unapređenje okoliša, poboljšanje infrastrukture

1

Rast zaposlenosti, povećanje potražnje za domaćim proizvodima, veći broj raznih kulturnih manifestacija

3

Rast zaposlenosti, unapređenje infrastrukture, proširena turistička ponuda

1

Rastu cijene nekretnina, rast potražnje za domaćim proizvodima, očuvanje okoliša

2

Turizam je važan za prihode za lokalne uprave, zapošljavanje ljudi, urbanizacija

2

Više zaposlenih u turističkom sektoru, bolja egzistencija, promocija mjesta

1

Zarada, zaposlenje, očuvanje okoliša 1 Sublimirajući prethodno navedene odgovore može se zaključiti da stanovnici u pozitivnom smislu akcentiraju mogućnost zaposlenja u turizmu i veće zarade, unapređenje uslova i kvaliteta života u mjestu i razvijanje svijesti ljudi o potrebi čuvanja okoliša i kulturno-historijskog naslijeđa. Vezano za primjere pozitivnog i negativnog utjecaja turizma na lokalnu zajednicu, interesantno je navesti broj onih koji nisu navodili pozitivne i negativne utjecaje (odsustvo odgovora). Naime, samo dvoje ispitanika nisu naveli pozitivne utjecaje, zbog nemogućnosti detektovanja istih. S druge strane, deset ispitanika su eksplicitno naveli da po njihovom mišljenju nema negativnih utjecaja, odnosno da su mnogo izražajniji i mjerljiviji pozitivni efekti turističke djelatnosti. Od negativnih efekata, stanovnici, u najvećem broju, navode gužve, rast cijena, zagađenje okoliša i mogućnost devastacije kulturno-historijskog naslijeđa:

Primjeri negativnog utjecaja turizma Broj ispitanika Buka, zagađenje, nekultura 1 Degradacija prostora 1 Gužve, nemogućnost pronalska parking mjesta, zagađenje okoliša 3 Gužva 1 Gužve nepostojanje staza za šetanje, zagađenje okoliša 1 Gužve, rast cijena 1 Gužve, zagađenje okoliša 2 Loši putevi, zagađenje, neljubaznost domaćina 1 Oštećenje arheoloških lokaliteta 1


Pojedinci ugrožavaju okolinu, problem sa kanalizacijom 1 Prenatrpanost grada, zapostavljanje lokalnih gostiju, velike gužve 1 Prevelika gužva, precijenjena ponuda, onečišćenje okoliša 1 Rast cijena 1 Rast cijena usluga, gužva, zagađenost rijeke Bune 1 Rast cijena, zagađenje 2 Uništavanje prirodnih resursa 1

Stanovnici su u daljem postupku anketiranja vrednovali, odnosno označili mjeru slaganja sa određenim tvrdnjama vezanim za turizam na području rijeke Bune. Najčešće ocjene (modalne ocjene) pojedinih tvrdnji od strane anketiranih označene su u sljedećoj tabeli.

Tabela 22. Mjere slaganja ispitanika sa određenim tvrdnjama

Tvrdnja 1 2 3 4 5 Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom području zbog turizma.

Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo. Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici imaju koristi.

Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici.

Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj privredi.

Prevelika je gužva zbog turizma. Turizam raste prebrzo na našem području. Turisti negativno utiče na kvalitet mog života. Općenito, pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje.

Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma na naše područje.

Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za turiste/turizam.

Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak.

Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama.

Skala: 1 = uopšte se ne slažem, 2 = ne slažem se jednim dijelom, 3 = neutralan stav, 4 = uglavnom se slažem i 5 = u potpunosti se slažem. Prema stepenu iskazanog slaganja/neslaganja izračunata je prosječna ocjena predloženih tvrdnji:

Tabela 23. Prosječne ocjene analiziranih tvrdnji

Tvrdnja Prosječna ocjena

Prosječno odstupanje

Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom području zbog turizma

3.63 1.295

Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo 4.08 1.207 Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici imaju koristi

3.35 1.494

Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici

3.68 1.328

Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj zajednici

3.23 1.330

Prevelika je gužva zbog turizma 3.43 1.483 Turizam raste prebrzo na našem području 2.83 1.466 Turisti negativno utiču na kvalitet mog života 2.18 1.357 Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje 3.58 1.430 Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma na naše područje

2.63 1.030

Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za turiste/turizam

4.33 .859

Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak

3.29 1.507

Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama

3.18 1.409

Stanovnici se uglavnom slažu sa sljedećim tvrdnjama: Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za turiste/turizam Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom

području zbog turizma. Ono oko čega stanovnici dvoje i nemaju jasan stav su sljedeće tvrdnje: Prevelika je gužva zbog turizma Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici

imaju koristi Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj zajednici Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak

Tvrdnje sa kojima se stanovnici ne slažu mogu se iskazati kroz sljedeće: Turizam raste prebrzo na našem području Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma

na naše područje Turisti negativno utiču na kvalitet mog života.


Pojedinci ugrožavaju okolinu, problem sa kanalizacijom 1 Prenatrpanost grada, zapostavljanje lokalnih gostiju, velike gužve 1 Prevelika gužva, precijenjena ponuda, onečišćenje okoliša 1 Rast cijena 1 Rast cijena usluga, gužva, zagađenost rijeke Bune 1 Rast cijena, zagađenje 2 Uništavanje prirodnih resursa 1 Stanovnici su u daljem postupku anketiranja vrednovali, odnosno označili mjeru slaganja sa određenim tvrdnjama vezanim za turizam na području rijeke Bune. Najčešće ocjene (modalne ocjene) pojedinih tvrdnji od strane anketiranih označene su u sljedećoj tabeli.

Tabela 22. Mjere slaganja ispitanika sa određenim tvrdnjama

Tvrdnja 1 2 3 4 5 Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom području zbog turizma.



Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj privredi.

Prevelika je gužva zbog turizma. Turizam raste prebrzo na našem području. Turisti negativno utiče na kvalitet mog života. Općenito, pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje.

Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma na naše područje.




Skala: 1 = uopšte se ne slažem, 2 = ne slažem se jednim dijelom, 3 = neutralan stav, 4 = uglavnom se slažem i 5 = u potpunosti se slažem. Prema stepenu iskazanog slaganja/neslaganja izračunata je prosječna ocjena predloženih tvrdnji:

Tabela 23. Prosječne ocjene analiziranih tvrdnji

Tvrdnja Prosječna ocjena

Prosječno odstupanje

Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom području zbog turizma

3.63 1.295

Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo 4.08 1.207 Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici imaju koristi

3.35 1.494

Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici

3.68 1.328

Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj zajednici

3.23 1.330

Prevelika je gužva zbog turizma 3.43 1.483 Turizam raste prebrzo na našem području 2.83 1.466 Turisti negativno utiču na kvalitet mog života 2.18 1.357 Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje 3.58 1.430 Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma na naše područje

2.63 1.030

Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za turiste/turizam

4.33 .859

Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak

3.29 1.507

Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama

3.18 1.409

Stanovnici se uglavnom slažu sa sljedećim tvrdnjama: Ponosan sam što živim na mjestu koje pruža toliko mogućnosti za turiste/turizam Zbog turizma je ovo područje postalo prepoznatljivo Turizam predstavlja veliki ekonomski doprinos našoj zajednici Pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne utjecaje Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom

području zbog turizma. Ono oko čega stanovnici dvoje i nemaju jasan stav su sljedeće tvrdnje: Prevelika je gužva zbog turizma Turizam stvara značajne porezne prihode za našu lokalnu upravu od čega i stanovnici

imaju koristi Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj zajednici Turistički info centar Blagaj pomaže posjetiocima sa svojim uputama Turistički info centar Blagaj pruža posjetiocima pozitivan prvi utisak

Tvrdnje sa kojima se stanovnici ne slažu mogu se iskazati kroz sljedeće: Turizam raste prebrzo na našem području Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja utjecajima turizma

na naše područje Turisti negativno utiču na kvalitet mog života.


U okviru anketnog upitnika za stanovništvo bila su predstavljena određena sporna pitanja, za koja su anketirane osobe mogle naznačiti da li to pitanje vide kao problem i u kojoj mjeri je to za njih problem. Rezultati oznavačanja „spornih“ pitanja korištenjem skale: 0 = nije problem; 1 = mali problem; 2 = problem; i 3 = vrlo ozbiljan problem su sljedeći:

Br. Pitanje 0 1 2 3

1 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista

2 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u turizmu

3 Dostupnost parkinga za stanovnike/turistena mjestima koje intenzivno posjećuju turisti

4 Lokacija za parkiranje turističkih autobusa

5 Turističkim autobusima dozvoljen ulaz u istorijsko područje

6 Dostupnost javnih wc-a

7 Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti

8 Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima

9 Zastoji zbog turističkih autobusa

10 Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka)

11 Zastoji zbog automobila koje voze turisti

12 Buka zbog motocikla koje voze turisti

13 Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …)

14 Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti

15 Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti *Označena modalna ocjena Kao vrlo ozbiljne probleme stanovnici su označili: Dostupnost javnih wc-a Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima Zastoji zbog turističkih autobusa Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …) Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti.

Po mišljenju anketiranih, problem/mali problem je: Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista

Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u turizmu Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju

turisti Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) Zastoji zbog automobila koje voze turisti Buka zbog motocikla koje voze turisti Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti.

Ono što po mišljenju ankteriranih stanovnika nije problem su: Lokacija za parkiranje turističkih autobusa Dozvola ulaska turističkim autobusima u istorijsko područje.

3.2.2. Informacije o prebivalištu

Anketirane su osobe sa mjestom stanovanja: Blagaj, Buna, Kosor i Malo Polje, tabela br. 24 (isti prostorni obuhvat kao i kod pružalaca usluga) koji u prosjeku 24 godine žive u navedenim mjestima. U 92,5% slučajeva, navedena mjesta su i glavno prebivalište anketiranih. Radi se o osobama čiji struka, u većem broju slučajeva (27 ispitanika), nije povezana sa turističkom djelatnošću.

Tabela 24. Mjesto stanovanja Mjesto Broj ispitanika %

Blagaj 21 52.5 Buna 2 5.0 Kosor 9 22.5 Malo Polje 8 20.0 Total 40 100.0

3.2.3. Demografske informacije U strukturi anketiranih, po spolu je bilo više žena (57.5%) i po statusu zaposlenih osoba (67.5%), tabela br. 25. Vezano za porodice anketiranih, uglavnom se radi o porodicama sa 1 ili 2 djeteta.

Tabela 25. Spol i status anketiranih Status

Nezaposlen Penzioner Student Zaposlen Total Spol

M 3 0 3 11 17 Ž 4 1 2 16 23

Total 7 1 5 27 40 Anketirane su osobe od 19 do 70 godina života (prosječna starost 36 godina).


U okviru anketnog upitnika za stanovništvo bila su predstavljena određena sporna pitanja, za koja su anketirane osobe mogle naznačiti da li to pitanje vide kao problem i u kojoj mjeri je to za njih problem. Rezultati oznavačanja „spornih“ pitanja korištenjem skale: 0 = nije problem; 1 = mali problem; 2 = problem; i 3 = vrlo ozbiljan problem su sljedeći:

Br. Pitanje 0 1 2 3

1 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista


3 Dostupnost parkinga za stanovnike/turistena mjestima koje intenzivno posjećuju turisti

4 Lokacija za parkiranje turističkih autobusa

5 Turističkim autobusima dozvoljen ulaz u istorijsko područje

6 Dostupnost javnih wc-a

7 Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti

8 Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima

9 Zastoji zbog turističkih autobusa

10 Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka)

11 Zastoji zbog automobila koje voze turisti

12 Buka zbog motocikla koje voze turisti



15 Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti *Označena modalna ocjena Kao vrlo ozbiljne probleme stanovnici su označili: Dostupnost javnih wc-a Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima Zastoji zbog turističkih autobusa Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …) Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti.

Po mišljenju anketiranih, problem/mali problem je: Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista

Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u turizmu Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju

turisti Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) Zastoji zbog automobila koje voze turisti Buka zbog motocikla koje voze turisti Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti.

Ono što po mišljenju ankteriranih stanovnika nije problem su: Lokacija za parkiranje turističkih autobusa Dozvola ulaska turističkim autobusima u istorijsko područje.

3.2.2. Informacije o prebivalištu

Anketirane su osobe sa mjestom stanovanja: Blagaj, Buna, Kosor i Malo Polje, tabela br. 24 (isti prostorni obuhvat kao i kod pružalaca usluga) koji u prosjeku 24 godine žive u navedenim mjestima. U 92,5% slučajeva, navedena mjesta su i glavno prebivalište anketiranih. Radi se o osobama čiji struka, u većem broju slučajeva (27 ispitanika), nije povezana sa turističkom djelatnošću.

Tabela 24. Mjesto stanovanja Mjesto Broj ispitanika %

Blagaj 21 52.5 Buna 2 5.0 Kosor 9 22.5 Malo Polje 8 20.0 Total 40 100.0

3.2.3. Demografske informacije U strukturi anketiranih, po spolu je bilo više žena (57.5%) i po statusu zaposlenih osoba (67.5%), tabela br. 25. Vezano za porodice anketiranih, uglavnom se radi o porodicama sa 1 ili 2 djeteta.

Tabela 25. Spol i status anketiranih Status

Nezaposlen Penzioner Student Zaposlen Total Spol

M 3 0 3 11 17 Ž 4 1 2 16 23

Total 7 1 5 27 40 Anketirane su osobe od 19 do 70 godina života (prosječna starost 36 godina).


4. PRIJEDLOG PROJEKTNIH AKTIVNOSTI NA KREIRANJU

TURISTIČKIH PROIZVODA I OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE PONUDE NA PREDMETNOM LOKALITETU

U nastavku su prezentirana četiri projektna prijedloga, čijom bi implementacijom bio postignut cilj obogaćivanja i upotpunjavanja turističke ponude na području rijeke Bune. Projektni prijedlozi su kreirani uz konsultacije s Turističkom zajednicom HNK/Ž.

4.1. Projektni prijedlog 1

Naziv projekta: Revitalizacija sportsko-rekreativnog centra Bunica

Lokacija: Sportsko-rekreativni centar Bunica je udaljen 10 km od centra Grada Mostara. Prostire se na 11 hektara ukupne zemljišne površine.

Background: Područje Rekreacijskog centra Bunica godinama je prije početka ratnih dejstava bilo posjećeno i omiljeno izletište Mostaraca, ali i inostranih gostiju, posebno kampera. Tokom vikenda se na Bunici bilježio broj i od 10.000 izletnika, koji su dolazili uživati u besprijekorno čistoj vodi i prirodnim ljepotama ovog područja. Ratna razaranja, nebriga nadležnih organa, pa i nedostatak značajnih finansijskih sredstava i kapitalnih projekata, za posljedicu su imali zapuštenost ovog dragocjenog turističkog područja.

Projektni ciljevi: Fundamentalni cilj projekta jeste revitalizacija i rekonstrukcija, u svrhu izgradnje i opremanja sportsko-rekreacijskog centra namijenjenog potrebama lokalnog stanovništva ili kao dodatni sadržaj namijenjen turističkim potrebama. Njegovom izgradnjom direktno se doprinosi cilju - ulaganje u pokretanje lokalnih temeljnih usluga za domaće stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i s tim povezanu infrastrukturu. Specifične ciljeve projekta možemo podijeliti na: stvaranje uvjeta za sportsko-rekreativna događanja te unaprjeđenje i razvoj sportsko - rekreativnog i kulturnog sadržaja u navedenom području.

Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž u saradnji s nadležnim organima Grada Mostara.

Učesnici: Učesnici u realizaciji pored TZ HNK/Ž, nadležnih struktura Grada Mostara, bi trebali biti i lokalno stanovništvo, sportska udruženja, udruženja fokusirana na ekologiju i brigu o okolišu.

Korisnici projekta su : lokalno stanovništvo; turisti; djeca vrtićke dobi; djeca osnovno školske dobi na ovom području; civilno društvo; privredni subjekti.

Glavni projektni zadaci:

- Infrastrukturni: 1. izgrađeno dječje igralište površine 118,72 m2 koje se sastoji od klackalice za

djecu, vrtuljka s klupom, ljuljačke s dva sjedala te tornja s toboganom, 2. izgrađeno sportsko igralište za mali nogomet i rukomet (38 m dužine x 19 m

širine),

3. sportsko igralište za košarku (28 m dužine x 15 m širine), 4. izgradnja parkirališta za kampere i posjetitelje, 5. obnova recepcije, 6. izgradnja centra kampa sa objektima: toaleti, trgovina, ugostiteljski objekti, 7. obnova prostora za kamp - šatori, 8. izgradnja dijela za pokretne kućice, 9. postavljanje klupa, 10. izgradnja ograde, 11. obnova trotoara, 12. izgradnja biciklističkih i pješačkih staza, 13. obnova električnih priključaka i priključaka za vodu, 14. izgradnja sistema kanalizacije i filtracije.

- Ostale aktivnosti:

1. Implementacija aktivnosti digitalnog marketinga (web site, social media marketing, SEO),

2. Izrada različitih vrsta promotivnih materijala – hard copy verzije (flajeri, brošure itd),

3. Ostvarivanje kontakata s turističkim agencijama, tour operaterima i sl.

Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijskog centra biti će namijenjena lokalnom stanovništvu za opuštanje i razonodu, a zbog svoje lokacije i veličine ima potencijala za održavanje različitih sportskih takmičenja i manifestacija. Sadržaji centra također će služiti djeci različitih uzrasta za dodatne aktivnosti na otvorenom, a posjetiteljima/ turistima kao dopuna turističkim sadržajima. Projektne aktivnosti dovesti će do zaposlenja više osoba u domenu ugostiteljstva, komunalnih usluga, sportskih usluga i sl.

S obzirom na rast zanimanja ino turističke klijentele za BiH, Grad Mostar, te područje rijeke Bune i njenih prirodnih ljepota, realizacija ovog projekta bi polučila obogaćivanje turističke ponude, veću posjećenost navedenog područja, upošljavanje domaće radne snage, te održivost i isplativost projekta.

Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti.

Ukupna vrijednost projekta je cca 3.000.000 KM s PDV.

1. Aktivnosti izgradnje obuhvaćaju:

1.1. Pripremni radovi 15.000,00 KM s PDV

1.2. Zemljani radovi 225.000,00 KM s PDV

1.3. Betonski i armirano – betonski radovi 950.000,00 KM s PDV

1.4. Armirački radovi 600.000,00 KM s PDV


4. PRIJEDLOG PROJEKTNIH AKTIVNOSTI NA KREIRANJU

TURISTIČKIH PROIZVODA I OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE PONUDE NA PREDMETNOM LOKALITETU

U nastavku su prezentirana četiri projektna prijedloga, čijom bi implementacijom bio postignut cilj obogaćivanja i upotpunjavanja turističke ponude na području rijeke Bune. Projektni prijedlozi su kreirani uz konsultacije s Turističkom zajednicom HNK/Ž.


Naziv projekta: Revitalizacija sportsko-rekreativnog centra Bunica

Lokacija: Sportsko-rekreativni centar Bunica je udaljen 10 km od centra Grada Mostara. Prostire se na 11 hektara ukupne zemljišne površine.

Background: Područje Rekreacijskog centra Bunica godinama je prije početka ratnih dejstava bilo posjećeno i omiljeno izletište Mostaraca, ali i inostranih gostiju, posebno kampera. Tokom vikenda se na Bunici bilježio broj i od 10.000 izletnika, koji su dolazili uživati u besprijekorno čistoj vodi i prirodnim ljepotama ovog područja. Ratna razaranja, nebriga nadležnih organa, pa i nedostatak značajnih finansijskih sredstava i kapitalnih projekata, za posljedicu su imali zapuštenost ovog dragocjenog turističkog područja.

Projektni ciljevi: Fundamentalni cilj projekta jeste revitalizacija i rekonstrukcija, u svrhu izgradnje i opremanja sportsko-rekreacijskog centra namijenjenog potrebama lokalnog stanovništva ili kao dodatni sadržaj namijenjen turističkim potrebama. Njegovom izgradnjom direktno se doprinosi cilju - ulaganje u pokretanje lokalnih temeljnih usluga za domaće stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i s tim povezanu infrastrukturu. Specifične ciljeve projekta možemo podijeliti na: stvaranje uvjeta za sportsko-rekreativna događanja te unaprjeđenje i razvoj sportsko - rekreativnog i kulturnog sadržaja u navedenom području.

Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž u saradnji s nadležnim organima Grada Mostara.

Učesnici: Učesnici u realizaciji pored TZ HNK/Ž, nadležnih struktura Grada Mostara, bi trebali biti i lokalno stanovništvo, sportska udruženja, udruženja fokusirana na ekologiju i brigu o okolišu.

Korisnici projekta su : lokalno stanovništvo; turisti; djeca vrtićke dobi; djeca osnovno školske dobi na ovom području; civilno društvo; privredni subjekti.


- Infrastrukturni: 1. izgrađeno dječje igralište površine 118,72 m2 koje se sastoji od klackalice za

djecu, vrtuljka s klupom, ljuljačke s dva sjedala te tornja s toboganom, 2. izgrađeno sportsko igralište za mali nogomet i rukomet (38 m dužine x 19 m

širine),

3. sportsko igralište za košarku (28 m dužine x 15 m širine), 4. izgradnja parkirališta za kampere i posjetitelje, 5. obnova recepcije, 6. izgradnja centra kampa sa objektima: toaleti, trgovina, ugostiteljski objekti, 7. obnova prostora za kamp - šatori, 8. izgradnja dijela za pokretne kućice, 9. postavljanje klupa, 10. izgradnja ograde, 11. obnova trotoara, 12. izgradnja biciklističkih i pješačkih staza, 13. obnova električnih priključaka i priključaka za vodu, 14. izgradnja sistema kanalizacije i filtracije.





Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijskog centra biti će namijenjena lokalnom stanovništvu za opuštanje i razonodu, a zbog svoje lokacije i veličine ima potencijala za održavanje različitih sportskih takmičenja i manifestacija. Sadržaji centra također će služiti djeci različitih uzrasta za dodatne aktivnosti na otvorenom, a posjetiteljima/ turistima kao dopuna turističkim sadržajima. Projektne aktivnosti dovesti će do zaposlenja više osoba u domenu ugostiteljstva, komunalnih usluga, sportskih usluga i sl.

S obzirom na rast zanimanja ino turističke klijentele za BiH, Grad Mostar, te područje rijeke Bune i njenih prirodnih ljepota, realizacija ovog projekta bi polučila obogaćivanje turističke ponude, veću posjećenost navedenog područja, upošljavanje domaće radne snage, te održivost i isplativost projekta.

Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti.

Ukupna vrijednost projekta je cca 3.000.000 KM s PDV.


1.1. Pripremni radovi 15.000,00 KM s PDV

1.2. Zemljani radovi 225.000,00 KM s PDV

1.3. Betonski i armirano – betonski radovi 950.000,00 KM s PDV

1.4. Armirački radovi 600.000,00 KM s PDV


1.5. Rubnjaci 20.000,00 KM s PDV

1.6. Kolnička konstrukcija 100.000,00 KM s PDV

1.7. Oborinska odvodnja 100.000,00 KM s PDV

1.8. Bravarski radovi 100.000,00 KM s PDV

1.9. Elektro instalacijski radovi 100.000,00 KM s PDV

2. Aktivnosti opremanja obuhvaćaju:

2.1. Oprema za igrališta 200.000,00 KM s PDV

2.2. Oprema - podloge igrališta 400.000,00 KM s PDV

2.3. Oprema za okoliš 40.000,00 KM s PDV


Naziv projekta: Multimedijalni centar sa prezentacijom kulturno-historijskog naslijeđa Blagaja

Lokacija: Han u Blagaju.

Background: Galerija u kojoj domaći i inostrani turisti, te druge kategorije posjetilaca (studenti, školarci) uz pomoć najnovije kompjuterske tehnologije, animacije i naočala za virtualnu i proširenu stvarnost (VR/AR), imaju priliku vidjeti i doživjeti historiju Blagaja kako je to nekad bilo.

Projektni ciljevi: Obogatiti turističku ponudu Blagaja, smanjiti sezonalnost istog privlačenjem turista, školaraca i studenata iz regije, te ponuditi neko novo VR/AR historijsko iskustvo mještanima, građanima grada Mostara i šire regije, kao i svim kategorijama turista.

Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž.

Učesnici: TZ HNK/Ž, historičari koji bi učestvovali u stvaranju sadržaja, softverski inženjeri koji bi historjiski sadržaj prenijeli u virtualnu realnost, te dobavljači specifične opreme neophodne za multimedijalni centar.

Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, lokalno stanovništvo; djeca vrtićke dobi; djeca osnovno školske dobi, kao i studenti i načnici iz domena historije i kulturno-historijskig naslijeđa; civilno društvo; privredni subjekti.


- Infrastrukturni: 1. Izgradnja objekta za multimedijalni centar sa pratećim sadržajima kao što je

kahvana, suvenirnica (prijedlog je da objekat bude izgrađen u tradicionalnom stilu),

2. Izgradnja parkinga 3. Instalacija električnih priključaka i priključaka za vodu, 4. Izgradnja sistema kanalizacije i filtracije.





Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje multimedijalnog centra prvenstveno je namijenjena turistima koji žele upoznati kulturmo-historijske aspekte turističke ponude analiziranog područja. U vremenu tehnološke revolucije, primjena tehnologije u bilo kojoj sferi života itekako nailazi na odobravanje, stoga bi jedna ovakva ponuda, jedinstvena na bosanskohercegovačkom turističkom prostoru, svakako omogućila potpuniji turistički doživljaj. Pored turista, korist je svakako usmjerena i lokalnom stanovništvu, prije svega školarcima, studentima i svima onima koji se bave historijom i žele ju doživjeti na jedan dosad nepoznat način. Sadržaji centra također će služiti djeci različitih uzrasta za edukativne aktivnosti, i upotpunjavanje obrazovnog programa. Projektne aktivnosti dovesti će do zaposlenja više osoba u domenu ugostiteljstva, mladih ljudi iz oblasti IT, historičara i sl., što implicira na zaključak da bi realizacija ovog projekta polučila obogaćivanje turističke ponude, veću posjećenost navedenog područja, upošljavanje domaće radne snage, te održivost i isplativost projekta.

Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti. Također, u kontekstu realizacije ovog projekta treba uvažiti i činjenicu da je vrlo veliki izazov napraviti kvalitetnu koordinaciju aktivnosti softverskih inženjera s jedne i historičara s druge strane. Izazov je k tomu još veći ukoliko se uzmu u obzir i podaci o cijeni opreme čija je primjena u kontekstu realizacije projekta neminovna.

Ukupna vrijednost projekta je cca 400.000 KM s PDV.


1.5. Rubnjaci 20.000,00 KM s PDV

1.6. Kolnička konstrukcija 100.000,00 KM s PDV

1.7. Oborinska odvodnja 100.000,00 KM s PDV

1.8. Bravarski radovi 100.000,00 KM s PDV

1.9. Elektro instalacijski radovi 100.000,00 KM s PDV


2.1. Oprema za igrališta 200.000,00 KM s PDV

2.2. Oprema - podloge igrališta 400.000,00 KM s PDV

2.3. Oprema za okoliš 40.000,00 KM s PDV


Naziv projekta: Multimedijalni centar sa prezentacijom kulturno-historijskog naslijeđa Blagaja

Lokacija: Han u Blagaju.

Background: Galerija u kojoj domaći i inostrani turisti, te druge kategorije posjetilaca (studenti, školarci) uz pomoć najnovije kompjuterske tehnologije, animacije i naočala za virtualnu i proširenu stvarnost (VR/AR), imaju priliku vidjeti i doživjeti historiju Blagaja kako je to nekad bilo.

Projektni ciljevi: Obogatiti turističku ponudu Blagaja, smanjiti sezonalnost istog privlačenjem turista, školaraca i studenata iz regije, te ponuditi neko novo VR/AR historijsko iskustvo mještanima, građanima grada Mostara i šire regije, kao i svim kategorijama turista.

Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž.

Učesnici: TZ HNK/Ž, historičari koji bi učestvovali u stvaranju sadržaja, softverski inženjeri koji bi historjiski sadržaj prenijeli u virtualnu realnost, te dobavljači specifične opreme neophodne za multimedijalni centar.

Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, lokalno stanovništvo; djeca vrtićke dobi; djeca osnovno školske dobi, kao i studenti i načnici iz domena historije i kulturno-historijskig naslijeđa; civilno društvo; privredni subjekti.


- Infrastrukturni: 1. Izgradnja objekta za multimedijalni centar sa pratećim sadržajima kao što je

kahvana, suvenirnica (prijedlog je da objekat bude izgrađen u tradicionalnom stilu),

2. Izgradnja parkinga 3. Instalacija električnih priključaka i priključaka za vodu, 4. Izgradnja sistema kanalizacije i filtracije.





Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje multimedijalnog centra prvenstveno je namijenjena turistima koji žele upoznati kulturmo-historijske aspekte turističke ponude analiziranog područja. U vremenu tehnološke revolucije, primjena tehnologije u bilo kojoj sferi života itekako nailazi na odobravanje, stoga bi jedna ovakva ponuda, jedinstvena na bosanskohercegovačkom turističkom prostoru, svakako omogućila potpuniji turistički doživljaj. Pored turista, korist je svakako usmjerena i lokalnom stanovništvu, prije svega školarcima, studentima i svima onima koji se bave historijom i žele ju doživjeti na jedan dosad nepoznat način. Sadržaji centra također će služiti djeci različitih uzrasta za edukativne aktivnosti, i upotpunjavanje obrazovnog programa. Projektne aktivnosti dovesti će do zaposlenja više osoba u domenu ugostiteljstva, mladih ljudi iz oblasti IT, historičara i sl., što implicira na zaključak da bi realizacija ovog projekta polučila obogaćivanje turističke ponude, veću posjećenost navedenog područja, upošljavanje domaće radne snage, te održivost i isplativost projekta.

Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti. Također, u kontekstu realizacije ovog projekta treba uvažiti i činjenicu da je vrlo veliki izazov napraviti kvalitetnu koordinaciju aktivnosti softverskih inženjera s jedne i historičara s druge strane. Izazov je k tomu još veći ukoliko se uzmu u obzir i podaci o cijeni opreme čija je primjena u kontekstu realizacije projekta neminovna.

Ukupna vrijednost projekta je cca 400.000 KM s PDV.



Naziv projekta: Kompleks Harman

Lokacija: Harman (trenutno se prostor koristi za usluge parkinga).

Background: Na području Blagaja je evidentan problem odvijanja kolskog i pješačkog saobraćaja koji se manifestuje kroz saobraćajne gužve i zastoje u glavnoj gradskoj ulici na dionici od centra Blagaja do Tekije, gdje se predmetna ulica sužava i slijepo završava. Pored navedenog, također treba imati u vidu i činjenicu da obližnja parkirališta ne mogu prihvatiti sva vozila koja se duže zadržavaju u pomenutom dijelu prostora. U kontekstu navedenog, te uzimajući u obzir smjernice koje su date u dokumentu40 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA, moguće je predstaviti projektni prijedlog za rješavanje problema tzv. “mirujućeg saobraćaja”, kao i problem suvenirnica koje su trenutno locirane u neposrednoj blizini Tekije, na desnoj obali rijeke Bune, te prema regulacionom planu moraju biti dislocirane sa mjesta na kojem se trenutno nalaze, a za tu svrhu je planirana izgradnja jedinstvenog objekta bazarskog tipa. Kompleks bi obuhvatio izgradnju novog dvoetažnog parkirališta za automobile, zasebnog parkinga za autobuse, prostore za suvenirnice, kao i radnje zanatskog karaktera, te otvorenu scenu sa 1000 sjedećih mjesta kao i javni toalet. Sanirao bi se i postojeći vodotok uz izgradnju bazena. Projektni ciljevi: Ciljevi su prije svega sračunati na rješavanje postojećeg problema nedostatka parking prostora, te prevelikih gužvi u samom centru grada, zatim rješavanje problema pogrešno lociranih montažnih suvenirnica koje narušavaju izgled grada i rijeke Bune. Drugi ciljevi se mogu sintetizirati u nastojanje prije svega poboljšanja postojeće turističke ponude Blagaja, stvaranje boljih ambijentalnih uslova za sve posjetioce, te obogaćivanje turističke ponude kroz organiziranje različitih kulturnih događaja na otvorenoj sceni.

Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž, nadležnih institucija Grada Mostara, te potencijalno i organizacija – investitora čije bi učešće u jednom ovakvom projektu, s obzirom na njegovu kapitalnu zahtjevnost, bilo neminovno.

Učesnici: TZ HNK/Ž, Grad Mostar (nadležne institucije), građevinske firme i inženjeri koji bi zajedno sa Zavodom za urbanizam Grada Mostara radili na implementaciji projekta, te dobavljači specifične opreme i materijala neophodnih za izgradnju i opremanje objekta.

Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, lokalno stanovništvo; turističke i putne agencije, civilno društvo (kulturno-umjetnička društva koja bi prostor otvorene scene mogla koristiti u svrhu realizacije vlastitih aktivnosti, omladinska udruženja itd.); zanatlije različitih profila.

40 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA str.42.


- Infrastrukturni: 1. Izgradnja dvoetažnog parkinga za automobile i zasebnog parkinga za autobuse 2. Izgradnja objekta bazarskog tipa za suvenirnice i zanatske radnje 3. Izgradnja otvorene scene za 1000 sjedećih mjesta 4. Izgradnja javnog toaleta 5. Izgradnja bazena čime se sanirao postojeći vodotok, 6. Instalacija električnih priključaka i priključaka za vodu, 7. Izgradnja sistema kanalizacije i filtracije.

Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje jednog ovakvog kompleksa je prvenstveno namijenjena posjetiteljima, turistima kojima bi se na ovaj način eliminirao problem saobraćaja i parkinga te upotpunio umirujući doživljaj u kojem su došli uživati. Sadržaji centra će služiti i za organizaciju priredbi na otvorenom, kao dopuna turističkim sadržajima. Također, kompleks će koristiti i lokalnom stanovništvu za opuštanje i razonodu. Projektne aktivnosti dovesti će do angažmana više osoba u domenu trgovine (pored postojećih suvenirnica koje bi bile dislocirane u okvire kompleksa, stvorio bi se i prostor za otvaranje novih), uslužnih djelatnosti kao i osoba iz civilnog društva (realizacija različitih projektnih aktivnosti u sklopu kompleksa-otvorena scena).

Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, te dodatnu kontrolu i odobrenja jer se radi o području pod zaštitom države, što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti.

Ukupna vrijednost projekta je cca 30.000.000 KM s PDV41.


1.1. Pripremni radovi 1.2. Zemljani radovi 1.3. Betonski i armirano – betonski radovi 1.4. Armirački radovi 1.5. Rubnjaci 1.6. Kolnička konstrukcija 1.7. Oborinska odvodnja 1.8. Bravarski radovi 1.9. Elektro instalacijski radovi


2.1. Oprema za otvorenu scenu 2.3. Oprema za okoliš

41 Projektni prijedlog kreiran na temelju intervjua obavljenog s direktorom Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara g-dinom Salemom Bubalom.



Naziv projekta: Kompleks Harman

Lokacija: Harman (trenutno se prostor koristi za usluge parkinga).

Background: Na području Blagaja je evidentan problem odvijanja kolskog i pješačkog saobraćaja koji se manifestuje kroz saobraćajne gužve i zastoje u glavnoj gradskoj ulici na dionici od centra Blagaja do Tekije, gdje se predmetna ulica sužava i slijepo završava. Pored navedenog, također treba imati u vidu i činjenicu da obližnja parkirališta ne mogu prihvatiti sva vozila koja se duže zadržavaju u pomenutom dijelu prostora. U kontekstu navedenog, te uzimajući u obzir smjernice koje su date u dokumentu40 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA, moguće je predstaviti projektni prijedlog za rješavanje problema tzv. “mirujućeg saobraćaja”, kao i problem suvenirnica koje su trenutno locirane u neposrednoj blizini Tekije, na desnoj obali rijeke Bune, te prema regulacionom planu moraju biti dislocirane sa mjesta na kojem se trenutno nalaze, a za tu svrhu je planirana izgradnja jedinstvenog objekta bazarskog tipa. Kompleks bi obuhvatio izgradnju novog dvoetažnog parkirališta za automobile, zasebnog parkinga za autobuse, prostore za suvenirnice, kao i radnje zanatskog karaktera, te otvorenu scenu sa 1000 sjedećih mjesta kao i javni toalet. Sanirao bi se i postojeći vodotok uz izgradnju bazena. Projektni ciljevi: Ciljevi su prije svega sračunati na rješavanje postojećeg problema nedostatka parking prostora, te prevelikih gužvi u samom centru grada, zatim rješavanje problema pogrešno lociranih montažnih suvenirnica koje narušavaju izgled grada i rijeke Bune. Drugi ciljevi se mogu sintetizirati u nastojanje prije svega poboljšanja postojeće turističke ponude Blagaja, stvaranje boljih ambijentalnih uslova za sve posjetioce, te obogaćivanje turističke ponude kroz organiziranje različitih kulturnih događaja na otvorenoj sceni.

Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran pod nadzorom Turističke zajednice HNK/Ž, nadležnih institucija Grada Mostara, te potencijalno i organizacija – investitora čije bi učešće u jednom ovakvom projektu, s obzirom na njegovu kapitalnu zahtjevnost, bilo neminovno.

Učesnici: TZ HNK/Ž, Grad Mostar (nadležne institucije), građevinske firme i inženjeri koji bi zajedno sa Zavodom za urbanizam Grada Mostara radili na implementaciji projekta, te dobavljači specifične opreme i materijala neophodnih za izgradnju i opremanje objekta.

Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, lokalno stanovništvo; turističke i putne agencije, civilno društvo (kulturno-umjetnička društva koja bi prostor otvorene scene mogla koristiti u svrhu realizacije vlastitih aktivnosti, omladinska udruženja itd.); zanatlije različitih profila.



- Infrastrukturni: 1. Izgradnja dvoetažnog parkinga za automobile i zasebnog parkinga za autobuse 2. Izgradnja objekta bazarskog tipa za suvenirnice i zanatske radnje 3. Izgradnja otvorene scene za 1000 sjedećih mjesta 4. Izgradnja javnog toaleta 5. Izgradnja bazena čime se sanirao postojeći vodotok, 6. Instalacija električnih priključaka i priključaka za vodu, 7. Izgradnja sistema kanalizacije i filtracije.

Evaluacija i opravdanost projekta: Izgradnja i opremanje jednog ovakvog kompleksa je prvenstveno namijenjena posjetiteljima, turistima kojima bi se na ovaj način eliminirao problem saobraćaja i parkinga te upotpunio umirujući doživljaj u kojem su došli uživati. Sadržaji centra će služiti i za organizaciju priredbi na otvorenom, kao dopuna turističkim sadržajima. Također, kompleks će koristiti i lokalnom stanovništvu za opuštanje i razonodu. Projektne aktivnosti dovesti će do angažmana više osoba u domenu trgovine (pored postojećih suvenirnica koje bi bile dislocirane u okvire kompleksa, stvorio bi se i prostor za otvaranje novih), uslužnih djelatnosti kao i osoba iz civilnog društva (realizacija različitih projektnih aktivnosti u sklopu kompleksa-otvorena scena).

Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi sami po sebi zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače radova, te dodatnu kontrolu i odobrenja jer se radi o području pod zaštitom države, što podrazumijeva i duži vremenski period za realizaciju aktivnosti.

Ukupna vrijednost projekta je cca 30.000.000 KM s PDV41.


1.1. Pripremni radovi 1.2. Zemljani radovi 1.3. Betonski i armirano – betonski radovi 1.4. Armirački radovi 1.5. Rubnjaci 1.6. Kolnička konstrukcija 1.7. Oborinska odvodnja 1.8. Bravarski radovi 1.9. Elektro instalacijski radovi


2.1. Oprema za otvorenu scenu 2.3. Oprema za okoliš

41 Projektni prijedlog kreiran na temelju intervjua obavljenog s direktorom Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara g-dinom Salemom Bubalom.


Slika 15. Idejno rješenje 'Harman'42


Naziv projekta: Izgradnja žičare do Stjepan-grada

Lokacija: Uspinjača - žičara od podnožja brda do Stjepan – grada sa sjeverne strane brda na kome se nalazi.

Background: Budući da je Blagaj nezaobilazno turističko odredište mnogobrojnih posjetitelja, kako domaćih tako i inostranih), upotpunjavanje turističke ponude u ovom mjestu se nameće kao imperativ. Projekt izgradnje žičare, koji će povezati sami centar Blagaja gotovo s vrhom brda iznad grada, nastavak je dosadašnjih napora na dizanju kvalitete i ponude turističkih usluga, koji bi uz produljenje sezone trebali doprinijeti atraktivnosti šire regije, jer u blizini nema usporedivih sadržaja. Jedinstvena strateška pozicija lokacije projektu žičare osigurava potencijal vrhunske atrakcije. Gradnja žičare do tvrđave s koje se pruža fantastični pogled koji svakog posjetioca ostavlja bez daha, omogućila bi dolazak na tvrđavu i osobama (različitih dobnih skupina i fizičkih sposobnosti) kojima sadašnji način dolaska, polusatnim pješačenjem uskim utabanim putem, predstavlja problem.

Projektni ciljevi: Ciljevi su prije svega sračunati na rješavanje postojećeg problema nedostatnog iskorištavanja turističkog potencijala tvrđave, koja je zbog nepristupačnosti, i dugotrajnog penjanja dosad bila dostupna samo onim najupornijima i osobama koje su svojim fizičkim predispozicijama mogle odgovoriti izazovu polusatnog uspinjanja do željenog lokaliteta Stjepan-grad. Drugi ciljevi se mogu sintetizirati u nastojanje da se poboljša postojeća turistička ponuda Blagaja, stvore bolji ambijentalni uslovi za sve posjetioce, kroz uvođenje jednog ovakvog proizvoda, jedinstvenog u hercegovačkoj turističkoj regiji.

42 Izvor: Zavod za urbanističko planiranje Grada Mostara (projektni prijedlog rađen na temelju dostupnih sekundarnih podataka Zavoda, te primarnih podataka dobijenih metodom intervjua).

Menadžment: Projekat bi trebao biti realiziran u saradnji Agencije Stari Grad i Turističke zajednice HNK/Ž, te potencijalno i organizacija – investitora čije bi učešće u jednom ovakvom projektu, s obzirom na njegovu kapitalnu zahtjevnost, bilo neminovno. Također, korištenje sredstava iz pretpristupnih EU fondova u svrhu realizacije ovog projekta bi svakako bilo dobro rješenje.

Učesnici: TZ HNK/Ž, Grad Mostar (nadležne institucije), investitori, arhitektonski biroi i instituti tehničke struke koji bi učestvovali u izradi elaborata i ostale projektne dokumentacije neophodne za otpočinjanje infrastrukturne realizacije projekta, turističke agencije/vodiči koji bi radili na promociji i dovođenju posjetitelja.

Korisnici projekta su: turisti različitih kategorija, turističke i putne agencije, lokalno stanovništvo; djeca i mladi svih dobnih skupina; civilno društvo (kulturno-umjetnička društva, omladinska udruženja, eko udruženja i td.).


- Infrastrukturni: - panoramska žičara, - polazna stanica u podnožju brda n.v. 44,50 m, - dolazna stanica na nadmorskoj visini od 310 m iznad razine mora i 266 m

iznad izvora rijeke Bune, - elektro snaga pri pokretanju 1060 kW, elektro snaga u radu 670 kW, - brzina vožnje maksimalno 10 m/s, putna brzina vožnje 7 m/s, - kapacitet kabine 30 putnika.

Evaluacija i opravdanost projekta: Realizacija jednog ovakvog poduhvata je prvenstveno namijenjena posjetiteljima, turistima jer Stjepan-grad kao znamenitost u svakom slučaju zaslužuje posebnu pažnju kako u historijsko-kulturološkom tako i doživljajnom smislu. Projektne aktivnosti dovesti će do poboljšanja kvaliteta turističke ponude u Blagaju, angažmana više osoba u domenu uslužnih djelatnosti, te unapređenja turističke djelatnosti područja rijeke Bune.

Prilikom provođenja aktivnosti obratiti pažnju na to da: infrastrukturni radovi, prije svega zahtijevaju stručnost prilikom izrade neophodne dokumentacione projektne osnove kao temelja za izgradnju jednog ovakvog zdanja, značajna kapitalna ulaganja, koordiniranost aktivnosti, kvalitetne izvođače terenskih radova, što podrazumijeva i značajniji vremenski period za realizaciju aktivnosti. Ukupna vrijednost projekta je cca 35.000.000 KM s PDV43.

43 Agencija Stari Grad je u više navrata objavljivala javni poziv za izradu projektne dokumentacije za izgradnju žičare do Stjepan-grada. Nakon više neuspješnih poziva, u julu 2018.god. potpisan je ugovor o izradi projekta o idejnom rješenju izgradnje pomenute žičare, nakon čega bi trebali biti poznati i podaci o iznosima sredstava potrebnih za izgradnju ovog infrastukturnog objekta.


5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Zaključci koji će biti predočeni u nastavku poslužiti će kao osnova za kreiranje preporuka za anuliranje prepoznatih problema i manjkavosti turističke ponude, te samim tim i preporuka za unaprjeđenje iste.

Prvi dio Studije detaljnije je elaborirao prirodne karakteristike rijeka Bune i Bunice, te prirodne i kulturno-historijske resurse područja. U turističkom kontekstu (izuzev vizuelnog dojma), posjetitelji imaju mogućnost iskoristiti i neke od turističkih usluga iz kategorije sportova na vodi. Dominatno se radi o spuštanju (uz korištenje odgovarajuće opreme i stručnu pomoć obučenih lica) niz pomenute rijeke, uslijed čega posjetitelji imaju mogućnost uživati u ljepotama ovih resursa. Kada je riječ o biodiverzitetu analiziranog područja, pored ranije navedenih biljnih vrsta, posebnu pažnju treba posvetiti dvjema endemskim životinjskim vrstama, i to iz reda riba mekousna pastrmka i iz reda ptica bjeloglavi sup. Budući da u rijeci Neretvi i njenim pritokama živi 75 vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih, (najviše je ugroženo 12 endemskih vrsta riba)44, potrebu za očuvanjem i zaštitom endemskih vrsta riba, a posebno u pritokama Buna, Bunica i Bregava je prepoznala međunarodna fondacija Critical Ecosystem Partership Fund (CEPF)45, koja je omogućila ekološkom udruženju Buna iz Mostara provedbu projekta „Edukacija javnosti o održivom korištenju voda i zaštiti endemskih riba u dolini Neretve“. Važno je naglasiti i da Mediteranski odjel vodeće svjetske organizacije za zaštitu okoliša The World Wide Fund for Nature - WWF46, kao i organizacije za zaštitu okoliša iz Bosne i Hercegovine i Evrope, upozoravaju na zastrašujuće posljedice projekta Gornji horizonti (u dijelu o prirodnim karakteristikama je detaljnije opisan), ističući da on ugrožava endemske vrste riba u rijekama Buni, Bunici i Bregavi. Pomenuti projekat je evidentno već načinio značajnu štetu koja je najvidljivija u Hutovu blatu i rijeci Bregavi. Za promjene u brojnosti nekih vrsta ribe, koje su svedene na minimum, stručnjaci47 nalaze uzrok u padu nivoa voda u slivu rijeke Neretve, koji već ozbiljno utječe na poljoprivredu. Oni su mišljenja da ukoliko se zbog pada nivoa vode ne spoje tokovi Bune i Bunice, uništiće se sva mrijestilišta mekousne pastrmke, autohtone vrste koja se mrijesti u

44 Petar Žutinić: Endemske vrste ribe Jadranskog sliva, dostupno na: https://www.academia.edu/17916402/Endemic_fish_of_Adriatic_drainage_Endemske_vrste_ribe_Jadranskog_sliva_ 45 Zajednički fond za pomoć kritičnim ekosistemima (CEPF) je globalni program koji osigurava finansiranje i tehničku pomoć nevladinim organizacijama i drugim partnerima iz privatnog sektora u zaštiti kritičnih ekosistema. Težišno su fokusirani na žarišne tačke biološke raznolikosti, biološki najbogatija i najugroženija područja na Zemlji. 46 Svjetski fond za prirodu (WWF) je međunarodna nevladina organizacija osnovana 1961. godine, koja radi na polju očuvanja divljine i smanjenja ljudskog utjecaja na okoliš. Nekada je djelovao pod nazivom Svjetski fond za divlje životinje, što je i danas službeno ime u Kanadi i Sjedinjenim Državama. 47O detaljima javnih rasprava i mišljenja stručnjaka iz ove oblasti pogledati na: http://www.nasaneretva.net/gornji-horizonti.html

Buni, Bunici i Neretvi. Također, za mekousnu pastrmku se smatra da je vrsta na kojoj se može temeljiti budući razvoj sportskog ribolova i ruralnog turizma kroz razvoj apartmanske ponude. Endemska vrsta područja – bjelogavi sup, također predstavlja izuzetnu atrakciju za sve ljubitelje ptica, kako domaće tako i inostrane. Tokom istraživanja sprovedenog za ovu Studiju intervjuirana je grupa entuzijasta koji realiziraju aktivnosti sračunate na reintrodukciju ove endemske ptičije vrste. Budući da se radi o izrazito zahtjevnom zadatku, kako finansijski tako i operativno, neophodno je intenzivnije involviranje razlitičih interesnih skupina kako bi se ovaj zahtjevan projekat što uspješnije realizirao. Analizirano područje u kulturno-historijskom i arhitektonsokom smislu ima vrlo šarolik spektar različitih namjena i sadržaja. Ukoliko se izuzmu lokaliteti na kojima je prema Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine određen I stepen zaštite (prirodne i graditeljske cjeline koje su u principu zadržale svoje osnovne karakteristike i identitet), te koje kao takve zahtijevaju posebne procedure i ispunjenje preduvjeta za obnovu i revitalizaciju, moguće je zaključiti sljedeće:48

• U centralnom dijelu Blagaja, u zoni glavne gradske saobraćajnice/ulice postoji niz stambeno-poslovnih i poslovnih objekata koji su organizovani u obliku značajnije urbane forme, koja u suštini predstavlja ekonomsko i graditeljsko jezgro koje je iniciralo razvoj okolnih dijelova naselja.

• Rijeka Buna, kao glavni „reper“ u pogledu ambijenta, životnog komfora i

obezbjeđenja vode kao jednog od glavnih resursa u svim domaćinstvima analiziranog područja, utjecala je na izbor i opredjeljenje stanovnika da grade stambene objekte orjentisane na samu rijeku, dok su ostale (pomoćne i uslužne) zgrade smještane u pozadini pripadajućih građevinskih parcela.

• Stambeni objekti sa pripadajućim baštama, voćnacima i manjim poljoprivrednim

površinama koje se obrađuju uglavnom za vlastite potrebe njihovih vlasnika, dominiraju većim dijelom.

• U formiranju morfološke strukture ovog dijela naselja presudnu ulogu je imao odnos

prema poljoprivrednom zemljištu koje je vijekovima predstavljalo osnovni izvor opstanka lokalnog stanovništva na ovom prostoru, odnosno kuće su građene na onim dijelovima pripadajućih parcela, koji nisu pogodni za poljoprivredne djelatnosti.

• U arhitektonskom smislu, na analiziranom području rijeke Bune i njoj pripadajućih

naselja, teško je definisati zajedničke oblikovne karakteristike objekata, čak i na nivou ambijentalnih cjelina. Objekti su održavani u skladu sa ekonomskim mogućnostima

48 Prema tekstu iz dokumenta REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA


vlasnika tako da njihova materijalizacija varira, od kamenih zidova i krovova koji su u fazi urušavanja, preko nedovršenih građevina sa betonskim pločama, zaključno sa novim objektima koji imaju potpuno savremenu materijalizaciju.

Poslovne djelatnosti u centru Blagaja i na određenim lokacijama pored rijeke Bune, zasnovane su uglavnom, na ugostiteljskim sadržajima i uslugama koje se nude turistima prilikom obilaska znamenitosti (lokacija pored Tekije i u zoni), što znači da nemaju konstantnu posjećenost tokom čitave godine i kao rezultat svog postojanja u prostoru generišu izgradnju montažno-demontažnih objekata sa nadstrešnicama, koji se koriste po potrebi.

U sklopu turističkih djelatnosti postoji nekoliko katastarskih parcela pored rijeke Bune koje su uređene kao prostori za kampovanje, odnosno auto-kampovi. U kontekstu razvoja ovog vida turističke ponude važno je u obzir uzeti i podatak da se u Evropi od kamping turizma godišnje zarađuje oko 15,3 milijarde eura, čemu kao učinke za popratnu industriju treba dodati da godišnji prihod od prodaje kampera na našem kontinentu iznosi 12,4 milijarde eura. U 25.000 kampova u Evropi ostvari se godišnje 375 miliona noćenja. O važnosti kampova svjedoči i podatak da se u njima ostvaruje čak 16 posto ukupnih turističkih noćenja, te da svaka nova godina znači i stanoviti porast toga udjela. Odavno su prevladana shvaćanja da se turisti za kamping odlučuju zbog štednje, a najnoviji statistički podaci samo su nova potvrda da to nije tako: za kampiranje se odlučuju gosti mlađi od evropskog prosjeka i, što je posebno važno, kampisti spadaju u skupinu onih s višim prihodima, te imaju viši stepen obrazovanja od evropskog prosjeka. Njihov je glavni motiv za biranje kampa kao vrste smještaja fleksibilnost i veći osjećaj slobode, ali pri samom je vrhu motiva osjećaj neposrednog dodira s prirodom, ekološka osviještenost i slično. Formula uspješnosti kampova jest dobra lokacija blizu turističke resursne osnove, blizina prirodnih ljepota, uređenje lokacije i kampa, hortikultura. U kontekstu svega navedenog, te uzimajući u obzir i prethodno opisane prirodno-ambijentalne i kulturno-historijske karakteristike analiziranog područja, kao nezaobilazan zaključak se nameće potreba posvećivanja dodatne pažnje ovom obliku turističke ponude, čega su donekle svjesni akteri turističke ponude (tome u prilog ide i podatak o rastu broja ove vrste pružalaca turističke usluge).49

Drugi dio Studije posvećen je analizi empirijskog istraživanja provedenog na području rijeke Bune, preciznije u naseljima Blagaj, Buna, Kosor i Malo Polje. U procesu anketiranja učešće je uzelo četrdeset i dva respodenta iz kategorije „Pružaoci usluga“ (vlasnici restorana, različitih kategorija smještajnih kapaciteta: kampovi, hoteli, apartmani; predstavnici udruženja, parkinga itd.), te četrdeset učesnika iz kategorije „Stanovništvo“.

Najveći broj anketiranih pružalaca usluga je sa lokaliteta Blagaja (55%), zatim slijede Kosor i Malo Polje (21% i 19%, respektivno) i Buna (5%), Analizom, sintezom, te sublimacijom odgovora respondenata moguće je izvesti sljedeće zaključke: većina respondenata – pružaoca usluga svoj biznis je pokrenula vlastitim sredstvima (u kombinaciji s kreditnim izvorima sredstava); jesu (ili su bili) nastanjeni na

49 https://hr.camping.info/bosna-i-hercegovina/bosna-i-hercegovina/mostar/kampovi

analiziranom području, uglavnom se radi o pružaocima smještajnih usluga; dominantno se radi o malim i srednjim preduzećima (prema kriterijima broja zaposlenih i/ili ostvarenom prometu); njihovi uposlenici ne idu ni na kakve obuke/edukacije u turizmu (čak 92.5% vlasnika/menadžera su dali ovakav odgovor). Kada je riječ o karakteristikama posjetilaca, zaključci su sljedeći: klijenti uglavnom dolaze iz zemalja regiona, Njemačke, Italije, Poljske, Češke, Turske, UAE, Katara, SA, Norveške i SAD-a; klijenti ciljnog područja su uglavnom turisti koji se zadržavaju duže od 24h na ciljnom području (ovo vrijedi za pružaoce usluga smještaja), dok je kategorija klijenata - izletnika, dominantni ili jedini oblik gostiju kod 8 pružalaca usluga (prevashodno se misli na ugostiteljske objekte i pružaoce usluga parkinga); klijenti ciljnog područja su u najvećem broju slučajeva standarni gosti uz značajan broj vjerskih i eko turista, dok najmanje učešće imaju poslovni putnici; klijenti na analizirano područje dolaze samostalno, što je u odgovarajućem procentu zabilježeno kod svih pružalaca usluga (35% analiziranih objekata, ovakav oblik dolazaka gostiju je jedina opcija), dolasci u okviru turističkih paketa, u procentu većem od 50%, su zabilježeni kod 10 pružalaca usluga (25%). Interesantan je i podatak da značajan broj turista dolazi u okviru adrenalin tour aranžmana (cca 40% gostiju kod ovih ponuđača su gosti penjači). S obzirom na prethodno naznačeni dominirajući način dolazaka klijenata na ciljno područje, očekivano je da budući gosti u većini slučajeva rezervišu smještaj, izlete i sl. direktno kod pružalaca usluga. To je zabilježeno kod 36 pružalaca usluga (86,5%). U manjem broju se ostvaruju i rezervacije boravaka preko turističkih agencija. Preciznije, u 30 objekata analiziranog područja, gosti dolaze isključivo nakon direktne rezervacije u samom objektu. Rezervacije boravaka preko turističkih agencija su zabilježene u 11 objekata, od kojih 6 prima rezervacije i direktno i preko turističke agencije. Samo 5 analiziranih objekata cjelokupni svoj kapacitet prodaje preko turističkih agencija. Anketirani vlasnici/menadžeri sa ciljnog područja su jedinstvenog stava da se broj individualnih turista povećao u zadnjih 10 godina. Kao najveću atrakciju za turiste koji dolaze na ciljno područje, anketirani su označili: rijeku Bunu - izvor Bune, Tekiju i Blagaj, Kada je u pitanju sezonalnost poslovanja, moguće je istaknuti sljedeća zapažanja: Pružaoci usluga smatraju da postoji potražnja za njihovim uslugama tokom cijele godine, sa znatno većim brojem klijenata u ljetnim mjesecima (juli i august), odnosno da je za njihovo poslovanje karakteristično postojanje glavne sezone. Objekti koji rade cijelu godinu ili prilagođavaju svoj režim rada iskazanim potrebama, bilježe značajnu aktivnost i tokom mjeseca januara i februara. Omjer dolazaka gostiju u ljetnjem i zimskom periodu za većinu objekata je 80:20. Vlasnici/menadžeri objekata poslovanje u nižoj sezoni, odnosno prilagodbu poslovanja sezonskim promjenama rade na sljedeće načine: organizirana putovanja - ekskurzije, rad sa organiziranim grupama, organizirane zabave (praznici, proslave, rođendani), korekcija cijena i sl.


Posebna grupa pitanja se odnosila na održivi turizam na ciljnom području (stavovi, prednosti i ograničenja). Učesnici u istraživanju su akteri turističkog sektora koji pružaju određenu vrstu usluge u trajanju od 1 do 22 godine. Da je turizam u uzlaznoj fazi na ciljnom području, potvrđuje i podatak da je od ukupnog broja anketiranih, njih 25% u prvoj godini poslovanja. Radi se dominantno o biznisima koji trenutni vlasnici nisu nasljedili od svojih roditelja, jer u 80% slučajeva roditelji se nisu bavili turizmom i nisu bili povezani sa sektorom turizma. Nije zanemariv ni broj onih koji se uslugama iz domena turističke djelatnosti bave 10 i više godina. Prije nego su počeli pružati uslugu iz domena turizma, pružaoci usluga su se bavili različitim poslovima, kao što su: automehaničar, domaćica, građevinar, informatičar, policajac, prosvjetni radnik, trgovac, vozač, zanatlija, konobar, kuhar, poljoprivrednik i sl. Pružaoci usluga opstaju u sektoru turizma, a da prethodno nisu imali iskustva u obavljanju sličnih poslova. Također, treba naglasiti kako značajan procenat (86%) respondenata iz kategorije „Pružaoci usluga“ cijene kako je njihov život kvalitetniji, kako u finansijskom smislu kroz povećanje zarade, tako i kroz nove poslovne prilike, te opuštenije življenje i veći stepen socijalizacije (stjecanje novih poznanstava i slično). Respondenti apostrofiraju i činjenicu da je turističko djelovanje na ciljnom području intenzivirano u proteklom periodu, što je posljedično dovelo i do ostvarivanja određenih koristi dijela lokalnog stanovnošta. Također, naglašeno je i da su edukativne aktivnosti kao rezultat razvoja turizma na ciljnom području zabilježene sporadično, te da postoje značajne manjkavosti u organizaciji i sadržaju samih edukacija. Generalni je stav da bi edukacije trebalo usmjeriti većem broju lokalnog stanovništa, ne samo onom dijelu koji već ostvaruje benefite od turizma.

Analizirajući i sublimirajući rezultate anketiranja kategorije „Stanovništvo“, posebno je važno konstatovati sljedeće:

1. Kao vrlo ozbiljne probleme stanovnici su označili: Dostupnost javnih wc-a Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima Zastoji zbog turističkih autobusa Zastoji zbog posebnih događanja (npr. Derviški mevlud, Festival folklora …) Održavanje čistoće na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti.

2. Po mišljenju anketiranih, problem/mali problem je: Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog turista Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu zbog zaposlenih u

turizmu Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju

turisti

Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) Zastoji zbog automobila koje voze turisti Buka zbog motocikla koje voze turisti Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti.

Završna konkluzija u domenu analize odgovora stanovništva odnosi se na pitanje poboljšanja infrastrukture (putevi, objekti, itd.). Respodenti su istaknuli da je u prošlom periodu određenih poboljšanja, koja se ne mogu direktno pripisati planskom razvoju turizma na ciljnom području, bilo. Međutim, radovi na poboljšanju putne infrastrukture dominatno su vezani za održavanja određenih manifestacija i masovnih okupljanja. Također, izrazito veliki nedostatak je i to što se neki radovi obavljaju tokom ljetnje sezone, uslijed čega se umanjuje osjećaj ugode koji turisti i posjetitelji žele steći svojim dolaskom.

6. PREPORUKE I SMJERNICE ZA DALJNJA DJELOVANJA Preporuke za unaprjeđenje turističke ponude analiziranog područja rijeke Bune i pripadajućih naselja, moguće je predstaviti u više dijelova. Prvi dio predstavlja fazni program realizacije plana rješenja (uzimajući u obzir smjernice koje su date u dokumentu50 REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE URBANISTIČKA OSNOVA), za Historijsko gradsko područje Blagaja. Naime, implementacija planskog rješenja pomenutog područja može biti organizirana na sljedeći način:

- analiza cjelokupnog područja; - nužnosti izgradnje, rekonstrukcije, konzervacije i sanacije, odnosno ugroženosti

pojedinih dijelova predmetnog područja, koji zahtjevaju hitne intervencije, s obzirom na stanje u kojem se nalaze;

- potrebe stanovništva za adekvatnom infrastrukturom. Tokom prve faze realizacije planskog rješenja potrebno je sanirati, rekonstruisati i revitalizovati zaštićene objekte i graditeljske cjeline (prvog stepena zaštite), u vlasništvu države ili vjerskih zajednica, na kojima do sada nisu sprovođene konkretne zaštitne mjere, rekonstrukcija i slične aktivnosti, ili one objekte koji se nalaze u veoma lošem stanju i zahtijevaju hitne intervencije.

Pored navedenog, potrebno je izgraditi i nephodnu komunalnu infrastrukturu, posebno u domenu odvodnje otpadnih voda, koja će u generalnom smislu omogućiti daljnji napredak i razvoj Blagaja, posebno kada je u pitanju izgradnja novih turističkih objekata koji ne mogu funkcionirati bez adekvatne infrastrukturne mreže.

Realizaciju iznad predočenih aktivnosti potrebno je uskladiti s posebnim finansijskim



planom koji bi se sprovodio na godišnjem nivou i finansirao iz budžetskih sredstava na nivou FBiH, kantona i lokalne zajednice, kao i međunarodnih donatorskih sredstava. U drugoj fazi realizacije plana potrebno je obnoviti, rekonstruisati i revitalizovati zaštićene objekte prvog i drugog stepena zaštite koji se nalaze u privatnom vlasništvu. U finansijskom smislu za navedenu kategoriju objekata sredstva treba da obezbjede investitori, uz pomoć državnih intervencija koje se odnose na subvencionranje svih troškova u domenu administrativnih i drugih dadžbina u procesu izdavanja odobrenja za građenje (pribavljanja građevinskog materijala i sl.) ili čak ukidanje komunalnih taksi i poreskih obaveza za obnovu svakog pojedinačnog objekta. Treća faza podrazumijeva izgradnju ostalih planiranih objekata (neki od tih objekata mogu biti i oni prikazani u projektnim prijedlozima ove Studije), prema utvrđenoj dispoziciji u prostoru, u skladu sa zahtjevima vlasnika zemljišta ili potencijalnih investitora. Uređenje javnih površina, saobraćajnica i pješačkih staza mora se odvijati paralelno sa ostalim građevinskim aktivnostima u svim etapama provedbe plana. Ovdje je važno spomenuti i autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c - Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, koji je jedan od najznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog autoputa je već počela, ali intenzivan nastavak izgradnje ovog autoputa bit će ključni pokretač privrednih i društvenih aktivnosti i omogućit će uključenje BiH u glavnu evropsku saobraćajnu mrežu, te globalni evropski društveni i ekonomski sistem. Nakon početnih problema oko utvrđivanja trase koridora 5c kroz područje analizirano ovom Studijom, rješenje je iznađeno u izmještanju trase izvan ovog područja, čime se postižu dvojaki efekti: očuvanje prirodnih, kulturno-historijskih resursa, ali s druge strane dio trase prolazi dovoljno blizu što će za posljedicu zasigurno imati i povećan broj posjeta osoba koje su na proputovanju ka/iz RH. Kada su u pitanju nosioci realizacije plana upravljanja kulturno-historijskim naslijeđem, potrebno je istaknuti kako Federalno ministarstvo prostornog uređenja, kao nadležna institucija, treba da pokrene niz aktivnosti na sprovođenju Odluka komisije o proglašenju nacionalnih spomenika u sklopu Historijskog područja Blagaja, kao jednoj od najvrjednijih urbano-ruralnih cjelina u Bosni i Hercegovini, da bi se u najvećoj mogućoj mjeri, vratio autentičan izgled i stvorili uslovi za razvoj naselja u skladu sa savremenim potrebama.

Nosioci realizacije programa zaštite naslijeđa su svi vlasnici naslijeđa, koji pokreću aktivnosti na rekonstrukciji i revitalizaciji naslijeđa u saradnji sa nadležnim institucijama, a u skladu sa Odlukama Komisije, koje su konačne, prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Prema Zakonu o zaštiti dobara koja su Odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, Stav III, Član 5, odobrenja za

zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša.

Stav VI, Član 13. Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Ministarstvo.

Takođe, prema istom zakonu, Federacija je dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika. Ministarstvo je dužno da osigura mjere iz prethodnog stava donošenjem i provođenjem podzakonskih akata, Stav IV, Obaveze prema Aneksu 8, Član 10. Kada je riječ o preporukama za očuvanje i/ili involviranje biodiverziteta u turističku ponudu, u skladu sa zaključnim razmatranjima bit će predočeni prijedlozi koji se odnose na dvije endemske vrste (mekousnu pastrmku i bjeloglavog supa). U kontekstu očuvanja pomenute autohtone riblje vrste, nužno je naglasiti kako postoje određena nastojanja u ovom pravcu. Jedno od takvih je i događaj pod nazivom „Međunarodni revijalni kup u mušičarenju“, realiziran u organizaciji Turističke zajednice HNK/Ž. Ovaj kup predstavlja jednu od aktivnosti projekta RiTour – „Valorizacija kulturne i prirodne baštine kroz prekograničnu suradnju urbanih turističkih destinacija na kraškim rijekama jadranskog bazena“, kojega finansira Evropska unija u okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020. Ovaj događaj predstavlja nastojanje Turističke zajednice HNK/Ž da promovira rijeku Bunu i njezin okoliš kao poželjnu turističku destinaciju, ali i ukazuje na potrebu zaštite mekousne pastrmke, kao izuzetno ugrožene vrste. Pored ulaganja napora sračunatih na poribljavanje, pomenute sportske događaje bi bez sumnje trebalo uvrstiti u redovan reportoar manifestacija. Za primjer dobre prakse, kada je riječ o bjelogavom supu, trebalo bi uzeti otok Cres, gdje obitava oko 80 gnijezdećih parova bjeloglavih supova, a gnijezde se i na okolnim otocima Plavniku, Krku i Prviću. Bjeloglavi sup, Gyps fulvus, od velike je važnosti za cijelu Tramuntanu, otok Cres i Hrvatsku te se zbog opasnosti od izumiranja nastoji očuvati obitavališta tih ptica, povećati broj jedinki i osvijestiti građane i turiste o važnosti njihove zaštite. Na Cresu postoje dva ornitološka rezervata, Podokladi na srednjem dijelu i Kruna na sjevernom dijelu otoka. Rezervat na Tramuntani dobio je ime po Kruni, litici u Podbelom na kojoj gnijezda od pamtivijeka svija nekoliko pari orli, kako ljudi na Cresu zovu bjeloglave supove. Za goste se u okviru ponude aktivnog odmora organiziraju aktivnosti promatranja supovih gnijezda s mora i obilazak najčešćih mjesta gdje se mogu vidjeti uz pratnju stručnog vodiča. U cilju poboljšanja veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom području, treba uzeti u obzir i limitiranost prostornih kapaciteta, prije svega Blagaja, i fokusirati se na unapređenje turističke ponude. Turistička ponuda treba da bude sadržajnija što zahtjeva organizovanje manifestacija koje bi sadržajno obuhvatale tipične zanate i običaje ciljnog područja, npr. Međunarodni kup u mušičarenju, Dani šipka i smokve, Dani zdrave


hrane, Eko parkovi, Eko pijaca, Sajam meda, sportska takmičenja, kulinarska takmičenja, Blagajske noći (uz realizaciju različitih kulturnih događaja), Dani folkora i slično. Također treba omogućiti turistima da sami oblikuju specifične predmete sa područja Blagaja, uče starinsko šivanje (tkanje), obilaze poljoprivredna gazdinstva, ribogojilišta, takmiče se u pripremi hrane, itd. Treba dodatno raditi na umrežavanju i međusobnoj saradnji pružalaca usluga kroz organizovanje klastera. U obavljanju svojih redovnih poslova, pružaoci usluga, u većini slučajeva se ne oslanjaju na lokalno okruženje u svom radu. Konekciju sa okruženjem su označili jedino kroz korištenje usluga koje pružaju od strane lokalnog stanovništva.

Sublimirajući rezultate anketiranja moguće je dati i pregled osnovnih smjernica za unaprjeđenje turističke ponude i to kroz održavanje sljedećih edukacija::

edukacija o kulturno – historijskom i prirodnom naslijeđu, edukacija vezano za pokretanje novih biznisa u turističkom sektoru, edukacija vezano za realizaciju investicionih projekata u turističkom sektoru, različiti seminari i radionice za unapređenje kompetencija lokalnog stanovništva, educiranje lokalnog stanovništva o mogućnostima i benefitima djelovanja u

turističkom sektoru, edukacija o vjerskom, kulturnom, ruralnom i eko turizmu.

Projektni prijedlozi prezentirani u pretposljednjem dijelu Studije predstavljaju rezultat zajedničkih promišljanja Turističke zajednice HNK/Ž i članova tima koji je radio na izradi Studije, uz uvažavanje smjernica i relevantne dokumentacije zaprimljene od strane nadležnih institucija. Intencija je bila dati konkretne prijedloge projekata čija bi realizacija upotpunila turističku ponudu analiziranog područja, što bi rezultiralo višestrukim pozitivnim učincima za sve zainteresirane strane, počev od državnih institucija, stanovništva, poduzetnika koji svoju poslovnu aktivnost realiziraju na pomenutom području, do u konačnici turista koji bi pozitivnu sliku i impresije prenosili širom svijeta, te time poboljšavali imidž ne samo analiziranog područja, nego i cijele BiH.

7. KORIŠTENI IZVORI

PLAN UPRAVLJANJA ZA HISTORIJSKO GRADSKO PODRUČJE BLAGAJA - radna verzija teksta, 2007. i 2008. god. (Plan urađen u okviru projekta pod nazivom “Podrška turističkom razvoju Blagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem zone – izrada Plana upravljanja“ koji je Komisija za nacionalne spomenike implementirala tokom 2007. i 2008. godine.) STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2008.-2018. - DRUGO, IZMJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE ZA PERIOD 2014-2018. - - radna verzija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, decembar 2008. god. STRATEGIJA RAZVITKA HERCEGOVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2017.-2020. GODINE, Županijski odbor za razvitak Hercegovačko – neretvanske županije REGULACIONI PLAN HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA BLAGAJ ZA PERIOD OD 2011. DO 2021. GODINE - URBANISTIČKA OSNOVA, po naruždbi Federacija Bosne i Hercegovne, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Sarajevo, izradio INSTITUT ZA GRAĐEVINARSTVO “IG” D.O.O. BANJA LUKA, VERIFIKACIJA; Parlament Federacije BiH

REVITALIZACIJA AUTOHTONIH I ENDEMSKIH NERETVANSKIH PASTRVA, Branko GLAMUZINA, Ivan BOGUT, Marko IVANKOVIĆ: FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR Mostar, 2011.

ZAKON O VODAMA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA, Službene novine HNK, broj:2/98, 4/00 i 7/04, Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona: 28.06.2013. god.

UTICAJ DELIMIČNOG PREVOĐENJA VODA IZ SLIVOVA BUNE I BREGAVE U SLIV TREBIŠNJICE, 1) Energoprojekt, Hidroinženjering, Beograd, 2) Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, 3) Zavod za vodoprivredu, Bijeljina, UDK: 532.5/551.491.56 Originalni nauni rad, Petar MILANOVĆČ, Radmilo GLIŠIĆ 1), Branislav OREVIĆ, Tina DAŠIĆ 2), Nedeljko SUDAR str. 6.

Omladinsko udruženje Novi Val - http://www.novival.info/portfolio_page/bjeloglavi-supovi/ Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika - www. aneks8komisija.com.ba. ; http://kons.gov.ba/ http://www.bosna-i-hercegovina.eu/destinacija_blagaj-i-podvelez_4# http://www.cidom.org/?attachment_id=9737 (arhiva) https://www.klix.ba/vijesti/bih/paroh-branimir-borovcanin-bozici-u-blagaju-su-prelijepi-slavimo-ih-s-komsijama-svih-vjera/180104081 http://visitherzegovina.info/stari-grad-blagaj-%E2%80%93-tvrdjava-hercega-stjepana- Agencija Stari Grad https://www.asgmo.ba/ Zavod za urbanizam Grada Mostara - http://www.mostargis.ba/presenter/map.jsp Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK - https://www.mpsv-hnz-k.ba/dokumenti/zakon Petar Žutinić: Endemske vrste ribe Jadranskog sliva, dostupno na: https://www.academia.edu/17916402/Endemic_fish_of_Adriatic_drainage_Endemske_vrste_ribe_Jadranskog_sliva_ http://www.nasaneretva.net/gornji-horizonti.html


8. PRILOZI

A – Anketni upitnik za kategoriju „Pružaoci usluga“

Poštovani,

ovaj upitnik ima za cilj da utvrdi potencijale turizma u Vašem regionu. Svi prikupljeni podaci objedinit će se u jedinstvenu Studiju pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području, te koristiti za potrebe promocije Vašeg područja. Molimo Vas da za popunjavanje upitnika izdvojite 10-ak minuta.

Studija pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području

UPITNIK za pružaoce usluga u turističkom sektoru na ciljnom području

A – KARAKTERISTIKE BIZNISA (tip, veličina, vlasništvo, uposlenici)

(1) Kako biste najbolje opisali glavnu aktivnost Vašeg biznisa?

(a) Smještaj

(b) Hrana i piće

(c) Turistički vodič

(d) Prevoz

(e) Turistička agencija

(f) Drugo _______________________________________

(2) Koliko gostiju možete primiti?

(a) Sobe (broj) _________

(b) Kreveti (broj) _______

(c) Hrana i piće _________

(d) Drugo ____________________________

(3) Može li se Vaš biznis/objekat klasifikovati kao:

(a) Manji

(b) Srednji

(c) Veliki

(3a) Ova klasifikacija je zasnovana na:

(a) Fizičkoj veličini

(b) Zaradi

(c) Kapacitetu

(d) Drugo ______________________________________

(4) Broj uposlenih? _____________

Uposlenici i pozicije: Puno radno vrijeme Dio radnog vremena Ukupno M Ž M Ž M Ž Menadžersko osoblje

Profesionalci (ne-menadžersko osoblje)

VKV/KV NK

(5) Vaši uposlenici:

Ranije (broj) Sada (broj) Živjeli su / žive na ciljnom području

Živjeli su / žive van ciljnog područja

Radili su / i sad rade u poljoprivredi

Radili su u turističkom sektoru Radili su u drugom sektoru (navesti kojem)

(6) Početni kapital (novac) koji ste uložili u pokretanje biznisa: Izvor Procenat (%)

Vlastita sredstva Krediti Zajedničko ulaganje Drugo (navedite)

(7) Da li Vaši uposleni idu na ikakve obuke/edukacije u turizmu?

(a) Da Navedite koje: __________________________________________________

(b) Ne


8. PRILOZI

A – Anketni upitnik za kategoriju „Pružaoci usluga“

Poštovani,

ovaj upitnik ima za cilj da utvrdi potencijale turizma u Vašem regionu. Svi prikupljeni podaci objedinit će se u jedinstvenu Studiju pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti razvoja održivog turizma na tom području, te koristiti za potrebe promocije Vašeg područja. Molimo Vas da za popunjavanje upitnika izdvojite 10-ak minuta.


UPITNIK za pružaoce usluga u turističkom sektoru na ciljnom području

A – KARAKTERISTIKE BIZNISA (tip, veličina, vlasništvo, uposlenici)

(1) Kako biste najbolje opisali glavnu aktivnost Vašeg biznisa?

(a) Smještaj

(b) Hrana i piće

(c) Turistički vodič

(d) Prevoz

(e) Turistička agencija

(f) Drugo _______________________________________

(2) Koliko gostiju možete primiti?

(a) Sobe (broj) _________

(b) Kreveti (broj) _______

(c) Hrana i piće _________

(d) Drugo ____________________________

(3) Može li se Vaš biznis/objekat klasifikovati kao:

(a) Manji

(b) Srednji

(c) Veliki

(3a) Ova klasifikacija je zasnovana na:

(a) Fizičkoj veličini

(b) Zaradi

(c) Kapacitetu

(d) Drugo ______________________________________

(4) Broj uposlenih? _____________

Uposlenici i pozicije: Puno radno vrijeme Dio radnog vremena Ukupno M Ž M Ž M Ž Menadžersko osoblje

Profesionalci (ne-menadžersko osoblje)

VKV/KV NK

(5) Vaši uposlenici:

Ranije (broj) Sada (broj) Živjeli su / žive na ciljnom području

Živjeli su / žive van ciljnog područja

Radili su / i sad rade u poljoprivredi

Radili su u turističkom sektoru Radili su u drugom sektoru (navesti kojem)

(6) Početni kapital (novac) koji ste uložili u pokretanje biznisa: Izvor Procenat (%)

Vlastita sredstva Krediti Zajedničko ulaganje Drugo (navedite)

(7) Da li Vaši uposleni idu na ikakve obuke/edukacije u turizmu?

(a) Da Navedite koje: __________________________________________________

(b) Ne


B – KARAKTERISTIKE POSJETILACA

(1) Odakle dolaze klijenti koji posjećuju Vaš objekat (navesti u procentima)? Zemlja/regija Procenat (%)

Zemlje iz regiona Njemačka Italija Poljska Češka Turska UAE, Katar, SA Ostale (navesti koje)

(2) Koji procenat vaših klijenata je: Turisti koji se zadržavaju duže od 24 sata Izletnici Drugo (navesti)

(3) Koji procenat vaših klijenata je: Standardni gosti Vjerski turisti Eko turisti Poslovni putnici Drugo (navesti)

(4) Koji procenat vaših klijenata dolazi: (a) U okviru turističkih paketa ___________ (b) Samostalno ___________

(5) Za smještaj, izlete itd. da li Vaši gosti dolaze posredstvom :

(a) Turističke agencije (b) Rezervišu direktno preko Vas (c) Drugo _______________________

(6) Da li se broj individualnih turista povećao u zadnjih 10 godina?

(a) Da (b) Ne

(7) Po Vašem mišljenju, koja je najveća atrakcija za turiste koji dolaze na ciljno područje?

____________________________________________________________________ ____________________________________________________________________

(8) Kolika je prosječna dužina boravka posjetilaca u Vašem objektu? ____________________________________________________________________

(9) Procijenite prosječnu potrošnju gosta dok koristi Vaš objekat (Iznos dnevne potrošnje u KM)? _________________________________________________________________

(10) Prema Vašim procjenama, koliko aproksimativno (otprilike) novca gost na: Smještaj (uključujući hranu i piće u Vašem objektu)

Hrana i piće (van Vašeg objekta) Taksi/ rent a car/ izleti Zabava / rekreacija (sportovi, barovi…) Shopping Sve ostalo (navesti)

(11) Koji procent vaših gostiju unajmi lokalnog turističkog vodiča? __________________

(12) Pružate li gostima uslugu organiziranog obilaska turističkih destinacija?

___________________________________________________________________

_______________________________________________________________________ (13) Gosti imaju mogućnost iznajmljivanja dodatne opreme kod Vas

a) Bicikla b) Čamci c) Automobil d) Drugo______________ e) Ništa od navedenog

C - SEZONALNOST

(1) Postoji li potražnja za Vašim uslugama tokom cijele godine? (a) Da (b) Ne

(2) Da li postoji određeno vrijeme u godini kada imate veći broj klijenata? (a) Veći broj klijenata: kada _________ broj klijenata __________ (b) Manji broj klijenata: kada _________ broj klijenata __________

(3) Tokom niže sezone, ukoliko imate nižu sezonu, odakle dolaze i ko su Vaši glavni klijenti?

3.1. Prema zemlji porijekla (a) Zemlje iz regiona (b) Njemačka (c) Drugo _________________

3.2. Prema vrsti (d) Standardni gosti (e) Vjerski turisti (f) Drugo _________________

(4) Kako održavate poslovanje u nižoj sezoni (ako postoji)?

__________________________________________________________________________


D – ODRŽIVI TURIZAM NA CILJNOM PODRUČJU (stavovi, prednosti i ograničenja)

(1) Koliko dugo pružate ovu uslugu u turističkom sektoru?

____________________________________________________________________________ (1b) Da li su se Vaši roditelji bavili turizmom? Ako jesu, na koji način?

____________________________________________________________________________

(2) Prije nego ste počeli pružati navedenu uslugu, čime ste se bavili? ____________________________________________________________________________

(3) Otkako se bavite turizmom Vaš život je: (a) Bolji (b) Lošiji (c) Ostao isti

Pojasnite kako: ___________________________________________________________

(4) Otkako se bavite turizmom da li se Vaš mjesečni prihod: (a) Povećao (b) Smanjio (c) Ostao isti

Navedite promjenu u prihodu u procentima: ____________

(5) Da li lokalno stanovništvo ima koristi od turizma? (a) Da (b) Ne Navedite na koji način: ________________________________________________________

(6) U slučaju krize turističkog sektora, kojim poslom ćete se baviti? ___________________________________________________________________________

(7) Šta bi vaši uposlenici radili u tom slučaju? ___________________________________________________________________________

(8) Po Vašem mišljenu, da li je bilo mogućnosti za edukaciju kao rezultat razvoja turizma na ciljnom području? (a) Da (b) Ne Navedite: __________________________________________________________________

(9) Po Vašem mišljenju, da li je bilo poboljšanja infrastrukture (putevi, objekti, itd) koji se mogu direktno pripisati razvoju turizma na ciljnom području? (a) Da (b) Ne Pojasnite: ______________________________________________________________

(10) Šta bi se moglo učiniti kako bi se poboljšale veze između turizma i poljoprivrede, ribarstva, zanatstva i sl. na ovom području? _______________________________________________________________________

(11) Mislite li da se dovoljno radi na očuvanju okoline - prirodnog naslijeđa na ciljnom području? _______________________________________________________________________

(12) Mislite li da se dovoljno radi na očuvanju kulturno – historijskog naslijeđa na ciljnom području? _________________________________________________________________________

(13) Oslanjate li se na lokalno okruženje u svom radu? (a) Da (b) Ne Pojasnite: ______________________________________________________________

(14) Otkako se bavite turizmom, da li radite išta drugačije (što niste radili ranije) da biste sačuvali okolinu? (a) Isto (b) Više (c) Manje Pojasnite: ______________________________________________________________

(15) Poznajete li druge osobe sa ovog područja koje su zainteresirane za uključivanje u turistički sektor? (a) Da (b) Ne Ako je odgovor da, u kojoj mjeri i šta ih sprječava da se trenutačno uključe? ________________________________________________________________________

(16) Koje prilike su vam se pružile kroz posao u turizmu? __________________________________________________________________________

(17) Kako bi lokalno stanovništvo moglo imati više koristi od turizma? ___________________________________________________________________________ E – VEZE (dobavljači i proizvodi) (1) Ako Vaš objekat nudi hranu i/ili piće, ko/kako se donose odluke o vrsti hrane koja se nudi

klijentima? (a) Uprava (b) Kuhar (c) Preferencije klijenata (d) Dostupnost proizvoda (e) Drugo (navesti) _________________________________

(2) Postoji li razlika u vrstama hrane / pića koje zahtijevaju gosti iz različitih dijelova svijeta?

(a) Da (b) Ne


(2a) Ako postoji, navedite zemlju/regiju i preferenciju:

_____________________________________________________________________

(3) Da li gosti iz određenog regiona svijeta vole da jedu domaću hranu

DA navedite koji region navedite zemlju/regiju i preferenciju______________________________________________________ NE

(4) Da li kupujete proizvode od lokalnih poljoprivrednih proizvođača na redovnoj osnovi? DA (preći na naredno pitanje) NE (preći na pitanje 7.)

(5) Koje lokalne proizvode kupujete od poljoprivrednih proizvođača/proizvođača na ciljnom području? (a) Svježe voće (b) Svježe povrće (c) Domaći sokovi (d) Prerađevine od voća i povrća (e) Riba (f) Piletina (g) Meso (h) Mlijeko i mliječni proizvodi (i) Suveniri

(6) Zašto ne kupujete lokalne proizvode?

(a) Cijena (b) Dostupnost (c) Nema lokalne zamjene (d) Loš kvalitet lokalnih proizvoda (e) Nedovoljna količina (f) Drugi razlozi: _________________________________________________________

(7) Koji su problemi vezani uz dobijanje proizvoda od lokalnih dobavljača? ______________________________________________________________________

B – Anketni upitnik za kategoriju „Stanovništvo

Poštovani,

ovaj upitnik ima za cilj da utvrdi potencijale turizma u Vašem regionu. Svi prikupljeni podaci objedinit

će se u jedinstvenu Studiju pregleda stanja turističkih resursa na području rijeke Bune i mogućnosti

razvoja održivog turizma na tom području, te koristiti za potrebe promocije Vašeg područja. Molimo

Vas da za popunjavanje upitnika izdvojite 10-ak minuta.


UPITNIK za stanovnike naselja na ciljnom području

Dio I. Opšti stav prema turizmu na području rijeke Bune:

1. Molimo navedite tri primjera kako turizam ima pozitivan uticaj na vaš život i vašu zajednicu:

a) ____________________________________________________________

b) ____________________________________________________________

c) ____________________________________________________________

2. Molimo navedite tri primjera kako turizam ima negativan uticaj (ako tako mislite) na vaš

život i vašu zajednicu:

a) ____________________________________________________________

b) ____________________________________________________________

c) ____________________________________________________________

3. Molimo navedite u kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama što se tiče turizma na

području rijeke Bune. Označite odgovarajuću kućicu prema sljedećoj skali: 1 = uopšte se ne slažem, 2 = ne slažem se jednim dijelom, 3 = neutralan stav, 4 = uglavnom se slažem i 5 = u potpunosti se slažem. Tvrdnja 1 2 3 4 5 Postoje bolje mogućnosti za kupovinu, bolji restorani i bolje kulturne prilike na ovom području zbog turizma.



Od turizma imaju koristi i drugi ne-turistički sektori u našoj lokalnoj


Tvrdnja 1 2 3 4 5 privredi.

Prevelika je gužva zbog turizma. Turizam raste prebrzo na našem području.

Turisti negativno utiče na kvalitet mog života.

Općenito, pozitivne prednosti turizma nadmašuju negativne uticaje.

Sadašnja turistička regulativa grada na odgovarajući način upravlja uticajima turizma na naše područje.




4. Pažljivo razmotrite svako sporno pitanje u nastavku i navedite da li to pitanje vidite kao

problem označavanjem odgovarajuće kućice. Navedite kratko objašnjenje gdje je to potrebno. Ako želite, dodajte sporno pitanje na popis. 0 = nije problem; 1 = mali problem; 2 = problem; i 3 = vrlo ozbiljan problem Br. Pitanje 0 1 2 3 1 Dostupnost parkinga za stanovnike u vlastitom susjedstvu

zbog turista


3 Dostupnost parkinga za stanovnike/turiste na mjestima koje intenzivno posjećuju turisti

4 Lokacija za parkiranje turističkih autobusa 5 Turističkim autobusima dozvoljen ulaz u istorijsko područje 6 Dostupnost javnih wc-a 7 Dostupnost klupa za sjedenje na mjestima koje intenzivno

posjećuju turisti

8 Dostupnost klupa za sjedenje u stambenim dijelovima 9 Zastoji zbog turističkih autobusa 10 Zastoji zbog turističkih grupa (pješaka) 11 Zastoji zbog automobila koje voze turisti 12 Buka zbog motocikla koje voze turisti



15 Noćna buka sa mjesta koje intenzivno posjećuju turisti 16 Drugo (objasnite): 17 Drugo (objasnite):

5. Imate li kakvih prijedloga kako riješiti neko od gore navedenih spornih pitanja? (Navedite broj

stavke s prijedlogom.)

Dio II. Informacije o prebivalištu:

1. Molimo navedite gdje stanujete:

□ Blagaj □ Malo Polje

□ Buna □ Kosor

2. Koliko godina živite ovdje?: ______________ godina

3. Je li to Vaše glavno prebivalište? □ Da □ Ne

4. Je li vaša struka direktno povezana s turističkom djelatnošću, kao što su hoteli, odmarališta, restorani ili turističke kompanije? □ Da □ Ne

Dio III. Demografske informacije:

1. Vaš spol: □ M □ Ž

2. Godina rođenja? _________

3. Koliko djece mlađe od 18 godina imate u svom domaćinstvu? _________

4. Vaš trenutni status zaposlenja (označiti samo jednu kućicu): □ zaposlen □ nezaposlen

□ student □ drugo (molimo navedite) __________________

5. Komentari:

RiTourCroatia - Bosnia and Herzegovina - Montenegro

croatia - bosnia and herzegovina - montenegro ritour

Documents