crnogorski telekom godišnji izvještaj za 2016. godinu izvjestaj ct... · 2017-06-14 · 6...

Crnogorski TelekomGodišnji izvještaj za 2016. Godinu

Crnogorski Telekom Godišnji izvještaj za 2016. Godinu

1


sadržaj našim akcionarimaO Crnogorskom TelekomuIzabrani finansijski i operativni podaci Crnogorskog TelekomaPismo našim akcionarima

izvještaj menadžmentaIzvještaj menadžmenta za finansijsku 2016. godinuMenadžment Crnogorskog Telekoma Odbor direktora Izvršni upravni odborVizija i strategijaRegulatorno okruženjePromocije i ponude

Ljudski resursi

korporativna odGovornost

Finansijski izvještajiIzvještaj nezavisnog revizoraIzjava o finansijskom položajuIzjava o detaljnim prihodimaIzjava o tokovima gotovineIzjava o promjenama akcijskog kapitalaNapomene uz finansijske izvještaje

dodatne inFormacije

3Našim akcioNarima

crNogorski Telekom Godišnji izvještaj za 2016. Godinu

našim akCionarimao crnoGorskom teLekomu

Crnogorski Telekom (CT) je najveća telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori.Ona pruža kompletan spektar fiksnih i mobilnih telekomu-nikacionih servisa (govorne usluge, usluge slanja poruka, internet, TV, iznajmljeni vodovi, mreže podataka i ICT rješenja).

Crnogorski Telekom je u potpunosti digitalizovao fiksnu mrežu 2007. godine i do kraja 2012. godine omogućio je kompletnu ADSL pokrive-nost baze fiksnih korisnika. 2007. godine, Crnogorski Telekom je uveo IPTV uslugu. 2011. godine, CT je počeo da nudi ICT rješenja. Kompletna migracija na IMS je završena u 2015 godini.

CT je bio drugi učesnik na tržištu mobilne telefonije u Crnoj Gori. Od svog osnivanja 2000. godine, uvijek je nudio inovativne i napredne usluge crnogorskom tržištu i doživljavao je dinamičan rast. 3G mreža je lansirana u ljeto 2007, dok je 4G servis lansiran 2012. godine. Tokom aukcije spektra u 2016. godini, obnovljene su sve postojeće frekvencije, ali je i obezbijeđen značajan udio u novim frekvencijama.

U maju 2009. godine Crnogorski Telekom a.d, T-Mobile Crna Gora d.o.o i Internet Crna Gora d.o.o su spojeni u jedno pravno lice, Crnogorski Telekom a.d.

U 2012. godini, brendovi T-Com i T-Mobile su zamijenjeni sa brendom Telekom, pod kojim se svi proizvodi nude na tržištu.

Dana 1. aprila, 2005, Magyar Telekom je kupio 76,53% kapitala u Crnogorskom Telekomu. Deutsche Telekom AG posjeduje 59,21% akcija Magyar Telekom. Deutsche Telekom i Magyar Telekom imaju nekoliko firmi širom svijeta sa kojima Crnogorski Telekom ima redovne transakcije. Detalji transakcija sa povezanim licima su dati u finansijskom izvještaju kompanije, Napomena 29.

U januaru 2017. godine, Magyar Telekom je potpisao kupoprodajni ugovor sa Hrvatskim Telekomom d.d. za prodaju 76,53% udjela u Crno-gorskom Telekomu.

5Našim akcioNarima


odabrani finansijski i operaTivni podaCi Crnogorskog Telekoma

Glavni finansijski pokazatelji (m€) 2015 2016 Δ Δ%

Prihodi 98,6 91,8 -6,7 -7

EBITDA1 bez specijalnih uticaja 2 36,8 31,1 -5,7 -15

EBITDA marža bez specijalnih uticaja (%) 37,3 33,9 -3,5

EBITDA 34,4 30,3 -4,0 -12

EBITDA marža (%) 34,8 33,0 -1,8

Operativni profit 16,7 10,3 -6,4 -39

Neto dobit 15,9 9,4 -6,5 -41

Ukupna aktiva 190,6 183,4 -7,2 -4

CAPEX (kapitalni rashodi) 17,0 49,8 32,8 193

Broj zaposlenih (na kraju godine) 588 573 -15 -3

Ključni pokazatelji fiksne telefonije (u hiljadama) Dec 31, 2015 Dec 31, 2016 Δ Δ%

Priključci govornih usluga fiksne telefonije, ukupno 148 135 -13 -9

Učešće u tržištu govornih usluga fiksne telefonije (%) 96,2 91,5 -4,7

Broadband priključci, ukupno 76 70 -6 -8

Učešće u tržištu broadband interneta (%) 77,5 60,9 -16,6

IPTV priključci, ukupno 63 59 -4 -6

Učešće u tržištu pretplatničke televizije (%) 38,2 31,4 -6,8

Ključni pokazatelji mobilne telefonije (u hiljadama) Dec 31, 2015 Dec 31, 2016 Δ Δ%

Broj korisnika, ukupno 330 361 31 9

Pripejd 175 176 1 1

Postpejd 155 185 30 19

Učešće u tržištu korisnika mobilne telefonije (%) 32,7 34,7 2,0

Broj korisnika mobilnog interneta 119 143 24 20

Učešće u tržištu korisnika mobilnog interneta (%) 36,7 37,9 1,3

Penetracija mobilne telefonije (%) 163 168 5

1 zarada prije odbijanja kamata, poreza na dobit i amortizacije2 Troškovi restrukturiranja

6


pošTovani akCionari,

Godina 2016. je vjerovatno najteža godina u novijoj istoriji naše kom-panije. Bilo je i za očekivati, budući da smo bili suočeni sa mnoštvom izazova, kako u našem poslovnom okruženju tako i u samoj kompaniji. Radili smo puno, bavili se brojnim novim temama i mnogo puta vodili računa da pravilno rukovodimo projektima koji iziskuju novac i resurse i, po mom mišljenju, postigli smo uspjeh. Vrijeme je da podijelim sa vama utiske iz prethodne godine i informišem vas o najznačajnijim trenucima Crnogorskog Telekoma u 2016. godini, kao i planovima za naredni period, po prvi put u svojstvu izvršnog direktora Crnogorskog Tele-koma. Prvo, želio bih da prezentujem pregled najznačajnijih aktivnosti iz prethodne godine. U 2016, prošli smo kroz mnoge procese razvoja, sa brojnim složenim i zahtjevnim projektima i inicijativama (prije svega Aukcija frekvencijskog spektra, pokretanje Magente 1 i drugih proiz-voda koje smo kreirali, širenje optičke i mobilne radio mreže, proširenje Hibridnog pristupa, uvođenje i komercijalno pokretanje vDSL&Vectoring servisa koji nudi konkurentne brzine putem bakra, stabilizacija OneBill-ing/CRM sistema i sl.). Postigli smo mnogo i još jednom potvrdili da su posvećenost, naporan rad i bogati stvaralački potencijal neke od najjačih strana našeg tima koje uvijek urode plodom.Govoreći o našim finansijskim rezultatima, naši su prihodi, u iznosu od EUR 91,8 miliona, bili u skladu sa planovima. U odnosu na prethodnu godinu, doživjeli smo pad od 6,7m ili -7%, usled smanjenja prihoda od veleprodaje (-3,2m), fiksnih govornih usluga (-3,7m), Pripejda (-0,5m), Fiksnog broadbanda (-1.1m), ICT (-0,8m ) i usluge prenosa podataka (-0,4m), što je djelimično kompenzovano većim prihodima od prodaje opreme (1,9m) i Postpejda (1,1m). Nadalje, EBITDA je, prije posebnih uticaja, iznosila 31,1m (-5,7m ili -8%), dok je oFCF pogoršan za 8,7m (-46%). Budući da se sveobuhvatno tržište telekomunikacija smanjuje svake godine, postaje sve teže postići godišnje ciljeve i ostvariti pozitivna finansijska kretanja. Međutim, sa svim novim proizvodima i uslugama, koje razvijamo uz povoljne rezultate aukcije spektra i značajna sredstva koja smo dobili po tom osnovu, kao i štednjom, koja je u međuvremenu postala sastavni dio našeg svakodnevnog rada, naša očekivanja su da budemo mnogo uspješniji i ostvarimo povoljnije finansijske trendove u 2017. godini. U tom smislu, u našoj korporativnoj strategiji definisali smo ciljeve za svaku funkcionalnu oblast za 2017.godinu i period koji slijedi. U tehnici

za cilj imamo širenje 4G pokrivenosti na 95% do kraja drugog kvartala, širenje VDSLa na 62 hiljade pokrivenih domaćinstava do kraja 2017. godine i pokrivanje svih urbanih zona optičkom mrežom do kraja 2018. godine. U komercijalnom segmentu definisali smo strategiju kojom se predviđa povećanje konkurentnosti i fokus na brzi internet, korišćenje VDSL-a, hibrida i optike kako bi korisnicima ponudili veće brzine. Takođe, planirano je proširenje Magente na što veći broj domaćinstava, naglašavajucći najbolji kvalitet mobilne mreže, što bi pozicioniralo Tele-kom kao integrisanog operatera po izboru korisnika.

Govorecći o mobilnoj strategiji, planiramo da postanemo lideri na tržištu do 2020. godine, dalje širimo 4G mrežu i uvodimo FMS ponude, sa ciljem da što veći broj korisinika koristi našu mrežu.Konačno, u biznis korisničkom segmentu, predviđamo da će se svaka 4. kompanija koristiti Magentu 1, čime ćemo zadržati vođstvo u segmentu ključnih korisnika i unaprijediti tržišni udio u segmentu malih i srednjih preduzecća. Kada govorimo o ICT servisima, planiramo prihode od EUR 6 miliona u 2017. godini. Uprkos svim izazovima, možemo zaključiti da je poslovna 2016. godina bila solidna, sa rezultatima koji odražavaju sve neizbježne izazove uključujući tradicionalno visoke regulatorne zahtjeve, agresivniju konkurenciju i korisnike koji uvijek traže nove i inovativne ponude koje pružaju više pogodnosti za niže cijene.

Ako bi govorili detaljnije o našim dostignućima u 2016. godini, naš primarni fokus je bio vješto taktičko upravljanje aukcijom za nove opsege spektra - 800 MHz i 2600 MHz, budući da je regulator nametnuo vrlo složen tip aukcije koji je zahtijevao visok nivo stručnosti. U tom smislu, drago mi je da smo postigli znatno bolje rezultate u odnosu na naše konkurente, a mi s pravom očekujemo da dostignemo isto toliko bolje rezultate u odnosu na njih u pogledu stečenih resursa. Takođe, bili smo koncentrisani na proširenje optičke mreže, dalju modernizaciju sveuku-pne mrežne infrastrukture, intenziviranje uvođenja i širenja Hibridnog pristupa, smanjenje negativnih učinaka opsežnih regulatornih promjena i stabilizaciju sistema One Billing/ CRM.Kada je riječ o širenju optičke mreže, 2016. godinu smo završili sa 14 hil-jada kupaca i pokrivenošću od više od 55 hiljada domaćinstava. To znači

7Našim akcioNarima


da se oko 70% stanova u urbanim područjima i 29% domaćinstava na državnom nivou sada može povezati na našu visokokvalitetnu mrežu.U 2017. planiramo nastaviti sličnom dinamikom i pokriti 12 hiljada domaćinstava i povećati broj korisnika za 3 hiljade. Uz postojećih 13, optika će biti uvedena u 3 nova grada: Kolašin, Danilovgrad i Žabljak, sve u skladu sa strateškom inicijativom za pokrivanje svih domaćinstava u urbanim područjima do kraja 2018. godine.

Glavno dostignuće u 2016. godini bilo je to što je CT stekao vrhunski paket spektra po razumnim cijenama na najsloženijem tipu aukcije s 5 frekvencijskih opsega. Zahvaljujući sticanju 20 MHz u opsegu od 800 MHz, mi ćemo ojačati našu poziciju i jasno se izdvojiti od konkurencije s izuzetnom prednošću koju nosi 4G kvalitet i pokrivenost. Sticanje spektra je praćeno intenzivnim uvođenjem 4G kao dijela strategije koja je usmjerena na tehnološki razvoj u Crnoj Gori. Na kraju 2016. godine, CT je dosegao 78% 4G spoljne pokrivenosti stanovništva. Takođe, implementirali smo i pokazali vrhunsku 4G unaprijeđenu mrežu s brzinama do 300Mbps i 450Mbps, tako što smo agregirali odašiljače na opsege od 800 MHz, 1800 MHz i 2600 MHz. Ove napredne usluge su na raspolaganju našim korisnicima u Podgorici, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru, Danilovgradu i Beranama. Tako smo postali prva unaprijeđena 4G + mreža u Crnoj Gori, što je dokazalo našu vodeću poziciju.Nastavili smo sa još jednim uspješnim projektom - Hibridni pristup, zahvaljujući kojem naši korisnici mogu uživati u sinergiji fiksne i mobilne mreže. Na kraju 2016. godine imali smo 1.643 povezana korisnika. Ovaj projekat dobio je nagradu za drugorangirani na nivou DT Grupe za 2016. godinu. Predstavljanjem hibrida našim korisnicima značajno smo unaprijedili korisničko iskustvo na najbolji mogući način. Iskoristiću ovu priliku da se, u ime menadžmenta kompanije, obavežem da ćemo, bez obzira na činjenicu što su trenutne okolnosti vrlo izazovne, uvijek biti u potpunosti svjesni svog primarnog fokusa: da budemo jaka, zdrava i finansijski održiva kompanija, da postavimo korisnike u centar svih naših aktivnosti, da im uvijek možemo pružiti podršku u komunikaci-ji i svim potrebama koje nameće savremeni životni stil, dajući im podršku kada je to potrebno, fleksibilnost gdje je to moguće i niz atraktivnih i jednostavnih proizvoda.

Na kraju, važno je da istaknemo činjenicu da je 2016. godina bila godina priprema za planirane novine usljed očekivane promjene vlasništva nad Crnogorskim Telekomom. Naime, Hrvatski Telekom, vodeći telekomu-nikacioni operater u Hrvatskoj, kao što znate, je potpisao kupoprodajni ugovor s Magyar Telekomom za sticanje većinskog udjela u Crnogo-rskom Telekomu a.d. Podgorica, u ukupnom iznosu od EUR 123,5 miliona. Imajući u vidu da je Hrvatski Telekom vodeći pružalac telekomu-nikacionih usluga u Hrvatskoj, da opslužuje više od 1,0 miliona korisnika fiksne linije, 2,3 miliona pretplatnika mobilne mreže i oko 740.000 širokopojasnih priključaka, smatramo ovu transakciju dobrom prilikom za Crnogorski Telekom da stekne koristi od razmjene znanja i tehnologi-ja, optimizacije procesa i mogućnosti međusobnog tržišnog pristupa. Kroz sinergiju dva vodeća telekomunikaciona operatera u Crnoj Gori i Hrvatskoj, očekujemo da će se poboljšati naše cjelokupno poslovanje, što će nam omogućiti da našim korisnicima ponudimo bolje proizvode i usluge, naročito u domenu ICT rješenja.Na kraju, želio bih da iskoristim ovu priliku da se zahvalim svim našim za-poslenima za dobro obavljen posao u 2016. godini. Zaista sam ponosan na to kako smo svi zajedno istrajali u postizanju rezultata Društva.Poštovani akcionari, dozvolite mi da se u ovom trenutku zahvalim i vama na doprinosu uspjehu naše kompanije. Vaše povjerenje je naš ključni pokretač u ovom izazovnom poslu, tako da će nam i u budućnosti biti potrebna vaša pomoć u svim našim naporima da poboljšamo ukupe rezultate i ostvarimo ambiciozni plan koji smo pripremili u okviru kom-panijske strategije.

Milija Miško ZekovićIzvršni direktor

8


izvješTaj menadžmenTaizvještaj menadžmenta za Finansijsku 2016. Godinu

Glavna postignuća

U 2016. godini, ostvareni prihodi su bili u skladu sa očekivanjima. Ukupni prihodi su se u odnosu na prethodnu godinu smanjili za EUR 6,7 miliona ili 7%, na iznos of EUR 91,8 miliona. Smanjenje prihoda je uslovljeno manjim prihodima od usluga maloprodaje i veleprodaje, što je djelimično ublaženo povećanjem prihoda od opreme.

EBITDA prije specijalnih uticaja, se takođe razvijala u skladu sa kretanjem prihoda i smanjila se za 15% na godišnjem nivou, na EUR 31,1 milion, sa maržom od 33,9% (37,3% u 2015. godini).

Kapitalna ulaganja su iznosila EUR 49,8 miliona. U 2016. godini, CT je uložio EUR 28,8 miliona za nove frekvencije spektra i za obnovu frekvencija koje su već bile u upotrebi.

Isplaćena je dividenda u iznosu od EUR 19,2 miliona.

Prihodi i profitabilnost

U 2016. godini, Crnogorski Telekom se fokusirao na dalje proširenje svoje 4G mreže, na razvoj optičke mreže, na pokretanje VDSL, na poboljšanje postojećih usluga i uvođenje novih, kao što je Magenta 1 ili servis “TV za sve” zasnovan na DVB-T2 tehnologiji, u saradnji sa Radio-difuznim centrom. Bila je to i godina snažnog prisustva konkurencije na tržištu fiksnih usluga. CT je doživio pad u broju korisnika fiksnog broadbanda i TV usluga. U mobilnom segmentu, CT je uspio da zadrži vodeću poziciju u ukupnom postpaid-u i postpaid-u poslovnog segmenta. Portfolio mobilnih usluga je u potpunosti reorganizovan i obnovljen. Regulacija maloprodajnih cijena fiksnih govornih usluga i fiksnog broadbanda je negativno uticala na prihode i profitabilnost.

Prihodi CT-a su manji za 7% na godišnjem nivou i dostigli su EUR 91,8 miliona. Prihodi od maloprodaje su manji za 4%, dok su prihodi od velepro-daje manji za 22%. Glavni uzroci smanjenja prihoda, u poređenju sa 2015. godinom, odnose se na: prihode od interkonekcije (-19%), što je posljedica umanjenja cijene mobilne terminacije i manjeg dolaznog saobraćaja, kao i manjih prihoda od

turista; prihodi od maloprodaje fiksne telefonije (-21%), što je izazvano maloprodajnom regulacijom cijena i smanjenjem potrošnje; prihode od fiksnog broadband-a (-9%), takođe uslovljeno regulacijom maloprodajnih cijena; prihode od mobilnog pripejda (-5%). Data usluge (-15%), uslovljeno padom ICT servisa I servisa tradicionalnih podataka; Ostali prihodi iz veleprodaje (-44%), izazvani jednokratnim poslovima u 2015. godiniPozitivna dešavanja u vezi prihoda se odnose na: prihodi postpejda (+ 6%), uslovljeni uspjehom Magenta1; prihodi od opreme (+26%), uglavnom podstaknuto prodajom mobilnih uređaja.

Kako su se prihodi smanjivali, CT je kontinuirano ulagao napore na povećanju efikasnosti i poboljšanju troškovne baze. Rezultat je godišnje smanjen-je Operativnih troškova bez specijalnih uticaja u iznosu od 1,1 milion EUR ili -2%. Indirektni troškovi su smanjeni 0,9%, dok su na uporedivoj osnovi (isključujući vanredne troškove) indirektni troškovi smanjeni za 2,6%. Godišnji pad prihoda djelimično je kompenziran troškovnom efikasnosti, što je rezultiralo sa smanjenjem EBITDA prije posebnih uticaja za 5,7 miliona EUR, na iznos od 31,1 miliona EUR.

Operativni profit (EBIT) je manji za 6,4 miliona EUR na godišnjem nivou i iznosio je 10,3 miliona. Neto profit je manji za 6,5 miliona i iznosio je 9,4 miliona EUR.

9


izvješTaj menadžmenTa

Glavni nefinansijski pokazatelji (KPI)

U 2016. godini broj fiksnih priključaka je manji za 9%, jer je uobičajen odliv korisnika ubrzan usljed jake aktivnosti konkurencije. Broj priključaka fiksnog broadbanda i IPTV-a se takođe smanjio.

Ključni pokazatelji u fiksnoj telefoniji (u hiljadama) 31. dec 2015. 31. dec 2016. Δ Δ%

Priključci fiksne telefonije, ukupno 148 135 -13 -9

Fizička lica 130 117 -12 -10

Pravna lica 19 18 -1 -3

Učešće u tržištu fiksnih govornih usluga (%) 96,2 91,5 -4,7

Fiksni broadband priključci, ukupno 76 70 -6 -8

Fizička lica 68 62 -6 -9

Pravna lica 8 8 0 0

Učešće u tržištu broadband usluga (%) 77,5 60,9 -16,6

IPTV priključci, ukupno 63 59 -4 -6

Fizička lica 61 57 -4 -6

Pravna lica 2 2 0 4

Učešće u tržištu pretplatničke televizije (%) 38,2 31,4 -6,8

Na kraju 2016. godine korisnici Crnogorskog Telekoma su koristili 361 hiljadu SIM kartica, što je za 31 hiljadu ili 9% više u poređenju sa prošlom godinom. Ukupno učešće u tržištu SIM kartica je veće za 2,0 procenta i iznosilo je 34,7%. Baza pripejd SIM kartica je bila stabilna. Postpejd SIM baza je veća za 30 hiljada ili 19% na godišnjem nivou, što je postignuto uspjehom Magenta1. Crnogorski Telekom je zadržao lidersku poziciju u postpejd segmentu.

Ključni pokazatelji mobilnih usluga (u hiljadama) 31. dec 2015. 31. dec 2016. Δ Δ%

Broj korisnika, ukupno 330 361 31 9

Pripejd 175 176 1 1

Postpejd, ukupno 155 185 30 19

Postpejd fizička lica 43 68 25 58

Postpejd pravna lica 112 117 5 5

Učešće na tržištu mobilnih korisnika (%) 32,7 34,7 2,0

Broj korisnika mobilnog interneta 119 143 24 20

Učešće na tržištu korisnika mobilnog interneta (%) 36,7 37,9 1,3

Mobilna penetracija (%) 163 168 5

10


glavne invesTiCije

U julu 2016. godine CT je lansirao prvi DVB-T2 servis u DT grupi. Servis je realizovan u saradnji sa nacionalnom emiterom Radio-Difuznim Cen-trom sa inicijalnom ponudom od 18 TV kanala i u drugoj fazi do kraja godine proširenoj novim paketom od 34 kanala. Na kraju 2016. godine, bilo je 3.300 komercijalnih korisnika na platformi.

U 2016. godini, CT je uspješno realizovao tehničku arhitekturu sa nazivom „Easy-to-Partner (Steckerleiste)“ kao preduslov za integraciju različitih partnera na sistemu. Kao šesti NatCo koji je realizovao sistem, CT je u potpunosti usklađen sa Strategijom partnerstva DT grupe.

VDSL/Vektoring U decembru 2016. godine, korisnicima smo omogućili usluge širokopojasnog Internet pristupa zasnovane na VDSL/Vektoring tehnologiji. VDSL, kao nova generacija u tehnologijama prenosa podataka koje koriste infrastrukturu bakarnih parica, krajnjem korisniku obezbjeđuje značajno kvalitetniji Internet pristup (brzinama i do 10 puta većim u poređenju sa ADSL-om. U prvoj polovini 2017. godine smo oblast pokrivanja VDSL signalom proširili na cijelu teritoriju Crne Gore i time podržali ambicije i planove za zadržavanje postojećih i privlačenje novih korisnika u Internet i IPTV segmentu. Modernizacija Radio Transportne mreže Projekat modernizacije radio transportne mreže je započet 2012. godine i završen je u 2016. godini. Radio transportna mreža zasnovana na mi-crowave tehnologiji se koristi za povezivanje centralnih sa udaljenim lo-kacijama (2G/3G/4G RBS i poslovni korisnici) koji nijesu dostupni preko kablovske infrastrukture. U sklopu projekta modernizacije, kompletna mreža radio linkova je migrirana na IP rješenje, u skladu sa kompanijs-kom Strategijom i IP transformacijom. Kao rezultat ovog projekta, imamo radio prenosnu mreža visokih performansi, koja podržava sve tehnologi-je radio pristupa u mobilnom segmentu, spremne za buduće zahtjeve u pogledu kvaliteta i kapaciteta. Modernizacija MPLS mreže MPLS mreža visokih performansi je preduslov za kvalitet usluga u svim segmentima CT ponude i za sve korisnike. U 2016. godini smo završili instalaciju i integraciju najnovije generacije rutera u MPLS mrežnom segmentu (P i PE ruteri na DC lokacijama). Rezultat ovog posla je MPLS jezgro na dvijema lokacijama, kao geo-regundantno rješenje, spremno da prihvati, agregira i preusmjeri IP saobraćaj za sve CT korisnike u svim kategorijama (mobilni/fiksni segment, glasovni servisi, Internet servisi i IPTV). Osim primarnih lokacija, modernizacija MPLS mrežnih elemenata je završena i na drugim lokacijama (Kolašin, Mojkovac, Plav, Rožaje), sa planovima za nastavak modernizacije u 2017. godini. Modernizacija DWDM transportne mreže DWDM tehnologija se koristi kao najnapredniji i najefikasniji metod prenosa IP saobraćaja koristeći mrežu optičke infrastrukture. Trans-portna mreža zasnovana na DWDM tehnologiji je infrastrukturna osnova za povezivanje svih CT lokacija u pouzdanu mrežu visokih performansi. Ova mreža služi za prenos najvećeg dijela saobraćaja svih CT korisnika u svim segmentima i servisima. Projekat modernizacije transportne mreže

počeo je u 2016. godini instalacijom-integracijom opreme i migracijom saobraćaja za polovinu elemenata DWDM mreže (“Sjeverni prsten”). U 2017. godini ćemo nastaviti sa projektom - modernizacija u oblasti “Južnog prstena”, čime će cjelokupna DWDM mreža Crnogorskog Tele-koma biti unaprijeđena u savremeni sistem transporta.

Modernizacija Biznis aplikacionog servera

IP Centrex platforma je uvedena 2008. godine, kao prva IP platforma za govorni servis za biznis korisnike u Crnogorskom Telekomu. U 2015. go-dini završena je implementacija Broadsoft platforme kao najmodernijeg hPBX sistema. Tokom 2016. godine, izvedena je migracija postojećih bi-znis IP Centrex korisnika na novu platformu kao i pripremljeno okruženje za nove usluge, kao što je SIP trunk i Meet me konferencijski poziv.

Modernizacija Core mreže

U 2016. godini, ugovor za projekat modernizacije Core dijela mreže (HLR/AUC, HSS, MSS, MRS/MGW, NP) je potpisan sa Ericsson-om. Kroz ovaj projekat, u 2016/2017, će biti implementirane nove konvergentne platforma za fiksne i mobilne servise. Glavni čvorovi za mobilne servise, MSC Serveri i MGW će biti zamijenjeni na primarnoj lokaciji u Podgorici, kao i na geo-redundantnoj lokaciji u Bijelom Polju. Baza za fiksne i mo-bilne brojeve koji su prenijeti između operatera će sada biti zajednička i kolocirana na istoj CUDB platformi, zajedno sa HLR/AUC i HSS-om.

FTTH

U 2016-oj nastavljamo s FTTH projektom, kao jednim od najvažnijih strateških projekata koji ima za cilj da korisnicima pruži digitalni stil života. Uslovi za korišćenje FTTH servisa su obezbijeđeni za 70% stano-va u urbanim sredinama i 29% domaćinstava na nacionalnom nivou. Udio aktivnih korisnika u odnosu na FTTH potencijal je veći od 25%.Pored strateškog značaja, FTTH postaje jedan od glavnih alata u strate-giji prevencije odliva korisnika na domaćem tržištu.

RAN

U najsloženijem modelu aukcije spektra (CCA), CT je uspio da, po prihvatljivoj cijeni, osvoji frekvencijski paket koji obezbjedjuje prestižnu poziciju na tržištu koja se reflektuje kroz potencijal za pokrivenost i kvalitet LTE servisa.Nakon akvizicije spektra CT je krenuo u intenzivan razvoj LTE mreže, kako bi učvrstio tehnološko liderstvo u Crnoj Gori i pružio korisnicima servis najvećeg kvaliteta. Na kraju 2016. godine smo dostigli 78% LTE pokrivenosti naseljene teritorije Crne Gore. Takodje, prvi smo operator koji je već u 2016. pustio u komercijalni rad sledeću generaciju LTE mreže LTE-A (4G+) koja povećava kapacitete i omogućava brzine do 300Mbps i 450Mbps. Korisnici u Podgorici, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru, Danilovgradu i Beranama mogu uživati u superior-nom kvalitetu ovih naprednih servisa.

11



12


odbor direkTora Crnogorskog Telekoma

jános szabóJános Szabó rođen je u Hódmezovásárhely (Mađarska) 1961. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Budimpešti 1986. godine u oblasti međunarodnih odnosa. Nakon tri godine rada u službi inostranih poslova, nastavio je karijeru na različitim finansijskim i konsalting pozici-jama u sektoru privatnog biznisa. Postao je finansijski direktor mađarske kompanije Delco Remy (podružnice američkog proizvođača automobil-skih komponenti i materijala) 1995. godine. Kasnije je postao zamjenik generalnog direktora za operativno poslovanje, nadležan za prodaju, nabavku i operativne poslove. Godine 1998. prešao je na poziciju finansijskog direktora za Evropu, gdje je bio zadužen za finansijsko poslovanje i akvizicije za Evropu. Kasnije je postao finansijski direktor i generalni direktor udruženih kompanija (Joint Venture) kompanija Delco Remy i Hitachi. Od 2003. godine bio je finansijski direktor segmenta servisa fiksne mreže u Magyar Telekom-u (kasnije T-Com). Uloga mu je 2006. godine proširena na mrežne i IT poslove. Od 2008. godine bio je na poziciji direktora za planiranje i kontroling Grupe u Magyar Tele-kom Grupi. Od aprila 2013. godine je na poziciji finansijskog direktora Magyar Telekoma. U proteklih nekoliko godina biran je za člana Odbora direktora Crnogorskog Telekoma, kojim i predsjedava posljednje tri godine.

susanne krogmannSusanne Krogmann, rođena 1964. godine, diplomirala je ekonomiju na Univerzitetu Georg-August u Gotingenu u Njemačkoj. Nakon diplomiran-ja nastavila je sa studijama evropskih integracija na Evropskom koledžu u Brižu, u Belgiji. Svoju karijeru otpočela je u Treuhandanstalt, državnoj agenciji odgovo-rnoj za privatizaciju preduzeća i imovine bivše Njemačke Demokratske Republike.Tokom prvih pet godina rada u Treuhandanstalt, ona je radila u kontrolingu i u sektoru upravljanja ugovorima. Posljednje dvije godine u Treuhandanstalt-u provela je na poziciji menadžera ključnih računa za nekoliko kompanija u hemijskoj industriji.Susanne Krogmann se pridružila Deutsche Telekomu 1999. godine. U periodu od više od 8 godina radila je na različitim pozicijama u direkciji za regulatorne i javne poslove, naročito na polju regulatorne ekonomije i regulatorne strategije. Zatim je preuzela poziciju rukovodioca grupe “Strategija i kontroling društvene odgovornosti”, gdje je razvila novu strategiju društvene odgovornosti za Deutsche Telekom grupu. Prateći rast svijesti o sigurnosti podataka i zaštiti podataka u Deutsch Telekom-u, radila je na projektu sigurnosti podataka sa ličnim fokusom na bezbjednost podataka korisnika. Od kraja 2009. godine nalazi se na poziciji potpredsjednika korporativnog upravljanja u Evropi u Deutsche Telekomu. Od 2011. godine je članica Odbora direktora Crnogorskog Telekoma. Od 2012. godine je članica je Odbora direktora Makedon-skog Telekoma i odbora direktora T-Mobile Makedonija (do spajanja kompanija 2015. godine). Takođe je i članica Nadzornog odboraT-Mobile Češka, od 2013. godine.

János szabo, PredsjednikSuSanne Krogmannmichael FranKJovica gJorgJeSKiPavle gegaJ

13



miChael frankMichael Frank, rođen 1977. godine, diplomirao je na Tehničkom Uni-verzitetu u Karlsruhe-u 2003. godine Industrijski inženjering i poslovne studije, nakon čega je stekao dodatnu Master diplomu na Univerzitetu Andrassy u Budimpešti 2006. godine na smjeru Međunarodni odnosi. Karijeru je započeo 2004. godine u T-Mobile Mađarska kao Menadžer regulative, zatim se pridružio Deteconu 2007. godine kao Konsultant za strategijsko upravljanje za globalne projekte. Od 2010. godine, radio je u sjedištu Deutsche Telekoma kao Senior Manager, najprije u Međunarodnim javnim i regulatornim poslovima, a kasnije u Odeljenju za međunarodne poslove. Michael Frank se pridružio Magyar Telekomu 2013. godine, kao rukovodioc Upravljanja portfoliom, a od 2014. godine vodi Odeljenje Korporativne Strategije i Odeljenje upravljanja portfoliom Magyar Telekoma. Trenutno pokriva I mjesto savjetnika izvršnog direk-tora Magyar Telekoma. Pored članstva u Odboru direktora Crnogorskog Telekoma, član je Odbora direktora Makedonskog Telekoma.

joviCa gjorgjeskiJovica Gjorgjeski je rođen u Skoplju, Republika Makedonija. Studirao je menadžment na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Ćiril i Metodije u Skoplju. Karijeru je započeo 2004. godine u Makedonskom Telekomu gdje je do 2007. godine pokrivao više pozicija u okviru sektora finansija. Od 2007. do 2010. godine bio je na poziciji Generalnog koordinatora kabineta izvršnog direktora Makedonskog Telekoma. Pridružio se Mađarskom Telekomu 2010. godine kao Country Manager za Make-doniju (Makedonski Telekom, T-Mobile Macedonia, Stonebridge Communications i Telemacedonia) gdje je bio odgovoran za pitanja unaprjeđenja poslovanja I korporativnog upravljanja. Od 2011. godine stalni je učesnik sjednica Odbora Direktora i Revizorskog Komiteta Makedonskog Telekoma, te Odbora Direktora T-Mobile Macedonia. Tokom 2014. godine predstavljao je Mađarski Telekom na skupštinama akcionara Crnogorskog Telekoma. Član je Odbora direktora Crnogor-skog Telekoma od januara 2015. godine.

pavle gegajPavle Gegaj je rođen 1983. godine u Podgorici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Podgorici 2006. godine, a zvanje magistra na temu kvantitativnih finansija i upravljanja rizikom stekao je na Univerzitetu Boc-coni u Italiji 2007. godine. U periodu 2007-2013. godine bio je asistent na kvantitativnim metodama Fakulteta političkih nauka u Podgorici. Uporedo, od osnivanja 2008. godine pa do decembra 2011. godine pokrivao je pozicije savjetnika za investicije i izvršnog direktora u broker-skoj kući Bull&Bear broker, te od sredine 2012. pa do maja 2014. godine u kom periodu ova brokerska kuća postaje lider na crnogorskom tržištu sa tržišnim učešćem od preko 50 %. Od maja 2014. godine je zaposlen u Erste Bank AD Podgorica na poziciji rukovodioca kastodi odjeljenja. Od jula 2014. godine je član Odbora direktora Jugopetrola AD. Za člana Odbora direktora Crnogorskog Telekoma je izabran na Redovnoj Skupštini akcionara održanoj 31. maja 2016. godine.

Do Redovne Skupštine akcionara održane 31. maja 2016. godine, gospodin Trpko Krgović je bio član Odbora direktora. Na pomenutoj Skupštini je razriješen dužnosti, nakon čega je prestalo njegovo članstvo u Odboru direktora Crnogorskog Telekoma.

14


15



izvršni upravni odbor Crnogorskog Telekoma

(na dan 31.12.2016)

MiliJa zeKovićIzvršni direktor, Predsjednik Izvršnog upravnog odbora i vršilac dužnosti Pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove

vlaDan PeKovićPomoćnik izvršnog direktora za tehniku i informacione tehnologije

vladimir ivanovSKiPomoćnik izvršnog direktora za finansije

vlaDiMir beratovićPomoćnik izvršnog direktora za korporativne poslove

16


Vladan Peković je preuzeo poziciju direktora tehnike i informacionih tehnologija u januaru 2014. Došao je iz T-mobile Poljska gdje je bio direktor za tehniku i platforme i predsjednik nadzornog odbora mreža.Prije ulaska u DT grupu 2009. godine, stekao je bogato iskustvo tokom dugogodišnje međunarodne karijere radeći za velike telekomunikacione kompanije u projektima razvoja, implementacije i upravljanja telekomunikacionim mrežama u Češkoj Republici, Meksiku i SAD-u.

Rođen je 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Univerzitet Crne Gore. Nakon završetka studija 1995. godine započeo je karijeru u preduzeću “Kartonka”, u Podgorici, gdje je radio kao menadžer proizvodnje i prodaje. 2000. godine počeo je da radi kao menadžer prodaje u T-Mobile-u (tadašnji Monet). U 2006. godini postao je direktor prodaje za rezidencijalne korisnike i mala i srednja preduzeća. 2008. godine imenovan je za direktora prodaje u Crnogorskom Telekomu. Od 2013. godine je bio na poziciji pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove za poslovni segment, a tokom 2015. godine je na poziciji pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove. Na poziciju Izvršnog direktora i Predsjednika Izvršnog upravnog odbora imenovan je 1. avgusta 2016. godine, od kada je i vršilac dužnosti Pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove.

milija zeković, izvršni direkTorPredsjednik Izvršnog upravnog odbora i vršilac dužnosti Pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove

vladan peković Pomoćnik izvršnog direktora za tehniku i informacione tehnologije

17



vladimir ivanovski Pomoćnik izvršnog direktora za finansije

Vladimir Ivanovski je započeo svoju profesionalnu karijeru u oblasti finansija u makedonskom predstavništvu za Nike, Gillete i L’Oreal, nakon čega je pokrivao različite pozicije i menadžerske funkcije u Kontrolingu i Računovodstvu u Skopskoj pivari (koja pripada Haineken i Coca-Cola grupi) u periodu od 1998. do 2006. godine. U Makedonski Telekom je došao 2006. godine i do 2008. je pokrivao menadžerske funkcije u Korisničkim finansijama, Trezoru i Kontrolingu, prije nego što je postavljen za Direktora kontrolinga. Pridružio se Mađarskom Telekomu 2008. godine , gdje je radio na menadžerskim pozicijima u Kontroling direktoratu Mađarskog Telekoma. 2013. godine je postavljen za Direktora kontrolinga Mađarskog Telekoma, gdje je odgovoran za kontroling, izvještavanje, kontrolu ci-jena, troškova, trezor i upravljanje obrtnim kapitalom za kompanije Mađarskog Telekoma u Mađarskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Poziciju Pomoćnika Izvršnog direktora za finansije Crnogorskog Telekoma je preuzeo 1. septembra 2016. godine.

vladimir beraTovićPomoćnik izvršnog direktora za korporativne poslove

Rođen je 1970. u Podgorici. Diplomirao je međunarodni menadžment, a trenutno je na postdiplomskim studijama. Njegova 17 godina duga karijera u telekomunikacijama započeta je u crnogorskom operatoru mobilne telefonije Promonte-u (današnji Telenor). Posljednjih 10 godina u Telenoru obavljao je različite direktorske funkcije i bio je član top menadžmenta. Telenor je napustio sa pozicije direktora korpora-tivnih poslova, gdje je bio zadužen za odnose sa vladom, pravne i regulatorne poslove, interkonekciju i veleprodaju, i korporativnu komunikaciju. Njegova karijera u Crnogorskom Telekomu započela je u septembru 2010. godine na mjestu savjetnika predsjednika Odbora direktora. Za direktora korporativnih poslova imenovan je u novembru, 2010. godine. Pokrivao je poziciju pomoćnika izvršnog direktora za korporativne poslove, uključujući i oblast veleprodaje.

Do 31. jula 2016. godine, gospodin Ruediger Schulz je bio na poziciji Izvršnog direktora i Predsjednika Izvršnog upravnog odbora, kada je prestao njegov radni odnos u kompaniji uz obostranu saglasnost.

Do 31. avgusta 2016. godine, gospodin Manfred Knapp je bio na poziciji Pomoćnika izvršnog direktora za finansije, kada je prestao njegov radni odnos u kompaniji uz obostranu saglasnost.

18


19



naša vizija

U svijetu brzih promjena, mi smo vaš prvi izbor za digitalni način životagdje god da ste i šta god da radite;sa željom da budemo najbolji.

naša sTraTegija

Ambicija Crnogorskog Telekoma ostaje ta da bude vodeća telekomuni-kaciona kompanija u Crnoj Gori i da nastavi da pruža usluge najboljeg kvaliteta svojim korisnicima. U 2016. godini, Crnogorski Telekom je nastavio sa uspješnim sprovođenjem Korporativne strategije koja je definisana u 2015. godini. Strateški okvir ove strategije podrazumijeva pružanje najboljeg korisničkog iskustva zasnovanog na našoj modernoj, superiornoj mrežnoj infrastrukturi, i bazira se na sljedeća tri strateška stuba: tehnološki lider najbolje korisničko iskustvo Širenje poslovanja tehnološki lider

Crnogorski Telekom, kao najveća telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori, nastavlja sa investicijama kako u mrežu tako i u prateće IT sisteme, sa ciljem jačanja svog tehnološkog vođstva, sa fokusom na FTTH, 4G, Hibridni pristup i najbolje IT sisteme.U fiksnoj telefoniji, 2016. godinu smo završili sa više od 55.000 domaćinstava pokrivenih sa FTTH, od kojih skoro 14.000 domaćinstava koristi mogućnost da bude povezano na super brzu optičku mrežu.U mobilnoj telefoniji, Crnogorski Telekom je uspješno završio aukciju spektra u 2016. godini i osvojio paket koji nam garantuje superiornost naše mobilne mreže za narednih 15 godina. Uporedno ispitivanje sve tri mobilne mreže izvršeno od strane internacionalne kompanije P3 Communications rezultiralo je sa sertifikovanjem CT-a kao operatora sa najboljim rezultatima drugu godinu zaredom.Telekom će nastaviti da ulaže u svoju mrežnu infrastrukturu, kao osnovu za vrhunski kvalitet usluge i najbolje korisničko iskustvo.

najboLje korisničko iskustvo

Nakon veoma intenzivne 2015. godine, tokom koje smo završili nekoliko značajnih investicionih projekata kao što su All-IP migracija, uvođenje novih IT sistema, pokretanje Hibridnog pristupa itd, što je dodatno ojačalo našu superiornu mrežu, u 2016. godini smo se fokusirali da pretočimo naše tehnološko liderstvo u najbolje korisničko iskustvo.U 2016. godini smo pokrenuli Magenta 1, proizvod koji kombinuje sve naše usluge u jednom paketu: fiksnu mrežu, internet, Ekstra TV i mo-bilnu mrežu. Ukratko: Najbolje iz Telekom svijeta u jednom paketu! Ovaj proizvod je ostvario odlične rezultate, pa je na kraju godine skoro 12% crnogorskih domaćinstava koristilo Magenta 1 paket .

Budući da smo dio industrije koja se brzo mijenja, to snažno utiče na način na koji poslujemo i na koji ispunjavamo očekivanja naših koris-nika, koja se takođe mijenjaju i rastu veoma brzo. Zato smo proaktivno radili na obezbjeđivanju dodatnih pogodnosti za naše korisnike u cilju povećanja njihovog zadovoljstva, nudeći jednostavne i inovativne ponude. Takođe, radimo na tome da smo dostupniji našim korisnicima, kroz što više različitih kanala, sa posebnim osvrtom na online komuni-kaciju. Naša nova Telekom.me aplikacija je odličan primjer kanala koji ispunjava očekivanja korisnika, budući da smo dobili odličnu povratnu informaciju za ovu aplikaciju od strane naših korisnika. Crnogorski Telekom je takođe pokrenuo OTT TV aplikaciju u 2016. godini, ostvario značajna poboljšanja na Webshop-u, a nastaviće da unaprjeđuje ove aplikacije i druge tačke dodira sa korisnicima, kako bi pružili najbolje korisničko iskustvo.

širenje posLovanja

Crnogorski Telekom je prepoznat kao preferirani izbor za najuspješnije kompanije iz ostalih industrija poput bankarstva, hotelske industrije i mnogih drugih. ICT usluge i prodaja uređaja na rate nastavljaju da budu važan dio našeg poslovanja. Mi smo preferirani izbor na ICT tržištu, sa sve većom mrežom naših poslovnih korisnika od značaja, koji su vrhun-ski brendovi u svojim oblastima. Naš Premium program, koji realizujemo u saradnji sa Hipotekarnom bankom, uspješno je završio još jednu godinu, sa konstantnim unaprjeđenjima za korisnike. Pored učešća u najvažnijim investicionim projektima u zemlji, prisutni smo i na tržištu softvera i aplikacija, uz stalnu eksploataciju novih mogućnosti za rast naše kompanije. Biti tehnološki lider koji stvara na-jbolje korisničko iskustvo i uvijek je otvoren za prilike za širenje poslovan-ja, predstavlja našu dugoročnu ambiciju i omogućiće nam da zadržimo našu lidersku poziciju na crnogorskom telekomunikacionom tržištu.

20


reGuLatorno okruženje

Regulatorno okruženje karakteriše sprovođenje Zakona o elektronskim komunikacijama, zasnovanom na EU regulatornom okviru iz 2009. go-dine, kao i nizu podzakonskih akata donijetih u skladu sa Zakonom. Cilj novog regulatornog okvira je obezbjeđivanje konkurentnosti na tržištu kao i veći stepen zaštite prava potrošača.

Od svih veleprodajnih usluga koje su ponuđene tržištu, po osnovu rješenja o operatoru sa značajnom tržišnom snagom za 2010, 2013, i 2015. godinu, najviše interesovanja je iskazano za zakup kablovske infrastrukture.

Obaveza troškovnog računovodstva i računovodstvenog odvajanja je implementirana za fiksne i mobilne usluge. Revidirani izvještaji za 2015. godinu, koji se zasnivaju na modelu dugoročnih inkrementalnih troškova (LRIC), su odobreni u oktobru 2016. godine od strane Agencije za elek-tronske komunikacije i poštansku djelatnost.

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je 2013. godine završila drugu rundu analize sedam relevantnih tržišta koja su već analizirana u 2010. godini. Crnogorski Telekom je ponovo proglašen operatorom sa značajnom tržišnom snagom na svih sedam tržišta. Pored toga,u 2012. godini, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je primijenila Test tri kriterijuma na dva maloprodajna tržišta: broadband usluge i mobilne usluge kako bi ustanovila da li su tržišta podložna prethodnoj regulaciji. Ustanovljeno je da je maloprodajno tržište mobilnih usluga dovoljno konkurentno, dok je na tržištu fiksnih broadband usluga Crnogorski Telekom određen kao operator sa značajnom tržišnom snagom (SMP). Nakon potvrdjivanja Regulatornih izvještaja za fiksnu mrežu za 2015. godinu, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je u trećoj uzastopnoj godini izvršila regulaciju maloprodajnih cijena na troškovnoj osnovi sljedećih servisa koji se pružaju na fiksnoj lokaciji: pristup mreži, broadband usluge, kao i govorne usluge (lokalni, nacionalni i međunarodni pozivi) na troškovnoj osnovi. Usaglašavanje cijena je podrazumijevalo snižavanje na osnovu rezultata troškovnog modela Crnogorskog Telekoma za 2015. godinu.

Univerzalni servis

Univerzalni servis (US) je komercijalno pušten u decembru 2011. godine, ali bez značajnog interesovanja korisnika za servis. Međutim, nakon uvođenja promjena u regulatornom okviru Univerzalnog servisa interesovanje korisnika se značajno povećalo, posebno za govorne usluge i pristup internetu. Interesovanje za usluge US informacije i imenik nije bilo značajno. Stoga su crnogorski operatori refundirali brisati značajan iznos neto troška operatora univerzalnog servisa (USO) za period 2011-2015. godine. Nakon javnog tendera za odabir opera-tora Univerzalnog servisa za period 2016 - 2021. godine, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je odredila Crnogorski Telekom kao operatora Univerzalnog servisa za pristup mreži, govorne usluge i usluge pristupa internetu. Interesovanje za usluge koje pruža Crnogorski Telekom kao USO bilo je veće nego u prethodnom periodu. Pored tri lokacije koje su preuzete od prethodnog operatora Univerzalnog servisa, Crnogorski Telekom pruža usluge još na četiri lokacije. Jedna od ovih lokacija, Medun u blizini Podgrice, zahtijevala je nadogradnju sa 2G na 3G u cilju pružanja usluga u skladu sa opsegom usluga Univerzalnog servisa za koje je Crnogorski Telekom određen.

Osim toga, Crnogorski Telekom je u procesu ispunjavanja neophodnih preduslova za izgradnju četiri nove lokacije, ali se očekuje interesovanje korisnika za usluge za još tri lokacije.

Prenosivost brojeva

Servis prenosivosti brojeva je komercijalno pušten 2011. godine. Interesovanje za servis se značajno smanjilo u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu (17.45%). Ovu uslugu uglavnom koriste korisnici mobilne mreže. Više od jedne trećine ukupnog broja pretplatnika koji su ovu uslugu koristili 2016. godine prenijeli su broj u mobilnu mrežu Crnogor-skog Telekoma.

Regulatorne naknade

Prema važećim propisima, Crnogorski Telekom plaća naknade za nad-zor tržišta i korišćenje radio frekvencija, numeracija i adresa.

Radio-frekvencijski spektar

Na multi-band aukciji za 800/2600 MHz i 900/1800/2100 MHz organi-zovanoj u julu 2016. godine, Crnogorski Telekom je obezbijedio paket resursa koji će osigurati njegovu poziciju u mobilnom segmentu za narednih 15 godina, kao i obezbijediti osnovu da Crnogorski Telekom ojača poziciju tehnološkog lidera na tržištu.

Zajedničko korišćenje infrastrukture

Referentna interkonekciona ponuda (RIP) definiše uslove kolokacije za potrebe interkonekcije koja je ostvarena u okviru Crnogorskog Tele-koma. Ovo uključuje iznajmljivanje prostora u zgradama, na stubovima i kablovskoj kanalizaciji. Uslovi Referentne interkonekcione ponude su važeći samo za operatore koji zahtijevaju interkonekciju/pristup, dok je korišćenje infrastrukture od strane operatora za druge svrhe predmet komercijalnih pregovora. Pored Referentne interkonekcione ponude, Referentna ponuda za pristup razvezanoj lokalnoj petlji definiše uslove kolokacije u svrhu razvezivanja lokalne petlje, uključujući i zakup pro-stora za kolokaciju u okviru prostorija Crnogorskog Telekoma i kanali-zacione infrastrukture. Regulisana cijena za zakup telekomunikacione kanalizacije ne podstiče investiranje u nove kapacitete.

Terminacija poziva

Na osnovu odgovarajućih SMP rješenja, usvojenih od strane Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost decembra 2016. godine, naknade za terminaciju poziva u fiksnoj mreži (FTR) su sman-jene sa 0,94 na 0,8 centi/min (za pojedinačni tranzit), dok je naknada za terminaciju u mobilnoj mreži (MTR) nakon potvrđivanja Regulatornih izvještaja iz 2015. godine za sva tri operatora smanjena sa 1,18 centi na 1,06 centi/min.

Razvoj regulatornog okvira

U procesu implementacije Zakona o elektronskim komunikacijama iz 2013. godine, Vlada, resorna ministarstva i nacionalni regulator će raditi na daljem razvoju regulatornog okvira kroz usklađivanje postojećih podzakonskih akata i donošenja novih. U 2017. godini, nacionalni regulator planira da izvrši analize četiri relevantna tržišta predvidjena Preporukom Evropske Komisije iz 2014. godine kao tržišta podložna prethodnoj regulaciji.

21



23



promoCije i ponudeFizička Lica

Postpejd

Crnogorski Telekom je u 2016. godini redizajnirao kompletnu postpejd ponudu. Cilj je bio povećati konkurentnost.

Postpejd tržište već je uveliko nudilo tarife sa raznovrsnim sadržajem: minuti i poruke ka svim mrežama, minuti u mreži i internet. Sa druge strane, tarifni paketi iz ponude CT-a bazirali su se na minutima ka svim mrežama; ostatak ponude baziran je na dodatnim opcijama. Samim tim su tarife CT-a bile manje konkurentne, pa je redizajn portfolija bio neophodan.

U aprilu 2016. kreirane su Max tarife koje uključuju minute i poruke ka svim mrežama, neograničene minute u mreži i najviše interneta za najbrži surf u 4G mreži. Akcenat je stavljen na promociju 4G mreže i najbolju pokrivenost, pa su se kampanje bazirale na dodatnim internet resursima u svim Max paketima.

Max tarife doprinijele su povećanju profitabilnosti, a ujedno se povećalo i zadovoljstvo korisnika.

Pripejd

Pripejd tržište je dinamično i karakteriše ga jaka konkurencija. Sva tri operatera kontinuirano se nadmeću različitim ponudama ne bi li skrenuli pažnju i privukli korisnike.

U 2016. godini, u duhu globalnih kretanja i sve veće internet potrošnje, CT je redizajnirao ponudu pripejd opcija stavljajući fokus na internet. Kreiran je novi set opcija pod nazivom ILI-ILI, sa segmentnim pristupom: jedan fokusiran van mreže, jedan usmjeren na mrežu i dva fokusirana na internet. Svaki od segmenata, a time i svaka od opcija, uključuje atraktivan nivo saobraćaja. Nove ILI-ILI opcije usmjerene su na mlađe ciljne grupe.

Sa novom ILI-ILI platformom povećao se broj korisnika koji koriste dodatne opcije kao i zadovoljstvo korisnika, a redizajn ponude doveo je i do veće profitabilnosti segmenta.

Ponovno pokretanje brendiranog proizvoda - VOLIM pripejd tarifa

CT je redizajnirao VOLIM tarifu, ponudu uvedenu u saradnji sa kom-panijom Voli, najvećim maloprodajnim lancem u zemlji. Novi predlog ponude kreiran je sa ciljem povećanja profitabilnosti pripejd usluga i održavanjem stabilne baze korisnika kroz ovo partnerstvo, oslanjajući se na novi kanal. Sve se dešavalo u samom maloprodajnom objektu, na kasi. Svaka kupovina u vrijednosti od 10 € donosila je po 2 € dopune Volim pripejd računa. Dobitak uz uobičajene aktivnosti, dopuna na licu mjesta – sve je to uticalo na zadovoljstvo korisnika. Ponuda je startovala u septembru, a do kraja 2016. godine bilo je 14 hiljada korisnika koji su pomogli da učešće CT-a na tržištu bude stabilno.

Magenta 1

Četvrti kvartal 2015. godine bio je težak period za CT zbog jakog ulaska konkurencije. U 2016. godini koristili smo konkurentsku prednost, našu poziciju na tržištu i mogućnosti novog sistema naplate za pokretanje naše prve konvergentne ponude: Magenta 1 – servisi fiksne i mobilne mreže, sve u jednom paketu.

Značajan udio CT-a na tržištu fiksnih servisa i dobra pozicija u mobilnom segmentu, omogućavaju veliki rast u mobilnom segmentu i veoma dobru prevenciju fluktuacije baze korisnika koji imaju sve naše fiksne servise u jednom paketu. Magenta 1 je lansirana krajem januara, a do kraja 2016. godine bilo je 24.000 korisnika, što je 12% domaćinstava u Crnoj Gori. Imali smo 20 hiljada novih postpejd SIM kartica i povećanje postpejd tržišnog udjela za 5%.

TVzaSVE

Tokom 2016. tržište TV provajdera u Crnoj Gori je značajno izmijenjeno usljed spajanja i akvizicija izvršenih u posljednje vrijeme.

U takvom okruženju, CT koristi priliku za dalji rast sarađujući sa Radio-difuznim centrom. Ishod je bio TVzaSVE, digitalna TV ponuda zasnovana na DVB-T2, sa 97% pokrivenosti stanovništva, proizvod uglavnom namijenjen za ruralna područja i vikendice.

Ponuda je bila komplementarna našem IPTV servisu i omogućila nam da ponudimo sadržaj koji nije prisutan na našoj IPTV platformi. Kampanja je startovala sredinom avgusta i do kraja 2016. godine TVzaSVE već je imao 3.500 korisnika.

24


pravna Lica

Postpaid

U 2016. godini, nastavili smo sa novim tarifnim portfolijom, pod nazivom “Smart Biznis”, kako bi zadržali poziciju CT-a u ovom segmentu. Do kraja 2016. godine, više od 17 hiljada korisnika je migriralo na nove pakete.

Tokom cijele godine, poseban fokus je posvećen SOHO segmentima. Cilj je bio da se poveća učešće CT-a u ovom segmentu i da se djelimično kompenzuje smanjenje prihoda u segmentima Ključnih i Velikih računa.

Roming

U cilju zaštite kupaca koji koriste usluge u romingu, CT je nastavio sa promocijom roming karata za internet podatke. Uvođenje novih “Travel & Surf” opcija dodatno je poboljšalo našu poziciju u ovom segmentu.

Fiksni segment

Snažne aktivnosti telefonske prodaje tokom cijele godine su pomogle da se održi stabilan broj fiksnih broadband priključaka na 8.100.

Magenta 1 Business

U septembru 2016. godine, uvedena je FMCC ponuda pod nazivom Ma-genta 1 Business. Oni su predstavljali alat za akviziciju korisnika mobilne i alat za zadržavanje korisnika fiksne telefonije i način da naša ponuda postane atraktivnija, posebno za segmente MSP i SOHO. Kao rezultat toga, imali smo više od 500 aktivnih korisnika na kraju godine.

Integris (ICT)

Integris nastavlja svoj dobar razvoj iako su prihodi u odnosu na pre-thodnu godinu bili niži. Profitabilnost je veća zahvaljujući daljem rastu u dijelu kontrolisanog prihoda od usluga. Veliki napredak je ostvaren u hotelskom/rekreativnom segmentu i bankarstvu.U decembru 2016. godine, CT potpisao ugovor sa Ministarstvom pravde za pružanje rješenja za praćenje zatvorenika preko elektronskih narukvica.

25


ljudski resursi

Ljudski resursi

Zadovoljstvo zaposlenih- Rezultati ankete iznad prosjeka Evrope

Crnogorski Telekom, kao dio Deutsche Telekom Grupe, redovno spro-vodi Pulse Check ankete za ispitivanje zadovoljstva zaposlenih. Odgovori i povratne informacije nam služe da unaprijedimo radnu atmosferu što se direktno reflektuje na zadovoljstvo korisnika, na koji način unapređujemo vrijednost našeg Brenda. Pulse Check ankete nam pokazuju u kojim segmentima nastavljamo da jačamo i razvijamo strategiju Kompanije, a gdje je pak potrebno primijeniti dodatne mjere poboljšanja.

Junska anketa, sa stopom izlaznosti od 74%, pokazala je značajan na-predak po pitanju priznanja za rad koje zaposleni osjećaju prilikom obavl-janja svakodnevnih zadataka, kao i kada je riječ o uspješnom uspostav-ljanju balansa između privatnih i poslovnih obaveza i razumijevanju promjena u Kompaniji. Intenziviranjem kanala komunikacije pokušavamo obezbijediti nesmetan protok tačnih informacija, što je osnov za jačanje povjerenja unutar Crnogorskog Telekoma. Rezultati ankete sprovedene u novembru 2016, sa izuzetnom stopom izlaznosti od 82%, pokazali su da je zadovoljstvo zaposlenih u Crnogorskom Telekomu znatno iznad prosjeka Evrope. Naime, nastavili smo da bilježimo pozitivne trendove, što se naročito odnosi na zadovoljstvo priznanjem, kvalitet liderskog stila kao i na sveukupno zadovoljstvo radom u Kompaniji, čime samo dodatno dokazujemo da smo jedan od najpoželjnijih poslodavaca u zemlji.

Kontinuirano se trudimo da uspostavimo jasnu vezu između rezultata ovih istraživanja i konkretnih mjera koje preduzimamo, slijedeći potrebe i očekivanja koja zaposleni iskazuju, u kom smislu smo organizovali treninge za različite ciljne grupe zaposlenih, kao i obuke dizajnirane da podrže prilagođavanje sve zahtjevnijem tržištu telekomunikacija i omoguće pružanje najboljeg korisničkog iskustva.

Ulaganja u zaposlene

Slijedeći našu strategiju za obuke i razvoj zaposlenih, u 2016. godini smo nastavili sa značajnim ulaganjima kada je riječ o razvoju zaposlenih, fokusirajući se na relevantne biznis vještine i trening ponude dizajnirane za ciljne grupe, dok smo posebnu pažnju posvetili digitalnim trenizima. Na osnovu navedenih smjernica, trening potreba koje se identifikuju početkom godine, kao i na osnovu rezultata ankete o zadovoljstvu zaposlenih, tokom 2016. godine smo sproveli značajan broj različitih programa uživo (tzv. F2F obuka).

Pored pomenutih programa, a u okviru dostupnog DT portfolija, određen broj zaposlenih je imao licencu za pristup digitalnim programima uz pomoć čega smo uspjeli značajno da povećamo procenat korišćenja digitalnih u odnosu na uživo organizovane treninge, u skladu sa prior-itetima Deutsche Telekoma. Kao rezultat gore navedenog, navodimo značajne činjenice koje su obilježile 2016.godinu :Preko 400 zaposlenih učestvovalo u trening programima, odnosno više od 75% organizacije12.209 trening sati 29% - 71% odnos digitalnih i F2F trening sati (odnos u 2015.godini: 18% digitalni - 82% F2F)Odlične povratne informacije (evaluation rates) sa treninga

Crnogorski Telekom posvećuje posebnu pažnju i obukama iz zaštite na radu shodno Zakonom propisanoj obavezi, pa je tokom 2016.godine obuku iz ove oblasti prošlo oko 170 zaposlenih, dok je u istom periodu oko 50 zaposlenih sertifikovano za pružanje prve pomoći, kao rezultat uspješno obavljene obuke iz ove oblasti.

Kao što je to bio slučaj i 2015.godine, Crnogorski Telekom je u 2016. godini nastavio da rješava stambene potrebe zaposlenih kao i da ulaže značajna finansijska sredstva u zdravstvene i rekreativne programe i obezbjeđuje čitav niz benefita za zaposlene, što je rezultat uspješne saradnje sa sindikatom.

26


Odnosi sa sindikatom

Pregovori sa sindikatom koji su vođeni tokom 2016.godine okončani su potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma i aneksa kolektivnog ugovora u decembru 2016. godine, čime su socijalni partneri postigli razumi-jevanje po pitanju tema koje su predmet kolektivnog ugovora čime je dat značajan doprinos ostvarenju finansijskih očekivanja po pitanju ličnih troškova, stabilnosti radnopravnih odnosa ali i većem fokusu svih zaposlenih na bolje korisničko iskustvo. Takođe, u saradnji sa sindikatom su revidirana pravila raspodjele stambenih potreba u namjeri da se obez-bijedi pravna sigurnost i predvidljivost tog procesa što je u zajedničkom interesu svih. Krajem 2016.godine je na osnovu sporazuma sa sindi-katom, realizovan program sporazumnog prestanka radnog odnosa.

Transformacije i promjene – orjentacija na biznis

- organizacioni razvojKonstantno unapređenje organizacione strukture nije izostalo ni u 2016.godini budući da je krajem jula 2016.godine stupila na snagu nova organizaciona struktura koja je rezultat potreba tržišta i naše ambicije da na te potrebe odgovorimo na što efikasniji način.

- Međunarodni projektiNastavili smo da budemo aktivni u inicijativama i aktivnostima na polju razvoja saradnje i razumijevanja u okvirima poslovne zajednice i po-slovnih udruženja dajući veliki doprinos razmjenom iskustava u primjeni nacionalnih propisa i prijedlozima za njihovo unapređenje.

Future Operating Model – FOM projekat – Nova DT HR organizacija će se implementirati u “light” verziji u Crnogorskom Telekomu, što u ovom momentu podrazumijeva korišćenje online treninga iz DT portfolija, za sve nivoe zaposlenih u Kompaniji.

ONE ERP – Travel management modul - implementacija DT platforme (My portal) za putne naloge i troškove blagajne za sve zaposlene u kompaniji.

Aramis Projekat – globalni projekat Deutsche Telekom-a čiji je cilj uvođenje jedinstvenog HR-Servis Centra, za sva pitanja zaposlenih iz oblasti ljudskih resursa.

27


korporaTivna odgovornosT

korporativna odGovornost

Korporativna odgovornost je dio naše korporativne kulture već dugi niz godina. Ona je integralni dio svih naših poslovnih aktivnosti. Kao jedna od vodećih kompanija u zemlji, Crnogorski Telekom ima za cilj da se uključi u sve sfere koje su važne za crnogorsko društvo. Pored nastojanja da nudimo najsavremenije telekomunikacione usluge našim korisnicima, mi želimo da aktivno učestvujemo u razvoju zajednice u kojoj poslujemo i čiji smo dio.Crnogorski Telekom je kompanija koja je uvijek održavala ravnotežu između ekonomskih ciljeva, ciljeva životne sredine i društvenih ciljeva, dok smo istovremeno bili odgovorni za zajednicu i pozicionirali se na društveno odgovoran način. Oblasti na koje smo se fokusirali su: obra-zovanje, zdravstvo i životna sredina, kultura i podrška zajednici.

“Za svako dobro”

Treću godinu za redom Crnogorski Telekom je organizovao konkurs za donacije “Za svako dobro”, koji podržava društveno odgovorne projekte od posebnog značaja za zajednicu. Cilj projekta je podrška društveno odgovornim projektima koji doprinose dobrobiti zajednice, angažovanju važnih učesnika i sticanju njihovog povjerenja i povećanju transparent-nosti u društvenom angažmanu kompanije. U cilju postizanja transpar-entnosti i odabiru najboljih projekata, pored zaposlenih Telekoma, u selekciji nagrađenih projekata su učestvovali i predstavnici NVO “Fond za aktivno građanstvo”, crnogorske TV stanice “TV Vijesti” i lokalne kancelarije UNDP.Ukupan iznos sredstava za ovogodišnji konkurs je bio 30.000 eura.

Konkurs je bio otvoren za sve nevladine organizacije iz Crne Gore koje su mogle da prijave svoje projekte u oblastima obrazovanja, umjetnosti i kulture, zaštiti životne sredine i stvaranju jednakih mogućnosti za uključivanje u digitalno društvo.

Od 33 aplikanta, šest projekata je odabrano i nagrađeno sredstvima za implementaciju.“Mediteranski vrt” (Udruženje ljubitelja Gorice i prirode) - projekat za očuvanje prirodne ljepote brda Gorica“Izviđaštvo za sve” (odred izviđača Njegoš) - ekološki kampovi za djecu iz porodica u stanju socijalne potrebe“Cycletown” (Biciklo.me) - crowdsourcing web servis za poboljšanje biciklističkog iskustva u Podgorici“Jednaka šansa za sve” (Budi human) - onlajn crowdsourcing servis, donacije namijenjene ljudima kojima je potrebna pomoć za liječenje“Sunce tebi, suncemeni” (Fondacija Ognjen Rakočević) - stručna pomoć za djecu sa autizmom“Zajedno do logopedskog kabineta” (Nova nada Žabljak) - stručna podrška za djecu sa smetnjama u razvoju

Digitalna odgovornost

Kao vodeći broadband provajder u zemlji, Crnogorski Telekom ima od-govornost da obezbijedi i promoviše korišćenje modernih tehnologija u cilju poboljšanja kvaliteta života građana Crne Gore u digitalnom svijetu.

Deset godina za redom, Crnogorski Telekom pruža besplatan pristup ADSL internetu svim predškolskim institucijama, osnovnim i srednjim školama u zemlji. Tokom 2016. godine, oko 150 crnogorskih škola je koristilo ove povoljnosti. Projekat je realizovan u saradnji sa Ministarst-vom prosvjete i nauke.

U 2016. godini Crnogorski Telekom je bio veoma aktivan u promociji i podsticanju crnogorske start-up zajednice i mladih preduzetnika. Za-jedno sa Hub:raum-om, centrom za inovacije Deutsche Telekom grupe, promovisali smo WARP program, koji nudi sve potrebne alate i resurse za mlade inovatore za razvoj, mjerenje i komercijalizovanje svojih usluge kako iz tehničke tako i poslovne perspektive.

Telekom je takođe podržao Spark.me, jednu od najpoznatijih tehnoloških/poslovnih konferencija u regionu Balkana pa time dalje pruža podršku obrazovnim naporima na polju digitalizacije.

Tokom 2016. godine, Crnogorski Telekom se pridružio projektu Deutsche Telekoma, “Sea hero““ – inovativnoj mobilnoj igri, prvoj takve vrste u svijetu koji doprinosi naučnoj zajednici u borbi protiv demencije. Inicijativa Telekoma u Crnoj Gori je podržana od strane Kliničkog centra Crne Gore, Medicinskog fakulteta i Ministarstva zdravlja Crne Gore. Posle samo dvije nedjelje nakon lansiranja, više od milion ljudi širom svi-jeta je igralo ovu kako zanimljivu tako i korisnu igru, a, takođe, pomogli su prikupljanju podataka, za koje bi klasični metodom prikupljanja bilo potrebno 1.500 godina.

29


korporaTivna odgovornosT

Sport, muzika i kultura pokreću Ijude

Naša sponzorska platforma se fokusira na sport, muziku i kulturu - što je savršeno za naglašavanje našeg slogana “Podijeli doživljaj” i pruža širok spektar nezaboravnih trenutaka koji se mogudijeliti sa drugima.

U okviru kompanijske strategije sponzorstva, sport ima posebno mjesto, budući da je to važno područje za razvoj zdravog, modernog i naprednog društva. Kompanija je zlatni sponzor crnogorske fudbalske reprezentacije i generalni sponzor Telekom Prve crnogorske fudbal-ske lige. Osim toga, 2016. godine Telekom je podržao i bio sponzor košarkaškog kluba Budućnost.Muzika je jedna od glavnih oblasti u okviru naše sponzorske strategije s obzirom da se muzika smatra univerzalnim jezikom za sve generacije. Sponzorisali smo brojne muzičke događaje i aktivnosti u 2016. godini. Podržali smo Southern Soul festival u Ulcinju i After Beach Parties koje se održavaju duž crnogorske obale.

Zaštita životne sredine i energetska efikasnost

U 2016. godini, Crnogorski Telekom je nastavio primjenu niza mjera za uštedu energije kako bi svoje poslovanje učinio energetski efikasnijim. Više od 80% zaposlenih u Crnogorskom Telekomu ima pristup sele-ktivnom sakupljanju otpada. Zahvaljujući ovoj inicijativi, tokom 2016. godine, 1498kg papira, 21kg plastike i 5kg konzervi je prikupljeno i reciklirano.

U martu 2016. godine, kompanija je učestvovala u akcijama “Sat za našu planetu” i “Dan planete Zemlje” s ciljem podizanja svijesti o pitanjima klimatskih promjena. Kompanija konstantno promoviše korišćenje održivih rješenja među svojim korisnicima i zaposlenim poput promocije primanja računa preko e-maila, onlajn registracije umjesto popunjavanja papirnih formulara, itd.

Crnogorski Telekom posjeduje tri bazne stanice posljednje generacije koje koriste obnovljive izvore energije, snagu sunca i vjetra. Projekat je dio šire kompanijske inicijative za razmatranje pitanja globalnog zagri- javanja i zaštite životne sredine.

Podrška zajednici

Pored donatorskog konkursa “Za svako dobro”, u 2016. godini Telekom je podržao niz inicijativa koje se bave problemima socijalno ugroženih grupa i promocijom dobrih djela za našu zajednicu.

Naša podrška zdravstvenom sistemu Crne Gore, i Kliničkom centru Crne Gore, najvažnijoj javnoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji, nastaviljena je kroz tri važne donacije:

EUR 12 500 za adaptaciju Centra za digestivnu hirurgijuEUR 2 500 za laparoskopske instrumente za “GAK”EUR 1 500 za obnovu hola Instituta za dječje bolestiEUR 1 000 za rekonstrukciju klinike za hemoterapiju-onkologiju u okviru Instituta za dječje bolesti

U saradnji sa Fondacijom “Budi human”, kompanija je otvorila liniju za donacije 14543 za pružanje podrške građanima Crne Gore kojima je potrebna pomoć u prikupljanju sredstava za liječenje.

Volontiranje

U 2016. godini kompanija je nastavila da organizuje dobrovoljne akcije davanja krvi. U saradnji sa crnogorskim Centrom za transfuziju krvi, naši zaposleni su donirali krv i pomogli da se podigne svijest o ovom važnom društvenom pitanju.

U 2016. godini organizovane su tri humanitarne akcije zaposlenih kako bi se pomoglo ljudima u nevolji. Zaposleni su prikupili hranu i odjeću po-vodom Međunarodnog dana porodice. Prikupljena sredstva su predata Crvenom krstu Crne Gore u Podgorici, koji ih je distribuirao porodicama u stanju socijalne potrebe. Takođe, u aprilu 2016. godine povodom Međunarodnog dana knjige, zaposleni u organizaciji su prikupljali knjige za školsku biblioteku na Bioču. U okviru tradicionalne novogodišnje za-bave, zaposleni su organizovali dobrotvornu lutriju i prikupljena sredstva donirali za rekonstrukciju Dječje klinike za hemo-onkologiju u Podgorici.

Nagrade

U novembru 2016. godine Unija poslodavaca Crne Gore je dodijelila Crnogorskom Telekomu godišnju nagradu za društvenu odgovornost za 2016. godinu, u oblasti „Podrška zajednici“, za projekat “Za svako dobro”.

30


Crnogorski Telekom a.d. podgoriCaFinansijski izvještaji sastavljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja za godinu završenu 31. decembra 2016.

32


sadržaj

StranaFinansijski izvještaji: Izvještaj nezavisnog revizora 31Izvještaj o finansijskom položaju 33Izvještaj o ukupnom rezultatu 34Izvještaj o tokovima gotovine 35Izvještaj o promjenama na kapitalu 36

Napomene uz finansijske izvještaje 37-83

33


Finansijska 2016. godina

izvješTaj o finansijskom položaju

iznosi u eUr

na dannapomena 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

aKTivaStalna imovinaNekretnine i oprema 5 78,685,483 79,372,638Nematerijalna ulaganja 6 52,711,701 23,695,840Dugoročni krediti i ostala potraživanja 7 11,166,351 11,665,471

Ukupna stalna imovina 142,563,535 114,733,949

obrtna imovinaZalihe 8 1,300,987 2,687,352Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 9 31,821,262 27,852,880Kratkoročni finansijski plasmani 10 - 35,000,000Gotovina i gotovinski ekvivalenti 11 6,552,017 9,215,671Izdvojena novčana sredstva 12 1,116,877 1,069,146Ukupna obrtna imovina 40,791,143 75,825,049Ukupno aktiva 183,354,678 190,558,998

PaSivaKapital i rezerve pripisive akcionarimaAkcijski kapital 14 123,857,700 123,857,700Neraspoređena dobit 9,448,058 19,241,137Ukupan akcijski kapital i rezerve 133,305,758 143,098,837

oBaveZeDugoročne obavezeOdložene poreske obaveze 17 2,476,483 2,263,822Dugoročne finansijske obaveze 18 1,320,968 -Rezervisanja 16 502,330 598,505Ukupne dugoročne obaveze 4,299,781 2,862,327

Kratkoročne obavezeObaveze prema dobavljačima i ostale obaveze 15 35,852,593 41,538,721Kratkoročne finansijske obaveze 18 7,824,314 -Obaveze za porez na dobit 1,241,367 1,710,685Rezervisanja 16 830,865 1,348,428Ukupne kratkoročne obaveze 45,749,139 44,597,834Ukupne obaveze 50,048,920 47,460,161

Ukupno pasiva 183,354,678 190,558,998

Napomene na stranama od 31 do 83 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Ovi finansijiski izvještaji su odobreni od strane Odbora direktora Crnogorskog Telekoma A.D. 27. mart 2017 godine i u njihovo ime potpisani su od strane:

Milija Zeković Vladimir Ivanovski Izvršni direktor Finansijski direktor

34


izvješTaj o ukupnom rezulTaTu

Iznosi u EUR

za godinu završenu 31. decembranapomena 2016 2015

Prihodi

Usluge fiksne telefonije i interneta 19 a 47,729,557 53,561,361

Usluge mobilne telefonije 19 b 43,979,962 44,098,315Ukupni prihodi 91,709,519 97,659,676

ostali poslovni prihodi 20 397,988 1,292,199

troškovi poslovanjaTroškovi zaposlenih 21 (14,933,643) (19,295,302)Troškovi amortizacije i obezvređenja 22 (20,086,889) (17,667,829)Troškovi usluga drugih operatera 23 (8,251,632) (10,026,735)Nabavna vrijednost prodate telekomunikacione opreme (10,831,319) (8,953,588)Ostali troškovi poslovanja 24 (27,743,869) (26,322,496)Ukupno troškovi poslovanja (81,847,352) (82,265,950)

Dobit iz poslovanja 10,260,155 16,685,925

Finansijski prihodi 25 1,163,877 1,825,221 Finansijski rashodi 25 (563,079) (765,377)Finansijski prihodi -neto 600,798 1,059,844

Dobit prije oporezivanja 10,860,953 17,745,769

Porez na dobit 26 (1,454,032) (1,882,712)

Dobit tekuće godine 9,406,921 15,863,057

Ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - -

Ukupni sveobuhvatni prihod tekuće godine 9,406,921 15,863,057

Akcionarima društva 9,406,921 15,863,057

Zarada po akciji Društva u toku perioda (izražena u EUR po akciji)

- osnovna i čista 27 0.20 0.34


35



izvješTaj o Tokovima goTovine

(Iznosi u EUR)

za godinu završenu 31. decembranapomena 2016 2015

tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti

Gotovina generisana iz poslovnih aktivnosti 34 21,817,351 38,362,974Plaćene kamate 25 (18,849) (25,224)Plaćen porez na dobit (1,710,685) (2,557,277)neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 20,087,817 35,780,473

tokovi gotovine iz aktivnosti investiranjaNabavka osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 5,6 (47,352,805) (14,569,048)Povećanje kratkoročnih depozita u bankama 43,500,000 39,000,000Smanjenje kratkoročnih depozita u bankama (2,000,000) (39,000,000)Naplaćene kamate 415,609 899,262Prilivi od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 1,338,025 1,205,732

Smanjenje/(povećanje) dugoročnih kredita zaposlenima i ostalih potrazivanja 7 499,120 (794,811)neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja (3,600,051) (13,258,865)

tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranjaPlaćene dividende većinskim i manjinskim akcionarima 28 (19,156,565) (21,484,715)neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (19,156,565) (21,484,715)

neto povećanje/(smanjenje) gotovine i gotovinskih ekvivalenata (2,668,799) 1,036,893

Gotovina i gotovinski ekvivalenti na početku perioda 9,215,671 8,177,687Efekat kursnih razlika 5,145 1,091Gotovina i gotovinski ekvivalenti na kraju perioda 11 6,552,017 9,215,671


36


izvješTaj o promjenama na kapiTalu

akcijski kapital neraspoređena dobit Ukupno

stanje 1. januara 2015. godine 123,857,700 24,878,080 148,735,780 Dividende (Napomena 28) - (21,500,000) (21,500,000)Smanjenje kapitala (Napomena 14) - - -Dobit tekuće godine - 15,863,057 15,863,057 Ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - - -stanje 31. decembra 2015. godine 123,857,700 19,241,137 143,098,837

Dividende (Napomena 28) - (19,200,000) (19,200,000)Dobit tekuće godine - 9,406,921 9,406,921

Ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - - - stanje 31. decembra 2016. godine 123,857,700 9,448,058 133,305,758


37



1. opšTe informaCije

Crnogorski Telekom A.D. (u daljem tekstu: “Crnogorski Telekom“ ili “Društvo“), pruža usluge fiksne i mobilne telefonije, interneta i ostale telekomu-nikacione usluge u Crnoj Gori, kao i lokalne, nacionalne i međunarodne telefonske usluge, uz široku paletu drugih telekomunikacionih usluga koje uključuju mobilnu mrežu, internet, iznajmljene linije, mrežu za prenos podataka, usluge kablovske televizije i ostalih telekomunikacionih usluga u Crnoj Gori.

Društvo je akcionarsko društvo koje se kotira na Montenegro berzi (TECG). Magyar Telekom Plc. (u daljem tekstu: “Magyar Telekom”) je u 2005. go-dini postao većinski vlasnik sa 76,53% udjela. Skupština Akcionara Crnogorskog Telekoma A.D. je 30. aprila 2009. godine donijela odluku o spajanju njegovih kćerki kompanija T Mobile CG d.o.o. i Internet CG d.o.o. u ‘Crnogorski Telekom AD’.

Deutsche Telekom AG (“DTAG”) je krajnji kontrolni vlasnik Magyar Telekom Plc. sa 59,21% akcija u vlasništvu, a samim tim i krajnji vlasnik Društva.

Sjedište Crnogorskog Telekoma je u Podgorici, ulica Moskovska 29. Na dan 31. decembra 2016. godine, Društvo je imalo 573 zaposlenih (na dan 31. decembra 2015. godine 588 zaposlenih).

Istraga određenih konsultantskih ugovora

Kao što je i ranije navedeno, u toku obavljanja revizije finansijskih izvještaja Magyar Telekoma za 2005. godinu, PricewaterhouseCoopers Könyv-vizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft. (PwC) je identifikovao dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nisu bile jasno iskazane. U februaru 2006. godine, Odbor za reviziju Magyar Telekoma angažovao je White & Case LLP (“nezavisne istražitelje” ili “White & Case”), svoje nezavisne pravne savjet-nike, kako bi obavili unutrašnju istragu po pitanju da li je Magyar Telekom, ili neka njegova kompanija, izvršio plaćanja po osnovu ovih ili nekih drugih ugovora, potencijalno zabranjenih od strane Američkih zakona i regulativa, uključujući Dekret o postupcima strane korupcije („FCPA“), ili internu politiku društva. Odbor za reviziju je informisao američko Ministarstvo pravde („DOJ“) i američku Komisiju za hartije od vrijednosti („SEC“) i mađarski nadležni organ za finansijsku kontrolu o ovoj unutrašnjoj istrazi.

Odbor za reviziju je 2. decembra 2009. godine dostavio Odboru Direktora Magyar Telekoma „Izvještaj o istrazi Odboru za reviziju Magyar Telekoma“, od 30. novembra 2009. godine (Finalni izvještaj). Odbor za reviziju je nagovijestio da smatra da je pripremanjem finalnog izvještaja, a na bazi trenutnih dokaza, White & Case okončao svoju nezavisnu unutrašnju istragu.

38


Istraga određenih konsultantskih ugovora (nastavak)

Finalni izvještaj sadrži sledeće zaključke i dokaze koji su na raspolaganju Odboru za reviziju i njegovim savjetnicima:

Informacije koje je sakupio Odbor za reviziju i njegovi savjetnici u toku istrage pokazuje grubo nepoštovanje i nedostatak posvećenosti za uspostav-ljanje saglasnosti na najvišim nivoima Magyar Telekoma, Crnogorskog Telekoma i Makedonskog Telekoma tokom perioda za koji je sprovedena istraga.

Kao što je i ranije navedeno, u slučaju pomenutih ugovora, nema „dovoljno dokaza da se utvrdi da je EUR 7 miliona troškova vezanih za četiri kon-sultantska ugovora napravljeno za legitimne poslovne svrhe“ kao i da postoji „potvrdan dokaz da su pomenuti troškovi služili u neispravne svrhe“. Pomenuti ugovori nisu pravilno prikazani u finansijskim izvještajima Magyar Telekoma, kao ni njegovih relevantih zavisnih društava. Dva ugovora u ukupnom iznosu od EUR 2.88 miliona je zaključio Crnogorski Telekom i njegovo zavisno društvo, dok se druga dva ugovora odnose na druge članice Magyar Telekom Grupe.

2007. godine, Vrhovni državni tužilac Crne Gore obavijestio je Odbor direktora Crnogorskog Telekoma o svom zaključku da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage u Crnoj Gori ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje na osnovu kojih bi se u Crnoj Gori mogle podnijeti tužbe. Međutim, od 2007. godine Vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore je dostavljana sva nova dokumentacija, svi novi podaci, koji su postali dostupni Crnogorskom Telekomu a povezani su sa slučajem.

Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije i Kancelarija glavnog tužioca Mađarske počeli su istražne ativnosti koje su prethodno bile pred-met interne istrage. Ove istražne radnje se nastavljaju i svi relevantni partneri Crnogorskog Telekoma će nastaviti da sarađuju na ovim istragama.

DOJ i SEC su takođe počele svoje istražne aktivnosti koje su prethodno bile predmet interne istrage. Tokom 2011. godine Magyar Telekom je zaključio finansijsko poravnanje sa DOJ i SEC kako bi se zatvorila njihova dalja istraga. Ovim poravnanjem je zatvorena istraga koju su DOJ i SEC vodili u vezi sa učešćem Magyar Telekoma u pomenutom slučaju. 24. januara 2014. godine SEC je dao instrukciju svom braniocu da prekine sa daljim istražnim radnjama vezanim za korupciju u Crnoj Gori.

Na dan 31. decembra 2016. godine gore pomenute istrage nisu imale uticaja na finansijske izvještaje Društva.

39



2. pregled znaČajnih raČunovodsTvenih poliTika

Osnovne računovodstvene politike primjenjene za sastavljanje ovih finansijskih izvještaja navedene su u daljem tekstu. Ove politike su konzistentno primjenjene na sve prikazane godine, osim ako drugačije nije naznačeno.

2.1. Osnov za sastavljanje

Finansijski izvještaji Crnogorskog Telekoma su pripremljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (IFRS) koji su bili na snazi u periodu sastavljanja finansijskih izvještaja Društva i u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore. Finansijski izvještaji su sastav-ljeni u skladu sa konvencijom istorijskog troška modifikovanog za efekte procjene vrijednosti finansijskih sredstava namijenjenih prodaji.

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa IFRS zahtijeva primjenu izvjesnih ključnih računovodstvenih procjena. Ono, takođe, zahtijeva da ruko-vodstvo koristi svoje prosuđivanje u primjeni računovodstvenih politika Društva. Oblasti koje zahtijevaju prosuđivanje većeg stepena ili veće složenosti, odnosno oblasti u kojima pretpostavke i procjene imaju materijalni značaj za finansijske izvještaje objelodanjeni su u napomeni 4.

Društvo ima obavezu da vodi svoje računovodstvene evidencije i sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore (“Sl. list RCG”, br. 69/2005, „Sl. list CG“, br. 80/08 i 32/11), i posebno u skladu sa relevantnom zakonskom odlukom koja definiše obaveznu primjenu IFRS u Crnoj Gori (“Sl. list RCG”, br. 69/2002).

Finansijski izvještaji Društva su predloženi za odobrenje od strane Odbora direktora Društva. Godišnja Skupština akcionara, koja je ovlašćena da odo-bri i prihvati finansijske izvještaje, ima pravo da zahtijeva promjene prije prihvatanja. S obzirom da su većinski akcionari istovremeno i članovi Odbora direktora Društva koje predlaže finansijske izvještaje, vjerovatnoća potencijalnih izmjena zahtjevanih od strane Skupštine akcionara je mala, i takvih izmjena nije bilo u prošlosti.

Zvanična valuta u Crnoj Gori i funkcionalna valuta Crnogorskog Telekoma je Euro (EUR).

40


2.1.2. Promjene u računovodstvenim politikama i objelodanjivanjima

a) standardi, dopune i tumačenja važeći i usvojeni od strane Društva u 2016. godini

MSFI 11 (revidiran) Dopuna MSFI 11 izričito zahtijeva sticaocu interesa u zajedničkoj operaciji u kojoj se započinje biznis samo na osnovu svih prin-cipa poslovnih kombinacija po osnovu MSFI 3. Primena izmjenjenog standarda nije dovela do značajnih promjena u finansijskim izvještajima Društva.

Objava NaslovPrimjenljivo za Društvo od Promjene

Uticaj na predstavl-janju rezultata kom-panije poslovanja i finansijskom položaju

Izmjene i dopune MRS 1 Objelodanjivanje Inicijative 1. januar 2016

Amandmani će omogućiti da se pojednostavi objelodanjivanje u finansijkim izvještajima, sa fokusom na materijalnosti.

Bez materijalnog uticaja.

Izmjene i dopune MRS 16 i MRS 38

Razjašnjenje prihvatljive metode amortizacije 1. januar 2016

Metod amortizacije zasnovan na prihodima za materijalnu imovinu nije dozvoljen, dok za nematerijalnu imovinu postoji samo jedan razlog odbijanja kojim ovaj metod ne bi bio odgovarajući.


Izmjene i dopune MRS 16 i MRS 41 Nosioci zasada 1. januar 2016

Izmjene i dopune standarda se odnose na nosioce zasada

Nije relevantno za Društvo

Izmjene i dopune MRS 19Definisani benefit planovi – Doprinosi zaposlenih 1. januar 2016

Revidiranjem MRS 19, IASB ima za cilj da pojednostavi računovodstvo za doprinose zaposlenih ili trećih lica u definisanim benefit planovima. Pojednostavljno računovodstvo podrazumijeva da se takvi doprinosi pre-poznaju kao odbitak od tekućeg troška perioda u kojemu je pružena usluga ukoliko je iznos doprinosa nezavisan od broja godina u kojima se usluga pruža.


Izmjene i dopune MRS 27Metod kapitala u zasebnim finansijskim izveštajima 1. januar 2016

Standard je relevantan za MSFI posebne finan-sijske izveštaje


Izmjene i dopune MSFI 10, MSFI 12 i MRS 28

Investicioni Entiteti. Primjena konsolidacionog izuzetka 1. januar 2016

Investicioni subjekti nisu pokriveni MSFI 10 i stoga su izuzeti iz odredbi o konsolidaciji u ovom standardu. Izuzetak konsolidacija je potkrepljena u četiri tačke.


Izmjene i dopune MSFI 11

Računovodstvo za akvizicije interesa u zajedničkim operacijama 1. januar 2016

Kada se stiče interes u zajedničkoj operaciji u okviru koje aktivnost predstavlja biznis kao što je definisano u MSFI 3, sve principe na poslovne kombinacije računovodstva u MSFI 3 i drugim IFRS se primjenjuje, osim onih principa koje su u suprotnosti sa smjernicama u MSFI 11.

Budući da se amandmani odnose samo na buduće transakcije, nije moguće naprav-iti opštu izjavu o njihovom uticaju na predstavljanju rezultata kompanije operacija ili finansi-jskoj poziciji.

Godišnjeg poboljšanja ProjektaGodišnja Poboljšanja IFRS ciklusa 2010-2012 1. januar 2016 Pojašnjenje mnogih objavljenih standarda.


Godišnjeg poboljšanja ProjektaGodišnja Poboljšanja IFRS ciklusa 2012-2014 1. januar 2016 Pojašnjenje mnogih objavljenih standarda.


41



b) standardi, dopune i tumačenja koja nisu stupili na snagu i koji nisu ranije usvojeni od strane Društva

Određeni novi računovodstveni standardi, tumačenja i izmjene i dopune nisu obavezni na dan 31. decembar 2016. godine, i nisu ranije usvojeni od strane Društva. Procjena uticaja ovih novih standarda i tumačenja je navedena u nastavku.

Naziv standarda Priroda promjene Uticaj na finansijske izvještaje Datum primjene i odobrenje od EU

MSFI 9 Finansijski dokumenti

MSFI 9 se odnosi na klasifikaciju, merenje i prestanak priznavanja finansijskih sredstava i finansijskih obaveza i uvodi nova pravila za hedge računovodstvo.U decembru 2011. godine, u novem-bru 2013, a u julu 2014. godine, IASB je izmijenio standard kako bi dalje izmjene pravila klasifikacije i mjerenja i takođe uveo novi model umanjenja. Ovi poslednji amandmani su sada zaokružili novi standard o finansijskim instrumentima.

Usvajanje novog standarda i njegovim izmenama i dopunama će vjerovatno dovesti do promjena u finansijskim izveštajima Društva, u kojoj tačanoj mjeri trenutno se analizira.

Standard zamenjuje MRS 39 "Finansijski instu-menti"

Primjena novog standarda i njegovim izmenama i dopunama je potreban za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2018. Ranija primjena je dozvoljena.

Evropska unija je odobrila stan-dard i njegove izmjene i dopune.

MSFI 15 Prihod od ugovora sa kupcima uključujući Izmene i dopune MSFI 15

Osnovni princip novog standarda za kompanije je da priznaju prihod neza-visno od transfera roba ili usluga kupcu u iznosu koji odražava pretpostavku (plaćanje) u mjeri u kojoj kompanija očekuje da će biti ovlaćena u razmjeni roba i usluga. Novi standard će takođe u proširenom objelodanjivanju prihoda, pružiti upute za transakcije koje ranije nisu adresirane cjelovito (na primjer servisni prihodi i izmjene ugovora i novi upiti za multi-element ugovore.

Usvajanje novih standarda će dovesti do značajnih promjena u finansijskim izveštajima Društva, pre svega u pogledu vremena prizna-vanja prihoda i u pogledu kapitalizacije troškova pribavljanja ugovora sa troškovima kupaca i ispunjavanja ugovora. Tajming priznavanja prihoda i klasifikacija naših prihoda bilo kao prihod od usluge ili opreme će biti pogođeni zbog raspodjele razmatranja u aranžmanima više elemenata više nisu pogođene metodologijom ograničenja cap. S obzirom na trenutne poslovne modele, uticaj primene novog standarda će dovesti do dodeljivanja više prihoda u početku. Naše poslovanje i prateći sistemi su složeni i trenutno procenjeno vreme i napor neophodan za razvoj i sprovođenje računovodstvenih politika, procjena i procesa u skladu sa novim standar-dom očekuje da će zauzeti dosta vremena. Kao rezultat, u ovom trenutku, nije moguće napraviti razumne kvantitativne procene efekata novog standarda.Standard će zameniti MRS 18 “Prihodi” i MRS 11 “Ugovori o izgradnji”.

Primjena novog standarda je neophodna za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2018. Ranija primjena je dozvoljena.

Evropska unija je odobrila ovaj standard.

42


Naziv standarda Priroda promjene Uticaj na finansijske izvještaje Datum primjene i odobrenje od EU

MSFI 16 Zakupi

MSFI 16 zahtijeva od entiteta kada je zakupac kako bi se: prepoznalo pravo upotrebe imovine koja predstavlja pravo na korištenje temeljne iznajmljene imovine i obaveza zakupa predstavlja obavezu za plaćanje zakupa u izvještaju o finansijskom položaju, početno se vrednuju po sadašnjoj vrijednosti neopozivog plaćanja zakupa (uključujući inflacija vezana plaćanja), a plaćanje se vrši u izbornim razdobljima ako je zakupoprimac razumno siguran da ostvari mogućnost da produži zakup;prepoznala amortizacijaprava upotrebe imovine i kamata na ob-veze najma tokom perioda zakupa; i odvojilo ukupan iznos novca uplaćenog u glavnom dijelu (prikazanih unutar finansi-jskih aktivnosti) i kamata (predstavljen u sklopu redovnog poslovanja) u izvještaju o novčanim tokovima.

Najznačajniji učinak MSFI 16 će biti povećanje prava upotrebe imovine i obaveza zakupa, opseg koji će se morati odrediti nakon detaljne analize. Društvo uglavnom iznajmljuje bazne stranice, krovove, poslovne zgrade i maloprodajne trgovine, linije i pris-tupne mreže, prostor na stubovima ili tronjevima koji će biti pogođeni novim standardom. Detalji o zakupima Društva (uključujući i obaveze zakupa) su objelodanjeni u napomeni 32. Društvo će morati da analiza u kojoj mjeri će izmijenjena definicija zakupa uticati na aranzmane s ugrađenim zakupima. Osim toga, ne očekujemo značajan uticaj na finansijske izvještaje Društva u ovom trenutku, kao zakupodavca samo računovodstvo se ne mijenja bitno kroz uvođenje MSFI 16.Standard zamjenjuje MRS 17 "Zakupi".

Entitet treba da primeni MSFI 16 za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2019. i dozvole da primenjuju novi Lizing Standard ranije, ako entitet primi-jeni i MSFI 15 Prihod od ugovora sa kupcima na ili pre datuma rane primene.

Evropska unija još nije prihvatila ovaj standard stoga kompanija planira kao prvi dan primjene na datum koji je dao IASB.

Ne postoje drugi standardi ili amandmani koji nisu stupili na snagu i da se očekuje da imaju značajan uticaj na grupe u sadašnje ili buduće periode izveštavanja i na doglednoj budućnosti transakcija.

2.2. Izvještavanje o segmentima

Poslovni segmenti se izvještavjau na način koji je konzistentan sa internim izvještavanjem za potrebe glavnog donosioca poslovnih odluka. Glavni dolosilac poslovnih odluka koji je odgovoran za raspodjelu resursa i procjenu rezultata poslovanja poslovnih segmenata je identifikovan kao Izvršni upravni odbor koji donosi strateške odluke. Izvršni upravni odbor revidira i analizira operativne rezultate na kompanijskom nivou. Poslijedično, u Crno-gorskom Telekomu ne postoje segmenti koji se mogu identifikovati jer se sve relevantne odluke donose na nivou Društva.

43



2.4. Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema Društva iskazani su po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vrijednosti i trošak po osnovu obezvrjeđenja.

Nabavna vrijednost nekretnine i opreme se sastoji od nabavne vrijednosti sredstva, uključujući uvozne dažbine i povezane takse, umanjene za even-tualne popuste, kao i troškove neophodne za puštanje u rad datog sredstva, kao i troškova stavljanja sredstva van upotrebe ukoliko je neophodno.

Nabavna vrijednost telekomunikacione opreme se sastoji od svih direktno povezanih troškova, uključujući polaganje kablova do prostorija pretplat-nika kao i eventualne troškove pozajmljivanja. Trošak takođe uključuje i interno generisani rad za pojedine stavke nekretnina i opreme.

Naknadni troškovi se uključuju u nabavnu vrijednost sredstva ili se priznaju kao posebno sredstvo, u zavisnosti od toga što je primjenljivo, samo kada postoji vjerovatnoća da će Društvo u budućnosti imati ekonomsku korist od tog sredstva i ako se njegova vrijednost može pouzdano utvrditi. Svi drugi troškovi tekućeg održavanja terete bilans uspjeha perioda u kome su nastali.Dobici i gubici po osnovu otuđenja sredstva utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju se u bilansu uspjeha u okviru ’Ostalih prihoda/(rashoda)’. Nekretnine i oprema u pripremi obuhvataju rad trećih lica kao i interno generisani rad za nekretnine i opremu koja još nisu završena. Ova stavka uključuje ulaganja izvršena (ali ne i završena) u tekućoj i/ili prethodnoj finansijskoj godini. Po kompletiranju ovih sredstava, odnosni iznosi iskazani kao dati avansi ili nekretnine i oprema u pripremi se priznaju kao nekretnine i oprema.

Kada sredstva u sebi sadrže elemente i materijalne i nematerijalne imovine, u odabiru računovodstvenog tretmana u skladu sa MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema ili MRS 38 Nematerijalna ulaganja, rukovodstvo procjenjuje koji je element značajniji za sredstvo i u zavisnosti od toga vrši klasifikaciju.

Zemljište se ne amortizuje. Amortizacija drugih sredstava se obračunava primjenom proporcionalne metode kako bi se rasporedila njihova nabavna vrijednost do njihove rezidualne vrijednosti tokom njihovog procijenjenog vijeka trajanja, kao što slijedi:

Glavne grupe nekretnina i opreme Procijenjeni korisni vijek (godina)

Zgrade 40Mjesne mreže 20Optički kabl 20Telefonska centrala sa pripadajućom opremom 7Prenosni sistemi i oprema za prenos 10Računari i računarska oprema 3Mipnet telekomunikaciona oprema 5, 6Ruteri i prekidači 5-8

Rezidualna vrijednost i korisni vijek upotrebe sredstva se revidiraju, i po potrebi koriguju, na datum svakog bilansa stanja.Knjigovodstvena vrijednost sredstva svodi se odmah na njegovu nadoknadivu vrijednost ukoliko je knjigovodstvena vrijednost veća od njegove proci-jenjene nadoknadive vrijednosti.

44


2.5.Nematerijalna ulaganja

a) Goodwill

Goodwill nastaje po osnovu biznis kombinacija i predstavlja višak novčane vrijednosti koji se prenosi kroz učešće tj. udio Društva u neto fer vrijed-nosti identifikovanih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza stečenog zavisnog pravnog lica. Društvo je prepoznalo goodwill prilikom sticanja zavisnog pravnog lica Internet Crna Gora d.o.o., 7. marta. 2005. godine koji je naknadno pripojen Društvu.

Za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti, goodwill stečen u poslovnoj kombinaciji raspodjeljuje se na svaku od jedinica koje generišu gotovinu, odnosno grupe jedinica koje generišu gotovinu za koje se očekuje da će ostvariti korist tj. priliv od sinergije nastale po osnovu poslovne kombinacije. Svaka jedinica ili, pak, grupa jedinica na koje se goodwill raspodjeljuje predstavlja najniži nivo na kojem se goodwill prati za interne potrebe rukovod-stva.

Provjera umanjenja vrijednosti goodwill-a vrši se jednom godišnje ili češće ukoliko događaji ili izmijenjene okolnosti ukažu na eventualno postojanje umanjenja vrijednosti. Knjigovodstvena vrijednost goodwill-a poredi se sa njegovom nadoknadivom vrijednošću koja predstavlja vrijednost veću od vrijednosti u upotrebi i fer vrijednosti sredstva umanjene za troškove prodaje. Svako umanjenje vrijednosti odmah se priznaje kao trošak i naknadno se ne ukida.

b) licence

Troškovi u vezi sa sticanjem dugoročnih licenca za frekvencije kapitalizuju. Sadašnja vrijednost budućih godišnjih plaćanja za korišćenje frekvencija se takođe kapitalizuju ako kriterijumi priznavanja licence na koju se plaćanje odnosi – kriterijum identifikacije, kontrole, vjerovatnih budućih ekonom-skih benefita, pouzdana mjerljivost troškova – su ispunjeni , ili na drugi način priznaju kao troškovi poslovanja u godini u kojoj je nastala obaveza plaćanja. Korisni vijek upotrebe koncesija i licenci su određeni na osnovu osnovnog sporazuma i amortizuju se pravolinijski u periodu od dostupnosti za komercijalnu upotrebu do isteka inicijalne koncesije ili licence. Periodi obnavljanja ugovora su uzeti u obzir prilikom inicijalnog određivanja koris-nog vijeka u slučaju da smo sigurni da će uslovi u novom ugovoru ostati nepromijenjenjeni bez značajnih troškova.

c) Kompjuterski softveri

Zasebno stečene licence iskazuju se po istorijskoj nabavnoj vrijednosti. Licence imaju ograničen vijek trajanja i iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vrijednosti. Amortizacija se obračunava primjenom proporcionalne metode kako bi se troškovi licenci raspodelili u toku njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.

Stečene licence za računarski softver kapitalizuju se u iznosu troškova nastalih po osnovu sticanja i stavljanja u upotrebu odnosnog softvera. Ovi troškovi se amortizuju tokom njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.

Izdaci vezani za održavanje kompjuterskih softverskih programa priznaju se kao trošak u periodu u kome nastanu. Troškovi razvoja direktno povezani sa dizajniranjem projekta i testiranjem prepoznatljivih i unikatnih softverskih proizvoda koje kontroliše Društvo i koji će vjerovatno generisati ekonom-sku korist veću od troškova duže od godinu dana, priznaju se kao nematerijalna ulaganja kada su zadovoljeni sledeći uslovi:

tehnički je izvodljivo kompletirati softverski proizvod tako da bude raspoloživ za korišćenje; postoji namjera rukovodstva da kompletira softver i da isti koristi ili proda; postoji mogućnost korišćenja ili prodaje softvera; moguće je demonstrirati kako će softver generisati vjerovatne ekonomske koristi u budućnosti raspoloživi su adekvatni tehnički, finansijski i ostali resursi potrebni za finalizaciju razvoja, upotrebe ili prodaje softvera, i trošak koji se pripisuje softveru u toku njegovog razvoja može pouzdano da se utvrdi.

Troškovi koji su mogu direktno povezati sa softverom se kapitalizuju i priznaju kao njegov dio uključujući troškove razvoja od strane zaposlenih kao i adekvatan procenat prekovremenog rada.

45



Ostali troškovi razvoja koji ne ispunjavaju navedene kriterijume priznaju se kao trošak u periodu u kome nastanu. Troškovi razvoja koji su prvobitno priznati kao troškovi ne mogu se priznati kao sredstvo u narednom periodu.

Amortizacija nematerijalne imovine, osim goodwilla se obračunava po linearnoj metodi od trenutka kada su sredstva stavljena u funkciju i primjenjuje se u toku ekonomskog vijeka trajanja sredstava kao što slijedi:

nematerijalna ulaganja Korisni vijek (godina)

Telekomunikaciona licenca - (obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga) 25

Telekomunikaciona licenca - (obavljanje međunarodnog saobraćaja) 23

IPTV licenca 10

Licenca za mobilnu telefoniju 15

3G licenca 15

Internet mreža 10

Kupljeni softveri 5

Microsoft licenca 5

2.6. Umanjenje vrijednosti nefinansijskih sredstava

Sredstva sa neograničenim korisnim vijekom upotrebe ne podliježu amortizaciji i testiraju se na umanjenje vrijednosti jednom godišnje. Za sredstva koja podliježu amortizaciji provjera da li je došlo do umanjenja njihove vrijednosti vrši se kada događaji ili izmijenjene okolnosti ukažu da knjigovod-stvena vrijednost možda neće biti nadoknadiva. Gubitak zbog umanjenja vrijednosti se priznaje u visini iznosa za koji je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od njegove nadoknadive vrijednosti. Nadoknadiva vrijednost je vrijednost veća od fer vrijednosti sredstva umanjene za troškove prodaje i vrijednosti u upotrebi. Za svrhu procjene umanjenja vrijednosti, sredstva se grupišu na najnižim nivoima na kojima mogu da se utvrde odvojeni prepoznatljivi novčani tokovi (jedinice koje generišu gotovinu). Nefinansijska sredstva, osim goodwill-a, kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti revidiraju se na svaki datum izvještavanja zbog mogućeg ukidanja efekata umanjenja vrijednosti.Rukovodstvo kvartalno vrši procjenu da li postoje pokazatelji umanjenja vrijednosti i izvještava rezultate analize matičnom preduzeću. Nisu identi-fikovani pokazatelji umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine na dan i za godinu završenu 31. decembra 2016.

2.7. Finansijska sredstva

Društvo klasifikuje svoja finansijska sredstva u sledeće kategorije: krediti i potraživanja i finansijska sredstva raspoloživa za prodaju. Klasifikacija zavisi od svrhe za koju su finansijska sredstva pribavljena. Rukovodstvo vrši klasifikaciju svojih finansijskih plasmana u momentu inicijalnog priznavanja.

2.7.1. Klasifikacija

a) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koja nisu kotirana na aktivnim tržištima. Uključuju se u tekuća sredstva, osim ukoliko su im rokovi dospijeća duži od 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja. U tom slučaju se klasifikuju kao dugoročna sredstva.

Sledeća sredstva spadaju u kategoriju „kredita i potraživanja“: potraživanja iz poslovnih odnosa, krediti zaposlenima i ostala potraživanja, kratkoročni depoziti u bankama i gotovina i gotovinski ekvivalenti.

Potraživanja od kupaca su potraživanja za robu ili obavljene usluge u redovnom poslovanju. Ako se naplata očekuje u jednoj godini ili manje (ili u uobičajenom radnom ciklusu poslovanja ako je duže), oni su klasifikovani kao tekuća sredstva. Ako ne, oni su predstavljeni kao dugotrajna imovina. Potraživanja od kupaca početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortizovanom trošku upotrebom metode efektivne kamatne stope, umanjena za ispravku vrijednosti. Potraživanja od kupaca nakon godinu dana ili više se vrednuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

Dugoročni krediti predstavljaju kredite odobrene zaposlenima za stambene potrebe. Ovi krediti sa sobom nose značajno nižu kamatnu stopu od preovlađujuće na tržištu, ili su beskamatni. U finansijskim izvještajima su inicijalno prikazani po svojoj fer vrijednosti koja se određuje kao sadašnja vri-jednost svih budućih priliva u gotovini, diskontovana za iznos preovlađujuće tržišne kamatne stope za slične instrumente (slične po valuti, roku otplate, vrsti kamatne stope i drugim faktorima), sa sličnim kreditnim rejtingom. Razlika izmedju novčanog transfera i fer vrijednosti predstavlja vrijednost koju Društvo priznaje kao naknadu zaposlenom i u izvještaju o ukupnom rezultatu se prikazuje ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka zaposlenog, u zavisnosti koji je kraći.

Kratkoročni depoziti u bankama su u Izvještaju o finansijskoj poziciji prikazani kao depoziti po svojoj nominalnoj vrijednosti sa dospijećem od 3 do

46


12 mjeseci. Potraživanja po osnovu kamata iz depozita prikazana su odvojeno u Izvještaju o finansijskoj poziciji kao ostala potraživanja. Zajednički prihodi od kamata prikazani su u izvještaju o ukupnom rezultatu kao ostali finansijski prihodi.

Gotovina i gotovinski ekvivalenti uključuju novac iz blagajne, novac na bankovnim računima i sve kratkoročne visoko likvidne depozite sa osnovnim dospijećem do tri mjeseca ili manje.

b) Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju predstavljaju nederivativna sredstva koja su svrstana u ovu kategoriju ili nisu klasifikovana ni u jednu drugu kategoriju. Uključuju se u dugoročna sredstva, osim ukoliko rukovodstvo ima namjeru da ulaganja otuđi u roku od 12 mjeseci od datuma bilansa stanja.

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju sastoje se od učešća u kapitalu stranih društava koja se ne kotiraju na aktivnim tržištima kapitala.

2.7.2 Priznavanje

Redovna kupovina i prodaja finansijskih sredstava se priznaje na datum trgovanja - datum kada se Društvo obavezalo da će kupiti ili prodati finansi-jsko sredstvo. Ulaganja se inicijalno priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcione troškove.

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju se vrednuju po fer vrijednosti, dok se krediti i potraživanja vrednuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

Promjene u fer vrijedsnosti monetarnih i nemonetarnih hartija od vrijednosti koje su klasifikovane kao raspoložive za prodaju priznaje se u ostalom sveobuhvatnom prihodu.

Kada su hartije od vrijednosti klasifikovane kao hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju ili kada su obezvrjeđene, kumulirane korekcije fer vrijednosti priznate u kapitalu uključuju se u bilans uspeha kao „dobici ili gubici od ulaganja u hartije od vrijednosti“. Kamata na hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju obračunata metodom efektivne kamatne stope priznaje se u bilansu uspjeha kao dio ostalih prihoda. Dividende na hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju se priznaju u bilansu uspjeha kao dio „ostalih prihoda“ kada se utvrdi pravo Društva na naplatu.

Finansijska sredstva se prestaju priznavati kada je pravo na priliv novca od udjela isteklo ili je prenešeno i kada je Društvo prenijelo sve rizike i koristi od vlasništva.

2.7.3 Prebijanje finansijskih instrumenata

Finansijska sredstva i obaveze kao što su prihodi od interkonekcije i potraživanja se prebijaju a neto iznos se izvještava u bilansu stanja kada postoji zakonski osnov za prebijanje priznatih iznosa i kada postoji namjera da se obaveze poravnaju na neto osnovi, ili da se istovremeno realizuju sredstva i izmire obaveze.

47



2.7.4 Obezvređenje finansijskih sredstava

a) sredstva koja se vode po amortizovanoj vrijednosti

Na svaki datum bilansa stanja Društvo procenjuje da li postoji objektivan dokaz da je umanjena vrijednost nekog finansijskog sredstva ili grupe finansi-jskih sredstava.

Rezervisanje za obezvrjeđenje potraživanja iz poslovnih aktivnosti određuje se u slučaju kada postoje objektivan dokaz da Društvo neće biti u mogućnosti da naplati sve iznose u skladu sa inicijalnim uslovima naplate potraživanja. Značajni finansijski problemi dužnika, mogućnost bankrota ili finansijske reorganizacije dužnika, greške ili nepravilnosti u naplati predstavljaju indikatore obezvređenja potraživanja iz poslovnih odnosa.

Iznos gubitka se odmjerava kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti sredstva i sadašnje vrijednost procijenjenih budućih tokova gotovine, diskontovanih po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi za to finansijsko sredstvo. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje, kroz upotrebu konta obezvrjeđenja, a iznos gubitka se priznaje u bilansu uspjeha u okviru „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvredjenja potraživanja“.

Društvo, kao prvi korak, utvrđuje pojedinačne indikatore obezvređenja za finansijska sredstva koja su materijalno značajna, kao i kolektivne za finan-sijska sredstva koja su manjih pojedinačnih vrijednosti. Iznos rezervisanja po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja je obračunat na bazi procjene o njihovoj naplativosti, uzimajući u obzir istorijske podatke naplate potraživanja. Ukoliko ne postoji objektivan indikator obezvređenja prilikom pojedinačne ocjene finansijskih sredstava, Društvo uključuje potraživanje u grupu finansijskih sredstava sa sličnim kreditnim rizikom, i vrši kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja. Sredstva koja su, prilikom pojedinačne ocjene, obezvrijeđenja, nisu uključena u kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja.

Kolektivna ocjena indikatora obezvrijeđenja se, u skladu sa politikom Društva, vrši na bazi starosne strukture potraživanja, usled velikog broja sličnih tipova korisnika. U slučaju kada se utvrdi da je potraživanje iz poslovnih odnosa u potpunosti nenaplativo, otpisuje se na teret već izvršenog obezvređenja vrijednosti. Naknadna naplata prethodno otpisanih potraživanja iz poslovnih odnosa evidentira se u bilansu uspjeha u okviru smanjenja „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvrjedjenja potraživanja“.

Za kredite i potraživanja, iznos gubitka se odmjerava kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti sredstva i sadašnje vrijednost procijenjenih budućih tokova gotovine (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontovanih po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi za to finansijsko sredstvo. Knjigovodstvena vrijednost sredstva je umanjena i iznos gubitka se priznaje u izvještaju o ukupnom rezultatu. Ako kredit ima promjenjivu kamatnu stopu, diskontna stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti je tekuća efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom.

Ako se u sljedećem periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon što je priznato umanjenje vrijednosti (kao što je poboljšanje u kreditnog rejtinga dužnika), povlačenje prethodno priznatog gubitka od umanjenja priznaje se u izvještaju o ukupnom rezultatu.

b) sredstva klasifikovana kao raspoloživa za prodaju

Na kraju svakog izvještajnog perioda Društvo procjenjuje da li postoji objektivan dokaz da je umanjena vrijednost nekog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava. Dokaz da su sredstva obezvrijeđena, osim kriterijuma iz a) je takođe značajno ili odloženo smanjenje fer vrijednosti sredstava is-pod nabavne vrijednosti. Ukoliko postoji bilo koji od tih dokaza za finansijska sredstva raspoloživa za prodaju, kumulirani gubitak – utvrđen kao razlika između troškova sticanja i tekuće fer vrijednosti, umanjene za bilo kakav gubitak zbog umanjenja vrijednosti finansijskog sredstva koji je prethodno priznat u bilansu uspjeha – prenosi se sa kapitala i priznaje u bilansu uspjeha. Gubici zbog umanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata priznati u bilansu uspjeha ne mogu se ukinuti kroz bilans uspjeha – ostali poslovni rashodi.

Sa stanjem na dan 31. decembra 2016, ova sredstva su u potpunosti obezbredjena iz razloga što se od njih ne očekuju budućni novčani prilivi.

48


2.8. Zalihe

Zalihe se vrjednuju po nižoj od nabavne vrijednosti i neto prodajne vrijednosti.Nabavna vrijednost podrazumijeva sve troškove nabavke i ostale troškove koje podrazumijevaju dovođenje zaliha u upotrebno stanje. Neto prodajna vrijednost je cijena po kojoj zalihe mogu biti prodate u normalnim uslovima poslovanja, nakon umanjenja cijene za troškove prodaje.

Mobilni telefoni se često prodaju za vrijednost nižu od nabavne što je povezano sa promotivnim aktivnostima, u cilju dobijanja novih pretplatnika. Takav gubitak na prodaji opreme se priznaje samo u slučajevima ukoliko nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefona dostigne iznos prihoda aloci-ranih na mobilne telefone.

2.9. Akcijski kapital

Obične akcije se klasifikuju kao kapital. Dodatni eksterni troškovi koji se direktno pripisuju emisiji novih akcija ili opcija prikazuju se u kapitalu kao odbitak od priliva, bez poreza.

2.10. Dividende

Obaveze za dividende akcionarima Društva i manjinskim interesima se evidentiraju kao obaveze i odbitna stavka kapitala (zadrzane dobiti) u finansijs-kim izvještajima Društva, u onom periodu u kom je isplata dividendi odobrena od strane akcionara.

2.11. Odloženi porez i tekući porez na dobit

Troškovi poreza za period uključuju tekući i odloženi porez. Porez se priznaje u bilansu uspjeha, osim u slučajevima kada je priznat u ostalom sveo-buhvatnom prihodu.

Tekući porez na dobit se obračunava u skladu sa usvojenom poreskom regulativom na dan sastavljanja Izvještaja o Finansijskom položaju. Rukovod-stvo periodično procjenjuje poreske pozicije sa osvrtom na situacije definisane usvojenom poreskom regulativom i gdje ima osnova Rukovodstvo određuje rezervisanja za iznose koje očekuje da će platiti Poreskoj upravi.

Odloženi porez na dobit je obezbjeđen u potpunosti, korišćenjem metoda obaveze, koji se usredsređuje na privremene razlike koje se pojavljuju između poreske osnovice dijela imovine ili obaveza i njihovih knjigovodstvenih iznosa u finansijskim izvještajima. Odloženi porez na dobit se određuje korišćenjem poreskih stopa (i zakonima koji regulišu porez na dobit) koje su u primjeni ili za koje se očekuje da će biti u primjeni u periodu kada se sredstvo realizuje ili obaveza izmiruje.

Odložena sredstva i obaveze po osnovu poreza na dobit se prebijaju u slučajevima gdje je postajalo zakonsko pravo na netiranje tekućih poreskih sredstava i tekućih poreskih obaveza i kada se odložena poreska sredstva i obaveze odnose na porez na dobit obračunat od strane istih poreskih organa.

2.12. Naknade zaposlenima

a) Kratkoročne naknade zaposlenima

Kratkoročne naknade zaposlenima se priznaju kao tekući rashod u periodu kada su zaposleni obavljali svoje usluge. To uključuje plate, doprinose za socijalno osiguranje, bonuse, plaćeni odmor, snižene telefonske račune, obrok i odmor doprinosa i druge beneficije i ostale poreske nadoknade. U skladu s potpisanim Kolektivnim ugovorom, Društvo je takođe obavezno da isplati zimnicu u iznosu od četiri minimalne mjesečne kompanijske zarade. Uplate po definisanim planovima priznaju se kao rashod u periodu u kojem su ostvareni od strane zaposlenog.

49



b) Porezi i doprinosi za obezbjeđenje socijalne sigurnosti zaposlenih

U skladu sa propisima koji se primjenjuju u Republici Crnoj Gori, Društvo je u obavezi da plaća doprinose državnim fondovima, kojima se obezbjeđuje socijalna sigurnost zaposlenih. Ove obaveze uključuju doprinose za zaposlene na teret poslodavca u iznosima obračunatim po stopama propisanim relevantnim zakonskim propisima. Društvo je takođe, obavezna da od bruto plata zaposlenih obustavi doprinose i da ih, u ime zaposlenih, uplati tim fondovima. Doprinosi na teret poslodavca i doprinosi na teret zaposlenog se knjiže na teret rashoda perioda na koji se odnose i priznaju se u okviru Troškova zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda.

Društvo nema daljih obaveza, po ovim osnovama, prema zaposlenima osim mjesečne uplate doprinosa penzionom fondu.

c) otpremnine za odlazak u penziju

Društvo posjeduje definisani plan doprinosa, na osnovu koga plaća fiksne doprinose na obaveznoj osnovi na bazi javno administriranog plana osigu-ranja. Društvo nema pravne ili izvedene obaveze da plaća druge doprinose ukoliko plan ne posjeduje dovoljno sredstava da se isplate nadoknade svim zapolsenima a koje su vezane za njihov radni vijek u tekućem ili ranijim periodima.

Doprinosi na osnovu javno administriranog plana osiguranja se priznaju kao trošak benificija zaposlenih kada su dospjela.

Kako je definisano Zakonom o radu, starosna granica za penzionisanje je 67 godina kao i minimum 15 godina radnog staža. Kako je definisano Pojedinačnim kolektivnim ugovorom, Društvo se obavezalo da isplati optremnine u iznosu od 10 minimalnih zarada u zemlji svakom zaposlenom koji zadovolji kriterijume za penzionisanje. Plaćanje dospijeva na dan penzionisanja, ali ne kasnije od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa zaposle-nog.

Definisana obaveza isplate naknada po osnovu otpremnina obračunava se godišnje od strane nezavisnog ovlašćenog aktuara korišćenjem metoda projektovanih jedinica kreditiranja (napomena 4.f)). Aktuarski dobici i gubici proistekli iz prethodnih korekcija i promjena u aktuarskim očekivanjima se priznaju u kapitalu u okviru ostalog sveobuhvatnog prihoda u periodu u kome su nastali. Troškovi naknada zaposlenih stečenih po osnovu izvršenog rada se priznaju kao trošak u vrijeme koje je ranije od sledećih datuma:i) u trenutku izmjene plana, iliii) kada Društvo priznaje troškove vezane za restrukturiranje ili otpremnine

50


d) Jubilarne nagrade U skladu sa potpisanim Pojedinačnim kolektivnim ugovorima u okviru Društva, Crnogorski Telekom je u obavezi da isplati otpremnine u iznosu od 10 minimalnih mjesečnih zarada ostvarenih u društvima između 3 i 9 minimalnih mjesečnih zarada po osnovu jubilarnih nagrada za rad ostvaren u društvu. Broj minimalnih mjesečnih zarada po osnovu jubilarnih nagrada u zavisnosti od godina radnog staža zaposlenih prikazan je u sljedećoj tabeli:

Godine radnog staža u Društvu broj najnižih cijena rada

10 320 530 739 9

Obaveze po osnovu jubilarnih nagrada se obračunavaju na isti način kao definisani planovi beneficija, osim za aktuarske dobitke i gubitke proistekle iz jubilarnih plaćanja, kao i troškovi naknada zaposlenih stečenih po osnovu izvršenog rada se priznaju direktno u izvještaju o ukupnom rezultatu u periodu u kojem su nastali.

e) stambeni krediti

Dugoročni krediti predstavljaju kredite odobrene zaposlenima za stambene potrebe. Ovi krediti sa sobom nose značajno nižu, ili bez kamatne stope od preovlađujuće stope na tržištu. U finansijskim izvještajima su inicijalno prikazani po svojoj fer vrijednosti koja se određuje kao sadašnja vrijednost svih budućih priliva u gotovini, diskontovana za iznos preovlađujuće tržišne kamatne stope za slične instrumente (slične po valuti, roku otplate, vrsti kamatne stope i drugim faktorima), sa sličnim kreditnim rejtingom. Razlika izmedju novčanog transfera i fer vrijednosti predstavlja vrijednost koju Društvo priznaje kao refundaciju zaposlenom i u izvještaju o ukupnom rezultatu se prikazuje ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka zaposlenog, u zavisnosti koji je kraći.

Ovo je zato što Društvo očekuje buduće ekonomske koristi koje će omogućiti prilive Društvu tokom loyalty perioda, ili u suprotnom, prekid ugovora od strane zaposlenog (u smislu završetka ugovornog odnosa prije isteka ugovorenog razdoblja) će voditi povraćaju novca na osnovu zaključenog ugovora. Amortizacija unaprijed plaćenih beneficija zaposlenih se priznaje kroz izvještaj o sveobuhvatnom prihodu u okviru ostalih poslovnih rashoda.

f) otpremnine za prekid radnog odnosa

Otpremnine za prekid radnog odnosa dospijevaju za isplatu kada Društvo okonča radni odnos zaposlenog prije datuma ispunjavanja uslova za dobi-janje otpremnine za odlazak u penziju ili kada zaposleni prihvati u bilo koje vrijeme da dobrovoljno napusti radno mjesto u zamjenu za te beneficije. Društvo priznaje otpremnine za prekid radnog odnosa, kada je odlučeno da se raskine ugovor o radu sa postojećim zaposlenim na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti povratka na posao ili u slučaju kada je potrebno obezbijediti otpremnine za prekid radnog odnosa kao rezultat ponude zaposlenima napravljene kako bi se ohrabrilo dobrovoljno napuštanje radnog mjesta. Naknade koje dospijevaju nakon više od 12 mjeseci nakon datuma Izvještaja o finansijskom položaju se diskontuju i svode na njihovu sadašnju vrijednost.Otpremnine su obračunate na osnovu posebnih uslova sadržanih u detaljnom formalnom planu koji je komuniciran zaposlenima.

51



g) srednjoročni podsticajni plan (MtiP)

U toku 2007. godine Društvo je pokrenulo Srednjoročni podsticajni plan (MTIP) za viši menadžment. Rezervisanje se obračunava na osnovu vjerovatnoće ostvarenja ciljeva. Na početku plana svakom učesniku je ponuđen bonus. Ovaj bonus će biti isplaćen na kraju perioda u zavisnosti od ostvarenja fiksno postavljenih ciljeva.

e) Program varijabilnih bonusa(var ii)

Takođe tokom 2011. godine Društvo je pokrenulo Var II program za viši menadžment na period od 4 godine. Rezervisanje se obračunava na osnovu vjerovatnoće ostvarenja ciljeva. Na početku plana svakom učesniku je ponuđen bonus. Ovaj bonus će biti isplaćen na kraju perioda u zavisnosti od ostvarenja fiksno postavljenih ciljeva. Ovaj program je nastavljen u 2012 , 2013 i 2014. godini na takođe 4 godine po istim uslovima.

2.13 Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze

Obaveze prema dobavljačima se u momentu inicijalnog priznavanja iskazuju se po fer vrijednosti, a kasnije se iskazuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem efektivne kamatne stope. Amortizovana vrijednost obaveza prema dobavljačima je jednaka njihovoj fer vrijednosti, usled kratkog roka dospjeća.

2.14. Rezervisanja i potencijalne obaveze

Rezervisanja se priznaju i vrše kada Društvo ima zakonsku ili ugovorenu obavezu kao rezultat prošlih događaja i kada je vjerovatno da će odliv resursa koji stvaraju ekonomske dobiti biti potreban da se izmiri obaveza i kada se može pouzdano procijeniti iznos obaveze. Rezervisanja se ne priznaju za buduće poslovne gubitke.

Rezervisanja se odmjeravaju po sadašnjoj vrijednosti izdataka koji će nastati kada se takve obaveze izmire korišćenjem stope prije oporezivanja koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca i rizika specifičnih za obavezu. Povećanje rezervisanja usljed isteka vremena priznaje se kao rashod po osnovu kamata.

Troškovi rezervisanja se priznaju u bilansu uspjeha u liniji procijenjenih troškova. Kada rezervisanje bude neiskorišteno, ono se otpušta na teret iste pozicije bilansa uspjeha za koju je originalno napravljeno. Rezervisanja za obaveze koje se očekuju da će se desiti u stranoj valuti se priznaju u izvještajnoj valuti po važećem kursu, dok se promjene na rezervisanjima pod uticajem promjene kursa priznaju na teret Ostalih finansijskih troškova u neto iznosu.

Potencijalna obaveza je obaveza koja proizilazi iz prošlih dogadjaja i čije će postojanje biti potvrdjeno kroz dešavanje ili nedešavanje jednog ili više nesigurnih dogadjaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom Društva; ili tekuća obaveza koja proizilazi iz prošlih dogadjaja ali nije prepoznata jer nije vjerovatno da će odliv sredstava biti potreban da riješi obavezu ili iznos obaveze ne moze biti pouzdano izmjeren. Nema rezervisanja po pitanju poten-cijalnih obaveza.

2.15 Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja

Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja Društva uključuju poreze na nekretnine, doprinose na teret poslodavca po osnovu zarada, kao i razne ostale poreze i doprinose plaćene na osnovu republičkih i opštinskih propisa. Sve prethodno pomenute vrste poreza i doprinosa su uključene u bilans uspjeha kao dio ostalih poslovnih rashoda.

52


2.16. Prihodi

Prihodi se priznaju po fer vrijednosti primljene nadoknade ili potraživanja, i predstavlja iznos potraživanja za pružene usluge i isporučenu robu, umanjene za diskonte i povraćaje kao i porez na dodatu vrijednost. Društvo priznaje prihod kada je vjerovatno da će doći do priliva budućih ekonom-skih koristi kao i u svim ostalim slučajevima priznavanja kako je to definisano MRS 18 u slučaju prodaje proizvoda i usluga od strane Društva. Društvo zasniva svoje procjene povraćaja na osnovu istorijskog troška, uzimajući u obzir tip kupca, tip transakcije i specifičnosti svakog ugovora zasebno.

Prihod se primarno ostvaruje od usluga koje se pružaju pretplatnicima i trećim povezanim licima upotrebom mreža fiksne i mobilne telefonije.

Telekomunikaciona pretplata predstavlja nadoknadu za korišćenje telefonskih linija. Pretplata se korisnicima fakturiše mjesečno i prepoznaje kao pri-hod na kraju svakog mjeseca, bez obzira na njihovo korišćenje mreže. U konekciju i ostale prihode spadaju usluge od priključaka, telekomunikacione takse i dodatnih usluga, koji se priznaju u trenutku pružanja usluge.

Ugovori o korisničkoj pretplati obično uključuju aktivacionu naknadu, prodaju opreme, kao i mjesečnu pretplatu za korišćenje usluga. Društvo uzima u obzir različite elemente ovih ugovora prilikom odvajanja procesa iz kojih se dobit generiše kako se to zahtijeva prema IFRS. Ove stavke su iden-tifikovane i odvojene, obzirom da imaju zasebnu vrijednost i nisu prodate jedino zajedno već i pojedinačno takođe. Zato je prihod koji traba da se alocira na isporučenu stavku je ograničen na iznos koji nije zavistan od isporuke dodatne stavke (ne-kontigentni iznos). Prihod koji treba da se prizna je stoga ograničen na primljeni iznos koji je nezavistan od neisporučenih elemenata u ugovoru. Društvo sprovodi program lojalnosti u kome kupac prikuplja poene za nabavku kojima stiče pravo na diskonte u budućim kupovinama. Nagradni poe-ni se identifikuju kao komponenta koja se može zasebno izdvojiti u inicijalnoj kupovini, na način što će se alocirati fer vrijednost primljene nadoknade od nagradnih poena i ostalih komponenata prodaje, na način da su nagradni poeni piznati kao odloženi prihod po fer vrijednosti. Prihod od nagradnih poena se priznaje u trenutku kada su iskorišćeni. Podjela je priznata u trenutku iskorišćenja nagradnih poena na osnovu očekivanih otkupnih stopa. Nagradni poeni ističu nakon 24 mjeseca od inicijalne prodaje. Ovaj program je zatvoren Aprila 2014 i korisnici mogu samo da koriste prikupljene poene koji su steceni u periodu do Aprila 2014. Poeni su iskorišćeni zaključno sa Aprilom 2016 godine.

Prihod od odlaznih poziva unutar Crne Gore, i odlazećih internacionalnih poziva su naplaćeni od korisnika Telekoma, i knjiženi su po njihovoj fakturi-sanoj vrijednosti umanjenoj za efektivni diskont i PDV, u trenutku rezervisanja za ugovorene usluge.

Prihodi po osnovu domaćih i međunarodnih dolaznih poziva uključuju prihode po osnovu ostvarenog međunarodnog saobraćaja.

2.16.1. Prihodi fiksne telefonije

Prihodi po osnovu direktnog međunarodnog saobraćaja i obračuna odnose se na prihode od međunarodnih dolaznih poziva ostvarenih sa zemljama koje imaju direktan međunarodni obračun sa Društvom. Dio ostvarenih prihoda po navedenom osnovu, evidentiran je na osnovu procjene izvršene u skladu sa internim obračunima ostvarenog saobraćaja.

Prihodi od dolaznih domaćih poziva se prije svega odnose na prihode od interkonekcije koji obuhvataju prihode po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog saobraćaja mobilnih operatera Telenor d.o.o., Podgorica i M-tel d.o.o., Podgorica koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma.

Kupci i treća lica ostvaruju saobraćaj na osnovu njihovog stvarnog korišćenja mreže, nakon što su iskoristili besplatne minute uključene u pojedinačne pretplatne pakete pomnoženo sa ugovorinom cijenom minuta.

Ostali prihodi prije svega uključuju usluge iznajmljivanja telefonskih kapaciteta, tj telefonske linije, dial up usluge prema biznis korisnicima, usluge od web prezentacije, Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL), MIPNET (Montenegrin IP Network) usluge, Informaciono Komunikaciona Tehnologija (ICT), IPTV usluge, prihode od prodatih internet pristupa, prihode od prodaje opreme, govorne pošte, listinga poziva, telegrame i ostale usluge. Pravila priznavanja prihoda za ove usluge su opisana u tekstu iznad.

53



2.16.2. Prihodi mobilne telefonije

Odlazni saobraćaj predstavlja upotrebu telekomunikacione mreže Društva od strane korisnika i ostalih trećih strana. Prihodi se priznaju u trenutku pružanja usluge.

Post-paid pretplata predstavlja nadoknadu za korišćenje mreže mobilne telefonije. Pretplata se novim post-paid pretplatnicima fakturiše za mjesec u kom su aktivirani, dok se za postojeće post-paid pretplatnike fakturiše za mjesec na koji se i odnosi.

Prihodi od pre-paid usluga se evidentiraju u trenutku prodaje pre-paid bonova (vaučera), kao razgraničeni prihod u bilansu stanja i kao prihod u bilansu uspjeha u trenutku kada je iskorišten od strane korisnika ili kada pre-paid bonu (vaučeru) istekne rok važenja sa neutrošenim minutima..

Prihodi od prodaje mobilnih telefona evidentiraju se u trenutku prodaje. Nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefonskih aparata se evidentira u trenutku prodaje.

Prihodi po osnovu roaming-a nastaju po osnovu dolaznog, a troskovi po osnovu odlaznog roming saobracaja od i prema roming operatorima mobilne telefonije sa kojima Društvo ima sklopljen Ugovor o međunarodnom GSM roaming-u iskazani su po fakturisanim vrijednostima operatora mobilne telefonije. Prihodi od roaminga se priznaju u bruto iznosu u trenutku pružanja usluge.

Finansijska klirinška kuća Mach (bivši Cibernet) prati saobraćaj, usaglašen i potvrđen od tehničke klirinške kuće Syniverse, i u ime Društva, vrši naplatu odnosno plaćanja po osnovu usaglašenih potraživanja i obaveza od i prema operatorima mobilne telefonije.

Prihodi interkonekcije obuhvataju prihode po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog saobraćaja domaćih mobilnih operatera Telenor d.o.o., Pod-gorica i M-tel d.o.o., Podgorica koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma. Prihodi od interkonekcije takođe obuhvataju od dolaznih telefon-skog saobraćaja od inostranih operatera koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma.

Rashodi interkonekcije obuhvataju rashode po osnovu ostvarenog odlaznog saobraćaja korisnika Telekoma upućenog korisnicima pojedinih kompanija mobilne i fiksne telefonije unutar Crne Gore i dolaznog saobraćaja iz inostranstva koji je upućen Crnogorskom Telekomu a tranzitira ili se završio u mreži drugih kompanija mobilne telefonije unutar Crne Gore.

Budući da Društvo ukida i inicira saobraćaj u i iz svoje mreže, djeluje kao upravitelj i u skladu sa navedenim, prihodi i rashodi interkonekcije su prika-zani u bruto iznosima u ovim finansijskim izvještajima. Prihodi i rashodi interkonekcije se priznaju u trenutku njihovog nastanka odnosno u trenutku pružanja usluge. Prihodi su prikazani po nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za PDV i eventualne popuste.

54


2.17. Lizing

2.17.1. Troškovi operativnog zakupa

Operativni zakup predstavlja zakup u kojem su značajan dio rizika i koristi povezani sa vlasništvom zadržani od strane zakupodavca. Troškovi zakupa najvećim dijelom se odnose na zakup interneta, vodova, poslovnog i skladišnog prostora i ostalih troškova zakupa. Troškovi zakupa iskazani su u izvještaju o ukupnom rezultatu u stvarno nastalim iznosima, odnosno primjenom proporcionalne metode, tokom trajanja ugovora o zakupu.

2.17.2. Troškovi finansijskog lizinga

Društvo kao Zakupac - Iznajmljivanje nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Društvo preuzima suštinski sve rizike i koristi koji proizilaze iz vlasništva sredstva klasifikuje se kao finansijki lizing. Finansijski lizing se priznaje po fer vrijednosti imovine ili ukoliko je niže po sadašnjoj vrijdnosti procijenjenih budućih minimalnih rata. Svaka lizing isplata se alocira između finansijske obaveze i rashoda kamata da bi se dostigla ugovorena kamatna stopa preostalih finansijshih obaveza. Obaveze po osnovu finansijskog lizinga umanjene za finansijske nadoknade su uključene u Izvještaj o finansijskom položaju (Ostale finansijske obaveze). Dio lizinga koji se odnosi na plaćanja kamata se uključuje u dobit tekuće godine (Rashodi kamata) tokom perioda trajanja lizinga. Nekretnine, postrojenja i oprema kupljeni po osnovu finansijskog lizinga se amortizuju tokom ugovora kraće od trajanja lizinga ili vijeka trajanja imovine.

Društvo kao Zakupodavac - Zakup je sporazum po kome zakupodavac prenosi na zakupca pravo korišćenja sredstva tokom dogovorenog vremen-skog perioda u zamjenu za jedno ili više plaćanja. Kada se sredstva daju u zakup po osnovu finansijskog zakupa, sadašnja vrijednost plaćenih zak-upnina se priznaje kao potraživanje. Razlika između bruto iznosa potraživanja i sadašnje vrijednosti potraživanja se iskazuje kao nezarađeni finansijski prihod. Prihod od zakupa se priznaje tokom perioda trajanja zakupa primenom metode neto ulaganja koja odražava konstantnu periodičnu stopu povraćaja. Kada je sredstvo dato u operativni zakup to sredstvo se iskazuje u bilansu stanja zavisno od vrste sredstva. Prihod od zakupnine priznaje se na proporcionalnoj osnovi tokom perioda trajanja zakupa.

2.17.3. Neotuđivo pravo korišćenja optičkog kabla – Dark fiber

Ugovori kojima su regulisana prava na korišćenje posebnog dark fibera su zakupi koji prenose pravo korišćenja specifične mrežne imovine, sa eksluz-ivnim pravom korišćenja izuzimajući ostale operatere, uključujući i Crnogorski Telekom.

Plaćanja za korišćenje dark fajbera je urađeno unaprijed i nije varijabilno u zavisnosti od stvarnog korišćenja od strane kupca. Priznavanje se na osnovu neto iznosa koji isključuje pripadajuće troškove kao prihod od dugoročnog zakupa dark fajbera.

Sadašnja vrijednost dark fajbera je isknjižena iz sredstava društva u istom trenutku kada je prihod priznat.

2.18. Prihodi/rashodi od kamata

Prihodi i rashodi po osnovu kamata knjiže se u korist Izvještaja o sveobuhvatnom prihodu obračunskog perioda na koji se odnose, korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

55



3. upravljanje finansijskim rizikom

3.1 Faktori finansijskog rizika

Poslovne aktivnosti Društva izlažu Društvo različitim finansijskim rizicima, uključujući kreditni rizik, rizik likvidnosti, rizik promjene deviznih kurseva i rizik kamatnih stopa. Društvo ne koristi derivativne finansijske instrumente niti bilo koje druge instrumente obezbedjenja od ovih rizika.

Ne postoji formalni okvir za upravljanje rizicima koji je uspostavljen u Društvu. Izvršni upravni odbor uglavnom se fokusira na kreditni rizik i rizik likvid-nosti i djeluje od slučaja do slučaja kako bi ublažio rizik i minimizirao gubitke.

3.2. Kreditni rizik

Kreditni rizik se odnosi na gotovinu i gotovinske ekvivalente, depozite kod banaka, i na kreditnu izloženost korisnicima. Kreditni rizik predstavlja rizik da će jedna ugovorna strana izazvati finansijski gubitak drugoj strani, jer neće uspjeti da ispuni svoje obaveze.

Principi upravljanja kreditnim rizikom usaglašeni su sa politikom rizika matične kompanije Društva. Da bi izbjegli značajnu koncentraciju kreditnog rizika, kratkoročni plasmani plasirani su u različitim bankama. U skladu sa politikom rizika matične kompanije Društva, oročeni depoziti su dodatno obezbijeđeni garancijama stranih banaka sa ciljem obezbjeđenja odgovarajuće sigurnosti plasmana. Svi depoziti su garantovani od banaka iz EU zemalja sa minimalnim kreditnim rejtingom BBB+. Rukovodstvo Društva vjeruje da je adekvatno procijenilo nadoknadivost kompanijskih depozita položenih kod banaka. Upravljanje kreditnim rizikom uključuje sastavljanje detaljnih mjesečnih izvještaja o upravljanja sredstvima koji se podnose višem rukovodstvu sa svim neophodnim podacima o gotovini i kratkoročnim plasmanima.

Kada je u pitanju izloženost kreditnom riziku od kupaca, Društvo nema značajnu koncentraciju kreditnog rizika iz razloga što je diverzifikovalo bazu kupaca.

Društvo nadalje ograničava rizik kroz skraćeni kreditni period (fakture su dospjele za plaćanje u roku od 15 dana) dok je segmentni pristup naplativo-sti postavljen u različitim vremenskim intervalima. Kreditni rizik koji proističe od pojedinačnog pretplatnika je limitiran na 4 mjeseca. Prinudna naplata se pokreće za kašnjenja preko 240 dana (fizička lica) i 180 dana (pravna lica).

Rukovodstvo prati izloženost kreditnom riziku na mjesečnom nivou. Potraživanja iz poslovnih odnosa između 6 i 12 mjeseci su pokrivena sa 69% uku-pnog stanja. Potraživanja starija od 12 mjeseci su u potpunosti pokrivena. Kreditni rizik koji proizilazi iz transakcija sa Magyar Telekomom i Deutsche Telekomom je minimalan i za njih nije obračunata ispravka. Takođe kreditni rizik koji je vezan za strana potraživanja koja proističu iz interkonekcionih i roaming transakcija je minimalan zato što dospjeli iznosi i potraživanja od interkonekcije i roaminga su prikazana neto gdje postoji pravo međusobnog pribijanja.

Za one stambene kredite gdje Društvo ne posjeduje hipoteku nad nepokretnosti kao sredstvo obezbjeđenja, dospjela potraživanja su u potpunosti ispravljena. Kod potraživanja od opština Društvo obračunava ispravku vrijednosti na bazi prethodnog iskustva i očekivanih budućih priliva. Naplata potraživanja od Vlade Crne Gore se takođe prati na mjesečom nivou. Sa stanjem na dan 31. decembra 2016 godine, maksimalna izloženost kredit-nom riziku koja proizilazi iz potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja iznosi EUR 30,059 hiljada (2015: EUR 26,374 hiljada).

56


3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti predstavlja rizik da preduzeće neće uspjeti da ispuni svoje obaveze vezane za finansijske obaveze.

Trezor radi monitoring na mjesečnom nivou pozicija likvidnosti Društva i izvještava Finansijskom direktoru jednom mjesečno. Rizik likvidnosti menadžment održava na osnovu visokog iznosa gotovine i gotovinskih ekvivalenata kao i bankarskih depozita. Dospjeće svih obaveza je manje od godinu dana.

3.4 Valutni rizik

Društvo posluje na međunarodnom nivou, te je izloženo određenim rizicima deviznih valuta, koji proističu iz različitih izlaganja deviznim valutama u pogledu Specijalnih prava vučenja i US dolara, korišćenih za obračun dijela međunarodnih prihoda i rashoda po osnovu ostvarenog telekomunika-cionog saobraćaja.

U tabeli ispod sumirana je valutna podjela sa stanjem na dan 31. decembara 2016. godine:

uSd Sdr eur UkupnoGotovina i gotovinski ekvivalenti 84,866 - 6,467,151 6,552,017Kratkoročni plasmani - - - -Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja - 817,123 29,241,688 30,058,811Obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze (285,249) (413,100) (33,740,971) (34,439,755)

(200,383) 404,023 1,967,868 2,171,073

U tabeli ispod sumirana je valutna podjela sa stanjem na dan 31. decembara 2015. godine:

uSd Sdr eur UkupnoGotovina i gotovinski ekvivalenti 16,335 - 9,199,336 9,215,671Kratkoročni depoziti u bankama - - 35,000,000 35,000,000Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja - 1,464,424 24,910,084 26,374,508Obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze (283,474) (309,776) (38,515,471) (39,108,721)

(267,139) 1,154,648 30,593,949 31,481,458

Na dan 31. decembar 2016. godine, da se EUR uvećao/umanjio za 5 % u odnosu na SDR, gdje su ostale varijable ostale nepromijenjene, godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen za iznos 107,428 EUR (2015. godina: 305,230 EUR), što bi uglavnom bio rezultat povećanja/smanjenja deviznog kursa SRD prilikom denominacije potraživanja i obaveza iz poslovnih aktivnosti. Na dan 31. decembar 2016. godine, ukoliko bi se EUR uvećao/umanjio za 5 % u odnosu na USD, gdje su ostale varijable ostale nepromijenjene, godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen za iznos 314 EUR (2015. godine: 417 EUR) što bi uglavnom bio rezultat prihoda/rashoda prilikom denominacije ostale aktive i obaveza iz poslovnih aktivnosti izraženih u USD.

3.5. Rizik kamatne stope

Društvo ima ograničene kamatonosne pozajmice. Kamatonosna aktiva predstavlja kredite odobrene zaposlenima po fiksnim kamatnim stopama (Napomena 2.7.1) i kratkoročne bankarske depozite

U pogledu kratkoročnih depozita u bankama, kreditni rizik se svodi na najmanju mjeru uz fiksnu kamatnu stopu koja se ne može mijenjati tokom ugovorenog perioda. Dalje, ukoliko bi Društvo htjelo da povuče svoja sredstva prije dospijeća, kamatna stopa bi ostala na istom nivou tokom cijelog perioda; ne postoji zatezna kamata ili smanjenje početne kamatne stope.

57



3.6 Fer vrijednost

Rukovodstvo koristi tehnike vrednovanja po fer vrijednosti u određivanju naplativosti finansijskih sredstava namijenjenih prodaji i stambenih kredita. Finansijska sredstva namijenjena prodaji se ne kotiraju na aktivnim tržištima kapitala, tako da ovdje nisu dostupni tržišni podaci. Budući da rukovod-stvo ne očekuje buduće prilive od ovih insturmenata, oni su u cjelosti ispravljeni sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine. Kada su u pitanju stambeni krediti Društvo posjeduje hipoteke nad predmetnim nekretninama koje su uzete kao obezbjeđenje koje se razlikuju po tipu i veličini i locirani su u različitim djelovima Crne Gore. Fer vrijednost ovih sredstva nije moguće pouzdano izmjeriti na kraju svakog izvještajnog perioda iz razloga što ne postoji dovoljno tržišnih informacija na osnovu kojih bi se vrednovanje sprovelo. U određivanju naplativosti stambenih kredita i fer vrijednosti kolat-erala, rukuvodstvo koristi procjene opisane u napomeni 4.

3.7. Upravljanje rizikom kapitala

Namjera Društva u okviru upravljanja kapitalnim rizikom jeste obezbjeđivanje nastavka poslovanja na neodređeno vrijeme sa ciljem isplate prihoda većinskim vlasnicima i beneficija ostalim dioničarima i održavanje optimalne strukture kapitala sa ciljem smanjenja nabavne vrijednosti kapitala.

Kako bi se održala postojeća ili dalje prilagodila struktura kapitala, Društvo može da prilagodi iznos dividendi koje se isplaćuju većinskim vlasnicima, vraća ulog većinskim vlasnicima, emituje nove akcije ili da prodaje imovine da bi se smanjila dugovanja. Takođe, Društvo kontroliše da li je njen kapital iznad minimalnih zakonskih zahtjeva (EUR 25,000). Budući da je Društvo poslovalo sa dobitkom, ne postoji mogućnost da se nivo njenog kapitala spusti ispod onog koji je zakonski regulisan.

Društvo ne raspolaže pozajmljenim sredstvima, te zato ne nadgleda odnos sopstvenog kapitala i pozajmljenih sredstava.

Ukupni kapital, kojim Društvo upravlja, iznosi EUR 133,305,758 na dan 31. decembar 2016. godine je (31. Decembra 2015.: EUR 143,098,837).

4. kljuČne raČunovodsTvene proCjene i prusuĐivanja

Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva od rukovodstva Društva korišćenje najboljih mogućih procjena i razumnih pretpostavki, koje imaju efekta na prezentirane vrijednosti sredstava i obaveza i objelodanjivanje potencijalnih potraživanja i obaveza na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, kao i prihoda i rashoda u toku izvještajnog perioda.

Procjene i vrednovanja se konstantno provjeravaju, oslanjajući se na prethodna iskustva i druge faktore, uključujući realna očekivanja razvoja budućih događaja. U pojedinim slučajevima Društvo se oslanja na mišljenje nezavisnih stručnjaka. Društvo vrši procjene i pretpostavke uzimajući u obzir buduće događaje. Rezultirajuće računovodstvene procjene će, po definiciji, rijetko biti jednake stvarnim rezultatima. Procjene i pretpostavke, koje nose značajan rizik uzrokovanja materijalnih razlika, su razmotrene u tekstu koji slijedi:

a) Korisni vijek trajanja sredstava

Određivanje korisnog vijeka trajanja sredstava se zasniva na prethodnom iskustvu sa sličnim sredstvima, kao i na anticipiranom tehničkom razvoju i promjenama na koje utiče veliki broj ekonomskih ili industrijskih faktora. Adekvatnost određenog korisnog vijeka trajanja se preispituje na godišnjem nivou ili kada god postoji indikacija da je došlo do značajne promjene faktora koji su predstavljali osnov za određivanje korisnog vijeka trajanja. Vjeru-jemo da su računovodstvene procjene koje se odnose na određivanje korisnog vijeka trajanja sredstava, od izuzetnog značaja, obzirom da uključuju pretpostavke o tehnološkom razvoju u inovativnoj industriji. Zbog materijalne značajnosti stalne imovine u okviru aktive Izvještaja o finansijskom polozaju, uticaj bilo kakvih promjena na navedene procjene korisnog vijeka trajanja mogu materijalno značajno uticati na finansijski položaj i ostvareni poslovni rezultat. Na primjer, ukoliko Društvo smanji korisni vijek trajanja za 10%, doći će do dodatnog povećanja troškova amortizacije na godišnjem nivou u iznosu od EUR 2,008 hiljada (2015: EUR 1,766 hiljada).

b) obezvredjenje gudvila

Test obezvredjenja gudvila se vrši jednom godišnje ili češce. Nadoknadivi iznos operativnog segmenta (CGU) je obračunat na bazi fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, određene diskontovanjem projektovanog 10-godišnjeg toka gotovine CGU. Ove pretpostavke sadrže veliki stepen procjene, što nosi potencijalni rizik pogrešnog obračuna upotrebne vrijednosti, ukoliko bi se dokazalo da korišćenje pretpostavke nisu reprezen-tativne. Rukuvodstvo koristi najbolje procjene zasnovane na pretpostavkama i očekivanjima tržišnih učesnika, uzimajući u obzir slične transakcije i razvoj indusrtije.

Na dan 31. decembra 2016. i 31. decembra 2015. godine gudvil je alociran na jedinice koje generišu gotovinu Društva identifikovane u skladu sa poslovnim segmentima. Nadoknadivi iznos jedinica koje generišu gotovinu Društva je određen na osnovu proračuna fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje nakon poreza koji su određeni na osnovu CAPM (capital asset pricing model) korišćenjem prosječne beta grupe; stopa rizika se primjenjuje primjenom Svensson metoda uvećan za iznos rizika zemlje; racio zaduženosti je usaglašen sa prosječnim stopama zaduženosti pos-

58


matranih telekomunikacionih kompanija; i debt risk premium je u liniji sa prosječnim premijumom grupe. Stopa rasta je usklađena sa dugoročnom prosječnom stopom rasta u telekomunikacionoj industriji.

Glavne pretpostavke koje su korišćene za obračun fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje prikazane su u pregledu koji slijedi:

2016 2015 2014EBITDA 45.1% 44.0% 40.6%

Beta 0.89 0.89 0.89

Stopa rasta 2.0% 2.0% 2.0%

Diskontna stopa (WACC) 7.99% 9.98% 9.56% Rukovodstvo je utvrdilo planiranu bruto maržu na osnovu ranijih rezultata i očekivanja u razvoju tržišta. Korišćena prosječna stopa rasta je konzis-tentna sa procjenama uključenim u izvještaje o industriji. Diskontne stope su prikazane prije odbijanja poreza i reflektuju specifične rizike vezane za odgovarajuće segmente.

Ukoliko se WACC poveća/smanji za 0,5% sa ostalim nepromijenjenim pretpostavkama, procijenjena vrijednost kapitala će se povećati/smanjiti za EUR 2,910 hiljada ili EUR 2,473 hiljada, retrospektivno, nije rezultiralo priznavanjem obezvrjeđenja imovine.

Ukoliko se stopa rasta poveća/smanji za 0,5% sa ostalim nepromijenjenim pretpostavkama, procijenjena vrijednost kapitala će se povećati/smanjiti za EUR 1,901 hiljada ili EUR 2,947 hiljada, retrospektivno. Promjene u ovim pretpostavkama nijesu rezultirale priznavanjem obezvjeđenja imovine.

c) obezvređenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja

Obezvređenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja je zasnovano na bazi procijenjenih iznosa gubitaka koji nastaju kao posljedica nemogućnosti naših korisnika da redovno izmiruju svoje dospjele obaveze. Procjena je bazirana na starosnoj analizi potraživanja i prethodnom iskustvu kada su u pitanju otpisi potraživanja, analizama boniteta korisnika i promjenama odobrenih rokova dospijeća. Ovi faktori se periodično pregledaju, i kada je to neophodno, vrše se promjene u obračunu iznosa obezvrjeđenja. Obračunavanje obezvrjeđenja uključuje i formiranje pret-postavki o budućem ponašanju korisnika i iznosu buduće naplate. Ako se finansijski položaj naših korisnika pogorša, aktuelni iznosi otpisa postojećih potraživanja mogu biti veći od očekivanih i mogu preći nivo iznosa obezvrjeđenja priznatih do sada. Rukovodstvo procjenjuje dospjela potraživanja koja nisu potpuno ispravljena na bazi istorijske naplate u prethodnim periodima.

U specifičnom slučaju potraživanja od opština, Društvo procjenjuje dodatan iznos ispravke koji je takodje zasnovan na prethodnom istorijskom iskustvu.

U procjeni naplativosti potraživanja od stambenih kredita instrumentima osiguranja imovine hipotekama, rukovodstvo koristi fer vrijednost kolaterala koja je utvrđena na početku stambenih kredita od strane nezavisne agencije za vrednovanje. Za stambene kredite koji su isplaćeni u godinama rasta cijena na tržištu nekretnina menadžment je primijenio ispravku fer vrijednosti kolaterala od 35-50%. Ispravka vrijednosti kredita se obračunava za kredite četiri dospjele nenaplaćene rate, ispravka se priznaje na ukupnu izloženost koja predstavlja razliku između sadašnje virjedosti kredita i fer vri-jednosti kolaterala umanjenog za pomenutu ispravku od 30-50%. . Tamo gdje je knjigovodstvena vrijednost potraživanja od stambenih kredita ispod početne fer vrijednost kolaterala, nema umanjenja vrijednosti.

d) rezervisanja

Rezervisanja su velikim dijelom predmet procjene, pogotovo kada je riječ o sudskim sporovima. Društvo procjenjuje mogući nepovoljni razvoj događaja kao rezultat zbivanja u prošlosti i ukoliko je vjerovatnoća preko 50% da će spor biti izgubljen, Društvo vrši rezervisanje kojim se u cjelini obezbjeđuje pokrivanje iznosa potencijalne obaveze po osnovu negativnog razrješenja spora. Zbog visokog nivoa neizvesnosti, u nekim slučajevima procena moze odstupati od stvarnog ishoda. Da bi odredila verovatnocu konacnog ishoda, Drustvo koristi usluge internih i eksternih pravnih savet-nika.

e) otpremnine za odlazak u penziju i jubilarne nagrade

Primanja zaposlenih kao što su otpremnine za odlazak u penziju i jubilarne nagrade, su obračunate na bazi aktuarskih pretpostavki o očekivanom preostalom radnom vijeku zaposlenih. Usled velikog nivoa neizvjesnosti, u nekim slučajevima postoji mogućnost da očekivani odliv ne bude u skladu sa stvarnim odlivom po osnovu beneficija zaposlenih.

59



Sledeće pretpostavke su korištene od strane aktuara prilikom obračuna otpremnina za odlazak u penziju i jubilarnih nagrada (napomena 16):

2016 2015Diskontna stopa 4% p.a. 3.875% p.a.Stopa inflacije 2% 2%Starosna granica za penzionisanje 67 67

Stopa mortalitetaKorištene su teblice mortaliteta u periodu

od 2001 – u SrbijiKorištene su teblice mortaliteta u

periodu od 2001 – u Srbiji

Sadašnja vrijednost budućih beneficija se obračunava pod pretpostavkom da će se baza benefita povećavati u skladu sa rastom stope inflacije, koja trenutno iznosi 2%. U slučaju promjene diskontne stope (povećanje/smanjenje) za 1% efekat na finansijske prihode/rashode bi iznosio EUR 30 hiljada za godinu koja se završava 31. decembra 2016. (2015: EUR 35 hiljada)

5. nekreTnine i oprema

zemljište Građevinski objekti oprema i ostala imovinanekretnine i oprema

u pripremi Ukupnonabavna vrijednost Stanje, 1. januara 2016. 2,994,682 92,630,661 109,467,756 2,549,622 207,642,721

Povećanja - - - 8,514,482 8,514,482Prenos - 2,666,124 1,994,163 (4,660,287) -Otuđenja i rashodovanja (859,931) (1,911,248) (6,101,820) - (8,872,999)stanje, 31. decembar 2016. 2,134,751 93,385,537 105,360,099 6,403,817 207,284,204 ispravka vrijednostiStanje, 1. januara 2016. - 46,318,589 81,723,310 228,184 128,270,083Amortizacija za period (Napomena 21) - 3,983,615 3,574,345 - 7,557,960Obezvređenje - 254,344 - 51,308 305,652Otuđenja i rashodovanja - (912,382) (6,622,592) - (7,534,974)stanje 31. decembar 2016. - 49,644,166 78,675,063 279,492 128,598,721

sadašnja vrijednost31. decembar 2016. 2,134,751 43,741,371 26,685,036 6,124,325 78,685,48331. decembar 2015. 2,994,682 46,312,072 27,744,446 2,321,438 79,372,638

60


zemljište Građevinski objekti oprema i ostala imovinanekretnine i oprema u

pripremi Ukupnonabavna vrijednost Stanje, 1. januara 2015. 2,994,682 91,592,029 119,725,848 4,688,524 219,001,083Povećanja - - - 9,620,094 9,620,094Prenos - 1,294,276 10,464,720 (11,758,996) -Prenos sa Nematerijalnih ulaganja - (255,644) (20,722,812) - (20,978,456)Otuđenja i rashodovanja 2,994,682 92,630,661 109,467,756 2,549,622 207,642,721stanje, 31. decembar 2015. ispravka vrijednosti - 42,483,518 92,408,867 224,203 135,116,588Stanje, 1. januara 2015. - 3,946,543 9,935,902 - 13,882,445Amortizacija za period (Napomena 21) - - 3,981 3,981Obezvređenje - (111,472) (20,621,459) - (20,732,931)Otuđenja i rashodovanja - 46,318,589 81,723,310 228,184 128,270,083stanje 31. decembar 2015.

sadašnja vrijednost31. decembar 2015. 2,994,682 46,312,072 27,744,446 2,321,438 79,372,63831. decembar 2014. 2,994,682 49,108,511 27,316,981 4,464,321 83,884,495

U sadašnju vrijednost nekretnine i opreme je uključeno zemljište u vrijednosti od EUR 61,085 i građevinski objekti u iznosu EUR 334,996 za koje Društvo ne posjeduje kompletnu dokumentaciju vezanu za vlasničke listove nad zemljištem i objektima u navedenom iznosu. Društvo je u postupku pribavljanja vlasničkih listova za ovo zemljište i građevinske objekte nad kojima posjeduje kontrolu.

Pregled korisnog vijeka je uradjen tokom 2016 godine. Rezltati uticaja su se nematerijalni.

61



6. nemaTerijalna ulaganja

Gudvil licence softveriinterno razvi-

jeni softveri

nematerijalna ulaganja u

pripremi UkupnoCost Početno stanje, 1. januar 2016. 941,624 18,465,331 29,485,252 648,231 2,775,652 52,316,090Povećanja - - - - 41,231,996 41,231,996Prenosi - 23,387,445 10,336,506 7,142 (33,723,951) 7,142Smanjenja - (1,556) (5,900,983) - - (5,902,539)

stanje, 31. decembra 2016. 941,624 41,851,220 33,920,775 655,373 10,283,697 87,652,689

ispravka vrijednostiPočetno stanje, 1. januar 2016. - 12,372,739 15,754,756 492,755 - 28,620,250

Amortizacija (Napomena 21) - 2,615,409 9,476,791 131,077 - 12,223,277

Smanjenja - (1,556) (5,900,983) - - (5,902,539)

stanje, 31. decembra 2016. - 14,986,592 19,330,564 623,832 - 34,940,988

sadašnja vrijednost31. decembar 2016. godine 941,624 26,864,628 14,590,211 31,541 10,283,697 52,711,70131. decembar 2015. godine 941,624 6,092,592 13,730,496 155,476 2,775,652 23,695,840

Gudvil licence softveriinterno razvi-

jeni softverinematerijalna ulag-

anja u pripremi Ukupnonabavna vrijednost Početno stanje, 1. januar 2015. 941,624 18,465,545 18,084,010 642,782 7,092,454 45,226,415Povećanja - - - - 7,342,627 7,342,627Prenosi - - 11,653,980 5,449 (11,659,429) -Prenosi na Nekretnine i opremu - (214) (252,738) - - (252,952)Smanjenja 941,624 18,465,331 29,485,252 648,231 2,775,652 52,316,090stanje, 31. decembra 2015.

ispravka vrijednosti - 11,240,412 13,488,281 363,106 - 25,091,799Početno stanje, 1. januar 2015. - 1,132,541 2,519,213 129,649 - 3,781,403

Amortizacija (Napomena 20) - (214) (252,738) - - (252,952)

Smanjenja - 12,372,739 15,754,756 492,755 - 28,620,250stanje, 31. decembra 2015.

sadašnja vrijednost31. decembar 2015. godine 941,624 6,092,592 13,730,496 155,476 2,775,652 23,695,84031. decembar 2014. godine 941,624 7,225,133 4,595,729 279,676 7,092,454 20,134,616

62


Glavna ulaganja u nematerijalnoj imovini u 2016 godini u iznosu od EUR 29,271,230 se odnose na Spektrum aukciju za frekvencije u mobilnoj mreži. Najznačajnije licence su prikazane u tekstu ispod: telekomunikaciona licenca fiksne telefonije

Dana 1. januara 2002. godine Agencija za elektronske komunicakcije i poštansku djelatnost Crne Gore (“Agencija”) je izdala Društvu licencu za obav-ljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga na period od 25 godina. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine iznosi EUR 2,595,780 (2015: EUR 2,831,760).

U skladu sa Pravilnikom o izmjenama i dopunama uputstava o utvrđivanju visine naknade za registraciju i licence telekomunikacionih operatora i pružalaca telekomunikacionih servisa od 5. novembra 2004. godine, Ministarstvo ekonomije Vlade Crne Gore propisalo je i posebnu jednokratnu naknadu za obavljanje međunarodnog saobraćaja. Navedena naknada plaća se jednokratno u iznosu utvrđenom od strane Agencije. Licenca za obavljanje međunarodnog saobraćaja je odobrena na period od 23 godine. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine iznosi EUR 1,200,000 (2015: EUR 1,320,000).

Licenca za obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

Agencija za radio-difuziju Crne Gore je u oktobru 2007. godine izdala Društvu na period od 10 godina licencu za izgradnju i korišćenje distribucije / emitovanja radio i televizijskih programa korisnicima (IPTV licenca ). Društvo je platilo naknadu za registraciju u iznosu od EUR 75.000. IPTV licenca se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

telekomunikaciona licenca mobilne telefonije

Telekomunikaciona licenca odnosi se na opštu licencu za vođenje GSM 900 Mhz mobilne telefonije, izdatu od strane Agencije za telekomunikacije Crne Gore na period od 15 godina, počevši od 1. januara 2002. godine. Po isteku navedenog roka telekomunikacione licence T Mobile će imati opciju da obnovi licencu na 10 godina po cijeni koje je jednaka nominalnoj vrijednosti. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine iznosi EUR 24,010 (2015: EUR 313,743).

Na osnovu odluke Agencije za Elektronske Komunikacije i Poštansku djelatnost br. 0505-545/1 od 31. jaunara 2012. godine Telekomu je dodijeljena licenca koja garantuje eksluzivno pravo korišćenja dodatnog radio spektra u mobilnim komunikacijama na frekvencijama 900MHz, 1800MHz i 2100MHz. Licenca je dodijeljena na period od 5 godina nakon plaćanja od strane Društva u iznosu 549,833 EUR koje je zasnovano na sprovede-nom tender br. 505-5043/1 objavljenom dana 1. novembra 2011. godine od strane Agencije za Elektronske Komunikacije i Poštansku djelatnost. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine iznosi EUR 9,162 (2015: EUR 119,129). Dana 28. Marta 2007 godine Agencija je dodijelila Društvu 3G licencu na period od 15 godina. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine iznosi EUR 853,347 (2015: EUR 1,013,350).

Dana 9. Avgusta 2016 godine Agencija je dodijelila Društvu telekomunikacionu licencu za frekvencije 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2 GHz i 2.6 GHz za teritoriju Crne Gore koja je validna od Septembra 2016 na period od petnaest godina u iznosu od EUR 27,331,000.

Licenca za obavljanje javnih mobilnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

licenca za pružanje servisa internet mreža

Licenca za pružanje servisa internet mreža odnosi se na opštu licencu za pružanje servisa mreža na teritoriji Crne Gore, izdatom od strane Agencije za telekomunikacije Crne Gore na period od 5 godina, počevši od 16. januara 2002. godine. Licenca za pružanje servisa internet mreža omogućava servise elektronske razmjene podataka, elektronske pošte, konverzije protokola, pristupa bazi podataka ili servisima mreža za upravljanje podacima, govorne pošte videokonferencija i druge telekomunikacione servise. Licenca je obnovljena 13. februara 2007. godine na period od 10 godina.

Društvo je u obavezi da plaća godišnju naknadu Agenciji za telekomunikacije Crne Gore koja se obračunava u iznosu od 1% od ukupno ostvarenih prihoda fiksne i mobilne telefonije u prethodnoj kalendarskoj godini. Navedeni troškovi Agencije za telekomunikacije Crne Gore prikazani su u bilansu uspjeha u okviru „ostalih poslovnih rashoda“.

63



Gudvil

U skladu sa Odlukom Odbora direktora Društva od 19. februar 2004. godine i 7. marta 2005. godine, Telekom je iskoristivši pravo preče kupovine zaključio ugovor o kupovini dijela kapitala Interneta Crna Gora d.o.o., Podgorica za iznos EUR 1.750.000 2004. godine i EUR 435.700 2005. goidne, čime je postao vlasnik 100% kapitala Internet Crna Gora d.o.o. Sadašnja vrijednost Gudvila sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine je EUR 941.624 (2015: EUR 941.624). Društvo je sprovelo test obezvrjeđenja, koji je imao za rezultat u većoj naknadivoj vrijednosti od sadašnje, tako da dodatno obezvrjeđenje nije obračunato (Napomena 4).

7. dugoroČni krediTi i osTala poTraživanja

31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Stambeni krediti dati zaposlenima 3,987,045 3,105,349Stambeni krediti dati bivšim zaposlenima 4,057,874 3,576,832Dugoročna potraživanja od kupaca 1,383,979 3,188,154Ukupno finansijska potraživanja 9,428,898 9,870,335Unaprijed plaćene beneficije zaposlenima 1,066,983 1,271,531Unaprijed plaćen zakup GSM lokacija 670,470 523,605

Ukupno ostala potraživanja 1,737,453 1,795,136

Ukupno 11,166,351 11,665,471

Krediti dati zaposlenima

Tokom 2007. godine, u skladu sa Statutom Društva i Pravilnikom ispunjenja uslova za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih, Izvršni odbor Društva je donio odluku o odobrenju stambenih kredita zaposlenima u iznosu od EUR 1.282.000. Ovi krediti su odobreni na period od 5, 7, 10 i 20 godina , sa godišnjom kamatnom stopom u rasponu od 0% do 2% (Napomena 2.7.1a). Ukupan iznos kredita obračunat po zaposlenom kreće se u rasponu od EUR 5.000 do EUR 50.000. Uslov za realizaciju kredita jeste da zaposleni bude radno angažovan u društvu na period od najmanje tri godine. Uko-liko zaposleni napusti društvo prije isteka navedenog roka, on je u obavezi da odjednom otplati preostali dio kredita. Ukoliko zaposleni ne izmiri svoju obavezu prije trogodišnjeg uslova, glavnica i kamata automatski dospijevaju.

Tokom 2015. godine, Crnogoski Telekom je nastavio sa isplatom stambenih kredita zaposlenima na osnovu Programa o isplati stambenih kredita odobrenog krajem 2012. godine. Ukupno su opredijeljena sredstva u iznosu od EUR 6.000.000 sa rokovima otplate od 7, 15 i 20 godina. Godišnja kamatna stopa iznosi 2%. Ukupan iznos kredita obračunat po zaposlenom kreće se u rasponu od EUR 5.000 do EUR 75.000.

Radi obezbjeđenja uredne otplate kredita, Drustvo je obezbijedilo hipoteke na stambene jedinice korisnika kredita.

Dospijeća nediskontovanih dugoročnih kredita odobrenih zaposlenima prikazana su u pregledu koji slijedi:

Iznosi u EUR31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

- od dvije do pet godina 3,317,827 2,440,558- preko pet godina 7,449,644 7,635,348nediskontovani krediti dati zaposlenima 10,767,471 10,075,906Diskont (2,722,551) (3,393,725)Fer vrijednost kredita datih zaposlenima 8,044,920 6,682,181

64


Dugoročna potraživanja od kupaca se odnose na potraživanja od prodaje opreme EUR 1,383,979 (2015: EUR 3,557,883) pojedinačnim kupcima na period od 24 mjeseca, sa dospjećem od 12-24 mjeseca.

Dospijeća nediskontovanih dugoročnih potraživanja od kupaca prikazana su u pregledu koji slijedi:

iznosi u eUr31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

12-24 mjeseca 2,019,048 3,557,883nediskontovana dugoročna potraživanja od kupaca 2,019,048 3,557,883Diskont (635,069) (369,729)Fer vrijednost dugoročnih potraživanja od kupaca 1,383,979 3,188,154

8. zalihe

iznosi u eUr


Kablovi, žice i ostali materijal 409,364 915,717Zalihe za preprodaju 2,242,425 3,100,118

2,651,789 4,015,835

Ispravka vrijednosti zastarjelih zaliha (1,350,802) (1,328,483)

1,300,987 2,687,352

Promjene na ispravci vrijednosti zaliha za godinu koja se završava 31. decembra 2016. i 2015. prikazane su u sljedećoj tabeli:

2016 2015

Stanje, 1. januara 1,328,483 1,053,186Povećanje / smanjenje ispravke u toku godine (napomena 23) 22,319 275,297

1,350,802 1,328,483

65



9. poTraživanja iz poslovnih odnosa i osTala poTraživanja

December 31, 2016 December 31, 2015

Potraživanja od kupaca 41,168,942 39,568,179Ispravka vrijednosti (22,965,368) (21,496,725)Potraživanja od kupaca, neto 18,203,574 18,071,454Potraživanja od Magyar Telekom Grupe 148,456 104,664Potraživanja od Deutsche Telekom Grupe 2,702,490 2,630,554Ukupna potraživanja od kupaca, neto 21,054,520 20,806,672

Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih zaposlenima 215,109 149,978 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih bivšim zaposlenim 354,020 270,248 Dospjela potraživanja od stambenih kredita 661,859 528,228 Ispravka vrijednosti stambenih kredita (646,114) (589,897) Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 8,419,417 5,209,279Ukupno kratkoročni dio dugoročnih potraživanja 9,004,291 5,567,836Ukupna finansijska sredstva 30,058,811 26,374,508

Avansi plaćeni za obrtnu imovinu 891,407 657,938 Unaprijed plaćeni zakup za GSM lokacije 421,165 517,782 Ostala unaprijed plaćena potraživanja 211,062 141,535 Ostala potraživanja 1,170,215 1,092,515 Ispravka vrijednosti ostalih potraživanja (931,398) (931,398)Ukupna ostala potraživanja, neto 1,762,451 1,478,372Ukupna potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja, neto 31,821,262 27,852,880

Za objašnjenje obračuna ispravke vrijednosti stambenih kredita pogledati napomenu 4.c)

Struktura ostalih potraživanja na dan 31. decembar 2016. i 2015. godine je kao što slijedi:

iznosi u eUr31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Potraživanja za lokalne komunalne takse 1,125,979 1,018,979Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose 18,722 18,722Ostala potraživanja 25,514 54,814

1,170,215 1,092,515Ispravka vrijednosti ostalih potraživanja (931,398) (931,398)

238,817 161,117

66


Starosna stuktura tekućeg dijela dugoročnih potraživanja i ostalih potraživanja

Naredna tabela pokazuje starosnu stukturu tekućeg dijela dugoročnih potraživanja i ostalih potraživanja. Sadašnja vrijednost dospjelih potraživanja je prikazana u bruto iznosu.

Iznosi u EUR

Stanje na dan 31. decembra

2016.od čega nedo-

spjelo

od čega dospjelomanje od 30

dana 30 – 60 dana61 – 90

dana91 – 180

dana181 – 360

danapreko 360

dana

Ostala potraživanja 1,170,215 151,236 - - - - - 1,018,979Stambeni krediti - zaposleni 215,109 215,109 - - - - - -Stambeni krediti- bivši zaposleni 1,015,879 354,020 - - - - - 661,859 Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade - - - - - - - - Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 8,419,417 6,901,398 142,226 83,088 63,630 156,486 337,281 735,308

Ukupno 10,820,620 7,621,763 142,226 83,088 63,630 156,486 337,281 2,416,146

Iznosi u EUR

Stanje na dan 31. decembra

2015.od čega nedo-

spjelo


dana 30 – 60 dana61 – 90

dana91 – 180

dana181 – 360

danapreko 360

dana

Ostala potraživanja 1,092,515 73,536 - - - - - 1,018,979Stambeni krediti - zaposleni 149,978 149,978 - - - - - -Stambeni krediti- bivši zaposleni 789,476 270,248 - - - - - 528,522 Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade - - - - - - - - Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 5,209,279 3,959,467 117,097 68,408 52,388 128,838 277,689 605,392

Ukupno 7,241,248 4,453,229 117,097 68,408 52,388 128,838 277,689 2,152,893

Ispravka vrijednosti potrazivanja od opština u iznosu od EUR 931,398 (2015: EUR 931,398) napravljena je na bazi procjene rukovodstva da dio potraživanja neće biti naplaćen. Crnogorske opštine su napravile povlačenje sa bankarskog računa Društva na ime naknade za korišćenje opštinskog zemljišta za telekomunikacionu mrežu. Društvo se nije složilo sa iznosom naknade i pokrenulo je sudske sporove tokom 2009. godine.

67



Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja su denominovana u sledećim valutama:


EUR 31,004,139 26,388,456SDR (Specijalna Prava Vučenja) 817,123 1,464,424USD - -

31,821,262 27,852,880

Fer vrijednost potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja, prikazana je u sljedećoj tabeli:


Potraživanja od kupaca 18,203,574 18,071,454Potraživanja od povezanih lica 2,850,946 2,735,218Potraživanja od datih stambenih kredita 584,874 358,557 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 8,419,417 5,209,279Ukupna finansijska sredstva 30,058,811 26,374,508

Starosna stuktura potraživanja iz poslovnih odnosa

U narednim tabelama je prikazana starosna struktura potraživanja po danima dospjeća. Sadašnja vrijednost dospjelih potraživanja je prikazana neto umanjena za ispravku vrijednosti.

Iznosi u EURStanje na dan 31. decembra 2016.

od čega nedo-spjelo


dana 30 – 60 dana 61 – 90 dana 91 – 180 dana181 – 360

danapreko 360

dana

Ukupno 21,054,520 12,883,537 3,684,420 1,192,426 922,522 1,010,190 920,629 440,796

Iznosi u EURStanje na dan 31. decembra 2015.

od čega nedo-spjelo


dana 30 – 60 dana 61 – 90 dana 91 – 180 dana181 – 360

danapreko 360

dana

Ukupno 20,806,672 7,775,734 8,177,904 3,104,890 1,325,120 79,720 163,573 179,731

68


Promjene na ispravci vrijednosti potraživanja za finansijsku godinu završenu 31. decembra 2016. i 2015. prikazane su u sljedećoj tabeli:

Potraživanja od kupaca

2016 2015

Stanje, 1. Januara 22,428,123 22,095,298Dodatna ispravka u toku godine 1,434,066 2,125,504Dodatna ispravka u toku godine – ispravka za opštine - (403,000)Naplata ispravljenih potraživanja u toku godine (134,456) (313,265)Efekti pozitivnih/negativnih kursnih razlika 169,033 -

Penali fakturisani kupcima - (54,597)

Prodaja potraživanja - -

Otpis potraživanja -

(1,021,817)

stanje, 31. decembra 23,896,766 22,428,123

10. kraTkoroČni plasmani


Kratkoročni depoziti u bankama

Kreditna klasifikacija A2 (Moody’s) - 20,000,000Kreditna klasifikacija Baa1 (Moody’s) - 4,000,000Kratkoročni kreditiKratkoročni kredit – Magyar Telekom (napomena 28) - 11,000,000

- 35,000,000

Kratkoročni depoziti u bankama pretstavljaju depozite sa rokom dospjeća od tri mjeseca do godine dana sa prosječnom kamatnom stopom od 0,50% u 2016 (2015: 0,50%). Svi kratkoročni depoziti su denominirani u EUR.

Dana 19. marta 2014. godine Društvo je odobrilo kratkoročni kredit u iznosu EUR 11,000,000 Magyar Telekomu, na period od godinu dana. Ugovo-rena je kamatna stopa od 2.2 % + 3 mjesečni EURIBOR.

Dana 18. Marta 2015 godine kratkoročni kredit je produžen na period od godinu dana počevši od 19. Marta 2015. godine.

U Martu 2016 godine kredit je isplaćen u cjelosti Crnogorskom Telekomu.

Tokom 2016 godine depoziti u iznosu od EUR 24,000,000 kao i sredstva vraćena od Madjar Telekoma su iskorišćena za finansiranje dividende i Spektrum aukcije.

11. goTovina i goTovinski ekvivalenTi


Gotovina u blagajni 1,821 539 Gotovina u bankama 6,550,196 9,215,132

6,552,017 9,215,671

69



12. izdvojena novČana sredsTva


Izdvojena novčana sredstva kod CKB banke - divedenda (fizička lica) 1,116,877 1,069,1461,116,877 1,069,146

Izdvojena novčana sredstva kod CKB banke u iznosu EUR 1,116,877 and EUR 1,069,146 sa stanjem na dan 31. decembara 2016. i 31. decembara 2015. godine, respektivno, su određena i držana sa posebnom namjenom isplate dividend manjinskim akcionarima.

13. finansijski insTrumenTi

a) Finansijski instrumenti po kategorijama

Krediti i potraživanja 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Dugoročni krediti i potraživanja 9,428,898 9,870,335 Kratkoročni depoziti u bankama - 35,000,000 Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja 30,058,811 26,374,508 Izdvojena novčana sredstva 1,116,877 1,069,146 Gotovina i gotovinski ekvivalenti 6,552,017 9,215,671

Ukupno 47,156,603 81,529,660

Obaveze iskazane po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Finansijske obaveze 34,439,755 39,108,721 Ukupno 34,439,755 39,108,721

b) Kreditni kvalitet finansijskih sredstava Kreditni kvalitet finansijskih sredstava koja nisu dospjela niti ispravljena su prikazana u pregledu koji slijedi:

Dugoročni krediti i potraživanja 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Ugovorne strane bez kreditnog rejtinga 9,428,898 9,870,335 9,428,898 9,870,335

Ugovorne strane bez kreditnog rejtinga uključuju dugoročna potraživanja od kupaca i dugoročna potraživanja za stambene kredite.

Potraživanja za stambene kredite su obezbijeđena hipotekama koje predstavljaju preduslov za inicijalno odobrenje kredita. Dugoročna potraživanja od kupaca se odnose na prodaju opreme na rate. Društvo radi provjeru kreditnog kvaliteta svih kupaca prije same prodaje.

Gotovina i gotovinski ekvivalenti 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Gotovina i gotovniski ekvivalenti bez kreditnog rejtinga 6,153,663 8,987,999Ugovorne strane sa eksternim kreditnim rejtingom Ba2 (Moody’s) 398,354 227,672

6,552,017 9,215,671

Gotovina i gotovinski ekvivalenti bez kreditnog rejtinga predstavljaju gotovinu u crnogorskim bankama.

70


Kratkoročni depoziti u bankama 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Garantovani kratkoročni depozit od kreditne institucije

kreditna klasifikacija A2 (Moody’s) - 20,000,000kreditna klasifikacija Baa1 (Moody’s) - 4,000,000

- 24,000,000

Potraživanja iz poslovnih aktivnosti koja nisu dospjela niti ispravljena 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Ugovorne strane bez eksternog kreditnog rejtingaPotraživanja od kupaca 5,835,815 7,775,734

5,835,815 7,775,734

14. akCijski kapiTal

na dan 31. decembra 2016. na dan 31. decembra 2015.

Broj akcija % Vrijednost Broj akcija % VrijednostUpisani, uplaćeni kapital - Magyar Telekom 36,177,950 76.53 94,786,591 36,177,950 76.53 94,786,591Pravna lica i custody 5,569,508 11.78 14,592,167 5,816,548 12.30 14,777,868Fizička lica 5,526,482 11.69 14,478,942 5,279,442 11.17 14,293,241

47,273,940 100.00 123,857,700 47,273,940 100.00 123,857,700

Na dan 31. decembra 2016. godine nominalna vrijednost po akciji je iznosila EUR 2,62001. Akcije Crnogorskog Telekoma se kotiraju na Montene-groberzi. Tržišna vrijednost po akciji na dan 31. decembar 2016. godine iznosila je EUR 2.8200 (31. decembar 2015: EUR 3.9000).

Na osnovu zahtjeva manjinskih akcionara Skupština akcionara je pokrenula procedure smanjenja kapitala. Dana 5. marta 2014 godine Skupština akcionara je donijela odluku o smanjenju kapitala na način što će se smanjiti nominalna vrijednost akcije sa 2,98255 EUR na 2,62001 EUR. Ukupan broj akcija ostaje isti 47,273,940. Rezultat je smanjenje kapitala za 17,138,694 EUR.

71



15. obaveze iz poslovanja i osTale obaveze

31. decembar 2016. 31. decembar 2015. Obaveze prema trećim licima 22,595,847 25,707,772

Obaveze prema Magyar Telekom Grupi 723,276 515,895Obaveze prema Deutsche Telekom Grupi 4,421,567 5,928,784Ukupno poslovne obaveze 27,740,690 32,152,451Razgraničeni troškovi 5,014,152 4,204,686Obaveze za dividiendu 1,227,354 1,216,955

Bonusi 399,747 1,486,506Ostale obaveze 57,812 48,123Ukupno ostale finansijske obaveze 6,699,065 6,956,270Ukupno finansijske obaveze 34,439,755 39,108,721

Primljeni avansi po osnovu pre-paid vaučera 412,610 819,722

Obaveze po osnovu primljenih avansa i unaprijed naplaćeni iznosi 359,995 410,000

Obaveze za ostale poreze i doprinose 24,041 23,554

Obaveze za porez na dodatu vrijednost 331,927 710,810

Loyalty Programi za kupce - 144,176

Razgraničeni prihodi 284,265 321,738Ukupno ostale obaveze 1,412,838 2,430,000Ukupno obaveze iz poslovanja i ostale obaveze 35,852,593 41,538,721

Razgraničeni troškovi uključuju sledeće:

31. decembar 2016. 31. decembar 2015.Razgraničeni marketing troškovi 183,578 212,401 Razganičene poštanske usluge 141,013 97,399 Razgraničeni troškovi održavanja 1,503,482 1,411,219 Procjena obaveza za IPTV usluge 381,252 301,496 Ostale procijenjene obaveze 2,804,827 2,182,171

5,014,152 4,204,686

Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze su iskazane u sledećim valutama:


EUR 33,740,971 38,515,471

SDR 413,100 309,776USD 285,684 283,474

34,439,755 39,108,721

Fer vrijednost obaveza iz poslovanja i ostalih obaveza jednaka je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Ugovoreno dospijeće obaveza iz poslovnih aktivnosti i ostalih obaveza je do 45/60/90 dana.

72


16. rezervisanja Promjene na rezervisanjima za finansijske godine završene 31. decembra 2016. i 2015. godine prikazane su u sledećoj tabeli:

2016 2015

Stanje, 1. januara 1,946,933 1,485,459 Povećanja u toku godine 864,836 2,759,149 Otpuštanje tokom godine (283,210) (405,071)Iskorišćeno u toku godine (1,195,364) (1,892,604)Stanje, 31. decembara 1,333,195 1,946,933 Umanjeno za: dugoročni dio (502,330) (598,505) 830,865 1,348,428

sudski sporovi otpremninenaknade zapo-

slenimasrednjoročni

Podsticajni plan (MtiP)Program varijabilnih

bonusa (var ii) UkupnoStanje, 1. januara 2015. 618,899 - 461,697 - 404,863 1,485,459Povećanja u toku godine 207,700 2,461,921 - - 89,528 2,759,149Otpuštanje tokom godine (304,000) - (101,071) - (405,071)

Iskorišćeno u toku godine (186,200) (1,534,414) - - (171,990) (1,892,604)

Stanje, 31. decembara 2015. 336,399 927,507 360,626 - 322,401 1,946,933

Stanje, 1. januara 2016. 336,399 927,507 360,626 - 322,401 1,946,933

Povećanja u toku godine 25,099 777,053 - - 62,684 864,836

Otpuštanje tokom godine (251,752) - (2,135) - (29,323) (283,210)Iskorišćeno u toku godine - (1,062,275) (22,866) - (110,223) (1,195,364)Stanje, 31. decembara 2016. 109,746 642,285 335,625 - 245,539 1,333,195

Umanjeno za: dugoročni dio - - (316,791) - (185,539) (502,330)Kratkoročno rezervisanje 109,746 642,285 18,834 - 60,000 830,865

Glavni sudski sporovi se odnose na spor oko vlasništva nad imovinom u Cetinju u iznosu od EUR 251,752.

73



Primanja zaposlenih

rezervisanja za jubilarne nagrade

rezervisanja za otpremnine za odlazak u penziju

Ukupno

stanje, 1. januara 2015. 344,499 117,198 461,697Rezervisanja u toku godineIskorišćeno u toku godine (66,692) (34,379) (101,071) stanje, 31. decembar 2015. 277,807 82,819 360,626

stanje, 1. januara 2016. 277,807 82,819 360,626 Rezervisanja u toku godineIskorišćeno u toku godine (10,616) (14,385) (25,001) stanje, 31. decembar 2016. 267,191 68,434 335,625

Umanjeno za: dugoročni dio (248,357) (68,434) (316,791)

Kratkoročno rezervisanje 18,834 - 18,834

Rezervisanja za primanja zaposlenih izvršena su na osnovu sadašnje vrijednosti očekivanih budućih isplata zaposlenima po osnovu jubilarnih na-grada i otpremnina za odlazak u penziju, koje su predviđene Pojedinačnim kolektivnim ugovorom društava unutar Društva (napomena 2.15)

17. odložena poreske obaveze

Sa stanjem na dan 31. decembra 2016. godine i 31. decembra 2015. godine Društvo nema odoženih poreskih sredstava koja bi proistekla iz privre-menih razlika ili prenijetih poreskih gubitaka.

Odložene poreske obaveze se odnose na privremene razlike između osnovice po kojoj se nekretnine, oprema i nematerijalna ulaganja priznaju u poreskom bilansu i iznosa po kojima su ta sredstva iskazana u finansijskim izvještajima Društva. Oporeziva privremena razlika proističe iz alocirane poreske amortizacije i priznavanja sredstava manjih od 300 EUR.

Kretanje odloženih poreskih obaveza tokom godine može se vidjeti u narednoj tabeli:

Odložene poreske obaveze UkupnoStanje 1. januara 2015. 2,091,794Efekat na izvještaj o sveobuhvatnom prihodu 172,028stanje 31. decembra 2015. 2,263,822Efekat na izvještaj o sveobuhvatnom prihodu 212,661 stanje 31. decembra 2016. 2,476,483

74


18. finansijske obaveze

Kretanje finansijskih obaveza za finansijske godine završene 31. decembra 2016. i 2015. godine prikazane su u sledećoj tabeli:

2016 2015Kratkoročni kredit od Mađar Telekoma 6,575,133 -TV content prava 2,570,149 -Stanje 31. decembra 2016. 9,145,282 -Umanjeno za: dugoročni dio (1,320,968) -Kraktoročne finansijke obaveze 7,824,314 -

U avgustu 2016 godine Crnogorski Telekom je potpisao ugovor o zajmu sa Mađar Telekomom u ukupnom iznosu od EUR 8,500,000 uz kamatnu stopu od 4.3%. Tokom 2016. godine iznos od EUR 2,000,000 je vraćen Mađar Telekomu. Kredit je zaključen na period do 30. marta 2017. godine.TV content prava su povezana sa TV pravima koja su ugovorena na fiksni period sa non-cancelation klauzulom.

75



19. prihodi

a) Usluge fiksne telefonije i usluge interneta31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

telekomunikaciona pretplata, konekcija i ostali prihodi 9,990,926 12,148,977

Prihodi od odlaznih domaćih poziva 2,371,702 3,320,777Prihodi od odlaznih međunarodnih poziva 1,905,262 2,524,745Ukupni prihodi od odlaznih poziva 4,276,964 5,845,522

Prihodi od dolaznih domaćih poziva 722,283 592,616Prihodi od dolaznih međunarodnih poziva 2,609,353 3,263,283Ukupni prihodi od dolaznih poziva 3,331,636 3,855,899

Zakupljene linije i prenos podataka 2,086,019 2,038,462Prihodi od web prezentacije i hostinga 45,407 50,421 ADSL prihodi 10,691,112 11,786,087 MIPNET prihodi 837,334 1,223,927 IPTV prihodi 7,420,942 7,449,396Prihodi od prodatih internet pristupa 171,350 257,970Prihodi od prodaje opreme 3,937,758 3,262,354 ICT prihodi 4,594,716 5,430,290Ostali prihodi 345,393 212,056Ukupni ostali prihodi 30,130,031 31,710,963

Ukupni prihodi od pružanja usluga fiksne telefonije i interneta 47,729,557 53,561,361

b) Usluge mobilne telefonije31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Post-paid prihodi- odlazni domaći i međunarodni pozivi 9,145,851 9,297,045- mjesečna pretplata 10,791,798 9,106,115

19,937,649 18,403,160

Prodaja paketa i pre-paid usluga 9,270,621 8,997,418Prodaja mobilnih telefona 5,655,741 4,568,602

14,926,362 13,566,020

Prihodi po osnovu interkonekcije 5,646,680 7,279,670Prihodi od roming-a 2,930,923 3,869,468Ostali prihodi 538,348 979,997

Ukupni prihodi od pružanja usluga mobilne telefonije 43,979,962 44,098,315

76


20. osTali poslovni prihodi


Prihodi od dugoročnog zakupa optičkog kabla –“Dark Fiber” 130,207 749,707 Kapitalni dobici od prodaje osnovnih sredstava 253,607 206,521 Ostali poslovni prihodi 14,174 335,971

397,988 1,292,199

Iznos od EUR 749,707 sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine se odnosi na prihode od zakupa optičkog kabla –“Dark Fiber”. Ugovori o pravu korišćenja “Dark Fiber” slični su lizingu zato što podrazumijevaju pravo korišćenja specifičnog mrežnog sredstva, koje isključuje korištenje od strane ostalih operatera, uključujući i Crnogorski Telekom. Plaćanje koje se odnosi na njegovo korišćenje je avansno i ne zavisi od stvarne upotrebe od strane kupca. Zakup je zaključen na period od 15 godina.

21. Troškovi zarada, naknada zarada i osTali liČni rashodi


Troškovi neto zarada i naknada zarada 7,525,479 8,509,522Troškovi poreza na zarade i naknade zarada 1,541,691 2,280,441Troškovi doprinosa za penzije 3,010,944 3,677,645Troškovi socijalnih i ostalih doprinosa 1,012,417 1,364,453Jubilarne nagrade i otpremnine (napomena 16) 777,053 2,461,921Rezervisanja za penzionisanje i jubilarne nagrade (napomena 16) (2,135) (125,593)Ostali troškovi zaposlenih 1,068,194 1,126,913

14,933,643 19,295,302

22. amorTizaCija i obezvrjeĐenje


Amortizacija osnovnih sredstava (Napomena 5) 7,557,960 13,882,445 Obezvređenje (Napomena 5) 305,651 3,981 Amortizacija nematerijalnih ulaganja (Napomena 6) 12,223,278 3,781,403

20,086,889 17,667,829

23. Troškovi korišćenja usluga drugih operaTera


Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u zemlji 3,679,000 5,124,300Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u inostranstvu 4,572,632 4,902,435

8,251,632 10,026,735

77



24. osTali poslovni rashodi


Troškovi materijala, održavanja i naknade za izvršene usluge 10,124,482 9,089,185Marketing 1,626,745 1,704,439Ispravka vrijednosti potraživanja 1,299,610 1,409,239Zakup 2,554,728 2,448,736Troškovi telekomunikacione licence 1,725,119 1,729,224Sponzorstva 290,268 332,969Opštinske i ostale poreske takse 2,036,857 781,111Provizija dilera 1,219,848 1,176,506Naknade 174,855 126,798Revizija završnog računa 90,397 89,100Konsalting usluge Magyar Telekoma 14,000 62,623Konsalting usluge Deutsche Telekoma 651,476 535,706Ostale konsalting usluge 280,467 221,209Električna energija 1,356,192 1,404,032Poštanske usluge 572,718 499,390Ostale neproizvodne usluge 432,567 417,680

Neto efekat dodatne vrijednosti zaliha i ukidanja ispravke vrijednosti zaliha 22,319 275,297

Troškovi pružanja ICT usluga 1,823,100 2,835,161Smanjenje rezervisanja priznatih u izvještaju o ukupnom rezultatu (napom-ena 15) (226,653) (96,300)Ostali poslovni rashodi 1,674,774 1,280,391

27,743,869 26,322,496

Troškovi zakupa se u najvećoj mjeri odnose na zakupe telekomunikacionih vodova u iznosu od EUR 840,645 (2015: EUR 695,836) kao i na zakup mjesta za bazne stanice od Radio Difuznog Centra u iznosu od EUR 709,417 (2015: 709,417 EUR)

Troškovi sponzorstva koji su iznosili 200,000 EUR (2015: 270,000 EUR) predstavljaju najvećim dijelom troškove sponzorstva FSCG i muškog košarkaškog kluba “Budućnost”. Ostatak troškova sponzorstva se odnosi na kulturu, sport i obrazovanje.

78


25. finansijski prihodi i rashodi, neTo

31. decembar 2016. 31. decembar 2015.Finansijski prihodi Prihod od kamata od: Kratkoročni depoziti u bankama 46,001 478,573 Krediti odobreni zaposlenima 175,757 173,319 Prihod od ukidanja diskonta na dugoročna potraživanja 761,756 521,239 Pozitivne kursne razlike 148,628 513,515 Ostali finansijski prihodi 31,735 138,575

1,163,877 1,825,221 Finansijski rashodiRashodi kamata (18,849) (25,224) Negativne kursne razlike (202,485) (566,958) Ostali finansijski rashodi (341,745) (173,195)

(563,079) (765,377)

neto finansijski rashodi 600,798 1,059,844

Bruto negativne i pozitivne kursne razlike pokazuju smanjenje u 2016 zbog manjeg prometa u stranim valutama, međutim ovo nije imalo uticaja na rezultat u 2016 godini jer je neto smanjenje uporedivo sa prethodnom godinom.

26. porez na dobiT

31. decembar 2016. 31. decembar 2015.Porez na dobit - tekući porez 1,241,370 1,710,685 Porez na dobit - odloženi porez 212,662 172,027

Ukupno 1,454,032 1,882,712

Usaglašavanje pretpostavljenog poreza na dobit i poreza na dobit iskazanog u poreskom bilansu

Usaglašavanje pretpostavljenog poreza na dobit po finansijskim izvještajima i poreza na dobit po poreskom bilansu prikazano je u sljedećoj tabeli:

31. decembar 2016. 31. decembar 2015.Dobit prije oporezivanja 10,860,953 17,745,769

Porez na dobit po stopi od 9% 977,486 1,597,119

Troškovi koji se ne priznaju za poreske svrhe 161,359 143,023 Ostale korekcije 315,187 142,570

1,454,032 1,882,712

79



27. zarada po akCiji

(iznosi u eUr)


Profit akcionara Društva 9,406,921 15,863,057

Prosječan ponderisan broj izdatih akcija 47,273,940 47,273,940

Osnovna zarada po akciji 0.20 0.34Društvo nema potencijalnih smanjenih zarada po akciji.

28. plaćanja dividende

Tokom 2016. godine, objavljene su i isplaćene dividende po osnovu raspodjele dobiti za 2015. godinu u iznosu od EUR 19,200,000 (2013: EUR 21,500,000). Dividenda po akciji je iznosila EUR 0.40610 (2015: EUR 0.45480).

neto dividenda Porez Ukupna dividenda

Ukupno plaćena dividend u 2016 godini 18,038,495 1,118,070 19,156,565

Umanjeno za Obaveze za isplatu dividende iz rezultata 2015 godine - (4,296) (4,296) Ukupno plaćena dividenda iz raspodjele rezultata 2015 godine 18,038,495 1,113,774 19,152,269 Dividenda plaćena u tekućoj koja se odnosi na prethodnu godinu - 47,731 47,731

Ukupno objavljena dividenda iz raspodjele rezultata 2015 godine 18,038,495 1,161,505 19,200,000

29. TransakCije sa povezanim pravnim liCima

Magyar Telekom Nyrt. je u 2005. godini postao većinski vlasnik sa 76,53% udjela, od kada se udio nije mijenjao. Deutsche Telekom AG (“DTAG”) je krajnji kontrolni vlasnik Magyar Telekom Plc. sa 59,21% akcija u vlasništvu. Deutsche Telekom (“DT”) Grupu konstituiše više provajdera fiksne telefonije, mobilne telefonije i IT usluga širom svijeta, sa kojima Društvo ima redovne transakcije.

Krajnji kontrolni vlasnik Društva je Deutsche Telekom AG (sa sjedištem u Njemačkoj). Akcionari Deutsche Telekom AG su Investicone institucije (68%), KfW Bankengruppe (17.5%), Savezna Republika Njemačka (14.5%) i ostali investitori sa (11%).

Sve transakcije sa povezanim licima proističu iz tekućeg poslovanja i njihova fer vrijednost se ne razlikuje materijalno od fer vrijednosti koja bi bila ostvarena u standardnim transakcijama.

29.1 Deutsche Telekom Groupa (uključujući Magyar Telekom Groupu)

Transakcije sa povezanim licima primarno uključuju korišćenje i pružanje telekomunikacionih usluga kao i zakupe vodova koji rezultiraju sa stanjem obaveza i potraživanja na kraju godine. Pored ovoga Društvo povremeno plasira svoja slobodna novčana sredstva u vidu kratkoročnog zajma kod Magyar Tlekoma Plc. Tabela ispod pokazuje stanja sa članicama Deutche Telekom:

Kratkoročni plasmani 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Kratkoročni plasmani Magyar Telekom Plc. - 11,000,000

Kratkoročni krediti 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Kratkoročni kredit od Magyar Telekom Plc. 6,575,133 -

80


Potraživanja 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Magyar Telekom Plc. 107,887 47,451Makedonski Telekom Group 40,569 57,212Telekom Deutschland 2,669,070 2,546,397Ote Telekom 17,469 23,595T – Hrvatski telekom 15,951 60,562Ukupno 2,850,946 2,735,217

obaveze 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Magyar Telekom Plc. 320,891 173,897Makedonski Telekom Group 402,385 341,998Telekom Deutschland 4,073,713 5,758,549Ote Telekom 209,593 29,804T - Hrvatski telekom 138,261 140,431Ukupno 5,144,843 6,444,679

Prihodi 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.

Magyar Telekom Plc. 160,912 367,138Makedonski Telekom Group 10,749 12,688Telekom Deutschland 5,809,323 6,434,564Ote Telekom 8,065 27,271T – Hrvatski telekom 20,866 36,168 total 6,009,915 6,877,829

troškovi 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.Magyar telekom Konsultantske usluge 14,000 62,623Usluge mobilne telefonije 4,532 3,670Zakup linkova 237,885 282,840Ostali troškovi 92,530 154,264

348,947 503,397Makedonski telekomunikacii Usluge mobilne telefonije 24,217 4,168 Ukupno - Magyar telekom Grupa 373,164 507,565Deutsche telekom Interkonekcija 3,558,468 3,845,929Konsultantske usluge 651,476 535,706T brand 231,632 243,360Održavanje telekomunikacione opreme 17,671 22,274Usluge mobilne telefonije 119,771 6,274

4,579,018 4,653,543t - Hrvatski telekom InterkonekcijaOdržavanje telekomunikacione opreme 30,686 22,440Zakup linkova 231,858 190,959

262,544 213,399Ukupno 4,841,562 4,866,942

81



29.2 Savezna Republika Njemačka

Savezna Republika Njemačka je indirektni akcionar DTAG i posjeduje 32.0% akcijskog kapitala. Savezna Republika Njemačka ima solidnu većinu na skupštini akcionara DTAG iako raspolaže manjinskim paketom akcija, što čini DTAG zavisnom od Savezne Republike Njemačke. Stoga, Savezna Republika i kompanije koje su kontrolisane od strane Savezne Republike ili kompanije nad kojima Savezna Republika može da izvrši značajan uticaj, se klasifikuje kao povezano lice DTAG i Magyar Telekoma, a samim tim i Crnogorskog Telekoma.

DTAG ili bilo koja članica Magyar Telekom Grupe, uključujući Društva, nije izvršio u sklopu svojih redovnih aktivnosti bilo koju transakciju koja je bila pojedinačno materijalna u 2016. ili 2015. godini sa kompanijama koje kontroliše Savezna Republika ili kompanija preko koje Savezna Republika može ima značajan uticaj.

29.3 Ugovori sa visokim Rukovodstvom

Društvo je tokom 2016. godine odobrilo rukovodstvu kratkoročne naknade, koje su iznosile EUR 576.343 (2015: 798,064EUR) za neto zarade i bonuse koji su članovi ili stalni gostujući članovi Upravnog Izvršnog Odbora Telekoma, i EUR 310.399 (2015: 376,367EUR) za pripadajuće poreze i doprinose.

Tokom 2016. godine Društvo je isplatilo višem rukovodstvu VAR II program u bruto iznosu EUR 110.550 (Napomena 15)

30. poTenCijalne obaveze

Potencijalni sporni ugovori

U skladu sa kupoprodajnim ugovorom zaključenim 15. marta 2005. godine između Vlade Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao Prodavca i Magyar Telekom, kao Kupca, Kupac je u obavezi da omogući Društvu zaključivanje ugovora sa Radio Difuznim Centrom za zakup optičkih vlaknastih kapaciteta za transmisiju TV i radio signala i Univerziteta Crne Gore o obezbjeđivanju kapaciteta za konekciju. U oba slučaja predviđeno je da ugovorne strane neće platiti bilo kakvu naknadu za korišćenje ovih kapaciteta. Rukovodstvo Društva procjenjuje da neće biti materijalnih troškova po ovom osnovu u budućnosti.

zaštita životne sredine

Propisi koji se odnose na zaštitu životne sredine usvajaju se u Republici Crnoj Gori i Društvo sa stanjem na 31. decembra 2016 i 2015. godine nije iskazala bilo kakve obaveze za predviđene troškove, uključujući pravne i konsultantske naknade, studije lokacija, osmišljavanje i implementaciju pla-nova restauracije koji se odnose na zaštitu životne sredine. Troškove vezane za zaštitu životne sredine rukovodstvo ne smatra materijalno značajnim.

31. poreski rizik

Poreski zakoni u Crnoj Gori su predmet različitih interpretacija i čestih izmjena. Interpretacija poreskih zakona od strane poreskih vlasti može da se razlikuje od interpretacije od strane rukovodstva Društva. Kao rezultat, neke transakcije mogu biti osporene od strane poreskih vlasti na način da se zahtijeva od Društva da plati dodatne poreze, kazne i kamate. Poreske obaveze zastarijevaju nakon pet godina. Ovo znači da poreske vlasti imaju pravo da utvrde neplaćene poreske obaveze u toku petogodišnjeg perioda. Rukovodstvo procjenjuje da je Društvo platilo sve poreske obaveze koje su se dogodile zaključno sa 31. decembrom 2016. godine.

82


32. preuzeTe obaveze

a) Preuzete obaveze po osnovu operativnog lizinga – Društvo kao zakupac

Sklapanjem ugovora o operativnom lizingu Društvo zakupljuje veliki broj maloprodajnih i poslovnih prostora, skladišta, zatim internet pristup i mrežne linije. Lizing je ugovoren od jedne godine do neograničenog vremenskog perioda, i većina zaključenih ugovora o lizinga mogu se produžiti po isteku lizinga po aktuelnim cijenama na tržištu.Iznosi minimalnih plaćanja zakupnina na dan bilansa stanja koja se odnose na operativni lizing za koji se procjenjuje da se ne može otkazati prikazan je u tabeli ispod:

ne duže od godine 1,350,564 od dvije do pet godina 2,005,716 duže od pet godina 3,000 Ukupno 3,359,280

Ugovor o zakupu sa Radio Difuznim Centrom je potpisan na neodređeno vrijeme za zakup mjesta za bazne stanice na njihovim tornjevima. Iznos zakupa je varijabilan u zavisnosti od iskorišćenosti prostora na tornjevima. Godišnji troškovi lizinga su prikazani u izvještaju o ukupnom rezultatu kao što je prikazano u Napomeni 24.

b) ostale preuzete obaveze

Preuzete obaveze po ugovorima do datuma Izvještaja o finansijskom položaju koje nisu objelodanjene u finansijskim izvještajima su sljedeće:

31. decembar 2016. 31. decembar 2015.Ugovorene obaveze po osnovu:- kupovine nekretnina i opreme 2,186,115 1,056,701- kupovine nematerijalne imovine 2,576,863 4,070,225- održavanje i tehničke aktivnosti 621,965 244,181- marketing i sponzorstvo 142,196 384,574Ostale ugovorene obaveze troška 1,137,968 628,755 Ukupno 6,665,107 6,384,436

c) Upotrebne dozvole Na osnovu kupoprodajnog ugovora zaključenog 15. marta 2005. godine između Vlade Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao Prodavca i Matav Hungarian Telecommunication Company, kao Kupca, Prodavac je u obavezi da omogući Društvu dostavljanje kompletiranih molbi relevantnoj javnoj instituciji za obezbjeđivanje svih preostalih dozvola za nastavljanje i) obavljanja poslovanja i/ili ii) vlasništva i/ili poslovanja sa njihovim sredst-vima postojećim na datum potpisivanja Ugovora. Menadžment kompanije procjenjuje da u budućnosti neće biti značajnih troškova povezanih sa ovim slučajem.

83



33. devizni kursevi

Zvanični kursevi valuta koji su korišćeni za preračun deviznih pozicija Izvještaja o finansijskom položaju u EUR na dan 31. decembar 2016 i 2015:


SDR 1.2753 1.2728USD 0.9538 0.8932

34. goTovina generisana iz poslovanja

Napomena 31. decembar 2016. 31. decembar 2015.Dobitak za godinu 9,406,921 15,863,057Korekcije:Porez na dobit 1,454,032 1,882,712Amortizacija 22 20,086,889 17,667,829Neto finansijski prihod 25 (600,798) (1,059,844)Rezervisanja za benefite zaposlenima povećanja tokom godine 16 839,737 2,551,449Rezervisanja za benefite zaposlenima iskorišćeno tokom godine 16 (2,135) (101,071)Ostale negotovinske stavke (1,175,048) (1,388,922) Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti zaliha priznatih u okviru prihoda/rashoda 24 22,319 275,297Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti spornih potraživanja priznatih u okviru prihoda/rashoda 9 1,299,610 1,409,239

Dobit od prodaje stalne imovine 20 (383,814) (956,228)Promjena u okviru obrtnog (radnog) kapitalaPromjena na obavezama (5,509,584) 6,802,855Promjena na zalihama 1,364,046 (1,435,527)Poromjena na potraživanjima (3,968,382) (1,084,005) Rezervisanja za sudske sporove 16 226,653 (282,500) Rezervisanja za benefite zaposlenih 16 (1,195,364) (1,706,404)Promjena na izdovjenim novčanim sredstvima (47,731) (74,963)

Gotovina generisana iz poslovanja 21,817,351 38,362,974

35. znaČajni dogaĐaji nakon daTuma izvješTavanja Dana 10. januara 2017. godine Mađar Telekom je potpisao kupoprodajni ugovor sa Hrvatskim Telekomom d.d. za prodaju 76,53% udjela u Crnogor-skom Telekomu u iznosu od EUR 123.5 miliona. Zatvaranje transakcije je sprovedeno dana 31. januara 2017. godine.

84


dodaTne informaCije

Kontakti

Crnogorski TelekomMoskovska 2981000 PodgoricaMontenegroTel: + 382 20 433 433Fax: + 382 20 225 752e-mail: [email protected]

inFormacije o berzanskom posLovanju:

Berzanski simbol Crnogorskog Telekoma: TECG

Montenegroberza a.d.PodgoricaMoskovska 7781000 PodgoricaMontenegroTel/Fax: +382 20 228 502E-mail: [email protected]

Objavio:Crnogorski Telekom © 2017

www.telekom.me

crnogorski telekom godišnji izvještaj za 2016. godinu izvjestaj ct... · 2017-06-14 · 6...

Documents