crnogorski jezi osnovnen

YUCC

PAGE 24

5. STUDIJSKI PROGRAM: CRNOGORSKI JEZIK I JUNOSLOVENSKE KNJIEVNOSTI

nastavni plan osnovnih AKADEMSKIH studija

SemestarR.b. predm.Naziv predmetaPredavanjaVjebeECTS

Teor.Prakt.

I semestar1. Savremeni crnogoski jezik (standardizacija i pravopis)236

2. Staroslovenski jezik (pravopis i fonetika)224

3. Uvod u lingvistiku I214

4. Teorija knjievnosti sa stilistikom225

5. Srednjovjekovna knjievnost 224

6. Narodna knjievnost 225

7. Strani jezik I202

Ukupno:141230

II semestar1. Savremeni crnogorski jezik (fonetika i fonologija)236

2. Staroslovenski jezik (morfologija)224

3. Uvod u lingvistiku II214

4. Teorija knjievnosti (versifikacija i knjievna pragmatika)225

5. Knjievnost renesanse i baroka224

6. Pisanje eseja113

7. Razvoj kulrure i civilizacije u Crnoj Gori202

8.Strani jezik II202

Ukupno:151130

III semestar1. Savremeni crnogorski jezik (morfologija)225

2. Istorija crnogorskog jezika (fonetika)325

3. Akcentologija i uvod u dijalektologiju 214

4. Prosvetiteljstvo i romantizam224

5. Specijalni kurs iz knjievnosti Njego 213

6.Tumaenje knjievnog djela I 214

7.Pisanje knjievne kritike113

8.Strani jezik III202

Ukupno:161030

IV semestar1. Savremeni crnogorski jezik (tvorba rijei)225

2. Istorija crnogorskog jezika (morfologija)325

3. Dijalektologija 214

4. Realizam 224

5. Specijalni kurs iz knjievnosti 213

6.Tumaenje knjievnog djela II 2 14

7.Knjievnost i film113

8. Strani jezik IV202

Ukupno:161030

V semestar 1.Savremeni crnogorski jezik (sintaksa proste i sloene reenice)236

2.Lingvistika stilistika I 214

3.Knjievnost prve polovine XX vijeka 226

4.Specijalni kurs iz knjievnosti 215

5.Kreativno pisanje123

6.Opta knjievnost I226

Ukupno:111130

VI semestar 1.Savremeni crnogorski jezik (sintaksa padea i glagola) 236

2.Lingvistika stilistika II 214

3.Knjievnost druge polovine XX vijeka 226

4.Specijalni kurs iz knjievnosti I214

5.Specijalni kurs iz knjievnosti II214

6.Opta knjievnost II 226

Ukupno:121030

Naziv predmeta:SAVREMENI CRNOGORSKI JEZIK (STANDARDIZACIJA I PRAVOPIS)

ifra predmetaStatus predmetaSemestarBroj ECTS kreditaFond asova

(vidi napomenu)ObavezniI62P + 3V

Studijski programi za koje se organizuje:Akademske osnovne studije Crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta

Ciljevi izuavanja predmeta:

Uvid u istorijski razvoj crnogorskog jezika i ovladavanje pravopisnom problematikom

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zorica Radulovi, nastavnik

Dr Sanja ubari, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi,konsultacije )

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja

XVIII-XXI nedjeljaPriprema i upis semestra

Knjievni jezici u Crnoj Gori prije XIX vijeka

Grafijski sistemi (glagoljica, irilica, latinica)

ivot i djelo Vuka Stefanovia Karadia i rad na reformi jezika

Vukova reforma grafije i ortografije

Znaaj iliraca za jeziko jedinstvo

Beki knjievni dogovor i glavna pravila za juno nareje

Slobodna nedjelja

Pisanje velikog slova I KOLOKVIJUM

Pravila ijekavskog izgovora

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

Interpunkcijski znaci. Analiza seminarskih radova

Skraenice II KOLOKVIJUM

Pisanje stranh rijei

Rastavljanje rijei na kraju retka

Zavrni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREENJE STUDENATA

nedjeljno6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:2 sata predavanja3 sata vjebi3 sata individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestru

Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 satiUkupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i vjebe, rade seminarske radove i kolokvijume i zavrni ispit

Literatura: Braniislav Ostoji: O crnogorskom knjnievnojezikom izrazu, Vukov jezik u Crnoj Gori, Univerzitetska rije, Niki, 1985,Radoje Simi, Branislav Ostoji, Osnove fonologije srpskohrvatskog knjievnog jezika, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 1989; Pravopis srpskohrvatskog knievnog jezika, MS/MH, Beograd-Zagreb, 1960. Pravopis crnogorskoga jezika, Ministarstvo prosvfjete i nauke, Podgorica 2010. Rajka Gluica, Zorica Radulovi, Pravopis crnogorskog jezika, rukopis

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma 40 bodova; seminarski rad 10 bodova; Zavrni ispit sa 50 bodova; Broj poena za prelaznu ocjenu je 51.

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zorica Radulovi

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.

Naziv predmeta:STAROSLOVENSKI JEZIK

(PRAVOPIS I FONETIKA)


(vidi napomenu)obavezanI42P+2V

Studijski programi za koje se organizuje :(Akademske osnovne studije Crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti (180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima:


(Student se upoznaje sa nastankom najstarijeg knjievnog jezika kod Slovena, poecima pismenosti, vokalskim i konsonantskim sistemom, glasovnim promjenama, staroslovenskim spomenicima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Drako Doljak, nastavnik

Mr Sanja Crnogorac, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, kolokvijum, konsultacije.)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra

Nastanak,ime, znaaj i osnova staroslovenskog jezika

irilo, Metodije, Crnorizac Hrabar

Svenska pisma

Pravopis i interpunkcija

Staroslovenski rukopisi

Gramatika struktura staroslovenskog jezika. Fonetika. KolokvijumSlobodna nedjelja

Vokalski i konsonantski sistem

Poluglasnici, jeri, jat, nosni samoglasnici.

Jednaenje i saimanje samoglasnika

Palatalizacije

Jotovanja KolokvijumGubljenje suglasnika, udvojeni suglasnici, umetanje suglasnika

Suglasnike grupe

Zavrni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena

Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta

Struktura:2 sata predavanja2 sata vjebi1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije U toku semestra:

Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minutaUkupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade i predaju domae zadatke i seminarske radove, rade kolokvijum i zavrni ispit

Literatura: Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik I, Beograd 1997; Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik II, Beograd 1997; Petar ori: Staroslovenski jezik, Novi Sad 1975; Milenko Pani: Staroslovenska hrestomatija, Beograd 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:; seminarski rad 5 poena; pohaanje nastave 5 poena; kolokvijum 40 poena (20 + 20); zavrni ispit 50 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Drako Doljak


Naziv predmeta:UVOD U LINGVISTIKU I


ObavezniI42 P+1V

Studijski programi za koje se organizuje :

Akademski osnovni studij za crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti


Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim pojmovima nauke o jeziku, upoznavanje sa njenim predmetom, disciplinama, teorijama o jeziku, njegovom postanku, funkcijama, prirodi, svojstvima i strukturi jezika.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Rajka Gluica, nastavnik

mr Nataa Jovovi, saradnik

Metod nastave i savlaivanja gradiva: Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije, debate

Sadraj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Upoznavanje sa predmetom, podjela informacije i dogovor o nainu rada

Lingvistika, objekat, predmet i lingvistike discipline

Jezik, njegova priroda, svojstva i funkcije

Jezik i miljenje, jezik i govor

Porijeklo i razvoj jezika,

Nastanak i razvoj pisma TEST I Slobodna nedjelja

Jezici u svijetu i njihova podjela: genealoka podjela

Morfoloka klasifikacija jezika

Jezike univerzalije

Struktura jezika, jeziki znak, jezik kao sistem znakova

Fonetika glasovi i njihova podjela

Fonologija, fonema, alofon, Prozodija TEST IIGlasovne promjene i glasovni zakoniOrtografija, ortoepija, transkripcija, transliteracija

Zavrni ispit

Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, uestvuju u debatama i rade dva testa.

Optereenje studenata na predmetu

Nedjeljno:


Struktura:2 sata predavanja1 sat vjebi2 satia i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacijeU toku semestra:

Nastava i zavrni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minutaUkupno optereenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)

Literatura: Rajka Gluica, Opta lingvistika, Filozofski fakultet, NIki, skripta 2007; Ranko Bugarski, Uvod u optu lingvistiku, Beograd 1991; Milivoje Minovi, Uvod u nauku o jeziku, Sarajevo 1989; Dubravko kiljan,Pogled u lingvistiku, Zagreb 1985; Midhat Rianovi, Jezik i njegova struktura, Svjetlost Sarajevo 1985;Dejvid Kristal, Kembrika enciklopedija jezika, Beograd 1995; Rikard Simeon, Enciklopedijski renik lingvistikih naziva, Zagreb 1969.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Dva testa sa 22 poena (ukupno 44 poena),Dva domaa zadatka (ukupno 4 boda)IIsticanje u toku nastave i uee u debatama 2 poena,Zavrni ispit sa 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena

Nastavnik koji je pripremio podatke: Prof. dr Rajka Gluica

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na pocetku semestra.

Naziv predmeta:TEORIJA KNJIEVNOSTI SA STILISTIKOM


(vidi napomenu)obavezniI52P + 2V


(Akademske osnovne studije Crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema


Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih kategorija nauke o knjievnosti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vesna Vukievi-Jankovi, nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva:

Predavanja, vjebe, kolokvijum, pismeni i usmeni dio ispita

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Uvodno predavanje. Pojam knjievnosti.

Priroda knjievnosti. Fiktivnost. Funkcija knjievnosti. Mogunosti i svrha prouavanja knjievnosti.

Podruja prouavanja knjievnosti: teorija knjievnosti,knjievna kritika i istorija knjievnosti.

Podruja teorije knjievnosti. Spoljanji i unutranji pristup prouavanju knjievnosti. Stanovite sadanjosti i stanovite prolosti u izuavanju knjievnosti. Tekst i vantekstovni odnosi. Slobodna nedjelja.

Mogunosti uporednog prouavanja knjievnih tekstova.Kolokvijum. Pojam nacionalne i ope knjievnosti, komparativno prouavanje knjievnosti. Problem periodizacije: knjievne epohe i stilske formacije od antike do postmoderne. Pojam stila. Stilistika. Retorika i stilistika. Normativna stilistika. Kolokvijum. Stilske figure. Savremena stilistika. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena

Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno:


Struktura:2 sata predavanja2 sata vjebi2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije U toku semestra



Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade kolokvijum i zavrni ispit.

Literatura:

Rene Velek, Ostin Voren, Teorija knjievnosti, Beograd, 1965; Volfgang Kajzer, Jeziko umetniko delo, Beograd, 1973; Zdenko Lei, Teorija knjievnosti, Beograd, 2008;Boris Tomaevski, Teorija knjievnosti, Beograd, 1972; Teri Iglton, Knjievna teorija, Zagreb, 1987; Petar Milosavljevi, Teorija knjievnosti, Beograd, 1997; Renik knjievnih termina (ur. Dragia ivkovi), Beograd, 1992;Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, Zagreb; Zdenko kreb, Ante Stama, Uvod u knjievnost, Zagreb, 1983; Dragia ivkovi, Teorija knjievnosti sa teorijom pismenosti, Beograd; J. M. Lotman, Struktura umetnikog teksta, Beograd, 1976; Novo Vukovi, Putevi stilistike ideje, Podgorica, 2000.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Broj poena: prisustvo i aktivnost na asu: 10; kolokvijumi: 40; zavrsni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet:.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vesna Vukievi-Jankovi


Naziv predmeta:SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST


ObavezanI42P + 2V



Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa poetikom i istorijom srednjovjekovne knjievnosti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Ljiljana Pajovi-Dujovi,nastavnik mr Vladimir Vojinovi, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, usmena izlaganja, kolokvijum, konsultacije)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


1. O poetici srednjovjekovne knjievnosti.

2. Rad irila i Metodija i itija Nepoznatih pisaca o njima. Ohridska i preslavska kola. Nauno filoloka rasprava Crnorisca Hrabra.

3. Andreacijeva povelja. Barski epitafi. Miroslavljevo jevanelje. Glagoljica i glagoljai. Veze sa zapadnoevropskim knjievnostima.

4. Nepoznati Zeanin iz Krajine:itije svetog kneza Vladimira. Specifinost i istorijski znaaj Ljetopisa popa Dukljanina. Elementi knjievnog teksta. Odnos prema usmenoj tradiciji. 5. itije kao knjievni anr. Narativnost, poetski i sakralni elementi. Kompoziciona shema. Pitanje originalnosti. Sveti Sava. Stefan Prvovenani.

6. Literarne osobenosti Teodosijevog u odnosu na Domentijanov tekst. Odnos epskog i lirskog. Stilski postupak pletenije sloves. Biblijska mitologija, simbolika i metaforika.

7. Slobodna nedjelja.8. Nesklad hagiografsko-retorskog i hroniarskog. Danilov zbornik. Tradicija i svjetovni elementi. Nepoznati Danilov uenik. Kolokvijum9. Umjetnika koncepcija itija. Teologija isihazma. Grigorije Camblak. Stihovi srednjovjekovne knjievnosti.

10. Fragmentarizacija anrova. Monahinja Jefimija. Stefan Lazarevi. Balkanska knjievna saradnja. Konstantin Filosof.

11. Istorijske, drutvene i kulturne prilike u srednjovjekovnoj Zeti. Knjievni elementi u pisanim dokumentima iz doba Balia i Crnojevia. Skriptoriji Skadarskog jezera. Jelena Bali. ura Crnojevi. Znaaj tamparije Crnojevia. Oktoih prvoglasnik strukturni i knjievni aspekt. Jeromonah Makarije. Boidar Vukovi Podgorianin.12. Knjievnost zapisa i memoara. Dimitrije Kantakuzin. Konstantin Mihailovi iz Ostrovice. Od stare ka novoj knjievnosti. Gavril Stefanovi Venclovi.

13. Prevodna knjievnost. Hagiografije. Odnos pisane i usmene tradicije. Bogumilstvo. Apokrifi.

14. Srednjovjekovni romani: tema, struktura, forma.

15. Pripovijetke prevodne knjievnosti: 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta

Struktura:2 sata predavanja2 sata vjebi1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestru



Literatura: Stara knjievnost, prir. S. Kalezi u: Crnogorska knjievnost u knjievnoj kritici, knj. I, Niki, 1990. V. P. Nikevi, Istorija crnogorske knjievnosti (od poetaka pismenosti do XIII vijeka), Cetinje, 2009. . Trifunovi, Kratak pregled jugoslovenskih knjievnosti srednjeg veka, Beograd, 1976. Stara srpska knjievnost, priredio . Trifunovi u: Srpska knjievnost u knjievnoj kritici, knj. I, Beograd, 1965.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivno uee u nastavi 10 poena, kolokvijum 25 poena, usmeno izlaganje 15 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Ljiljana Pajovi-Dujovi


Naziv predmeta:NARODNA KNJIEVNOST


ObavezanI52P + 2V



Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje sa poetikom usmenog stvaralatva.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi, nastavnik

mr Vladimir Vojinovi, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, konsultacije, usmena izlaganja, izrada kolokvijuma)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


2. Poetika narodne knjievnosti. Podjela. Sakupljanje i objavljivanje djela usmene knjievnosti.

3. Lirske narodne pjesme i njihove vrste. Ritam i stih, odnos prema plesu i melodiji. Obredne i obiajne pjesme. Specifinost crnogorske tubalice.

4. Pjesme o radu i uz rad. Vjerske pjesme. Ljubavne pjesme. Porodine pjesme.

5. Lirsko-epske pjesme: balade i romanse. Epske narodne pjesme: bugartice (peratanske), osmerake i deseterake epske pjesme.

6. Individualno i kolektivno u procesu nastajanja usmenog pjesnitva. Pjesnik-pjeva Starac Milija i Stojan Hajduk.

7. Slobodna nedelja8. Odnos pjesnika-pjevaa prema poetici usmenog stvaranja. Tean Podrugovi. Filip Vinji. Kolokvijum9. Tumaenje epskih pjesama o Kosovu.

10. Objanjenje epske slave i popularnosti Marka Kraljevia. 11. Pjesme o hajducima i uskocima.

12. Simultanost dva repertoara crnogorske deseterake epike. Njego kao sakuplja i antologiar narodnih pjesama. Karakteristike narodske knjievnosti.

13. Muslimanska/bonjaka narodna epika. Glavni zbornici i sakupljai. Usmeni ep.

14. Narodne pripovijetke. Pravci u prouavanju narodnih pripovijedaka. Bajke. Kolokvijum15. Prie o ivotinjama i basne. Legende i skaske. Novele.

16. aljive pripovijetke. Anegdote i ratniko-patrijarhalne anegdote. Krae prozne vrste.

Zavrni ispit





Struktura:2 sata predavanja2 sata vjebi2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestru



Literatura: Vido Latkovi, Narodna knjievnost I, Nauna knjiga, Beograd, 1987. Novak Kilibarda, Usmena knjievnost Crne Gore, CID, Podgorica, 2009 Sneana Samardija, Uvod u usmenu knjievnost, Beograd, Narodna knjiga, 2007. Vladan Nedi, O usmenom pesnitvu, SKZ, Beograd, 1976. Vladan Nedi, Vukovi pevai, Novi Sad, 1981. enana Buturovi, Studija o Hermanovoj zbirci muslimanskih narodnih pjesama, Sarajevo, 1976.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivno uee u nastavi 6 poena, usmeno izlaganje 10 poena, kolokvijumi po 17 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen. Posebna naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi


Naziv predmeta:ENGLESKI JEZIK 1


OBAVEZANI22P

Studijski prograi za koji se organizuje : Srpski jezik i juznoslovenske knjizevnosti


nema uslovljenosti za sluanje ovog predmeta


Sticanje vjetina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izraavanjem na engleskom jeziku, usavravanje i unapreivanje postojeeg znanja iz gramatike engleskog jezika.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Saa Simovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Vjebe, konsultacije, samostalna izrada domaih zadataka, samostalna izrada kontolnih testova na asu

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja

IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Upoznavanje, priprema,upis semestra

Upoznavanje sa osnovama fonetskog, morfolokog i sintaksikog sistema eng. jezika

Gramatika: Tenses / Present Simple and Continuous Tense

Tekst 1: Getting to know you

Tekst 2 : The way we live, Gramatika: Past Simple and Continuous Tense / ArticlesTekst 3 : It all went wrong, Tekst 4: Let's go shopping, Gramatika: Will / Comparative and Superlative

Slobodna nedjeljaPrvi test znanja / kolokvijumTekst 5: What do you want to do?GramatikaTekst 6: Tell me what is it like?

Tema za konverzaciju

Tekst 7: Famous peopleGramatikaDrugi test znanja / kolokvijumZavrni ispitOvjera semestra i upis ocjena


Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu,uestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po je

dan esej i uestvuju u debati nakon prezentacije eseja.


nedjeljno2 kredita x 40/30=2 sata i 40 minuta

Struktura:

1.5 sat predavanja

70 min samostalnog rada i konsultacijeu semestruNastava i zavrni ispit: 2 sata i 40 minuta x 16= 42 sata i 40 min

Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija,upis, ovjera) 2 x 2 sata i 40 minuta = 5 sati i 20 minuta

Ukupno optereenje za predmet 2 x 30 = 60 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui polaganje popravnog ispita od 1 do 14 sati

Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 14 sati dopunskog rada

Studenti su obavezni da pohaaju vjebe, uestvuju u radu na vjebama, rade sve tri provjere znanja, kolokvijum i zavrni ispit.

Literatura: Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP.

Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP.


Ocjenjuju se: - tri testa sa po 10 poena (ukupno 30 poena)

- kolokvijum sa 20 poena

- zavrni ispit sa 50 poena.

Student mora da sakupi najmanje 30 poena da bi mogao da polae zavrni ispit.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 60 poena.

Posebna naznaka za predmet: Nastava se izvodi na engleskom jeziku.

Ime i prezime saradnika koji su pripremili podatke: doc dr Biljana Milatovi

Naziv predmeta:Ruski jezik I (strani jezik za nelingvistike studije)


obavezanI22

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski osnovni studijski program Filozofskog fakulteta u trajanju od 6 semestara, 180 kredita.

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen drugim predmetom.

Ciljevi izuavanja predmeta: nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje, itanje, pisanje, govorenje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Boidar Samardi, profesor vie kole,sar.nast. dr Natalija Brajkovi,sar.nast.mr Zdravko Babi

Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjena. Tumaenje osobenosti ruskog izgovora i pravopisa, objanjenje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poreenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae zadatke, testove, konsultacije i zavrni ispit.

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Tekst: . Glagoli kretanja. Deklilnacija imenica. Govorna tema:

Utvrdjivanje. Tekst:

. Imperativ. Instrumental u imenikom predikatu.Utvrdjivanje. Test.Tekst: tema: (). Bezline reenice sa glagolskim predikatom. Govorna tema: . .Utvrdjivanje.Tekst: .Potvrdne i odrine reenice. Pitanja ? ? uz glagole. Deklinacija imenica i .Utvrivanje. Test.Tekst: (). Prelazni glagoli kretanja. Znaenje prefiksa. Govorna tema: tema: .Utvrdjivanje.Tekst: . Konjugacija glagola.Utvrdjivanje. Test.Tekst: . Govorna tema: .Utvrdjivanje.Tekst: . Ruska prezimena.Utrdjivanje.Zavrni ispit.Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok



Struktura:2 sati predavanja0 sati vjebi0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestruNastava i zavrni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minutaUkupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati


Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku nstave, da rade testove i domae zadatke.

Literatura:

1.L.I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.

2.R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika. Zavod za udbenike, Beograd, 1982.

3. Rusko-srpki renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska, Budunost, 1998.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo nastavi 5 poena; tri testa po 10 poena; itanje i prevodjenje 5 poena; stepen usvojenosti leksiko-gramatikih struktura 5 poena; stepen usvojenosti govornih struktura 5 poena. Zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Postojea literatura se dopunjuje tekstovima sa interneta.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Boidar Samardi, profesor vie kole

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra

Naziv predmeta:SAVREMENI CRNOGORSKI JEZIK (FONETIKA I FONOLOGIJA)


(vidi napomenu)ObavezanII62P+3V


Uslovljenost drugim predmetima: Poloen Savremeni crnogorski jezik (standardizacija i pravopis)


Ovladavanje naukom o glasovima i razliitim aspektima izuavanja glasova. Ovladavanje fonolokim pojmovima i fonolokim alternacijama


Dr Sanja ubari, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi,konsultacije )

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Fonetika i fonologija (opte napomene)

Glasovna analiza govora i distinktivna funkcija glasa

Fonoloki sistem i fonetske realizacije

Prozodijska distinktivna obiljeja

Glasovni sistem crnogorskog jezika; Govorni organi i fiziologija glasa

Sistematika inherentnih fonolokih obiljeja glasovnog sistema crnogorskog jezika I Kolokvijum

Slobodna nedjelja;

Vrste alternacija. Analiza seminarskih radova

Alternacije po sonoritetu

Alternacije po tonalitetu

Jotovanja II Kolokvijum

Palatalizacije

Prelazak suglasnika l u o

Uproavanje suglasnikih skupova

Zavrni ispit




Struktura:2 sata predavanja3 sata vjebi3 sata individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestru



Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i vjebe, rade seminarske radove i kolokvijume i zavrni ispit

Literatura: Fonoloki opisi, posebna zdanja, ANUBIH, Sarajevo,. Radoje Simi i Branislav Ostoji, Osnove fonologije srpskohrvatskog knjievnog jezika, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 1989.; Pravopis srpskohrvatskog knievnog jezika, MS/MH, Beograd-Zagreb, 1960. Pravopis crnogorskog jezika, Ministarstvo prosvfjete i nauke, Podgorica 2010. Rajka Gluica, Zorica Radulovi, Pravopis crnogorskog jezika, skripta, A.irgi I .Pranjkovi. J Sili, Gramatika crnogorskog jezika, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica 2010. Dalibor Brozovi, Fonetika i fonoliogija standardne novotokavtine, Zagreb 1991.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma 40 bodova, seminarski rad 10 bodova, zavrni ispit sa 50 bodova.Broj poena za prelaznu ocjenu je 51.




Naziv predmeta:STAROSLOVENSKI JEZIK (MORFOLOGIJA)


(vidi napomenu)obavezanII42P+2V

Studijski programi za koje se organizuje :(Akademske osnovne studije Crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti (180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Poloen Staroslovenski jezik (pravopis i fonetika)


Student se upoznaje sa morfologijom najstarijeg knjievnog jezika kod Slovena


mr Sanja Crnogorac, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, kolokvijum, konsultacije....)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


1. Morfologija promjenljive i nepromjenljive rijei

2. Promjena imenica mukog roda

3.Promjena imenica srednjeg roda

4.Promjena imenica enskog roda

5.Zamjenice

6.Pridjevi

Slobodna nedjelja

7.Brojevi Kolokvijum.

8.Glagolska promjena i glagolski sistm.

9. Glagolske osnove. Lini nastavci.

10. Prosti glagolski oblici: prezent, imperativ , aorist, imperfekat

11. Participi Kolokvijum

12. Sloeni glagolski oblici .

13. Nepromjenljive rijei

14 Leksika

.

Zavrni ispit


Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno:


Struktura:2 sata predavanja2 sata vjebi1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacijeU toku semestra:



Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade i predaju domae zadatke i seminarske radove, rade kolokvijum i zavrni ispit

Literatura: Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik I, Beograd 1997; Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik II, Beograd 1997; Petar ori: Staroslovenski jezik, Novi Sad 1975;Milenko Pani: Staroslovenska hrestomatija, Beograd 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: pohaanje nastave 5 poena; seminarski rad 5 poena, kolokvijumi 40 poena (2o + 20); zavrni ispit 50 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Drako Doljak


Naziv predmeta: UVOD U LINGVISTIKU II


(vidi napomenu)obavezniII42P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim pojmovima: morfologije, leksikologije, leksike semantike, sintakse, analize teksta, pragmatike, retorike lingvistike stilistike i nekim pojmovima sociolingvistike

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Rajka Gluica, nastavnik mr Nataa Jovovi, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe,seminarski radovi, konsultacije i zavrni ispit

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Morfeme i morfoloka struktura rijei

Gramatike kategorije

Teorije o vrstama rijei

Morfoloki principi i tvorba rijei

Leksikologija i njene discipline, rije i leksema

Podjela leksike TEST I Slobodna nedjelja

Leksiko- semantike kategorije

Sintaksike jedinice i konstrukcije, teorije sintagme

Teorije, tipovi reenica i znaenja reenice

Sintaksa teksta/ analiza diskursa

Pragmatika, govorni inovi TEST IIStandardni jezik i norma

Raslojavanje jezika i funkcionalni stilovi

Retorika i lingvistika stilistika

. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena




Struktura:2 sata predavanja1 sat vjebi2 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacijeu semestru



Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, rade sve domae zadatke, testove

Literatura: : Rajka Gluica, Opta lingvistika, Filozofski fakultet, NIki, 2005; Ranko Bugarski, Uvod u optu lingvistiku, Beograd 1991; Milivoje Minovi, Uvod u nauku o jeziku, Sarajevo 1989; Dubravko kiljan,Pogled u lingvistiku, Zagreb 1985;Midjat Rianovi, Jezik i njegova struktura, Svjetlost Sarajevo 1985; Dejvid Kristal, Kembrika enciklopedija jezika, Beograd 1995; Rikard Simeon, Enciklopedijski renik lingvistikih naziva, Zagreb 1969.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 domaa zadatka po 2,5 poena (ukupno 5 poena) 2testa po 22.5 bodova (ukupno 45 poena)Zavrni ispit 50 bodova

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Rajka Gluica


Naziv predmeta:TEORIJA KNJIEVNOSTI II (VERSIFIKACIJA I KNJIEVNA PRAGMATIKA)


(vidi napomenu)ObavezniII52P + 2V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema


Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih kategorija nauke o knjievnosti.


mr Milena Ivanovi, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, kolokvijum, pismeni i usmeni dio ispita

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Uvodno predavanje. Pojam i priroda stiha.

Teorija stiha (versifikacija). Versifikacijski sistemi.

Ritam, eufonija. Strofa i rima. Stalni oblici stihova i strofa.

Slobodni stih. Ritmika proza. Pjesma u prozi. Knjievni rodovi i vrste. Pojmovi lirskog, epskog i dramskog.

Odlike lirske poezije. Klasifikacija lirike.

Slobodna nedjelja. Tradicionalne lirske vrste: himna, oda, ditiramb, elegija, idila, epigram, epitaf. Kolokvijum.

Odlike epske poezije. Epske vrste. Ep, vrste epova. Epsko-lirske vrste. Poema, balada, romansa. Porijeklo pisane knjievnosti. Struktura umjetnike proze. Tema, motiv, graa, fabula, sie, kompozicija, motivacija. Osnovi naratologije. Pripovjeda, perspektiva. Knjievni lik. Prozne vrste. Pripovijetka. Roman. Kolokvijum. Struktura dramskog teksta. Dramske vrste. Tragedija. Komedija. Humor, satira. Drama u uem smislu. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena


Nedjeljno




Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade kolokvijum i zavrni ispit.

Literatura:

Zdenko Lei, Teorija knjievnosti, Beograd, 2008; Volfgang Kajzer, Jeziko umetniko delo, Beograd, 1973; Boris Tomaevski, Teorija knjievnosti, Beograd, 1972; Teri Iglton, Knjievna teorija, Zagreb, 1987; Petar Milosavljevi, Teorija knjievnosti, Beograd, 1997; Renik knjievnih termina (ur. Dragia ivkovi), Beograd, 1992; Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, Zagreb; Zdenko kreb, Ante Stama, Uvod u knjievnost, Zagreb, 1983; Dragia ivkovi, Teorija knjievnosti sa teorijom pismenosti, Beograd; J. M. Lotman, Struktura umetnikog teksta, Beograd, 1976.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Broj poena: prisustvo i aktivnost na asu: 10; dva kolokvijuma po 20; zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.




Naziv predmeta:KNJIEVNOST RENESANSE I BAROKA


(vidi napomenu)obavezniII42P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izuavanja predmeta: Kategorije, pojmovi, pisci i djela renesanse i baroka


mr Olga Vojii-Komatina, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, proseminarski radovi, kolokvijum, konsultacije)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Uvodno predavanje.Pojava i razvoj humanizma i renesanse.

Gutenbergova tamparija. tamparija Crnojevia. tamparski rad Boidara Vukovia Podgorianina.

Renesansna poetika i njen uticaj na junoslovensku jadransku obalu.

Marko Maruli : Judita.

Petrarkizam u Dubrovniku: Dri, Meneti, Vetranovi.

Neopetrarkizam (druga polovina XVI vijeka).

Hvarski renesansni krug Luci, Pelegrinovi, Hektorovi KolokvijumSlobodna nedjelja.

Zadarski renesansni krug Zorani, Karnaruti.

Marin Dri Novela od Stanca, Dundo Maroje.

Renesansa u Boki kotorskoj - Bizanti, Paskvali, BolicaPoetika baroka. Tridentski koncil i katolika reakcijaIvan Gunduli Razvojne faze. Suze sina razmetnoga, DubravkaIvan Gunduli: Osman Kolokvijum.Barokna knjievnost u Boki Kotorskoj Zmajevii, Bolica.

Stvaralatvo Krsta Ivanovia.

Zavrni ispit




Struktura:2 sata predavanja2 sata vjebi1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacijeu semestru



Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade testove, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura: Mihovil Kombol: Povijest hrvatske knjievnosti do preporoda, Zagreb (drugo izdanje), 1961; M. Franievi, F. velec, R. Bogii: Povijest hrvatske knjievnosti, tom III, Zagreb, 1974; Miroslav Panti: Knjievnost na tlu Crne Gore i Boke Kotorske od XVI do XVIII veka, Beograd,1990; Miroslav Panti: Poetika Gundulievog Osmana, Beograd, 1967, zatim vie izdanja; Predgovori o autorima i njihovim djelima iz renesanse i baroka u ediciji: Pet stoljea hrvatske knjievnosti, Zagreb, razne godine izdanja.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: kolokvijum se ocjenjuje sa 20 poena, prisustvo nastavi i aktivnost na asu do 10 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.



Naziv predmeta:PISANJE ESEJA


(vidi napomenu)ObavezniII31P+1V



Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj usavravanje studenata u oblikovanju pisanog sastava.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Janko Andrijaevi,nastavnik

mr Vladimir Vojinovi,saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Uvodno predavanje. Obiljeja pisanog sastava. Vrste i oblici.Kompozicija pisanog sastava. Izrada plana. Analiza teme. Prikupljanje materijala.

Pravilnost i jasnoa pisanja. Reenica. Paragraf. Naracija. Opis. Osjeajno razmiljanje.

Vijest. Reportaa. Intervju. Slobodna nedjelja.

Biljeka i lanak. Kolokvijum. Rasprava. Izvjetaj i referat. Predavanje i besjeda. Esej. Knjievna kritika. Paralela. Kolokvijum. Studija i monografija. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena




Struktura:1 sat predavanja1 sat vjebi2 sata individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestru




Literatura: Dragia ivkovi, Teorija knjievnosti sa teorijom pismenosti, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 1988. str. 195-246.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena, redovno prisustvo nastavi 5 poena, aktivno uee na predavanjima i vjebama 5 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se skupi ukupno 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Janko Andrijaevi


Naziv predmeta:RAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE U CRNOJ GORI


(vidi napomenu)ObavezniII22P



Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa razvojem crnogorske kulture i civilizacije, kao i sa najznaajnijim kulturnim spomenicima u Crnoj Gori.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nada Tomovi, nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, seminarski radovi i konsultacije)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Drava dukljanskih Slovena. Zeta u doba Vojislavljevia.

Poeci knjievnog stvaralatva. ivot zetskog kneza Vladimira.

Ljetopis popa Dukljanina. Miroslavljevo jevanelje. Barska nadbiskupija.

irenje hrianstva. Arhitektura i umjetnost. Katedrala Svetog Tripuna u Kotoru. Test.Zeta u dravi Nemanjia. Kultura gradova u zetskom primorju. Arhitektura. Seminarski rad.

Dinastija Balia. Poznozetska ili ranocrnogorska knjievnost Goriki zbornik. Arhitektura na ostrvima Skadarskog jezera.

Slobodna nedjelja.

Crnojevii. Znaaj tamparije Crnojevia. Vojvoda Boidar Vukovi Podgorianin. Kolokvijum.Poloaj Crne Gore pod osmanskom vlau. Dinastija Petrovi Njego. Petar I, Poslanice i Zakonik. Zaeci pozorita u Boki. Orijentalno nasljee Crne Gore.Petar II. Grlica - prvi crnogorski knjievni kalendar. Knjaz Danilo. Razvoj kolstva u Crnoj Gori.

Knjaz Nikola. Crnogorsko-osmanski rat. Berlinski kongres. Osnivanje knjievnih drutava, itaonica i pozorita. Znaaj knjievnih godinjaka i almanaha: Orli, Crnogorac, Glas Crnogorca, Zeta, Lua. Kolokvijum.Kultura crnogorskih muslimana. Epika Avdo Meedovi. Arhitektura Husein-paina damija.

Balkanski ratovi. Prvi svjetski rat. Podgorika skuptina.

Kratak pregled crnogorske kulture XX vijeka: knjievnost, slikarstvo, vajarstvo, arhitektura, pozorite, film.

Zavrni ispit.



Nedjeljno2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta

Struktura:2 sata predavanja0 sati vjebi0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestru




Literatura: Grupa autora: Istorija Crne Gore (poglavlje o kulturi i knjievnosti), knjiga III, Titograd, 1975. Toma Markovi: Istorija kolstva i prosvjete u Crnoj Gori, Beograd, 1969.Pavle Mijovi: Tragom drevnih kultura Crne Gore, Titograd, 1970.Radoslav Rotkovi: Crnogorsko knjievno nasljee, Titograd, 1976.Niko S. Martinovi: Razvitak tampe i tamparstva u Crnoj Gori 14931945, Beograd, 1945.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma 30 bodova; 1 test 10 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova. Zavrni ispit 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.dr Nada Tomovi


Naziv predmeta:ENGLESKI JEZIK II


OBAVEZANII22P

Studijski prograi za koji se organizuje : Srpski jezik i juznoslovenske knjizevnosti


Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korienje strune literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanje

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Saa Simovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadraja predmeta. Uenje za testove i zavrni ispit. Konsultacije.

Sadraj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV- nedjelja

V- nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjeljaXVI nedjelja

Zavrna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja 1. Tekst 8: Do's and dont's 2. Gramatika: Have (got) to /should/ must/

3. Tekst 9: : Going places 4. Gramatika: When, as soon as, Hot verbs (take,get,do,make)

5. Tekst 10: Scared to death 6 . Gramatika: Manage to, used to, - ed/ - ing adj, exclamations 7. Slobodna nedjelja

8. I Kolokvijum

9. Tekst 11: Things that changed the world i Gramatika: Passive / verbs and nouns that go together

10. Gramatika: Expressing habit

11.Tekst 12: Dreams and reality

12. Gramatika: Second Conditional / Might/ Phrasal verbs / Social Expressions 2 13. Tekst 13: Earning a living 14. Gramatika: Present Perfect Continuous / Word formation / Adverbs

15. Tekst14: Love you and leave you , i Gramatika: Past Perfect / Reported Statesment/ Saying goodbye

16. II Kolokvijum

17 Zavrni ispit

18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena



nedjeljnoPredavanja: 2 asa

Vjebe: %

2 kredita x 40/30 = 2 sata i 35 minuta

u semestruNastava i zavrni ispit: 2 sata i 35 minuta x 16 =42 sata i 30 minutaNeophodne pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x 2 sata i 35 minuta =5 sati i 10 minutaUkupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 12 sati i 20 minutaStruktura optereenja: 42 sata i 30 minuta ( nastava ) + 5 sati i 10 minuta( priprema) + 12 sati i 20 minuta (dopunski rad )

Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, pripremaju se i aktivno uestvuju na asovima, rade domae zadatke.

Literatura: 1) Liz and John Soars, New Headway English Course, Students Book & Workbook, Oxford University Press, 2003.

2) Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press, 1984.


dva kolokvijuma od po 20 poena ukupno 40 poena

isticanje u toku nastave 3 poena

domai zadaci 1+ 1

esej 5 poena

zavrni ispit 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena

Literatura Liz & John Soars: New Headway English Course ( Pre-Intermediate).

Student's Book. Oxford University Press, Oxford,2003.

- Liz & John Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate).

Workbook. Oxford University Press, Oxford, 2003.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc dr Biljana Milatovi

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra

Naziv predmeta:Ruski jezik II (strani jezik za nelingvistike studije)


(vidi napomenu)ObavezniII22

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske osnovne studije Filozofskog fakulteta (studijski programi: Istorija i geografija, Filosofija, Sociologija, Pedagogija, Uiteljski studij, Predkolsko vaspitanje, Fizika kultura), studije traju 6 semestara, ukupan broj kredita 180.

Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen

Ciljevi izuavanja predmeta: Nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje, itanje, govorenje, pisanje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Boidar Samardi, profesor vie kole,sar.nast. dr Natalija Brajkovi,sar.nast.mr Zdravko Babi

Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjenja, tumaenje osobenosti ruskog izgovora i pravopisa, objanjavanje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poredjenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae zadatke, testove, konsultacije i zavrni ispit.

Sadraj predmeta:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Tekst: ''Sa`ka Loktev''. . : ''Postuplenie na fakul4tet'' (P)Tekst: ''Sa`ka Loktev''. . : ''Postuplenie na fakul4tet'' (V)

Tekst: ''Sa`ka Loktev'' (prodol\enie). ()Tekst: ''Sa`ka Loktev'' (prodol\enie). (): ''Sa`ka Loktev'' (okon[anie). ()

()

: ''Krasnax àpo[ka''. . : ''Na fakul4tete'' (P)

: ''Krasnax àpo[ka''. . : ''Na fakul4tete'' (V)

: Moènniki ponevole. . () ()

: . . : ''Wkzamen3''. ()

: . . : ''Wkzamen3''. ()

()

: ''Kol4ka Lancev''. . : ''Moy rabo[iy den4''



Struktura:2 sati predavanja0 sati vjebi0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacijeu semestruNastava i zavrni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minutaUkupno optereenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati


Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku nstave, da rade testove i domae zadatke.

Literatura: L.I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.; R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika. Zavod za udbenike, Beograd, 1982.; Rusko- srpski renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska, Budunost,1998.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo nastavi 5 poena; itanje 5 poena; dva testa po 5 poena;razliiti oblici vjebanja 20 poena; kolokvijum 15 poena. Zavrni ispit 45 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi na ruskom jeziku uz potrebna objasnjenja na srpskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Boidar Samardic, profesor vie kole


Naziv predmeta:ITALIJANSKI JEZIK II


IzborniII22+0


Akademski izborni studijski program Filozofskog fakulteta (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje

Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Deja Pileti

Metod nastave i savladaanja gradiva: Predavanja, vjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit

Sadraj predmeta

I nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjelja

V nedjeljaVI nedjelja22.03.- 29.03.30.03.IX nedjeljaX nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjeljaXIV nedjelja25. 05.2009.Unit 4- Festa di compleanno

Possessivi, avverbi di luogo, verbi modali

Esercizi

Unit 5- Una gita:

Indicativo: passato prossimo, verbi irregolari, nomi invariabili al plurale

Esercizi

Slobodna nedjelja

Kolokvijum

Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima

Unit 6- Due cartoline

Indicativo: futuro semplice

Futuro anteriore, plurali particolari

Esercizi

Ricapitolazione

Zavrni ispit

XVII nedjeljaOvjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjeljaDopunska nastava i popravni ispitni rok

Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, pripremaju se i aktivno uestvuju na asovima, rade domae zadatke.

Optereenje studenta u asovima:

nedjeljno2 kredita x 40/30 =2 h 35 min

2 sata predavanja i vjebanja

35 min. samostalnog radau semestruNastava i zavrni ispit:: 16 nedjelja x 2 h 35 min.= 42 h 30 min.Neophodne pripreme: 2 nedjelje x 2 h 35 min.= 5 h 10 min.

Ukupno sati za predmet : 2 x 30= 60Dopunski rad: 12 h 20 min.Struktura optereenja: 42h 30min. (nastava), 5h 10 min. (priprema),12h 20 min. (dopunski rad)

Literatura: 1. Udbenik: a) Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika; c) Angelo Chiuchi-Fausto Minciarelli-Marcello Silvestrini, In italiano I; d) Zenica Raspor i Julijana Vuo Traduzioni, lettere, esercizi (praktikum za vjebe itanja i prevoenja)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivno uee na asovima: prisustvo na asovima 5 poena

domai zadaci, zainteresovanost i kreativnost na asu 10 poena

Kolokvijum 35 poena

Zavrni ispit 50 poena

Prelazna ocjena se dobija sa 51 poenom


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Deja Pileti


Naziv predmeta:SAVREMENI CRNOGORSKI JEZIK (morfologija)


(vidi napomenu)ObavezniIII52P + 2V



Ciljevi izuavanja predmeta: Student se upoznaje sa problematikom iz nauke o crnogorkom jeziku nauke o oblicima i vrstama rijei.



Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi,kolokvijumi, konsultacije)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Morfologija, vrste rijei

Imenice (rod i podjela prema znaenju)

Vrste promjene imenica (I i II vrsta)

Vrste promjene imenica (III i IV vrsta)

Pridjevi (poreenje, vid i promjena)

Zamjenice (imenike i pridjevske). Brojevi. Kolokvijum

Slobodna nedjelja. Glagoli (vid i podjela prema rodu)

Glagolski oblici i vrste promjene

Prosti glagolski oblici

Pomoni glagoli

Sloeni glagolski oblici Kolokvijum.Glagoli nepravilnog graenja i oblici pasiva. Nepromjenljive vrste rijei

Zavrni ispit









Literatura: Mihailo Stevanovi, Savremeni srpskohrvatski jezik I, Nauna knjiga, Beograd, 1979; A.irgi I .Pranjkovi. J Sili, Gramatika crnogorskog jezika, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica 2010. Rajka Gluica, Teorije o vrstama rijei u naim gramatikama,, Zbornik Sarajevski filoloki susreti, Sarajevo 2011. ivojin Stanoji, Ljubomir Popovi, Gramatika srpskoga jezika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 1994.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma se ocjenjuju sa po 25 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.




Naziv predmeta:ISTORIJA CRNOGORSKOG JEZIKA (FONETIKA)


obavezniIII53P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje :(Akademske osnovne studije Crnogorski jezik i junoslovenske knjievnosti ( 180 ECTS kredita)



Student se upoznaje sa praslovenskim glasovnim sistemom, crnogorskim jezikom u porodici slovenskih jezika, glasovnim promjenama u istorijskom razvoju, promjenama u glasovnom sistemu, izvorima za prouavanje istorije crnogorskog jezika.



Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, konsultacije)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


1. Slovenska jezika zajednica. Prajunoslovenski u starom zaviaju. Junoslovensko jeziko jedinstvo. Nastanak i raspad zapadne junoslovenske grupe.

2. Izvori za prouavanje crnogorskog jezika .

3. Periodizacija istorije crnogorskog jezika.

4. Ilirski pokret. Beki knjievni dogovor. Vukov rad na reformi jezika i pravopisa. Novosadski dogovor.

5. Praslovenski vokalski sistem. Pregled evolucije starih vokala i vokalskih grupa.

6. Metateza glasovnih kombinacija or, ol, er, el. Glas jat. Kolokvijum7. Slobodna nedjelja.

8..Vokalno r i l u praslovenskom i crnogorskom jeziku.

9. Konsonantski sistem. ( Seminarski radovi )

1o. Suglasnike promjene

11. Promjena l u o. Kolokvijum12. Jotovanja i palatalizacije

13. Disimilacija vokala 14. Pisano stvaralatvo na crnogorskom narodnom jeziku do polovine XIX vijeka.

16. Zavrni ispit




nedjeljno





Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade seminarske radove, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura: Dr Jovan Vukovi: Istorija srpskohrvatskog jezika (uvod i fonetika), Beograd 1974, Ivan Popovi: Istorija srpskohrvatskog jezika, Beograd 2007; Radosav Bokovi: Osnovi uporedne gramatike slovenskih jezika, Beograd 2000.; Pavle Ivi i Vera Jerkovi: Pravopis srpskohrvatskih povelja i pisama12. i 13. veka, Novi Sad 1981; Vanja Stanii: Uvod u indoevropsku filologiju, Beograd 2007. Irena Grickat: Studije iz istorije srpskohrvatskog jezika, Beograd 1975.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: seminarski rad 5 poena; pohaanje nastave i aktivnosti na asovima -10 poena; kolokvijum 20+15 poena; zavrni ispit 50 poena.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Drako Doljak


Naziv predmeta:AKCENTOLOGIJA I UVOD U DIJALEKTOLOGIJU


(vidi napomenu)obavezniIII42P + 1V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema posebnih uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta

Ciljevi izuavanja predmeta: Poznavanje dijahrone i sinhrone slike naih akcenata. Razlikovanje i obiljeavanje akcenata knjievnog jezika i narodnih govora.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Milo Krivokapi, nastavnik

mr Milerna Buri, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, konsultacije, domai zadaci, kolokvijumi, zavrni ispit)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


1. Uvodne napomene. Osnovna terminoloka pitanja akcentologije.

2. Vrste akcentuacije. Vrste akcenata. Mjesto akcenta u rijei.

3. Pravila F. De Sosira, F. Fortunatova, A. Mejea i N. Van Vejka

3. Staro prenoenje akcenata na proklitiku. Metatonija. Domai zadatak I.

4. Akcenatske izmjene u ranom balkanskom periodu. Uproavanje akcenatskog sistema.

5. Pomjeranja silaznih akcenata od kraja ka poetku rijei u metataksikom i politonijskom duhu - uzroci i rezultati. Kolokvijum I

6. Osnovna kvantitativno-kvalitativna obiljeja akcenata. Kratkosilazni akcenat.

Slobodna nedjelja

7. Dugosilazni akcenat. Pravila distribucije u rijei. Domai zadatak II.

8. Opis akcenata uzlazne intonacije. Kratkouzlazni akcenat.

9. Dugouzlazni akcenat.

10. Akcenti kao semantiko-diferencijalni znaci. 11. Pregled akcenatskih sistema govora tokavskog nareja. Kolokvijum II12. Ekavski govori. Ikavski govori. Domai zadatak III.

12. Iiekavski govori. Akcenatski sistemi u govorima koji su uli u osnovicu knjievnog jezika. 13. Crnogorski govori sa starotokavskom akcentuacijom.

14.Akcentski sistem u novotokavskim crnogorskim govorima

Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Popravni ispitni rok


nedjeljno


Struktura:2 sata predavanja1 sat vjebi2 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije u semestru



Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade domae zadatke, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura: Asim Peco, Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Nauna knjiga, Beograd 1971; Aleksandar Beli, Promene akcenata u praslovenskom jeziku, JF, knj. 1, 1913, 38 66; Pavle Ivi i Ilze Lehiste, Prilozi ispitivanju fonetske i fonoloke prirode akcenata u savremenom srpskohrvatskom jeziku, ZFL, knj. VI, 33 73, knj. VIII, 75 117, knj. X, 51 94; Mitar Peikan, O osnovama tokavske akcentuacije, JF, XXVIII, Beograd 1969, 107 162.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pohaanje nastave 7 poena, 3 domaa zadatka 3 poena, 2 kolokvijuma po 20 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Vjebe se izvode u grupama od 10 do 15 studenata.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Milo Krivokapi


Naziv predmeta:PROSVJETITELJSTVO I ROMANTIZAM





Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa knjievnim djelima autora raznolikih stilskih formacija koje su obiljeile junoslovenske knjievnosti 18. i ranog 19. vijeka.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi, nastavnik

mr Vladimir Vojinovi, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, konsultacije, izrada kolokvijuma)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Zavrna nedjelja


Prosvjetiteljski refleksi u Poslanicama Petra I Petrovia Njegoa.

Prosvjetiteljska kritika tradicionalne kulture i zahtjev za slobodom misli. Odnos prema religijama i naelo tolerancije. Dositej Obradovi: ivot i prikljuenija. Dositej kao pripovjeda (anegdotsko, likovi, humor, ispovjedno, osjeanje prirode).

Jovan Sterija Popovi kao dramski pisac: Tvrdica. Transformacija tradicionalnog komediografskog motiva: univerzalno i lokalno, komino i tragino. "Vesela pozorja": komika i didaktika, verbalna komika i jeziki nesporazumi, parodija i satira.

Sterijino parodijsko razgraivanje romaneskne forme: Roman bez romana. Vuk Stefanovi Karadi kao pisac epohe herojsko-patrijarhalnog romantizma: itije Hajduk-Veljka Petrovia:

Slobodna nedjelja

Ivan Maurani: Smrt Smail-age engia. Struktura spjeva. Odnos prema tradiciji i istoriji. Modelovanje likova.KolokvijumPoetika epohe romantizma. Poezija Branka Radievia: Kad mlidijah umreti, Tuga i opomena. Geneza i osobenosti akog rastanka. Poezija Jovana Jovanovia Zmaja: ulii i ulii uveoci.

Poezija ure Jakia: Pono, Na Liparu, Vee. Romantiarska drama Jelisaveta, kneginja crnogorska ure Jakia.

Poezija Laze Kostia . Programske pjesme: Meu javom i med snom, Meu zvezdama, Pevaka imna Jovanu Damaskinu. Kolokvijum.Santa Marija della Salute Laze Kostia. Nikola I Petrovi: Balkanska carica.

Zavrni ispit







Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, argumentuju svoja usmena izlaganja, rade kolokvijume i polau zavrni ispit.

Literatura: Crnogorska knjievnost u knjievnoj kritici, knj. 3 (Racionalizam, romantizam), priredio S. Kalezi, Podgorica, 2000. Jovan Dereti, Istorija srpske knjievnosti, Prosveta, Beograd, 2002.Jovan Dereti, Poetika Dositeja Obradovia, Beograd, 1974.

V. Milinevi, p. pred. u knj. J.S.Popovi, Izabrane komedije i drame I, Beograd 1987. M. ivanevi, Smrt Smail-age engia, Beograd, 1982. D. ivkovi, Evropski okviri srpske knjievnosti (III i IV), Beograd, 1980, 1997. Umetnost tumaenja poezije, prir. D. Nedeljkovi i M. Radovi, Nolit, Beograd, 1979.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivno uee u nastavi 6 poena, usmeno izlaganje 10 poena, kolokvijumi po 17 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi


Naziv predmeta:SPECIJALNI KURS IZ KNJIEVNOSTI NJEGO






Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Tatjana Beanovi,nastavnik

Tamara Pejovi-Labudovi, saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)

Sadraj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedj

crnogorski jezi osnovnen

Documents

CRNOGORSKI JEZIK U ČELJUSTIMA NACIONALIZMA

CRNOGORSKI PROJEKAT ZA DELFINE - Weebly

JEZI^KE [KOLICE 2 - danijelaocokoljic.files.wordpress.com · 3 JEZI^KE [KOLICE UVOD JEZI^KE ŠKOLICEsu zbirka radnih listova namewenih uve`bavawu i proveri ~itala~ke sposobnosti,

knjiga 1 crnogorski

lokaciji u mreži - Crnogorski Telekom

Crnogorski glasnik broj 82.pdf

Godine rasta investicija u crnogorski turizam

YESUS JEZI Zjezus ISA Исус Yeshu - Temple Society September 2017 Web.pdfYESUS JEZI ISA Templer Reflections September 2017 Исус Yeshu ... sourcing for us images from diverse

crnogorski glasnik br 62

Usmiljen in milostljiv je Gospod, počasen v jezi in bogat

Bojki Jezi na politika i planiranje u Galiciji

ISSN 1334 - 7128 LJETOPIS CRNOGORSKI · 4 LJET OPIS CRNOGORSKI 5 LJET OPIS CRNOGORSKI Uvodnik Doba krize piše: Dragutin Lalović Krajem 2008. već je i široj javnosti postalo očito

Jezi-ne Osobitosti Pisma Husejna Kadije Novskoga

Jezi~na zrnca – Language tips

Jezi čni savjeti

MEST EN 15221-6 CRNOGORSKI STANDARD.doc

Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Crnogorski kvalifikacioni okvir CKO

JEZI^KE [KOLICE 2 · jezi^ke [kolice 2 radni listovi za srpski jezik sa zadacima razli^itih nivoa te@ine

crnogorski glasnik 66

Leson Lekòl Dimanch Pou Timoun - jfhp.whdl.org · Rankontre Jezi 16 8. Jezi Bay Tan Pou Timoun 17 PATI 3: LAVI PRIYÈ JEZI ... Bondye Pale Avè Mwen Atravè Bib 30 19. Ki Jan Bib

Jezi Ni Fenomeni i Normiranje

INVESTITOR CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM AD

Crnogorski anali

JANUAR 2021. CRNOGORSKI - SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI …

CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM doo, Podgorica

JEZI ČNA POLITIKA SUVREMENE ŠPANJOLSKE: KASTILJSKI

AVGUST 2020. CRNOGORSKI - SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI …

CEDIS - Crnogorski elektrodistributivni sistem

Branislav Borilović: Prvi crnogorski pasoš

Crnogorski Telekom 2017 AnnuAl reporT izvjestaj 2017 enlg.pdf · Crnogorski Telekom 2017 annual reporT To our shAreholders abouT crnogorSki TelekoM Crnogorski Telekom (CT) is the

Crnogorski glasnik 81 za web

Crnogorski Anali 01

List Crnogorski nacionalni parkovi

JEZI^KE [KOLICE 1 - РАДОСНА УЧИОНИЦА...UVOD JEZI^KE ŠKOLICEsu zbirka radnih listova namewenih uve`bavawu i proveri ~itala~ke sposobnosti, odnosno razumevawa pro~itanog