crnogorski glasnik 81 za web

Click here to load reader

Post on 10-Mar-2016

234 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Najznacajnijia dogadjanja u srpnji rujnu 2013 vezana uz NZCH i njene clanice

TRANSCRIPT

  • GODINA XIV. _ BROJ 81. _ SVIBANJ-LIPANJ / MAJ-JUN _ 2013.

    Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijea crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

    DANI NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA(Zagreb, Paviljon Zrinjevac, 16.6.2013. godine)

    SVEANI KONCERT U AST 21. MAJA

  • E JE TO

    DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORESveani koncert u Zagrebu 3Proslava Dana nezavisnosti Crne Gore u Splitu 10

    DJELOVANJE NZCH I VIJEA CRNOGORACADelegacija NZC Rijeka na komemoraciji 11Gradonaelnik Cetinja u Zajednici Crnogoraca Split 12ZCR Podrka crnogorskim dudistima 12Dvije sjednice Predsjednitva Drutva Montenegro 13

    NZCH STVARATELJ ARHIVSKOG GRADIVAIzuzetno priznanje Hrvatskog dravnog arhiva 14

    U GODINI VELIKOG JUBILEJAU Umagu obiljeena 200-ta godinjica Njegoeva roenja 16

    IZ CRNE GORE I SVIJETAGradonaelnik Cetinja primio delegaciju NZCH 18Hommage Njegou na Cetinju 19Donatori skulpture U slavu Njegoeve misli 27

    U ULOZI PUTOPISCASanja Bosni: Crnogorski san 28

    REGIONALNI SKUP CRNOGORSKIH UDRUENJASavjetovanje crnogorskih iseljenika iz jugoistone Evrope 30

    DVADESET GODINA MATICE CRNOGORSKECrna Gora na evropskom putu 32Prvu povelju Matice crnogorske dobila NZCH 35

    PREDSTAVLJANJE KNJIGAPromocija knjige Klos Vlada Vujovia u Rijeci 36Knjiga Crna Gora/Karadag predstavljena u Podgorici 37

    TRIBINA U CRNOGORSKOM DOMU U ZAGREBUBankar i politika Ljubomir St. Kosier 38

    TRADICIONALNA DRUENJAObiljeen Vaskrs u Zagrebu i Rijeci 40

    MANIFESTACIJE NACIONALNIH MANJINADani Kraljice Teute 42Dani nacionalnih manjina Grada Zagreba 43

    GALERIJA MONTENEGRINAPogledi Kemala Zahirovia u Zagrebu 44

    DOKUMENTARNI FILM U CRNOGORSKOM DOMUVeeri dokumentarnog filma u Zagrebu 46

    ZAGREBAKI SALON AUTOKARIKATURELuki Lagatoru Grand Prix u Zagrebu 47

    KRATKA PRIADimitrije Popovi: Oma 48

    GALERIJA MONTENEGRINA 51

    DANI NACIONALNIH MANJINA ZAGREBA 52

    Izdavai:NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE

    I VIJEE CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINEGRADA ZAGREBA

    Zagreb, Trnjanska c. 35, Tel./Fax: 01/6197 078, 01/6314 264E-mail: [email protected], [email protected],

    [email protected] adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr

    Za izdavae: dr. sc. Radomir Pavievii prof. emer. dr. sc. Veselin Simovi

    Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Zoran DrakoviRedakcija: Milanka Bulatovi, Nataa Gerelj, Danilo

    Ivezi, Dragutin Laki, Nataa Raovi, Duan Roganovi Grafika priprema i tisak: Skaner studio d.o.o.Rukopisi se ne vraaju. Naklada /Tiraa 1000

    Glasilo je, putem Savjeta za nacionalne manjine, financiranoiz dravnog prorauna Republike Hrvatske

    Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske iKoordinacija vijea crnogorske nacionalnemanjine na podruju Republike Hrvatske

    estitaju

    25. lipnja

    DAN DRAVNOSTIREPUBLIKE HRVATSKE

    estitamo

    21. maj

    DAN NEzAVISNOSTICRNE GORE

    Dan Koordinacije vijeacrnogorske nacionalnemanjine na podrujuRepublike Hrvatske

    Dan Vijeacrnogorske nacionalnemanjine Grada zagreba

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 3

    DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

    SVEANI KONCERT

    U MUZEJU MIMARA U ZAGREBU

    Brojni ugledni gosti i uzvanici meu kojima su bili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Nj.E. Igor Graevi i prvi sekretar Ambasade Ana Zekovi, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Branko Soanac, izaslanik gradonaelnika Grada Zagreba Slavko Koji, lanovi diplomatskog kora akreditovani u Republici Hrvatskoj, predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba, predstavnici crnogorskih udruga te poznati javni i kulturni radnici prisustvovali su tradicionalnom sveanom koncertu kojim je obiljeen 21. maj: Dan nezavisnosti Crne Gore, Dan Koordinacije vijea crnogorske nacionalne manjine na podruju Republike Hrvatske i Dan Vijea crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba.

    Organizatori sveanog koncerta u povodu najznaajnijeg datuma savremene crnogorske istorije koji je odran 20. maja u velikoj galerijskoj dvorani Muzeja Mimara u Zagrebu i ove su godine bili Koordinacija vijea crnogorske nacionalne manjine na podruju Republike Hrvatske, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Vijee crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Ambasada Crne Gore u Republici Hrvatskoj.

    Prije umjetnikog programa, prisutnima se prigodnim rijeima obratio najprije zamjenik predsjednika Vijea crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba Duan Mikovi, a potom i ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Nj.E. Igor Graevi.

    Predsjedniku Sabora Republike Hrvatske Josipu Leku domaini su bili Nj.E. Igor Graevi i prof. emer. dr. sc. Veselin Simovi

  • Stranica 4 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    Rije Duana Mikovia:

    Dame i gospodo, dragi prijatelji! Potovani predsjednie Hrvatskog sabora; ekselencije

    ambasadori i predstavnici Ambasada akreditiranih u Republici Hrvatskoj; predsjednie Savjeta za nacionalne manjine RH; predstojnie Ureda za ljudska i manjinska prava Vlade RH; predstavnici i izaslanici republikih, upanijskih i gradskih institucija; predsjednici vijea i predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba; predstavnici crnogorskih drutava, vijea i

    predstavnici crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kao i svi ostali gosti. Pozdravljam Vas na dananjoj sveanosti kojom obiljeavamo nae znaajne datume Dan nezavisnosti Crne Gore, Dan Koordinacije vijea crnogorske nacionalne manjine na podruju Republike Hrvatske i Dan Vijea crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba.

    Postala je ve tradicija da sveanost obiljeavanja ovih za nas znaajnih datuma organiziraju zajedno Ambasada Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Koordinacija vijea crnogorske nacionalne manjine na podruju Republike Hrvatske i Vijee crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. I ove godine to obiljeavamo koncertom troje istaknutih umjetnika muziara, profesora i pedagoga, koji su nam doli iz Crne Gore.

    U crnogorskoj kolektivnoj memoriji referendumski 21. maj 2006. bit e za vazda uklesan kao jedinstveni povijesni datum politike sinteze patriotske strasti i demokratskog uma, cementiran vrstim uvjerenjem i nepokolebljivom voljom crnogorskih graana da napokon budu istinski subjekti vlastite sudbine.

    Kada se postavilo pitanje izbora Dana nae Koordinacije i Vijea nijesmo se uopte dvoumili odabrali smo 21. maj Dan crnogorske nezavisnosti. Koordinacija i vijea djeluju u treem etverogodinjem mandatu, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, prepoznati u svojim sredinama i uz podrku dravnih i lokalnih tijela vlasti u okviru ostvarivanja kolektivnih politikih prava i integracije u politiki ivot Republike Hrvatske.

    elim vam da ugodno provedete ovo veer uz nae Renatu Perazi, Dinu Kukalj i Safeta Drljana.

    Nakon koncerta u holu Muzeja priredili smo za Vas jedan koktel s okusom Crne Gore uz tradicionalni Vranac i Krsta. Hvala!

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 5

    Rije Nj.E. Igora Graevia:

    Potovani predsjednie Sabora Republike Hrvatske, potovani predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Ekselencije, Dame i gospodo, Prijatelji, Srdano vas pozdravljam i zahvaljujem to ste vaim prisustvom uveliali proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore. Veeras se neu osvrtati na istorijsku komponentu ovog vanog

    datuma. ini mi se da je, imajui u vidu aktuelne, dominantne politike aspiracije, primjerenije govoriti o dostignuima i viziji daljeg razvoja Crne Gore.

    Nakon oivljanja dravne stvarnosti, nastavili smo sa opredmeivanjem vrijednosti o kojima su nas uili nai preci, kroz brojna pokoljenja. Sa istom posveenou i arom.

    Crna Gora ima sve obrise demokratske i stabilne drave. Predano radimo na kontinuiranom razvoju i snaenju institucija, ime se osigurava uspjena vladavina prava i stvaraju pretpostavke za skladnu socijalnu dravu.

    Tradiciju crnogorskih vladara, umjeno spojenu sa evropskim i socijalnim tekovinama kroz vjekove, pretoili smo u privilegiju na esto turbulentnom Balkanu privilegiju meuvjerske i meunacionalne tolerancije i sklada, kao privilegiju ojstvenosti i drutvenosti. To je kamen temeljac dananje, moderne i graanske drave Crne Gore. Jedino takva Crna Gora je potrebna Balkanu, Mediteranu i Evropi.

    Otuda i snaga da se odmah nakon obnove drave pridruimo univerzalnoj viziji, da prevaziemo i odstranimo sve granice koje dijele ljude i narode. iniemo to i ubudue, prvo prema susjedima, sa kojima smo desetljeima dijelili zajedniki ivot u raznim dravnim okvirima.

    Jedino demokratska i socijalno ureena drava Crna Gora moe biti trajno stabilna. Takva Crna Gora moe i doi e do krajnjeg cilja: lanstva u EU i NATO. Na tom putu i dalje oekujemo podrku naih susjeda i evropskih partnera. estitam Republici Hrvatskoj in pristupanja EU! Od 1. jula imaemo jo jednog prijatelja u

    evropskoj porodici naroda, koji e kao i do sada uspjeno artikulisati glas Regiona na vanoj evropskoj adresi.

    Sa prijateljima nikada niste sami! Prijatelje treba uvati! Lako za rei, a malo zahtjevnije za ostvariti.

    Zahvaljujem na panji.

  • Stranica 6 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    P R O G R A M

    prof. Renata Perazi (solo vokal) mr. sc. Dina Kukalj (violina)

    prof. Safet Drljan (harmonika)

    PRVI DIO KONCERTA

    F. Angelis: Romansa I. Albenis: Asturias

    A. Vivaldi: Zima (Gdinja doba, I stav) C. Sen-Sans: Introduction et Rondo

    Capriciosso (Safet Drljan)

    J.S. Bach: Sonata No. 1 for violin in g-minor (Adagio) (Dina Kukalj)

    V. Monti: Csrds (Safet Drljan - Dina Kukalj)

    DRUGI DIO KONCERTA

    Jo ne svie rujna zora Kraj tanana edrvana

    Oj vesela veselice Kad ja pooh na Bembau

    Oj moja ruo rumena Sejdefu majka buae Milica jedna u majke

    (Safet Drljan, Dina Kukalj, Renata Perazi)

    Crna Goro, mladost sam ti dala ... Oni koji su iz pozivnice za sveani koncert saznali da se njegov program sastoji iz dva dijela prvog, u kom e biti izvedena klasina muzika djela, i drugog, u kom e se uti obrade pjesama koje su odavno dio crnogor-skog glazbenog folklora sigurno su s iskre-nom kurioznou iekivali rezultate najavljene stilske sinergije.

    Ipak, oni koji pamte (a njih sigurno nije mali broj!) virtuozni nastup Safeta Drljana prije dvije godine u zagrebakom kazalitu Vidra (v. br. 69), nijesu mogli biti iznenaeni onim to su uli na sveanom koncertu. A uli su izmeu ostalog i ponovo uivali u Vivaldijevoj Zimi na harmonici. Potom nas je Dina Kukalj bez ostatka uvjerila kako Bach nenadmano zvui i na elektrinoj violini, da bi se prvi dio koncerta zavrio furioznim Csrds - nadigravanjem violine i harmonike koje se na kraju slilo s dugotrajnim i snanim aplauzima zaista svih posjetilaca.

    Na poetku drugog djela koncerta dok se jo ne uje ni zefira, niti svirka od pastira ko je mogao naslutiti da e sa harmonike uti otegnuti, sjetni zvuk brodske sirene kao uvod u najljepu crnogorsku pjesmu, zvuk koji sjea

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 7

    na odlaske u daleki svijet, ali i na povratak u spokoj mirne luke! Ko je, pak, vjerovao da e poi na Bembau uz zvuke elektrine violine kao okidajueg instrumenta?

    Meutim, kad je Renata Perazi osebujnim grlenim vokalom otpjevala donekle izmjenjene stihove poznate pjesme Crna Goro, mladost sam ti dala / svojom sam te suzom zaljevala velika galerijska dvorana Muzeja Mimara odzvanjala je od frenetinog aplauza onih koji su u novi svijet ponijeli sjeanja na djetinjstvo i mladost u Crnoj Gori.

    A kad smo poto su tri odista vrsna umjetnika odluila da, nakon dobijenih cvijetnih aranmana, izvedu neto i izvan najavljenog repertoara uli sjetne stihove o tome kako Elena kerka knigu piuva do gradot Edrene, dugi, dugi aplauzi kao da su budili, nadati se ne varljivu, nadu da emo se jednog dana na ovim prostorima razumijeti bar onoliko koliko razumijemo jezike kojima govorimo.

    Z. Drakovi

  • Stranica 8 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    RENATA PERAZI je roena 9. septembra 1972. godine u Podgorici, gdje je pohaala i zavrila osnovnu kolu, zatim srednju kolu i fakultet. U srednjoj muzikoj koli zavrila je tri smjera violinu, solo pjevanje i teoretski odsjek. Smjer teoretski odsjek usavravala je kasnije na Muzikoj akademiji na Cetinju. Danas predaje solfeo u muzikoj koli u Baru. Istovremeno, pie pjesme i komponuje. Tako je autor tekstova i muzike za brojne pop hitove, ali i numere za djeje festivale. Na Zlatnoj pahulji 2011. godine osvojila je drugo mjesto za kompoziciju. Uestvovala je na brojnim festivalima u regionu onima na kojima se ne izvode kompozicije na plejbek ukljuujui i Pjesmu Mediterana. Teko je zamisliti muziku

    scenu u Crnoj Gori bez Renate Perazi. Na toj se sceni pojavila krajem osamdesetih godina, a i danas je cijenjena kao jedan od najboljih enskih vokala. Predsjednica je Udruenja estradnih umjetnika i izvoaa Crne Gore i umjetnika direktorka Festivala izvorne muzike koji se ve sedam godina odrava na Cetinju.

    Mr. DINA KUKALJ roena je 3. juna 1988. godine u Baru gdje zavrava 2002. godine niu muziku kolu Petar II. Petrovi Njego. Iste godine upisuje srednju muziku kolu za talente Andre Navara u Podgorici koju zavrava 2006. godine. Te je godine poloila prijemni ispit na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, kao prva na rang listi gudaa. U klasi moskovske profesorke Evgenije Kravceve diplomira 2010. godine sa desetkom. Za vrijeme kolovanja na brojnim takmienjima dobila je mnogo nagrada u solo kategorijama i u kategoriji kamernih sastava. Dobila je etiri nagrade Univerziteta u Novom Sadu za ostvaren uspjeh tokom osnovnih studija. Kao orkestarski muziar radila je s veim brojem dirigenata meu kojima su

    Darinka Mati Marovi (Sr), Radovan Papovi (CG), Andrej Bursa (Sr), eljka Milanovi (Sr), Luis Fernando Malheiro (Br), Nurhan Arman (Tu), Miklos Takacs (Hu), Susanna Pescetti(It), Frank Fonkuber (Fr), Miroslav Homen (Hr), Tomislav Faini (Hr). Sa cross over sastavom Alektik svirala je u Madlenijanumu i Sava centru u Beogradu, u Cankarjevom domu u Ljubljani, hali Borik u Banja Luci, Srpskom narodnom pozoritu u Novom Sadu, na trgu u Budvi Magistrirala je 1. decembra 2011. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi profesorke Evgenije Kravceve. Tema je bila jedno od najteih dijela violinske literature - Koncert za violinu i klavir P.I. ajkovskog. Po povratku u Bar, na poziv etno-grupe Zora postala je njihov lan. Pedagoku karijeru zapoinje u septembru 2012. godine. Uporedo sa klasinom muzikom, posveuje se i muziciranju na elektrinoj violini, u cross over maniru, elei time da priblii publici ovaj instrument i pokae koliko moe biti svestran.

    SAFET DRLJAN je roen 11. septembra 1981. godine u Baru. Niu i srednju muziku kolu zavrio je u Baru i Podgorici. Beogradski Fakultet muzike umjetnosti zavrio je na nastavnom odjeljenju u Kragujevcu u klasi profesora Radomira Tomia. Tokom kolovanja nastupao je na mnogim takmienjima na kojima je osvajao brojne nagrade. Bio je polaznik vie ljetnjih kola u Kragujevcu i Podgorici gdje su predavale najeminentnije linosti iz svijeta harmonike (Jurij ikin, Vjeeslav Semjonov, Peter Gerter, Mika Vairinen, Vojin Vasovi i drugi). Na takmienjima je osvojio vie prvih i specijalnih nagrada u Crnoj Gori i Srbiji. Godine 2002. nastupio je na takmienju u Njemakoj (Klingentalu), gdje je osvojio mjesto

    meu prvih petnaest takmiara. Trenutno radi kao nastavnik u Baru i Ulcinju gdje sa uenicima postie veoma zapaene rezultate. Pored pedagokog rada veoma je prepoznat po koncertnim nastupima u Crnoj Gori i inostranstvu. Safet Drljan posebno se istie u izvoenju klasinih djela iz vremena baroka, klasicizma, romantizma i muzike XX. vijeka na harmonici na velikom umjetnikom nivou. Jedan je od osnivaa kulturne manifestacije VEE SEVDAHA u Baru. Nezaobilazan je umjetnik meu onima koji uestvuju u programima Centra za ouvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, afirmiui crnogorsku muziku batinu. Pored izvoenja klasinih djela na harmonici bavi se i obradama etno pjesama, pravei nove aranmane, transkripcije unoenjem stilskih crta (atonalnosti, deza). Publika je potpuno opinjena nainom uzdizanja instrumenta dajui harmonici peat umjetnikog stvaralatva.

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 9

    Mladi umjetnici iz Crne Gore bili su dragi gosti i u Crnogorskom domu u Zagrebu

    Crnogorski glasnik izlazi uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Pozivamo Crnogorke, Crnogorce i sve prijatelje da svojim sugestijama, prijedlozima i prilozima pomognu redakciji Glasnika na poboljanju i daljnjem izlaenju lista. Tekstovi nijesu lektorisani te se izvinjavamo autorima i itaocima.

  • Stranica 10 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    PROSLAVA SEDMOG DANA NEZAVISNOSTI

    CRNE GORE U SPLITU

    Povodom obiljeavanja sedme godinjice nezavisnosti Crne Gore, steenu na referendumu 2006.g., Zajednica Crnogoraca Split organizirala je sveanost u svojim prostorijama u Vukovarskoj 59 u Splitu. Sveanosti se pridruilo 40-ak Crnogoraca, Crnogorki i prijatelja Crne Gore.

    Himnom Crne Gore Oj svijetla majska zoro, posluane s ponosom, zapoelo je obiljeavanje Dana nezavisnosti Crne Gore. Predsjednik Zajednice Borivoje Stevovi pozdravio je sve lanove Zajednice, te nas podsjetio: Crna Gora slavi Dan nezavisnosti, nakon to je 21. maja 2006. godine ubjedljiva veina graana, 55,5 %, na referendumu glasala za obnovu dravne samostalnosti. Tako je Crna Gora, na civiliziran i demokratski nain, postigla cilj za koji su mnogi Crnogorci nakon 1918. godine dali i ivot pod parolom Za pravo, ast i slobodu Crne Gore.

    Ovo je dan kada treba da se osvrnemo na sve prave vrijednosti koje su nam preci stvorili, na sva njihova dostignua, da sa tom emocijom skupimo snage da do idueg praznika uinimo vie.

    I ova godina je posebna jer slavimo 200 godina od Njegoevog roenja. Jedan od najznaajnijih ovogodinjih kulturnih dogaaja na Cetinju, ali i u Crnoj Gori bit e postavljanje skulpture Dimitrija Popovia U ast Njegoeve misli. Skulptura je poklon Dimitrija Popovia i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Prijestonici Cetinje povodom proslave dva stoljea od Njegoevog roenja.

    Vie od 3 sata vremena neosjetno je prolo u crnogorskoj pjesmi, plesu, razgovoru i druenju.

    Nataa Gerelj

    RASTE PODRKA DRAVNIM SIMBOLIMA Pozitivan odnos graana prema dravnim simbolima Crne Gore ima vie od 60% graana, dok ih

    manje od 20% ima negativan stav o grbu, zastavi i himni pokazuje tree istraivanje Matice crnogorske o identitetskim stavovima graana Crne Gore. Pozitivan stav o grbu ima 62,2% ispitanika, o zastavi 61%, a o himni 60,2% graana.

    Da crnogorsku dravu treba definisati kao graansku smatra skoro polovina graana njih 48,5%, dok 27,4 smatra da bi Crna Gora trebalo da bude definisana kao vienacionalna zajednica u kojoj su sve nacije ravnopravne. Kao nacionalnu dravu Crnogoraca vidi je 10,3%, a kao nacionalnu dravu Srba 5,4% ispitanika. O tome nema stav 8,5% graana.

    Kada je rije o odnosu izmeu SPC i CPC, 30,2% graana smatra da treba da postoji samo SPC, 7,4% da postoji samo CPC, dok 29,8% ispitanika smatra da te dvije crkve treba da imaju ravnopravan status. O crkvenom pitanju ak 32,7% graana Crne Gore nema stav.

    Istraivanje je obuhvatilo reprezentativan socioloki i metodoloki uzorak na dravnom nivou i bilo je fokusirano na relevantne aspekte savremenog crnogorskog identiteta. Matica crnogorska namjerava da temeljito analizira kulturne, socioloke, psiholoke i politike aspekte dobijenih rezultata i da u narednom broju asopisa Matica, objelodani cjelinu obavljenog istraivanja koje je obuhvatilo upitnik sa blizu etrdeset pitanja.

    Crnogorskim jezikom govori 43,1% graana Crne Gore u odnosu na 2011, taj procenat je vei za 9% (tada je crnogorskim jezikom govorilo 34,1 % graana). Srpski govori 39% graana, dok je 2011. taj procenat bio 46,1%. Prema posljednjem istraivanju, bosanski govori 5,9% graana, srpsko-hrvatski 2,8, a 7,4% ispitanika odgovorilo je da je u pitanju isti jezik sa razliitim nazivima.

    Siromatvo je najvea prepreka napretku crnogorske drave smatra 87,3% ispitanika. Njih 81% smatra da napredak sputava slaba ekonomija, 81,3% izjasnilo se da je to korupcija i kriminal, a 62,6% vidi kao uzrok toga slabe institucije. Kao prepreku napretku 66% anketiranih vidi neprimjenjivanje zakona, 58,1% vidi politike, a 55,8 nacionalne podjele u drutvu, 31,3% spoljnu politiku, 35,6 regionalne probleme, 54,9% lou vlast, a 53% vidi lou opoziciju. Po miljenju 51,6% anketiranih, najvea prepreka napretka drave su loi politiari i u vlasti i u opoziciji.

    (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 17. maj 2013.g.)

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 11

    DJELOVANJE NACIONALNE ZAJEDNICE I VIJEA CRNOGORACA

    DELEGACIJA NACIONALNE ZAJEDNICE

    CRNOGORACA RIJEKA NA KOMEMORACIJI

    POLAGANJA VIJENCA U RIJECI

    U okviru proslave obiljeavanja osloboenja Grada Rijeke i dana pobjede nad faizmom, delegacija Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeka, prisustvovala je sveanoj komemoraciji polaganja vijenca na spomeniku sedam strijeljanih partizanki u Rijeci.

    Nakon pozdravnih govora predstavnika udruga Antifaistikih boraca i antifaista podrunica Rijeka, skupu su se obratili i predstavnici nacionalnih manjina, Talijana (Giacomo Scotti), Crnogoraca (edomir Jankovi), Makedonaca (Mihajlo Davevski).

    Jankovi je u zapaenom i emotivnom izlaganju istaknuo zajedniko uee Crnogoraca pripadnikapartizanskih odreda u zavrnim operacijama jedinica NOV na ovom podruju.

    Poseban naglasak dat je, da u okviru proslave Petrovdanskog sabora zajedniko uee zajednice Crnogoraca Rijeke i UABA Opatije i Matulja obiljeava komemoracijom polaganja vijenca na grob poginulog Crnogorca - Svetozara Vuinia (lana taba Partizanskih odreda za Istru).

    Ova aktivnost okuplja pripadnike nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke, Pule, Umaga i drutva Crnogoraca Peroj 1657, te na zajednikom druenju s antifaistima Liburnije evociraju se zajednike uspomene i sijeanja.

    ika Pejovi - Cuca

  • Stranica 12 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    POSJETA GRADONAELNIKA CETINJA

    ZAJEDNICI CRNOGORACA SPLIT

    Gradonaelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanovi na poziv gradonaelnika Splita posjetio je grad Split povodom obiljeavanja 7. maja Dana Svetog Dujma, zatitnika Grada Splita.

    U sklopu tekue posjete Gradu Splitu, gradonaelnik Bogdanovi sastao se sa lanovima Zajednice Crnogoraca Split.

    Tokom susreta u prostorijama Zajednice, delegaciju Prijestonice Cetinje pozdravio je predsjednik spomenutog udruenja Borivoje Stevovi. On je upoznao gradonaelnika Bogdanovia sa aktivnostima Zajednice Crnogoraca u Splitu, izraavajui zadovoljstvo posjetom lokalne uprave crnogorske Prijestonice.

    Gradonaelnik Bogdanovi ukazao je na znaaj djelovanja Zajednice Crnogoraca Split, ali i na vanost njihove intenzivne suradnje sa lokalnim i dravnim institucijama.

    Nataa Gerelj

    PODRKA CRNOGORSKIM DUDISTIMA

    10. Meunarodni judo turnir Sveti Vid, odrao se 8. lipnja 2013. godine u Atletskoj dvo-rani na Kantridi. Dvorana je bila premala za 498 natjecatelja iz 11 zemalja (Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Slovenija, Srbija, Ukrajina, Italija, Maarska, Kosovo, BiH, Rusija). Uz uee 39 klubova i oko 800 takmiara, prvo mjesto u ukupnom plasmanu je pripalo Dinamu iz Paneva, drugo mjesto Rijeci, a tree Labinu.

    Crnu Goru je predstavljao Dudo klub ,,KOGA iz Podgorice, koji je osvojio ak 5 medalja: 3 zlatne i po jednu srebrnu i bronzanu. Zlatne su osvojili: Petar Vlahovi, Uro Ivanovi

    i ore aenovi. Nikola Vlahovi je osvojio 3 mjesto, a trener Duan Vlahovi 2 mjesto (u kategoriji 90 za veterane), a bez medalje, ali uz zapaen nastup, ostao je Slaven aenovi. Klub su doekali, kao i svake godine, predstavnici Zajednice Crnogoraca iz Rijeke, s predsjednikom Vaskom Vukosavoviem i potpredsjednicom Aleksandrom Kovaevi - Crni.

    Uz brojne goste, turnir je otvorio proelnik za sport i tehniku kulturu grada Rijeke, gospodin Veljko Karabai.

    Ovoga ljeta na Obilia poljani koplja e ukrstiti dva najstarija fudbalska kluba bive SFRJ Hajduk i Loven. Tako e prvi put nakon 25 godina na Cetinju gostovati jedna od ekipa velike etvor-ke jugoslovenskog fudbala. Posljednji put, pub-lika na cetinjskom stadionu gledala je nekog pr-voligaa 1988. godine, u esnaestini finala Kupa Jugoslavije, kada su igrali Loven i Partizan.

    Trofejni hrvatski tim dolazi na Cetinje povodom 100-godinjice postojanja FK Loven. Ova revi-jalna utakmica dogovorena je tokom posjete dele-gacije Prijestonice Cetinje gradu Splitu, gdje se na stadionu Poljud sastala sa rukovodstvom Hajduka. Iz Prijestonice navode da je razgovor uprilien posredstvom Grada Splita, nakon to im je predoena inicijativa rukovodstva i simpatizera Lovena da gost cetinjskog kluba, u ast 100-godinjice postojanja, bude trofejni splitski tim. Predsjednik Hajduka Marin Brbi prihvatio je po-ziv gradonaelnika Aleksandra Bogdanovia da popularni bili gostuju na Obilia poljani povo-dom obiljeavanja vijeka postojanja najstarijeg crnogorskog kluba.

    (Izvor: www.vijesti.me, 10.05.2013.)

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 13

    DVIJE SJEDNICE PREDSJEDNITVA

    DRUTVA MONTENEGRO ZAGREB

    Dvije sjednice Predsjednitva Drutva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro Zagreb (jedanaesta i dvanaesta) odrane su 6.5. i 27.5. ove godine u Crnogorskom domu u Zagrebu. Sjednice je sazvao i vodio Duan Mikovi, predsjednik Drutva. On je u svom izlaganju a vezano za Odluku Savjeta za nacionalne manjine o rasporedu sredstava osiguranih u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2013.godinu istakao da je Savjet usvojio gotovo sve predloene programe Drutva i odobrio sredstva potpore za njihovu realizaciju (u visini od 160.000,00 kuna): usvojeni su program izlobi, program rada pjevakog zbora, program Luindanskih susreta, program Dokumentarni film u Crnogorskom domu i zajedniki program Dani crnogorske kulture (koji realizira i Drutvo Montenegro). Nije usvojen jedino prijedlog za snimanje muzike matrice potrebne za kvalitetan rad pjevakog zbora, pa to ostaje u programu rada Drutva.

    Usvojena je informacija da je Drutvo Montenegro prelo na elektronsko poslovanje i da je, sukladno Odluci Savjeta za nacionalne manjine, otvoren poseban raun (podraun) kod Privredne banke Zagreb, preko kojeg e se odvijati iskljuivo promet sredstava doznaenih od Savjeta za nacionalne manjine (preko NZCH, sa kojom e se potpisati poseban ugovor).

    U vezi s aktivnostima u narednom periodu, prisutni su izvjeeni da predstoji:

    - obiljeavanje Dana nezavisnosti Crne Gore sveanim koncertom 20.5. u Muzeju Mimara

    - poetak programa Dokumentarni film u Crnogorskom domu

    - uee u programu Dani kraljice Teute (28.5. u Novinarskom domu, u suradnji sa alban-skom nacionalnom manjinom), gdje e nastupiti pjevaki zbor Montenegro

    - uee na Danima nacionalnih manjina Grada Zagreba (16.6. na Zrinjevcu), gdje e crnogorska nacionalna manjina biti predstavljena asopisima, knjigama, pjevakim zborom Montenegro i nacionalnom trpezom

    - izlet u Crnu Goru (22. - 25.6.), s tim da e Milanka Bulatovi, Duan Mikovi i azim Aso-vi sainiti konaan program putovanja u Crnu Goru.

    Meunarodni znanstveni skup na Brijunima

    NACIONALNE MANJINE

    U DEMOKRATSKIM DRUTVIMA

    U organizaciji Centra za meunarodne i sigurnosne studije Fakulteta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu na Brijunima je 18. i 19. svibnja odran meunarodni znanstveni skup Nacionalne manjine u demokratskim drutvima. Ovaj, esnaesti po redu znanstveni skup, otvorio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi, koji je naglasio vanost zatite nacionalnih manjina za demokratski razvoj Republike Hrvat-ske. To je posebno vano sada kada postajemo lanica EU. Na skupu je odrano 18 referata koje su prezentirali sudionici iz: Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Skup se odravao uz financijsku pomo Zaklade Fredrich Ebert i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

    (Izvor: www.fpzg.unizg.hr, 18.5.2013.)

  • Stranica 14 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    NZCH STVARATELJ ARHIVSKOG GRADIVA

    PRIZNANJE NACIONALNOJ ZAJEDNICI

    CRNOGORACA HRVATSKE OD STRANE

    HRVATSKOG DRAVNOG ARHIVA

    Hrvatski dravni arhiv sukladno Zakonu o opem upravnom postupku, Zakonu o arhivskom gradivu i arhi-vama i Pravilniku o vredno-vanju postupka odabiranja i izluivanja arhivskog gradi-va:

    1. izdao je UVJERE-NJE o upisu Nacionalne zajednice Crnogoraca Hr-vatske u Evidenciju stvara-telja arhivskog gradiva uz konstataciju: Uvjerenjem se utvruje da je arhivsko gra-divo koje nastaje djelova-

    njem navedenog stvaratelja od interesa za Republiku Hrvatsku, budui da prua jedinstveni uvid u nain, opseg i uvjete obavljanja specifinog podruja djelatnosti.

    2. donio je RJEENJE o kategorizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske u prvu kategoriju stvaratelja arhivskog gradiva uz Obrazloenje: Nacionalna zajednica ima prvorazredni znaaj stvaratelja ija dokumentacija sadri vrijedne pregledne informacije o organizaciji i radu te prua uvid u nain, opseg i uvjete obavljanja navedene djelatnosti.

    Hrvatski arhiv je utvrdio da stvaratelj udovoljava uvjetima iz lanka 5. stavka 2. Pravilnika o vrednovanju te postupku odabira i izluivanja arhivskog gradiva za razvrstavanje u prvu kategoriju stvaratelja arhivskog gradiva a na temelju odluke Hrvatskog arhivskog vijea.

    3. donio je RJEENJE o upisu u Upisnik NZCH kao vlasnika i imatelja arhivskog gradiva u Republici Hrvatskoj uz Obrazloenje: Na temelju kategorizacije stvaratelja arhivskog gradiva i upisa u Evidenciju stvaratelja arhivskog gradiva nadlenog arhiva, odnosno na temelju strune ocjene da arhivsko gradivo koje u svom posjedu ima NZCH ima osobitu vrijednost za Republiku Hrvatsku u smislu l. 29 i 30 Zakona o arhivskom gradivu i arhivama, utvreno je da Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, kao vlasnik/stvaratelj/imatelj privatnog arhivskog gradiva podlijee upisu u Upisnik vlasnika i imatelja privatnoga arhivskog gradiva koji vodi Hrvatski dravni arhiv. Arhivsko gradivo ili njegovi djelovi mogu se prodati ili na drugi nain predati u vlasnitvo ili posjed druge osobe samo u sluajevima i na nain utvren Zakonom o arhivskom gradivu i arhivama. Arhivsko gradivo, sukladno odredbi lanka 38 Zakona o arhivskom gradivu i arhivama, ne smije se iznositi iz zemlje, osim uz posebno odobrenje ministra kulture.

    Zdanje Hrvatskog dravnog arhiva na Trgu Marka Marulia u Zagrebu

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 15

    Napomena. RJEENJE o kategorizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske u prvu kategoriju stvaratelja arhivskog gradiva te RJEENJE o upisu u Upisnik NZCH kao vlasnika i imatelja arhivskog gradiva u Republici Hrvatskoj kao i UVJERENJE o upisu NZCH u Evidenciju stvaratelja arhivskog gradiva dostupni su na internetskoj stranici Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijea crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr.

  • Stranica 16 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    U GODINI VELIKOG JUBILEJA

    U UMAGU OBILJEENA 200-TA GODINJICA

    NJEGOEVA ROENJA

    U organizaciji umakog Drutva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Bujtina i Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske upanije u ponedjeljak, 29. travnja u 20 sati u itaonici Gradske knjinice Umag obilje-ena je 200-ta godinjica roenja Petra II. Petrovia Njegoa (1813-1851), velikog crnogorskog pjes-nika, vladara i reformatora.

    Bogat kulturno-umjetniki program sastojao se od razgovora o Njegoevom knjievnom djelu u

    kojem su sudjelovali profesori Boidar Radulovi, Duan Roganovi, kustos muzeja iz Peroja Nikola koko i ravnatelj Gradske knjinice Umag Neven Uumovi, te od glazbeno-recitatorskog dijela u kome su nastupili lanovi Drutva perojskih Crnogoraca, koji su pjevali crnogorske pjesme, i lanovi umakog Drutva Crnogoraca s guslarom Boidarom Cakoviem, koji su recitirali stihove iz Njegoeva Gorskog vijenca. Veer je moderirala Sanja Bosni, lanica predsjednitva umakog Drutva Crnogoraca.

    Te veeri itaonica Gradske knjinica Umag gotovo da je bila premala za brojnu publiku i uzvanike. Predsjednik umakog Drutva Crnogoraca Radovan Medojevi pozdravio je sve prisutne, a zatim i poimence predstavnike gradske uprave i umakih nacionalnih zajednica, istaknuvi poticajnost tolerantnog suivota razliitih kultura u Umagu.

    Njegoeva veliina, uostalom, pokazuje se i u tome to vanost njegovog djela nadilazi nacionalne okvire rekao je Medojevi.

    Predsjednik Vijea crnogorske manjine Grada Pule Boidar Radulovi govorio je o Njegou kao o kljunoj osobnosti crnogorskog nacionalnog identiteta, povijesti i kulture:

    Njegoev spjev Gorski vijenac i dananjim je generacijama Crnogoraca osnovna duhovna hrana, nje-govi se stihovi znaju napamet i citiraju svakodnevno naglasio je profesor Radulovi.

    Predsjednik Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske upanije Duan Roganovi smjestio je Njegoev opus u europski knjievni kontekst, ukazujui na injenicu da se u tom razdoblju knjievnog roman-tizma Njego istie kao jedan od vodeih pjesnika emancipacije i borbe za osloboenje potlaenih naroda, poput Byrona i Schillera.

    Njego je svevremenski pjesnik-filozof. Suvremen je danas kao to je bio suvre-men kroz svo prolo vrijeme. Njego je stremio neem neobinom, nedokuivom obinom smrtniku. Njega zaokupljaju va-siona, duhovna i misaona prostranstva. Njegoeva je filozofija stalno, beskrajno stremljenje neispitanom nedokuivom.

    ...

    Mnogi narodi svojataju Njegoa kao svog pjesnika. To je dobro jer je Njego pjesnik i filozof ovjeanstva.

    Duan Roganovi

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 17

    Ravnatelj Gradske knjinice Umag Neven Uumovi govorio je o uskoj povezanosti vodeih predstavnika hrvatskog ilirskog pokreta i Petra II. Petrovia Njegoa:

    Razdoblje je to formiranja modernih junoslavenskih nacija i nacionalnih knjievnih kanona. I Njego u svom Gorskom vijencu i Maurani u svom spjevu Smrt Smail-age engia romantiziraju crnogorsku borbu protiv Turaka, pokuavajui stvoriti kanonsko knjievno djelo koje e poetizirati povijest i mobilizirati kranske junoslavenske narode u borbi za politiku i kulturnu samostojnost. Maurani, izmeu ostalog, zbog toga pie i dopunu nedovrenog Gundulievog Osmana i to prema rukopisu koji mu je poklonio Njego!

    Publici je osobito bio zanimljiv Nikola koko iz Peroja, kao jedan od najveih kolekcionara Njegoevog Gorskog vijenca u svojoj biblioteci ima ak 112 razliitih izdanja! Manji dio te zbirke predstavio je i umakoj publici. No Nikola koko govorio je najvie o vanosti ouvanja tradicije i Njegoovog djela danas:

    To je i svrha ove veeri, potaknuti nas i nae suvremenike na nova itanja Gorskog vijenca, Lue mikrokozme i drugih Njegoevih djela, a ne da Njegoeve knjige kao relikvije skupljaju prainu po policama.

    Sanja Bosni predstavila je koku i kao skupljaa i aranera perojske glazbene batine i najavila njegov nastup s lanovima Drutva perojskih Crnogoraca Peroj 1657. Prije nastupa koko je pozvao prisutne da minutom utnje odaju poast nedavno preminulom Perojcu Milanu Ljubotini, koji je najzasluniji to su 2004. godine starinske perojske pjesme objavljene i na CD-u. Perojci su otpjevali poznatu crnogorsku pjesmu Jo ne svie rujna zora u aranmanu Nikole koke, a zatim i jednu od starih perojskih pjesama.

    Veer je zavrila nastupom lanova umakog Drutva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Bujtina koji su recitirali stihove iz Njegoeva Gorskog vijenca. Meu njima bio je i Boidar Cakovi iz Novigrada, koji je u jednom trenutku zasvirao na guslama i pjevajui uinio Njegoeve stihove jo ekspresivnijima.

    Neven Uumovi

    lanovi Drutva perojskih Crnogoraca Peroj 1657

  • Stranica 18 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    IZ CRNE GORE I SVIJETA

    GRADONAELNIK CETINJA PRIMIO

    DELEGACIJU NACIONALNE ZAJEDNICE

    CRNOGORACA HRVATSKE

    Uoi sveanosti otkrivanja skulpture U slavu Njegoeve misli, gradonaelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanovi priredio je prijem za delegaciju Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske u svom kabinetu. Delegaciju su sainjavali predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr. sc. Radomir Pavievi, predsjednik Drutva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro Zagreb g. Duan Mikovi i tajnik Vijea crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba g. Danilo Ivezi, a na prijemu je bio i autor skulpture, akademski slikar Dimitrije Popovi.

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 19

    Zahvaljujui ljubaznosti gospodina Veska Pejovia, urednika portala www.cetinje-mojgrad.org, u prilici smo da objavimo njegov prilog o dva izuzetna dogaaja na Cetinju posveena obiljeavanju dvjestogodinjice roenja Petra II Petrovia Njegoa: otkrivanju skulpture U slavu Njegoeve misli i otvaranju izlobe slika Misterijum Lue mikrokozma poznatog akademskog slikara Dimitrija Popovia. Sa zahvalnou objavljujemo i neke od fotografija koje su o tim dogaanjima snimila gg. Vesko Pejovi, Miodrag Martinovi i Novak Abramovi.

    HOMMAGE NJEGOU NA CETINJU

    Na Cetinju je u subotu 18.5.2013. u organizaciji Prijestonice Cetinje i Narodnog muzeja Crne Gore, uprilien sadrajan program umjetnika Dimitrija Popovia, posveen obiljeavanju velikog jubileja 200 godina od roenja Petra II Petrovia Njegoa. Tom prilikom, u parku izmeu Biljarde i Vladinog doma, sveano je otkrivena skulptura U ast Njegoeve misli, nakon ega je, u Biljardi, otvorena i Popovieva izloba Misterijum Lue mikrokozma.

    Jedan od najznaajnijih ovogodinjih kulturnih dogaaja na Cetinju, ali i u Crnoj Gori, poeo je sveanou na Trgu revolucije, gdje se nalazi skulptura Dimitrija Popovia U ast Njegoeve misli koja je poklon Dimitrija Popovia i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Prijestonici Cetinje. Brojnim posjetiocima meu kojima je bio itav niz linosti iz javnog ivota, ukljuujui predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovia i Skuptine Crne Gore Ranka Krivokapia, te gostiju iz drugih gradova, te zemalja regiona (Slovenije, Hrvatske i Srbije), obratili su se gradonaelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanovi, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr Radomir Pavievi i autor Dimitrije Popovi.

  • Stranica 20 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    Rije gradonaelnika Aleksandra Bogdanovia:

    Dragi prijatelji, dame i gospodo, Dobro doli na sveanost tokom koje e na prijestoni grad

    postati bogatiji za jo jedno obiljeje u ast Njegoeve misli. Veeranji dogaaj jedan je od onih koje smo oekivali sa budnom panjom. Tako je jo od dana kada je na prijatelj Dimitrije Popovi najavio da e svom rodnom gradu upriliiti program Njegou u ast, preko nedavne prezentacije njegovog djela u Zagrebu, sve do proteklih dana kada je na Cetinje stigla skulptura U slavu Njegoeve misli.

    Otkrivanje skulpture koja se nalazi na prepoznatljivoj lokaciji, u srcu naeg grada izmeu monumentalnih zdanja Biljarde i Vladinog doma dio je proslave znaajnog jubileja

    koji e obiljeiti tekuu godinu u crnogorskoj kulturi. Naravno, rije je o obiljeavanju 200 godina od roenja naeg svjetovnog i duhovnog vladara, naeg velikog pjesnika, Petra II Petrovia Njegoa.

    Tim povodom, irom Crne Gore, bie organizovane brojne i sadrajne manifestacije a upravo veeranja, moe se svrstati meu najznaajnije. Jer, zahvaljujui Dimitriju i Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske, meu motivima u srcu Cetinja, od veeras, nalazie se i skulptura posveena Njegoevoj Lui mikrokozma njegovoj epohalnoj poemi i jednom od brojnih svjedoanstava koja govore o intelektualnoj, filozofskoj i umjetnikoj veliini Petra II Petrovia Njegoa.

    Onaj koji polazi i koji traga, nerijetko e na svom putu naii na igrokaze i sjeanja na mjesto sa kojeg je sve poelo sa kojeg je krenuo. A ova no, jedna je od tih kada svjedoimo

    velianstvenom povratku. Na cijenjeni stvaralac, na dragi prijatelj i na sugraanin, veeras je, opet meu svojim Cetinjankama i Cetinjanima, u svojoj Crnoj Gori. Iako se, pratei Dimitrijev rad, sa pravom moe kazati kako on, zapravo, nikada nije naputao svoje Cetinje, lovenski kamen i vrhove veeras smo okupljeni posebnom prilikom. A ta prilika nije oliena samo u otkrivanju monumenta koji e bitno doprinijeti skladu istorijskog jezgra naeg grada, ve i u momentu momentu koji simbolizuje svojevrsnu krunu Dimitrijevog traganja kompleksnim stazama Petra II Petrovia Njegoa. Jer, od veeras, na ovom mjestu, trajno e ostati dragocjen trag Dimitrijeve motivacije, impresije i traganja za Njegoevim likom i djelom i to ba nadomak njegove Biljarde.

    U ime organizatora veeranjeg skupa Prijestonice Cetinje i Narodnog muzeja Crne Gore jo jednom, zahvaljujemo gospodinu Dimitriju Popo-viu i Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske na njihovom daru naem prijestonom gradu.

    Uz zahvalnost na vaem prisustvu prvom od dva veeranja dogaaja, pozivam vas da ispratite otvaranje izlobe radova Dimitrija Popovia Misterijum Lue mikrokozma u Biljardi.

    TELEGRAM MINISTRA KULTURE

    CRNE GORE

    Dragi moj prijatelju Dimitrije,

    Iako sam daleko, danas su moje misli uz tebe i nae prijestono Cetinje.

    I dananjim inom pokazuje predanost rod-nom gradu i domovini Crnoj Gori.

    Skulptura U ast Njegoeve misli koju da-ruje rodnom Cetinju povodom obiljeavanja jubileja dvije stotine godina od roenja Petra II Petrovia Njegoa, uinie jo boga-tijim jedinstveno i specifino nasljee ovog grada. Meu brojnim kulturnim dobrima, stajae i Tvoja skulptura, koja simbolizuje nedokuivost kosmike tajne i vjeitu potrebu svakog od nas da je dosegne. Ba onako kako je tome teio i na vladika, pjesnik i dravnik.

    Radujem se to e ovo Tvoje djelo uiniti trajnim Tvoje prisustvo na Cetinju, ali i to e generacijama mladih Cetinjana pokazivati kako se nasljee i tradicija pretvaraju u mo-dernu, blisku i prepoznatljivu vrijednost ovo-vremene Crne Gore. Uz iskrene estitke, Tvoj

    Branislav Miunovi

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 21

    Rije predsjednika NZCH dr Radomira Pavievia:

    Potovane dame i gospodo, uvaeni prijatelji i dragi domaini,

    Od srca vas pozdravljam u ime Crnogoraca i Crnogorki Hrvatske i njihove Nacionalne zajednice. Nai rezultati i uspjesi su rezultat kolektivnog uma.

    Prenosim vam iskrene izraze nae najdublje odanosti his-torijskom liku i umjetnikom djelu genijalnoga Rada Tomova. Naa odanost Njegou nije izmamljena ovim jubilejem, ma koliko nam bio vaan. elimo vjerovati i nastojimo djelovati s punom svijeu da su njegoevske najvie vrednote utkane u samo bie naeg nacionalnoga, duhovnoga i moralnog samo-potovanja. Pritom smo svjesni da te vrednote ne pripadaju

    samo nama, u naem nacionalnom partikularitetu, nego da su univerzalna batina ovjeanstva. Ako sam danas u prilici da odam puno potovanje naem omiljenom pjesniku-nebesniku,

    ovjeku koji nas je svojim djelom uinio duhovnim Evropljanima, to je zato to vam se obraam u ime onog dijela integralnog crnogorskog korpusa, naime hrvatskih graana koji uskoro postaju graani velike Evropske unije.

    Na Njego pripada i nama ne samo kao Crnogorcima i hrvatskim graanima, nego prije svega kao Evropljanima. Stoga, odanost Njegou nije niti smije biti prostoduno i paradno idolopoklonstvo, nego veoma ozbiljan, trajan i kritiki dijalog o njemu, s njime i o nama dananjima, obavezujue promiljanje i djelovanje kojima odmjeravamo nae sposobnosti, zamisli i nade, kojima se nastojimo samosvjesno ukljuiti u evropsku republiku slobodnih naroda.

    Stoljetna je bogata batina suradnje Hrvata i Crnogoraca, u sklopu koje posebno mjesto zauzima plemenito razumijevanje hrvatskih intelektualaca i Njegoa. Bliske kulturne veze koje su njegovali hrvatski knjievnici i Njego plodan su poticaj ali i moralni dug potonjim generacijama da te veze dalje razvijaju. Mogu bez pretjerivanja istaknuti da je za moju generaciju, za nas koji smo odluili otii u Zagreb na studije, na na egzistencijalni izbor znaajno utjecalo poznavanje i potovanje hrvatske knjievnosti (od Gundulia i Maurania do Krlee i Tina Ujevia, da spomenem samo najvee). Na tom tragu i nadahnuu mi smo jo 2010. godine koncipirali program kvalitetnog ukljuivanja u dostojno obiljeavanje 200 - te godinjice roenja naeg Njegoa (1813-2013).

    Na izdavakom planu, objavili smo tri knjige. To je knjiga Njego i Hrvati (skupine autora iz Hrvatske i Crne Gore), zatim su to monografija Misterijum Lue mikrokozma i Lua Njegoeve noi iji je autor Dimitrije Popovi.

    Svestrani umjetnik Dimitrije Popovi, slikar, knjievnik i kipar, izradio je ovu skulpturu U slavu Njegoeve misli a u sklopu njegova impresivnog ciklusa Lux Aeterna (Vjena svjetlost). Ovaj umjetniki projekat U slavu Njegoeve misli doista je zajedniki pothvat, omoguen velikodunou, razboritou, i osjeanjem za odgovornost lanova nae nacionalne zajednice i nae veze sa matinom domovinom, koji su u proteklih 2,5 godine donirali potrebna sredstva i financirali izradu Skulpture u Ljevaonici umjetnina Likovne akademije u Zagrebu. Stoga je ova skulptura, za svakoga od nas, uistinu zajedniki poklon kako samog umjetnika Dimitrija Popovia tako i lanova NZCH, njenih udruga i vijea te naih prijatelja Prijestonici Crne Gore Cetinju.

    Zahvalni smo graevinskom preduzeu Bombeton sa Cetinja koje je doniralo i izradilo postament za skulpturu kao i Prijestonici Cetinje na elu sa gradonaelnikom Aleksandrom Bogdanoviem i Narodnom muzeju Crne Gore iji je direktor Pavle Pejovi, na svemu to su uradili da organizuju i uveliaju ovaj dogaaj.

    Pred nama je dakle skulptura U slavu Njegoeve misli inspirirana njegoevskim pjesniko-filozofskim djelom koje govori o ovjekovoj zdvojnosti i neutaivoj potrazi za spoznajom apsoluta. Potrazi temeljnoj ali i uzaludnoj, osim moda miljenicima muza: Svemogustvo svetom tajnom

  • Stranica 22 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    apti samo dui plamena poete(iz proslova Lue). Mona je simbolika ove skulpture: dok vii krak ustremljen prema nebu upuuje na nedokuivost kosmikog misterija, dotle onaj nii sugerira ogranienost ovjekove spoznaje. Ljudska glava metamorfozne anatomije izraava stremljenje duha zarobljenog u tjelesnoj tamnici. ovjek ivi svoju traginu sudbinu jer mu sve vie izmie smisao vlastitog bivstvovanja: mi smo iskra u smrtnu prainu, MI SMO LUA TAMOM OBUZETA (iz proslova Lue).

    Na kraju, dozvolite mi da jo jednom izrazim najvie priznanje i zahvalnost naem Dimitriju Popoviu, velikom umjetniku iji je ommagio veliajnom plamenom poeti omoguio, danas i ovdje, da u drevnom Cetinju, u punom sjaju zablista njegoevska zublja slobode duha i ljudskog dostojanstva.

    Pozdravljajui prisutne Dimitrije Popovi je kazao kako je uzbuen time to je u svom rodnom gradu i to je dogaaj uprilien u blizini Njegoeve Biljarde, uporeujui taj trenutak sa onim poetkom godine, kada je primao povelju rodnog grada Ivan Crnojevi, i izmeu ostalog dodao:

    Njego na najbolji mogui nain pokazuje kako jedno umjetniko djelo produava samog autora i kako predstavlja bogatstvo za generacije koje dolaze i inspiriu se njegovim djelom. Slavni umjetnik pojasnio je i simboliku skulpture U ast Njegoeve misli.

    Skulptura U slavu Njegoeve misli ne odnosi se samo na Vladiinu pjesmu Misao nastaloj 1844. godine koja se smatra prologom spjevu Lua mikrokozma. Naziv skulpture

    odnosi se u irem smislu na kompleksnost pjesnikove misli, njene poetske, filozofske, teoloke i mistine dimenzije, na misli koje govore o ovjeku, toj lui mikrokozma kao traginom biu. Inspirativni osnov za skulptoralnu kompoziciju naao sam u Njegoevoj pjesmi Crnogorac k svemoguem Bogu nastaloj 1833. godine u kojoj pjesnik govori o nemogunosti ovjekovoj da spozna Boga odnosno samoga sebe.

    Skulptura simboliki predstavlja tu ovjekovu uzaludnu tenju ka spoznaji apsoluta. Visoki rosfrajni krak usmjeren prema nebu upuuje na nedokuivost kosmikog misterija, dok drugi, nii takoer zailjeni rosfrajni krak sugerira ogranieni domet ovjekove spoznaje. Ljudska glava metarmofozne anatomije izraava stremljenja duha zarobljenog u tjelesnoj tamnici. ovjek kao kanjenik zemaljskog bitisanja ivi svoju traginu sudbinu svjestan tajne koju ne moe spoznati. Moda je moe spoznati tek u smrti, jer kako Njego kae Ovoga su u grobu kljuevi.

    Blago tome ko dovjeka ivi, imao se rata i roditi, rijei su Njegoa kojima je Dimitrije Popovi, jedan od najznaajnijih crnogorskih likovnih stvaralaca, zavrio obraanje prisutnima na otkrivanju svoje skulpture U ast Njegoeve misli a njegovo izlaganje dopunili su poznati Njegoevi stihovi koje je proitala glumica Ivana Mrvaljevi:

    O ti biem beskonani Bez poetka i bez kraja poetak si sam osnova i kraj svega u tebi je.

    (ovjek je svjestan uzaludnosti i bezuspjenosti svoga traganja)

    Al zaludu njemu muka po prostoru tumaranje, kada si ga ti stvorio kratkovidno i slijepo da u tebe ne pogledi, no se natrag mora vratit u eskobnom svome hramu

    zaneeno, utrueno, veliinom zaueno.

    Um si kratak dalo ojku ne moe te ni nazrijeti a kamoli vidjeti ve um leti ojka slijep po prostoru beskrajnome.

    Skulpturu U ast Njegoeve misli sveano su otkrili Dimitrije Popovi, gradonaelnik Aleksandar Bogdanovi i predsjednik NZCH Radomir Pavievi.

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 23

    U drugom dijelu veeri, uslijedilo je otvaranje izlobe radova Dimitrija Popovia pod nazivom Misterijum Lue mikrokozma. Dogaaj je uprilien ispred Njegoeve Biljarde prisutne su pozdravili direktorica Umjetnikog muzeja Crne Gore Ljiljana Zekovi i knjievnik Pavle Goranovi, a izlobu je otvorila akademik Olga Perovi. Nakon ovoga prisutni su mogli u dvoritu Biljarde da uju recitovanje Njegoevih stihova markantnog glumca Slobodana Marunovia i da uivaju u postavci preko pedeset Dimitrijevih radova iz ciklusa Misterijum Lue mikrokozma.

    Rije Ljike Zekovi:

    U danu kada se u cijelom svijetu obiljeava Evropska no muzeja i Meunarodni dan muzeja imamo posebnu privilegiju da u muzejskom prostoru Biljarde odamo poast velikanu nae duhovne kulture Petru II Petroviu Njegou, izlobom Misterij Lue mikrokozma koju mu je posvetio Dimitrije Popovi, umjetnik koji je na bravurozan nain u vizuelnom mediju slikarstvu, uspio da pronikne u sutinu Njegoevog kompleksnog spjeva Lua mikrokozma i njegove poetsko-filozofske misli. Virtuoz linije, majstor forme, crtaki perfekcionist i stvaralac izuzetno prodorne imaginacije Dimitrije je razgrnuo tabu prostore metafizikog, maginog, fantastinog, nadrealnog i transcendentalnog.

    Poznavaoci Dimitrijevog likovnog opusa esto postavljaju pitanje da li u njemu traiti one nasljedne ontoloke korijene crnogorskog bia koje je slikar nesvjesno ugradio u svoje duevno otjelotvorenje, ili, moda, univerzalni duh, koji je od nastanka ljudske civilizacije nagonio ovjeka da trai utoite u carstvu apsolutne istine. udesno, ali pravi odgovor koji se nasluivao otkrivamo upravo na izlobi Misterij Lue

    mikrokozma koja nedvosmisleno pokazuje da se umjetnik duhovno nadahnjivao na ivotvornom istoniku rodnog podlovenskog prostora djelu Petra II Petrovia Njegoa, na njegovom dualistikom shvatanju odnosa duha i tijela i njegovoj zamisli o preegzistenciji.

    U Njegoevoj Biljardi poeta i slikar uspostavili su odnos stvoritelja i stvaraoca. Veza izmeu njih je vrsta, ne samo preko misli i ideja koje su zaiskrile u jednom i obasjale drugog ve i

  • Stranica 24 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    njihovom psihofizikom formiranju u nadrealnom prostoru cetinjskog polja ije su energetske moi i vizionarsku atmosferu mogli da osjete i da otjelotvore samo odabrani.

    Veeras, zahvaljujui Njegou i Dimitriju pribliavamo se sferama univerzalnih vrijednosti koje nas iz naih mikrokosmikih ogranienja uzdiu prema kosmikim visinama.

    U ime Narodnog muzeja Crne Gore i Prijestonice Cetinje koji su organizatori projekta Dimitrija Popovia Oma Njegou, uprilienog u ast 200-te godinjice od Njegoevog roenja, zahvaljujemo vam se to ste svojim prisustvom uveliali ove za sve nas neponovljive i jedinstvene trenutke virtuelnog susreta poete-filozofa i slikara-filozofa koji mu svojim djelom odaje poast.

    Rije Pavla Goranovia:

    Pred nama je udesan kosmiki boj. Kao to su se poistovjetili pjesnik i planina, tako su se, na osoben nain, susrele vizije dva umjetnika jednog prostora. Zato vjerujem u stvaralake opsesije Dimitrija Popovia. Sa njima se lako moemo sroditi. Samo ukoliko ne sumnjamo da smo i sami ona lua tamom obuzeta.

    Pred nama je susret dvije stvaralake usamljenosti, dva genijalna umjetnika svijeta. To je i dodir samoe jednog usnulog naroda. I neobini sastanak s nedokuivom tajnom Njegoevog genija.

    Kad se Crnogorac obraa svemoguem Bogu, on gleda put Lovena. A Dimitrije Popovi gleda put Lovena od onog

    trenutka kada je zaao u mistine umjetnike svjetove. Od djeakih dana, zapravo.Uvijek je Dimitrije bio tamo, pod granicom. Sa njim smo uvijek blizu Njegoeve tajne. Posvuda se krije slika onog znatieljnog i zamiljenog cetinjskog djeaka koji gleda prema Jezerskom vrhu, prema tim nebeskim vratima Crnogoraca.

    ovjeka odreuje tragina spoznaja vlastitog poloaja, pie Dimitrije. A niko to nije bolje znao i iskusio od Njegoa. I zato umjetnik promilja o Njegou kao vladaru, misliocu, duhovniku Razumijeva sve strane njegovog sloenog bia, ali, prije svega, on njega tumai kao ovjeka i kao pjesnika. Otuda, Popovi bira poznate Njegoeve portrete i tu ispisuje srodnost njihovih misli. Tako nam se ukazuje Njego izbliza! udesna uvstva u nama bude ove slike. Svjesno razapet meu svojim interesovanjima,

    Dimitrije pronalazi lik Njegoev, razapet izmeu pjesme i zemlje, izmeu stvarnog rata i drame u sebi, izmeu Erosa i Tanatosa. Tako nam uvjerljivo pokazuje nain kako je Njego ivio svu estinu svoga intimnog traginog raspea. Kao da ova djela namjeravaju izai iz svojih okvira, pravo do sri Njegoevih tajanstava. Do nepoznatih prelesti ona odlaze.

    Ovdje u Biljardi, gdje je Njegoev duh jo sveprisutan, Dimitrijeve slike su istinska svjedoanstva Njegoeve neprolazne misli. I pomiljam: kako bi Njegoeva biljenica bila obogaena ovim radovima. I stoga je ovo pripovijest o nenapisanom.

    Kako su samo uvjerljivi ovi radovi. Kao da moemo dotaknuti Njegoevu tugu i misteriju, njegovo grko nasljee. Upravo to eli Dimitrije. Da u cjelosti razumijemo pustinjaka cetinjskog. S Njegoem on razgovara, stvara nezaboravne oglede o konanosti ovjeka. I jo jednom se pokazalo da Cetinje omoguava najbolji izraz za njegove umjetnike vizije.

    Ogrta tajnovitosti i maestralni postupci umjetnika sjedinjuju se u ovom prostoru, koga emo, od veeras pamtiti i po ovoj izlobi izuzetnom duhovnom prazniku. U slavu Njegoeve tajne i u ast jedinstvenog umjetnikog osjeaja. A posebno u ast jedne tune armonije.

    Na kraju, uputimo zahvalnost maestru Dimitriju Popoviu to je Njegoevu misteriju pretvorio u neprolaznu luu Umjetnosti.

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 25

    Rije Olge Perovi:

    Dame i gospodo, prijatelji umjetnosti, Osobita mi je ast i zadovoljstvo da vas pozdravim na

    otvaranju izlobe Dimitrija Popovia posveene i inspirisane 200 - godinjicom od roenja Petra II Petrovia Njegoa, vladike i vladara crnogorskog, najistaknutijeg predstavnika crnogorskog duha, slobodoljublja i etike. O tome e tokom ove godine biti dosta rijei, ali moje je da kaem neto o ovoj likovnoj manifestaciji jer je ona posebna i osobita.

    Odani Cetinjanin i Crnogorac slikar Dimitrije Popovi cijelim svojim djelom, obimnim i raznovrsnim, otkriva svoju duhovnu vezanost za udesni prostor i duh svoje postojbine.

    Hou da kaem nekoliko prisjeanja koja me na to opominju. Prvu svoju samostalnu izlobu priredio je na Cetinju u Plavom dvorcu. Bili su to veliki crtei raeni olovkama u boji i bilo je to 1974. godine. Moje kolege Mladen Lompar i pokojni Coko Marovi zvali su me da je vidim i svi smo bili ubijeeni da je to izloba studenta koji e se svojim radom proslaviti. Oduevljeno sam pisala prikaz o njoj i to je prva bibliografska jedinica kad se god nabraja ta je o Dimitriju napisano. Izmeu ostalog zakljuila sam: Olovka je klizala onuda kuda je misao htjela. Sve stoji vrsto, kontrasti stvoreni potezom i bojom su znalaki odmjereni i ostvareni. Popovi je sticao znanje na dobrim izvorima, kod velikih majstora crtea u prolosti i dobro je nauio. A hrabar i sposoban, bio je ve tada dorastao da samostalno sa sigurnou nastavi. I danas stojim iza ove tvrdnje i mislim da ju je Dimitrije neprekidno radom potvrivao stvarajui svoje velike cikluse i omae, neprekidno tragajui za novim saznanjima. On je bio i ostao slikar koji zna znanje to je tvrdnja koja se samo za velike moe izrei.

    Poslije diplomiranja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu on ostaje tamo da ivi sa suprugom Jagodom i sinom Petrom i da radi mnogo, izlae esto po svijetu i zaviaju. Dimitrije je po najvie grafiar iako se tokom vremena bavio skulpturom, slikarstvom i najzad pisanjem. Godine 1982. s Batom Ljumoviem sam radila TV film, razgovor sa njim, iz kog se da zakljuiti ovo to sam istakla. Kasnije su mi iz Egipta traili da predloim umjetnika grafiara za Bijenale mediteranskih zemalja 1985., i Dimitrije je na toj manifestaciji bio veoma zapaen. Tako su nai kontakti uvijek bili plodonosni a saradnja srdana i prijateljska.

    U Dimitrijevom stvaralatvu me opinjavao njegov odnos prema ljudskom tijelu koje je on kao neki anatom izvijao i razvlaio da bi iskazao svu ljepotu, ali i ivotnu muku ovjekovu. To je zajedniki imenitelj njegovih djela bilo da se radi o omaima ljepoticama ili slikarima, ili istorijskim dogaajima. Jedinstvena nit koja se kroz sve provlai to je virtuozno crtanje ljudskog tijela kojim o svemu govori. Najzad, ak i ciklus po Lui mikrokozma (o kojoj je vrsnu pripo-vijetku napisao) on sa mnotvom inovacija radi po svom duboko osjeajnom nainu koji njeguje od poetka. To je utoliko razumljivije ako se ima u vidu da je Lua, kako Boo Rude istie poema o borbi duha i tijela, svjetlosti i mraka, dobra i zla to je de facto, pravi likovni program Dimitrijev, svjedoanstvo o slikarevom nadahnuu ivotom i djelom velikog pjesnika i dravnika na to ga je od ranog djetinjstva podsjeao pogled sa kunog praga na Loven i pjesnikov grob.

    Olovkama u boji, temperom i akvarelom Dimitrije na papiru najee uobiajenog formata 100 70 radi razne kompozicije kojima mijea realni i apstraktni tretman djelova motiva, pravi upeatlji-ve kombinacije koje otkrivaju njegovo poimanje Luei njegov osoben likovni govor. On stvara svoj Misterijum Lue mikrokozma i cjelinom izlobe jedno posebno vienje. Perfekcija iz-rade, doraenost koncepta udopunjavaju utisak o umjetnikovoj posveenosti temi i njenom znaenju u sadanjosti i budunosti i osvjetljavaju njenu svrhu odavanja poasti velikom pjesniku i dravniku.

    Hvala Dimitriju na ovoj izlobi ba u ovoj prilici. Vesko Pejovi

  • Stranica 26 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    Izjava Dimitrija Popovia za sajt www.cetinje-mojgrad

    U povodu 200 godina Njegoevog roenja, Nacionalna zajed-nica Crnogoraca Hrvatske i ja kao autor, poklanjamo skulpturu U ast Njegoeve misli gradu Cetinju., staroj crnogorskoj prijestonici. Kao roeni Cetinjanin i dobitnik ovogodinje Povelje Ivan Crnojevi ovim putem izraavam veliko zadovoljstvo to se ovo moje djelo inspirisano Njegoevim filozofsko mistinim odnosno religioznim mislima nalazi u neposrednoj blizini Biljarde. Na taj se nain uspostavilo fino saglasje ambijenta, teme djela i povoda njegovog postavljanja. Tako na simbolian nain skulptura povezuje staro i novo vrijeme, staro jezgro Cetinja sa novim sreditem grada: Manastir i Trg Balia, Orlov kr i Vlaku crkvu, iskopine Manastira Crnojevia i Dvor kralja Nikole s Vladinim domom danas Narodnim muzejom Crne Gore.

    Ovim se putem jo jednom elim zahvaliti svim lanovima Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i njihovim prijateljima koji su svojim donacijama omoguili realizaciju ove skulpture.

    Posebno se zahvaljujem predsjedniku NZCH Radu Pavieviu na angamanu oko prikupljanja potrebnih sredstava.

    Zahvaljujem se vlasnicima ugledne graevinske firme Bombeton iz Cetinja, gospodi Neboji Nenu Vujoviu, dipl.gra.ing i Neboji ukanoviu, dipl. gra. ing. na donaciji postamenta za skulpturu U ast Njegoeve misli.

    Takoe se zahvaljujem gospodinu Vesku Pejoviu na angamanu i brizi da se realizacija postavljanja skulpture uspjeno dovede do kraja.

    Hvala i Prijestonici Cetinje na podrci i pomoi oko realizacije ove ideje.

    Postavljanje skulpture U ast Njegoeve misli u ovoj jubilarnoj godini jedan je od izraza svijesti i potovanja prema neprolaznoj i trajno inspirativnoj vrijednosti djela velikog pjesnika Petra II Petrovia Njegoa a za itaoce ovog divnog sajta evo najave dva moja projekta vezana za Cetinje.

    Prvi je Njegoeva mistina delta. Inspirativnost Njegoevih stihova, odnosno misli u njima, postavljala mi je kvalitativan problem. Kako literarnu metaforu izraziti likovnom metaforom. Na koji nain oblikovat kompoziciju koja e vizuelno izraavati ono to je zapisano u stihovima. U tom smislu sam koristio i klasine i moderne naine izraavanja: crte, sliku, objekt. S tim u vezi, imam koncipiranu jednu svjetleu instalaciju za koju se nadam da e se stei uslovi da se realizuje ovoga ljeta na Lovenu, na Jezerskom vrhu. Instalacija nosi naslov Njegoeva mistina delta. Snopovi snanih reflektora usmjereni su u nebeske

    visine (do 10 km), a projiciraju se sa krajeva Jezerskog vrha. Njegoev mauzolej nalazio bi se na sredini zemaljske osnove te piramidalne kompozicije. Instalacija simboliki upuuje na pjesnikovu kosmogoniju

    Drugi je spomenik Svetom Petru Cetinjskom. Odavno razmiljam o spomeniku Petru Prvom Petroviu, Svetom Petru, udotvorcu cetinjskom a u posljednje vrijeme to elim pretvoriti u idejno reenje. Osnovni koncept imam u skicama. Kada razradim sve studije, rado bih upriliio prezentaciju toga projekta graanima Cetinja, uz eksplikaciju svih pojedinosti te kompozicije. Volio bih uti miljenja javnosti. Lokacija koju odavno smatram najpodesnijom i najprimjerenijom za ovaj spomenik je plato iznad Cetinjskog manastira. Ova lijepa lokacija, malo iznad grada, u neposrednoj blizini sakralnog objekta sa ivotom Svetog Petra, aktivirala bi se postavljanjem spomenika kao zanimljiv javni prostor, ne samo za etnju ve i za organizovanje raznih scenskih priredbi. Spomenik ne smije biti mrtvo, pusto mjesto, ve okupljalite ivih koji uvaju spomen na onoga kome je spomenik podignut. Crnogorci, a naroito Cetinjani, imaju poseban odnos i osjeaj prema svjetovnoj i svetoj osobi Petra Prvog Petrovia, udotvorca cetinjskog.

    Studija za skulpturu, 2010.

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    Dimitrije Popovi: U slavu Njegoeve misli

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    Sveano otkrivanje skulpture U slavu Njegoeve misliu parku izmeu Njegoeve Biljarde i Vladinog doma

    Sa otvorenja izlobe Misterijum Lue mikrokozma u Biljardi

    (Fotografije: Vesko Pejovi, Miodrag Martinovi i Novak Abramovi)

    HOMMAGE NJEGOU NA CETINJU

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 27

    Povelja sa imenima donatora skulpture trajno e se uvati u Njegoevoj Biljardi

  • Stranica 28 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    U ULOZI PUTOPISCA

    Povodom obiljeavanja 200.-te godinjice roenja Petra II. Petrovia Njegoa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i poznati akademski slikar Dimitrije Popovi pripremili su, u ime Crnogoraca Hrvatske, poklon gradu Cetinju: skulpturu U ast Njegoeve misli koju je izradio Dimitrije Popovi, roeni Cetinjanin, inspiriran Njegoevim filozofskim djelom Lua mikrokozma sveano su uruili dana 19. svibnja ove godine. Skulptura je postavljena u gradskom parku ispred Njegoeve Biljarde.

    Sveanoj inauguraciji su osim slubenih predstavnika dravnog i crkvenog vrha Crne Gore, gradskih vlasti Cetinja te Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske nazoili i lanovi Predsjednitva Drutva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Bujtina iz Umaga, Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske upanije i Zajednice Crnogoraca Pula.

    Oj svijetla majska zoro ...

    CRNOGORSKI SAN

    Dana 16. svibnja krenuo je na put prema dalekoj Crnoj Gori autobus s pripadnicima crnogorske manjine i prijateljima drutva Crnogoraca Istre koji su osim prisustvovanja ceremoniji trebali razgledati i ostale gradove te znamenitosti ove atraktivne, susjedne zemlje.

    U dobrom raspoloenju, nadahnuti gotovo netaknutim ljepotama koje su im zarobile pogled, kroz tri su dana posjetili vei dio sjeverozapadnog i junog dijela Crne Gore.

    Prva odrednica bila im je Podgorica, glavni grad Crne Gore, koji je u posljednjih desetak godina, ulaskom stranog kapitala u dravu,

    doivio arhitektonsku preobrazbu prerastavi u pravi proeuropski grad. Osobito impresionirajue izgleda Milenijski most koji spaja dvije obale rijeke Morae te

    novoizgraeni dio grada u kojem dominiraju velebni, ostakljeni objekti, plod modernih projektnih zadataka. Jedino to nije bilo sasvim iznenaujue jest da na velikom broju zgrada pie: Renta se ili For sale.

    Sljedeeg dana uprilien je posjet Skadarskom jezeru (nacionalnom parku) i poznatom svratitu brojnih turista,Vir Pazaru. Nakon toga, kroz tunel dug neto vie od 5km, autobus se ustremio prema jedinstvenoj crnogorskoj obali, za mnoge jednoj od najljepih na svijetu.

    Putnicima je zastao dah nakon to se pogled zalijepio za crnogorsku Nicu Budvu u kojoj su zbog preizgraenosti nestali proplanci i breuljci, a megalomanski, skupocjeni hoteli gotovo da su zaronili u more. Jedva zamijetna starogradska jezgra i netaknuto mediteransko bilje nekako stidljivo svjedoe o jednom vremenu koje je iza nas. Meutim, unato prenapuenosti ne osjea se zaguenost prostora ovom modernom interpolacijom. Moda zato to se pogled u dijeliu sekunde sa zgrada neizbjeno seli na prostranu, tirkizno plavu morsku povrinu?

    Uslijedila je pauza u Boki Kotorskoj. Razgledani su brojni spomenici kulture, uglavnom sakralni objekti i tvrava. Katedrala sv. Tripuna, crkva sv. Klare, sv. Nikole i kapelica sv. Luke ... a oni znatieljnici koji nisu imali vremena za kavu na kotorskom trgu, obili su i poznati Pomorski muzej, koji batini dokumente o slavnoj Bokeljskoj mornarici i pomorsko trgovakoj floti. Put se s mora nastavio u planine.

    Zastraujuim serpentinama, opasnom cestom koja je bila jedan od najzahtjevnijih projekta u ondanjem Austro-Ugarskom carstvu poetkom prolog vijeka, na veliku radost svih putnika, autobus se domogao Njegua rodnog mjesta Petra II. Petrovia Njegoa. Nakon pretrpljenog straha pala je okrijepa uz domau lozu i crnogorske gastronomske specijalitete kojima su vidno

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 29

    zadovoljni izletnici bezrezervno pridruili au odlinog vina vranca.

    Dobro raspoloeni nakon posjeta Lovenu, stigli su do konanog odredita Cetinja, prijestoljnice Crne Gore. Grad u kojem se na svakome koraku osjea duh slavne prolosti! Cetinje odie nekom umirujuom graanskom kulturom s poetka prologa stoljea koja nepretenciozno sljubljuje u sebi ondanje tradicijske vrijednosti i prave kulturne vrijednosti recentnog vremena.

    Nakon obavljenog protokolarnog, ceremonijalnog dijela proslave 200.-te obljetnice roenja Petra II. Petrovia Njegoa, lanovi Drutva Bujtina imali su osobitu ast upoznati i aktualnog Predsjednika Crne Gore, Filipa Vujanovia te ostale crnogorske dunosnike, kao i gradonaelnika Cetinja.

    U kasnim veernjim satima uslijedio je povratak u Podgoricu, na poinak. Sljedeeg jutra put je izletnike vodio prema abljaku. Uz rijeku Taru nizali su se u bojama i

    motivima oaravajui krajobrazi. Netaknuta priroda, planinski masivi s bijelim snjenim kapama, guste nepregledne ume, brzaci na vijugavim rijekama koje se svom estinom probijaju kroz kanjone i klisure, a povremeno bi pogled zahvatio i neko selo koje se naizgled, zabunom smjestilo u ovoj arobnoj divljini.

    Po obilasku manastira Moraa koji datira iz XIII. stoljea, posveenom uznesenju Blaene Djevice Marije (vaznesenje Bogorodice), autobus je proao kraj Kolaina da bi se potom zaustavio u Mojkovcu, rodnome mjestu predsjednika Drutva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Bujtina Radovana Medojevia, koji je uspio uvjeriti prisutne da u Mojkovcu toe jednu od ponajboljih domaih rakija u Crnoj Gori.

    Na slavnome crnogorskom skijalitu abljaku, gdje se prostire nacionalni park Durmitor sa 18 ledenjakih jezera, poznatijih kao gorske oi, doek je istarskim Crnogorcima upriliio Zoran i Blagica Stevovi. Domaini su po dobrom starom crnogorskom obiaju i iskonskoj gostoljubljivosti u svojoj kui ugostili sve izletnike. Na stolu je bila prava izloba domaih seljakih specijaliteta. Prut, suduk, crnogorski sir, kaamak, abljaki kajmak ... Izloba je kratko trajala. Jednostavno se premjestila u utrobu ...

    Napustivi kuu domaina krenulo se u obilazak nacionalnog parka. Nesvjesno se parkom hodalo u tiini, irom otvorenih oiju. Naime, zbog zaaranosti ovim nestvarnim ljepotama, ovjek kao da zanijemi, pa se u nekoj sveanoj tiini, duboko u sebi, s potovanjem klanja ovim udima prirode traei zaklon u vlastitoj nutrini pred njenom snagom koja bi svakog trenutka, iznenada, u ovim nebeskim visinama mogla zaprijetiti. Teko se oteti dojmu da ovdje ne ive neka nadnaravna, svemogua bia!

    Na abljaku su svi putnici opteretili svoju prtljagu sirom i kajmakom, ne razmiljajui o posljedicama na graninom prijelazu. Glad je vrag!

    Nakon obilaska Kraljevog dvora u Nikiu, ispijajui Nikiko pivo te prizivanjem nostalginih sjeanja s prostora bive drave, prepuni snanih utisaka, krenuli su prema svome ishoditu Istri.

    Sputala se tajanstvena no. Kroz polusputene vjee, jo neko vrijeme, jurili su pokraj autobusa posljednji prizori iz Crne Gore, a onda je putnike savladao umor. Utonuli su u slatki san ...

    Sreom, pred zoru, otvorivi oi, shvatili su da ovo putovanje nije bio samo jedan lijepi crnogorski san te da e se Crnoj Gori uvijek s radou i velikim zanimanjem vraati.

    Sanja Bosni, lanica Drutva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Bujtina

  • Stranica 30 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    REGIONALNI SKUP PREDSTAVNIKA CRNOGORSKIH UDRUENJA

    U broju 78 objavili smo da je, na inicijativu MVPEI Crne Gore i u organizaciji NZCH, 24. novembra prole godine u Zagrebu odrano Prvo savjetovanje organizacija crnogorske manjine na koje su bili pozvani predstavnici crnogorskih udruenja iz drava gdje Crnogorci mogu ostvariti ili su ostvarili status nacionalne manjine; tema skupa bili su Modeli financiranja po zemljama dosadanja iskustva i mogunosti efikasnijeg koritenja fondova. Drugo takvo savjetovanje odrano je ove godine u Republici Makedoniji.

    DRUGO SAVJETOVANJE CRNOGORSKIH ISELJENIKA

    IZ JUGOISTONE EVROPE ODRANO U OHRIDU

    U organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, Direkcije za dijasporu i Zajednice Crnogoraca u Republici Makedoniji odrano je II savjetovanje crnogorskih iseljenika iz jugoistone Evrope. Ovo Savjetovanje odrano je 16, 17. i 18.06.2013.g. u hotelu Montenegrin u Ohridu Republika Makedonija.

    Okvirna tema ovog savjetovanja bila je: Prepoznavanje znaaja legitimnih iseljenikih orga-nizacija od strane institucija Crne Gore i uspostavljanje kriterijuma i standarda za komunikaciju Crne Gore sa svojim iseljenicima. Inicijator i suorganizator ovog savjetovanja bila je Direkcija za dijasporu pri MVPEI Crne Gore koju su predstavljali direktor Direkcije g. Gordan Stojovi i g. Nikola Ivezaj. U ime domaina i suorganizatora Savjetovanju su prisustvovali g. Miroljub Orlandi, g. Medo Bali, g. Ljubia Maanovi, g. Predrag Usovi i ga Marina Markoska. Skupu je prisustvovao i uzeo uea u njegovom radu izaslanik predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovia, g. Draen Milikovi. Predsjednika Skuptine Crne Gore Ranka Krivokapia na Savjetovanju je predstavljao i u njegovom radu uestvovao uestvovao predsjednik Odbora za politiki sistem, pravosue i upravu g. Rifat Rastoder.

    U ime iseljenikih organizacija prisustvovali su: g. Radomir Pavievi u ime NZCH, g. Borislav Mrvaljevi iz Saveza udruenja Crnogoraca Srbije, g. Boidar Markovi iz istog Udruenja u No-vom Sadu, g. Hasan Leki iz Udruenja Crnogoraca Duklja iz Skadra Albanija, g. Lazar Radu-lovi iz Udruenja Crnogoraca Loven Kosovo, ga Danijela urevi iz Udruenja Crnogoraca Umbrije Italija, ga Danijela Neovska, predstavnik Saveza evropske dijaspore Crne Gore. U ime Ambasade Crne Gore u Republici Makedoniji prisustvovao je prvi sekretar g. Danilo Brajovi.

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 31

    Prvi dio Savjetovanja imao je sveani karakter i bio je ispunjen pozdravnim porukama prisutnih. U radnom dijelu prvog dana Savjetovanja svojim izlaganjima na zadatu temu skupu su se obratili svi prisutni ukazujui na izuzetan znaaj teme o kojoj se govorilo, iskazujui zadovoljstvo to je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija g. Igor Luki prepoznao vanost skupa i lino ga podrao. U svojim obraanjima prisutni su istakli znaaj prisustva i aktivnog uea predstavnika kabineta predsjednika Crne Gore i predsjednika Skuptine Crne Gore i neophodnost neposredne komunikacije predstavnika iseljenika i predstavnika dravnih institucija Crne Gore kako bi se usaglasili stavovi oko vrlo znaajnih pitanja koja su ovom prilikom otvorena.

    U popodnevnom radu Savjetovanja predstavnici iseljenikih organizacija utvrdili su sljedee zakljuke i preporuke:

    1. Iskazano je interesovanje za uspostavljanje dodatnih kriterijuma i standarda na osnovu kojih e institucije u Crnoj Gori unaprijediti odnose sa svim legalnim organizacijama iseljenika u zemljama porijekla.

    2. Podrana je odluka Odbora za meunarodne odnose i iseljenike Skuptine Crne Gore da Deklaracija o iseljenitvu u|e u proceduru glasanja, zatim odluka o donoenju novog Zakona o iseljenicima i odluka o transformaciji Centra za iseljenike u Upravu za iseljenike pri MVPEI.

    3. Prisutni na Savjetovanju podrali su inicijativu predstavnika dravnih institucija da se pokrene procedura institucionalizacije statusa i prava crnogorske manjine.

    4. Dogovoreno je da se budua saradnja izmeu iseljenikih organizacija iz jugoistone Evrope odvija na slinim programskim principima i u okviru projekata koji su od zajednikog interesa.

    5. Posebno je istaknuto i podrano stvaranje mree iseljenikih organizacija u vezi sa korienjem ljudskih resursa i ekonomskih potencijala kojima raspolau iseljenike organizacije, pri emu poseban podsticaj i doprinos treba da prui matina drava u formi logistike za naunu, kulturnu, privrednu i sve ostale oblike saradnje.

    6. Daje se podrka inicijativama za otvaranje crnogorskih kulturnih centara u zemljama prijema. 7. Prihvaen je predlog ZCGM da uesnici Savjetovanja otponu sa detaljnim informisanjem o

    projektu Demografsko-migracijske karakteristike graana Makedonije porijeklom iz Crne Gore i identifikacija crnogorske manjine u RM, iju sadrinu ZCGM nudi kao donaciju svim uesnicima Savjetovanja i posebno Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

    Zajednica Crnogoraca u Republici Makedoniji

  • Stranica 32 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    DVADESET GODINA MATICE CRNOGORSKE

    Matica crnogorska jedna od najznaajnijih kulturnih institucija Crne Gore i nezaobilazni dugogodinji saradnik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kada je rije o naim vezama sa matinom dravom obiljeava ove godine dvadeset godina svoga postojanja i rada. O plodnosti te saradnje najbolje govori podatak da je prvu Povelju Matice dobila upravo NZCH na sveanosti odranoj 22. maja na Cetinju povodom dvadesete godinjice osnivanja Matice crnogorske.

    U okviru proslave tog jubileja odrana je i izborna Skuptina Matice crnogorske. Na njoj je za novog predsjednika Matice izabran pisac, esejista i knjievni kritiar Dragan Radulovi, jedan od najistaknutijih pripadnika savremene crnogorske knjievnosti. Za novog generalnog sekretara Matice crnogorske izabran je Novica Samardi, urednik kulturno-umjetnikog, dramskog i filmskog programa nacionalne televizije, lan redakcije u vie asopisa (meu njima i asopisa Matica od njegovog pokretanja), publicista te lan Upravnog odbora Matice crnogorske od njenog osnivanja.

    Sa novim generalnim sekretarom Matice razgovarao je ugledni novinar POBJEDE g. Vlatko Simunovi, a taj intervju prenosimo u cjelosti; fotografije su preuzete sa portala www.cetinje-mojgrad.org.

    CRNA GORA NA EVROPSKOM PUTU

    Skuptina Matice crnogorske, odrana na Cetinju 22. maja, usvojila je strateki dokument Crna Gora na evropskom putu. To je nastavak ranijeg programa Matice Crna Gora pred izazovima budunosti u kojem je teite bilo stavljeno na obnovu suvereniteta crnogorske drave. Da podetimo, u prvom programu temeljno je bilo opredjeljenje da budunost Crne Gore zavisi od njenog dravno-pravnog statusa i mogunosti da sama upravlja svojom sudbinom. Danas suverenost i evroatlantske integracije Crnu Goru stavljaju pred nove izazove, nita manje zahtjevne i suptilne od obnavljanja nezavisnosti. Sa generalnim sekre-tarom Matice crnogorske Novicom Samardiem razgovarali smo o stavovima te institucije, o zahtjevima koje pred njom postavljaju novo vrijeme i evroatlantski integracioni procesi.

    POBJEDA: U stratekom dokumentu Crna Gora na evropskom putu otvoreno iznosite ocjene o problemima u dravi i drutvu. To smatrate svojom obavezom?

    SAMARDI: Te ocjene mogu izgledati strogo, ali je teko porei tanost i dobronamjernost naih stavova. Zdravo drutvo i demokratska graanska drava poivaju na zakonima i napredo-vanju prema znanju, radu, moralu i linim sposobnostima, a za sve to je potrebna temeljna promjena dananjeg dominantnog mentaliteta formiranog u tranzicionim vremenima. Traimo da drava Crna Gora stvori odrive i sposobne javne institucije, uspostavi vladavinu zakona i uini javne funkcije zahtjevnim i odgovornim.

    POBJEDA: U kontinuitetu naglaavate da je samo sposoban dravni aparat, primjeren ekonomskoj moi privrede, preduslov ukupnog drutvenog razvoja. Kako do tog cilja?

    SAMARDI: Matica se zalae za razvoj realne ekonomije, ne prihvata monopolski i spekulativni obrazac pravljen po predatorskim emama korporativnog i berzanskog kapitalizma. Ne smijemo zaboraviti da organizacija bogatog drutva nije cilj, nego samo sredstvo za dostojan ivot svih njegovih lanova. Nuno je teiti drutvu bogatom i efikasnom, ali se mora znati emu slui to bogatstvo i kako se troi, kome koristi, jer se za ostvarenje bilo kojeg cilja ne moe rtvovati sloboda, pravda, ovjenost i resursi koje su ostavili edovi za potomke.

    POBJEDA: Ocjene Matice u programu imaju namjeru da skrenu panju na neizvravanje obaveza koje je zajednica povjerila dravnoj upravi nijesu ekskluzivitet Matice

    Novica Samardi

  • C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3. Stranica 33

    SAMARDI: Ne, one se uju i sa drugih ozbiljnih adresa, pa i sa najviih mjesta u samoj vlasti. Crnogorci su u istorijskom hodu spoznali princip slobode i ljudske dunosti kao temelj vitalnosti zajednice koja tako opstaje ak i kad je protiv nje sve drugo. Znali su i da stepen odanosti pojedinca dravi treba da bude srazmjeran stepenu podreenosti njenih temeljnih principa moralnom dobru. Zato treba vratiti svijest o neophodnosti da je ovjek u centru njene panje i interesa i da je insistiranje na tom idealu pitanje asti i prestia.

    POBJEDA: Da li ste zadovoljni nainom rjeavanja otvorenih pitanja samoodreenja u Crnoj Gori? SAMARDI: Samosvijest je temelj opstanka i napretka zajednice. Kad to zanemarimo

    radimo na vlastitu tetu. Danas se posljedice bijega od suoavanja sa identitetskim izazovima jasno vide na primjerima jezika i crkve, to se u Programu Matice posebno istie. Znamo da na dananji identitet nadilazi zbir objektivnih injenica koje su rezultat vievjekovnog postojanja crnogorskog naroda i drave i borbe za slobodu i dostojanstvo, da je iv i promjenljiv i da ga stalno treba njegovati. Taj zahtjev nije samo pred nama: u savremenom svijetu identitet je postao sinonim otpora globalnom ujednaavanju. Identiteti evropskih naroda su stvarani na malim razlikama, malo je naroda bez tragova podjela to im je ostavila istorija. Pukotina u crnogorskom identitetu je uoljiva od druge polovine XIX vijeka, otkad se srpstvo programirano podstie spolja i manifestuje odricanjem od sopstvenih u korist viih interesa, stoji u programu Matice, uz objanjenje da je to planirano u ondanjim evropskim centrima moi i da je vezano za njihov interes u preraspodjeli uticaja na Balkanu poslije pada Osmanskog carstva.

    POBJEDA: Tome su doprinijele ambicije i dinastike aspiracije crnogorskoga kralja SAMARDI: Da, a posebno poslenici sa strane koji su tada vodili kulturnu politiku i

    institucije, pa su crnogorske posebnosti programirano uklapali u srpsku, slovensku, pravoslavnu, jugoslovensku i internacionalnu matricu. Matica je i u prvom programu vrsto stala iza spoznaje da samo sopstveno odreenje granica i dosega vlastitoga bia donosi vitalnost, a ne prilagoavanje onome to nam serviraju drugi. Samopotovanje je najvea dunost ovjeka prema samom sebi. Time ovjek ljudsku bit uzdie iznad drugih vrijednosti, ne miri se sa nakanama drugih da ga upotrijebe kao sredstvo. Nai preci su to savreno razumjeli jer ih je u tome prosvijetlilo konkretno ivotno iskustvo koje je poivalo na moralnoj obavezi. Znali su da je aktivan odnos prema odbrani tih principa kultivisanje svijeta, ovjeka i njegovog istorijskog puta koji jedino tako dobija smisao. Zato nikome, bez obzira na cijenu, nijesu dali da nekanjeno gazi njihova od Boga data prava.

    POBJEDA: Istraivanja javnog mnijenja o identitetskim pitanjima, koja za potrebe Matice ve treu godinu radi CEDEM, pokazuju vidno poveanje broja graana koji svoj jezik nazivaju crnogorskim i to je ohrabrujua injenica. to planirate initi da bi poloaj crnogorskog jezika u praksi bio na nivou onoga to je propisano Ustavom Crne Gore?

    SAMARDI: Jo u prvom programu Crna Gora pred izazovima budunosti zakljuili smo: Crna Gora i Crnogorci imaju pravo i obavezu da svoj maternji jezik nazovu crnogorskim imenom i to treba da postane dio dravne politike. Matica se dosljedno drala stava od osnivanja i zahtijevala da se crnogorski jezik kao slubeni unese u Ustav; da se standardizuje i uvede u javnu upotrebu; da se jezika politika vodi po najviim standardima za pripadnike manjinskih naroda. Ugledni lanovi Matice bili su na kljunim pozicijama u realizaciji posla na standardizaciji crnogorskog jezika. Predednik Savjeta za standardizaciju bio je Branko Banjevi, predednik Matice crnogorske, a veina lanova tog tijela njeni lanovi. I predednik ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskog jezika, prof. dr Milenko Perovi, njen je lan i povjerenik za Vojvodinu. Konano, pisac prvog standardnog pravopisa, koautor Gramatike crnogorskog jezika i prvi direktor Instituta za crnogorski jezik, dr Adnan irgi, lan je Matice i jedno vrijeme je bio zapoljen u njoj. U novom programu Matica konstatuje da su veliki i sutinski poslovi na polju jezike politike uraeni od obnove samostalnosti Crne Gore do danas. Potvrdilo se da je drava najbolji okvir za realizaciju stratekih interesa naroda, njegove kulture i samopotovanja. Matica podrava uvoenje crnogorskog jezikog standarda u obrazovni sistem, javne i dravne slube, sudove, medije, kulturne i naune institucije i smatra da se u mnogima od njih neopravdano kasni sa primjenom usvojenih jezikih pravila, emu je ozbiljno doprinijela vlast izmjenom Zakona o optem obrazovanju u dogovoru sa opozicijom.

  • Stranica 34 C r n o g o r s k i g l a s n i k B r o j 81 2 0 1 3.

    POBJEDA: Nerijeeno je i pitanje Crnogorske pravoslavne crkve: Kakav je stav Matice crnogorske prema tom pitanju? Planirate li se aktivnije ukljuiti u rjeavanje tog problema?

    SAMARDI: Mnoge temeljne vrijednosti hrianstva ponitila je crkva, koja je, umjesto ideje slobode i linog dostojanstva i pregnua, propovijedala poslunost i strah od boga i tako porobljavala ovjeka. Jedna meu rijetkim istorijskim crkvama koja nije podlegla povrnoj lagodnosti ivota, umjesto istrajavanja na putu slobode, bila je Crnogorska (pravoslavna) crkva. To potvruju ivot, rije i djela njenih prvosvetenika koji su svojim primjerom podsticali savremenike da ih slijede. Zato u Matici smatramo da je jedan od temelja razumijevanja crnogorskog identiteta karakter i uloga Crnogorske pravoslavne crkve u prolosti. Razumijevanje klasine Crne Gore, istorijski utemeljen humanizam i potovanje meu ljudima, bez obzira na vjeru i naciju, postavljanje slobodnoga ovjeka u centar istorij