crnogorski biznis će se brzo prilagoditi nafti

Katarina KažanegraHG Budvanska RivijeraTuristička 2015. u znaku optimizma

Vuko MarićMaradomSamo kvalitetom do respekta na tržištu

Myriam DobrotaREECO grupaInvestiratiu obnovljivu energiju

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LI

Bro

j 2

Feb

ruar

201

5. Vladan DubljevićDirektorat za rudarstvo i geološka istraživanja

Crnogorski biznis će se brzo prilagoditi

nafti

IMPR

ESU

M

6 Crnogorski privrednici u ArgentiniIskoristiti potencijale za jačanje biznis veza

Vladan Dubljevic, Directorate of Mining and Geological ResearchesMontenegro at the focus of the world oil companies

Katarina Kazanegra, Vice-President of the Board for tourism and hospitality at the ChamberPositive tourist trends

Myriam Dobrota, REECO GroupThe Western Balkans has a great renewable energy potential

Vuko Maric, MaradomWe export 80 percent of production

19

34

43

58

Broj 2Februar 2015.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 2 Februar 2015.

Sastanak sa predstavnicima IRF-a

Kreditne linije vrijedne 80 miliona eura

Vladan Dubljević,Direktorat za rudarstvo i geološka istraživanjaCrna Gora u fokusu svjetskih naftnihkompanija

Katarina Kažanegra, HG Budvan-ska rivijeraPozitivni turistički trendovi

Okrugli stoUnapređenje inspekcijskog nadzora

Vuko Marić,MaradomIzvoze 80 odstoproizvodnje

Myriam Dobrota,REECO grupaPotencijal uobnovljivoj energiji

16

23

32

24

56

42

5

Broj 2Februar 2015.

Listajući Glasnik...

1989.Turizam – prioritet u planovima Crne Gore

Crna Gora ni u jednoj oblasti nema takve pogodnosti iskorišćavanja izuzetnih prirodnih vrijednosti kao kroz turizam.Mi smo turistički valorizovali manji dio primorja, a tek treba intenzivnije koristiti pogodnosti planina, rijeka i jezera. Prirodne pogodnosti za razvoj turizma, kakve ima Crna Gora nema, čini se, ni jedna druga regija

u Evropi. Zato se u posljednje vrijeme turizam sve češće ističe i kao osnovni prioritet našeg daljeg razvoja, pisao je Glasnik 1989. godine.

Crna Gora danas raspolaže sa 150.000 ležaja, u svim vidovima smještaja, od čega sa 32.000 u kvalitetnim hotelima i turističkim naseljima. Ostvarujemo više od 10 miliona turističkih noćenja godišnje, devizni priliv od oko 120 miliona dolara. Ipak, ne možemo biti zadovoljni. Rast prometa ostvarivao se na osnovu povećanja obima kapaciteta, a ne njihovog boljeg korišćenja. Posljednjih godina nastupila je stagnacija u izgradnji novih kapaciteta i sadržaja, u 1988. godini smo zabilježili smanjenje turističkog prometa (iz inostranstva čak za 11 odsto), sa izgledima da i ove godine ostvarimo dalji pad. Takva kretanja nijesu posljedica smanjenja tražnje, posebno međunarodni turizam pokazuje vi-soke trendove rasta (oko pet odsto godišnje), već niza slabosti u turizmu, naročito njegovom okruženju (društvenom, ekonomskom i političkom).

...Moramo smisliti kako privući sredstva za izgradnju u vanprimorskom, manje razvijenom području. Uz sredstva FNP-a, moraće se stvoriti poseban sistem mjera za privlačenje kapitala (oslobođenje od dijela poreza i doprinosa, komunalno i infrastrukturno pripremljeni tereni, pa i beneficirane kamate).

Mala i usitnjena turistička preduzeća na planinskom području ne mogu biti nosioci dinamičnog razvoja. Potrebna im je pomoć. Tu pomoć može da im pruži Republika, a posebno nosioci razvoja turizma, prije svih HTO Montenegroturist, navodi se između ostalog u autorskom tekstu dr Vanje Braila, objavljenom u Glasniku.

2001.Najveći izvoz u Švajcarsku

Robna razmjena za deset mjeseci 2001. godine iznosila je 568,1 milion dolara. Izvezeno je robe u vrijednosti 146,8, a uvezeno 421,3 miliona američkih dolara. U poređenju sa 2000. godinom spoljnotrgovinska razmjena veća je 24,1 odsto, s tim što je izvoz povećan 1,8 procenat, a uvoz 34,3. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 34,8

odsto što je 11,2 indeksnih poena manje u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit trgovinskog bilansa iz-nosio je 274,5 miliona dolara i povećan je u odnosu na uporedni period 2000. za 105 miliona. Najviše se trgovalo sa razvijenim zemljama - 66 odsto gdje je izvoz povećan 5,9, a uvoz 35,1 odsto. Crna Gora je je sa zemljama u razvoju ostvarila trgovinsku razmjenu od 12,2, a sa državama u tranziciji 21,8 odsto. Najviše domaćih proizvoda plasirano je na tržište Švajcarske i to u vrijednosti 119 miliona dolara. Iz Italije smo uvezli najviše proizvoda: 49 miliona. Kombinat aluminijuma Podgorica bio je najveći izvoznik i na inostrano tržište je prodao je proizvoda u vrijednosti 107 miliona dolara. Na drugoj strani, kotorski Jugopetrol bio je preduzeće sa najvećim uvozom od 71 milion dolara, objavljeno je u Glasniku iz 2001. godine.

6


Crnogorski privrednici u Argentini

Iskoristiti potencijale za jačanje biznis veza

Delegaciju Crne Gore, koja je boravila je u Argentini od 24. februara do 7. marta 2015. godine, činili su poslovni ljudi i predstavnici države na čelu sa Velimirom Mijuškovićem,

predsjednikom Privredne komore. Posjeta je, inače, inicirana pri-je nekoliko godina tokom boravka Horhea Miltona Kapitanića u Crnoj Gori, koji je potomak naših iseljenika i guverner provincije Ćako, a on je tada bio gost Komore. Ovo je, inače, najbrojnija cr-nogorska delegacija koja je posjetila Argentinu i sa tamošnjim zvaničnicima, ljudima iz biznisa i našim iseljenicima razgovarala o unapređenju ekonomske saradnje dvije države, ali i o životu Cr-nogoraca u toj zemlji.

Podsjetimo, prvi iseljenici iz Crne Gore nastanili su se u ovoj zemlji Latinske Amerike prije 100 godina. Najviše njihovih potomaka živi u Argentini i okolnim državama, a sada je tamo samo desetak ljudi rođenih u Crnoj Gori.

Ovakvi susreti otvaraju brojne mogućnosti ekonomske saradnje sa Argentinom, koja je članica G20, ali i doprinose podizanju nivoa saradnje sa potomcima naših iseljenika, čvršćem povezivanju sa zemljom porijekla te razvoju institucija u dijaspori. O ovim tema-ma govoreno je na sastanku koji je organizovao uticajni argen-tinski politicar Horhe Milton Kapitanić, šef Kabineta ministara, tj. predsjednik Vlade, koji je iskazao posebno zadovoljstvo zbog pos-

Iskazan je interes za intenziviranje ekonomskih veza dvije države, a poseban značaj imali su susreti sa našim iseljenicima.

jete naše delegacije. Predstavio je modalitete za unapređenje eko-nomske saradnje dvije zemlje i goste upoznao sa odlukom Preds-jednice Argentine da će uskoro ova zemlja otvoriti Ambasadu u Crnoj Gori. Kapitanić je naveo da je to najbolja potvrda spremnosti koju Argentina iskazuje za bolje povezivanje sa Crnom Gorom na svim nivoima.

Predsjednik Komore Velimir Mijušković tom prilikom je ocijenio da postoje velike mogućnosti za privrednu saradnju dvije drža-ve. Posebno je istakao značaj Luke Bar, odnosno slobodne biznis zone uspostavljene u njoj. Mijušković je kazao da Crna Gora ne predstavlja samo tržište od 650.000 stanovnika, već mnogo veće, zahvaljujući regionalnim i bilateralnim sporazumima koje naša država ima, kao i činjenici da smo odmakli u procesu pregovora za pristupanje u EU.

Delegacija Crne Gore imala je sastanak i u Ministarstvu vanjskih poslova Argentine koji je vodio je ambasador Agustín Wydler, se-kretar za investicije i ekonomsku promociju te države. O poten-cijalima za jacanje privrednih veza govorili su i direktor Uprave za Luke Argentine Horacio Tettamanti, direktor Nacionalnog tijela za avijaciju, te drugi predstavnici Ministarstva vanjskih poslova Argentine. Sastanak je bio prilika da potpredsjednik Komore Ivan Saveljić upozna domaćine sa našom zemljom, ekonomskim pri-

7

Broj 2Februar 2015.

likama, investicionim mogućnostima, aktuelniim investicionim projektima, kao i sa organizacijom, uređenjem i djelatnošću Pri-vredne komore Crne Gore. Saveljić je posebnu pažnju posvetio Luci Bar i Aerodromima Crne Gore, upravo zbog značaja koji imaju sa aspekta ekonomskog povezivanja sa inostranstvom. Razmije-njene su informacije i iskustva o mogućnostima saradnje sa ak-centom na bolje korišćenje luka i aerodroma.

Sa predstavnicima privrednih komora

Tokom posjete Uniji poljoprivrednih komora COPAL, direktorica Komore Mercedes Nimo i predstavnici 37 komora, koje čine Uni-ju, razgovarali su sa gostima iz Crne Gore o mogućnostima uspo-stavljanja i razvoja privrednih veza. Ocijenjeno je da šansa za poslovno povezivanje postoji u agro industriji. Naime, zbog razli-ke u sezonalnosti, kada je u pitanju uzgoj voća, interesantnom je ocijenjena mogućnost korišćenja kapaciteta crnogorskih Plantaža za skladištenje i čuvanje voća, na koju je ukazao predstavnik ove kompanije. Predstavnik firme za proizvodnju piva Hilmes, koja sa-rađuje sa velikim brojem ino partnera, iskazao je interesovanje za korišćenje kapaciteta Luke Bar za ulazak na rusko tržište.

Na sastanku sa članovima argentinske Komore građevinarstva, čiji je čelnik Fabian Gurrado, ocijenjeno je da možemo usposta-

dijaspore za crnogorsku kulturu i jezik i upravo je to prepoznato kao čvrsta kopča sa zemljom iz koje su njihovi preci otišli tražeći bolji život.

Crnogorska delegacija je posjetila i provinciju Ćako, u koju su se Crnogorci u velikom broju iseljavali početkom prethodnog vijeka i u kojoj su osnovali koloniju Montenegrina. Domaćin u Resistenciji, glavnom gradu Pokrajine, bio je ministar ekonomije Ćakoa Seba-stian Lifton. Sastanku su prisustvovali predstavnici najvećih pol-joprivrednih proizvođača iz ovog dijela Argentine, interesujući se za saradnju sa Crnom Gorom. Zvaničnici sa kojima su se predstav-nici delegacije susreli u Ćaku isticali su značaj koji su Crnogorci dali od svog doseljavanja, integrišući se u zajednicu i zajedno sa ostalima radeći na prosperitetu ovoga kraja.

Tokom boravka u Ćaku članovi crnogorske delegacije posjetili su i klub naših iseljenika, klub Durmitor, gdje je nekada bila crnogor-ska škola, i razgovarali sa počasnim konzulom Crne Gore u ovoj provinciji.

Prijem za delegaciju priređen je i u gradu Presidencija Roke Sans Penja, koji je na dan posjete obilježavao 113 godina od osnivanja. Inače, ovaj grad je pobratim sa opštinom Nikšić. Tom prilikom predsjednik Komore Mijušković zahvalio je prvom čovjeku Grada zbog odluke da se bez nadoknade dodijeli gradsko zemljište za

viti saradnju, prvenstveno u razmjeni iskustava, prenosu znanja i dobrih praksi. Argentinski građevinari spremni su da pomognu budući da imaju respektabilno iskustvo i rezultate. Interesantno je kazati da ova institucija postoji 80 godina i okuplja 1400 najvećih građevinskih kompanija. Članica je lanca komora Inter America, kao i SIKA. U njenom sastavu je Škola građevinarstva u kojoj je 2014. godine obuku završilo 2.000 polaznika višeg nivoa i 300.000 nižeg.

Sa biznismenima iz dijaspore

Susret sa poslovnim ljudima crnogorske dijaspore iz grada i po-krajine Buenos Aires bio je prilika da se oni podrobnije upoznaju sa ekonomskim prilikama u našoj državi. Crnogorci u Argentini is-kazali su veliko interesovanje za uspostavljanje biznis veza našim kompanijama, a posebno ih zanimaju projekti proizvodnje energi-je iz obnovljivih izvora.

Potomci crnogorskih iseljenika dokazali su da su vični biznisu jer veliki broj njih postiže respektabilne poslovne rezultate i vla-snici su ili članovi uprave brojnih argentinskih kompanija. Ovaj susret je, takođe, bio prilika da se razgovara o boljem povezivanju sa Crnom Gorom u svim sferama. Značajno je interesovanje naše

gradnju Crnogorskog doma.

U Madjagaju, gradu nadomak Sans Penje, koji su naseljavali Cr-nogorci mahom iz okoline Cetinja, zamjenica gradonačelnika Pri-jestonice, Ana Nikolić, potpisala je Sporazum o bratimljenju dva grada sa Hector Justigo Vegom, gradonačelnikom. Tim povodom upriličena je svečanost, kojoj su osim potomaka naših iseljenika prisustvovali i brojni gosti.

Posjetom društvu Njegoš u General Madarijagi završeni su susreti sa crnogorskim iseljenicima. Ovaj grad i njegova okolina, uz Ćako, predstavljaju dio Argentine koju su Crnogorci najčešće naseljavali. Značajan broj njih stekao je i veliki imetak u vidu zemljišnih pos-jeda. Od 1989. godine svi gradonačelnici General Madarijage bili su porijeklom Crnogorci. Tu dužnost sada obavlja Kristian Popović, sa kojim je delegacija takođe imala sastanak.

Privrednici, članovi delegacije, iskazali su spremnost da pomognu projekte koje će realizovati naša dijaspora u Argentini, cija je misi-ja jacanje veza sa nasom drzavom, te očuvanje crnogorske kulture, tradicije, jezika i običaja kod naših ljudi u Južnoj Americi. Te ak-tivnosti će realizovati nedavno osnovano Crnogorsko-argentinsko udruženje.

8


Generalna skupština Asocijacije balkanskih komora

Zajedno da jačanja konkurentnosti

Generalna skupština Asocijacije bal-kanskih komora (ABC) održana je 18. februara 2015. godine u Skoplju.

Domaćin je bila predsjedavajuća ABC-om, Privredna komora Makedonije. U radu je učestvovala potpredsjednica Privredne ko-more Crne Gore Ljiljana Filipović.

Saglasno jednom od prioriteta ove Asocija-cije - unapređenju saradnje između poslov-nih zajednica na Balkanu - inicirani su pre-dlozi za podsticanje aktivnosti za podršku strukturnim promjenama u ekonomijama zemalja članica. Posebno je istaknut zna-čaj industrije za povećanje konkurentnosti kroz stabilan, održivi i brži ekonomski rast, kao i jačanja malih i srednjih preduzeća - ključnog segmenta privatnog sektora.

Kako je Privredna komora Makedonije 2015. proglasila za godinu konkurentnosti u regionu, to je bila glavna tema sastanka na kojem je naglašena potreba da sve zemlje Balkana zajedno rade na stvaranju uslova za dinamičan privredni razvoj i povećanje nacionalne konkurentnosti.

Predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski saopštio je da je prioritetna aktivnost komora uspostavljanje stalnog dijaloga sa vladama na definisanju mjera ekonomske politike koje se odnose na po-jednostavljivanje uslova poslovanja, veću liberalizaciju i stvaranje sistemskih predu-slova za rad privatnog sektora, dominan-

vlačenja stranih investicija, kao i o potrebi za intenzivnim zajedničkim aktivnostima balkanskih zemalja na unapređenju kon-kurentnosti čitavog regiona.

Na sastanku Asocijacije balkanskih komo-ra, tokom diskusije o prioritetima za razvoj privreda ABC regiona posebno je istaknuta potreba:• Jačanja kapaciteta poslovnog sektora kroz investicije u modernizaciju i tehničko unapređenje postojećih industrijskih obje-kata;• Podsticanja investicija u proizvodnju i iz-vozno-orijentisane sektore;• Početka realizacije ekonomskih aktivno-sti duž koridora 8 i 10 i aktivno učešće svih zainteresovanih strana za uspešnu realiza-ciju ciljeva;• Povećanja produktivnosti i proizvodnje sa većim stepenom završne obrade;• Intenziviranja saradnje između izvozno orijentisanih firmi iz zemalja ABC, kao i sa drugim zemljama;• Podsticanja inovativnih aktivnosti malih i srednjih preduzeća;• Reformi u obrazovanju u skladu sa potre-bama tržišta rada i povećanja mobilnosti radne snage;• Standardizacije proizvoda i usluga;• Zajedničke promocije privrednih potenci-jala članica ABC;• Podrške razvoju postojećih i stvaranju no-vih brendova.

tnog pokretača razvoja, te radi unapređe-nja ekonomske saradnje ABC zemalja. On je ocijenio da komore treba da inteziviraju aktivnosti na internacionalizaciji ekono-mija, kao i nastupa na trećim tržištima.

Prezentovan je Izvještaj Svjetskog eko-nomskog foruma o globalnoj konkuren-tnosti u okviru kojeg su rangirane i zemlje regiona. Analizirani su razlozi nedovoljne konkurentnosti privreda zemalja ABC i dati predlozi za unapređenje.

Učesnici sastanka, predstavnici Trgovin-sko-industrijske komore Rumunije, Unije turskih komora i robnih berzi, Privredne komore Bugarske, Spoljnotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine, Privredne ko-more Srbije, Privredno industrijske komore Kipra, Unije trgovinsko-industrijskih ko-mora Grčke, Privredne komore Crne Gore i Privredne komore Makedonije naglasili su da je konkurentnost preduslov za veći uspjeh preduzeća na svjetskim tržištima, kao i stvaranje povoljnih uslova za uvođe-nje novih proizvoda odnosno investicija. Istaknuta je potreba za unapređenje regi-onalne konkurentnosti povećanjem ula-ganja u poljoprivredu, obnovljive izvore energije i sprovođenjem infrastrukturnih projekata od interesa za Balkan. Diskutova-lo se o ulozi komora u povećanju konkuren-tnosti kroz pružanje usluga preduzećima, te o vladinim politikama promocije i pri-

9

Broj 2Februar 2015.

Konferencija CEFTA

Otvaranje tržišta za javne nabavke

Predstavnici Privredne komore Crne Gore 17. februara 2015. godine učestvovali su u radu regionalne konferencije “Pro-gresivno i efikasno otvaranje tržišta za javne nabavke u ze-

mljama potpisnicama CEFTA sporazuma” koju je u hotelu Holiday Inn u Skoplju organizovala Privredna komore Makedonije, uz po-dršku partnerskog projekta DIHK CEFTA. Predstavnici privrednih komora zemalja regiona, Asocijacije komore trgovine i industrije

Njemačke, EU delegacije Makedonije, javnih preduzeća, instituci-ja, opština, kao i predstavnici kompanija u Makedoniji izrazili su stavove na ovu temu.

Biljana Peeva Gjuric, moderator Konferencije, istakla je da je glav-ni cilj CEFTA sporazuma liberalizacija trgovine robama i usluga-ma. CEFTA takođe otvara mogućnosti za saradnju u sektoru javnih nabavki, što je bio i razlog organizovanja ove konferencije.

U dijelu javnosti postoji tendencija da se ovakva zakonska rješenja jednostrano posmatraju kao opterećenja za poslovne subjekte koja podižu troškove nabavki. Međutim, činjenica je da ponude selektovane po ekološkom kriterijumu ne moraju biti skuplje.

10


Branko Azeski, predsjednik Privredne komore Makedonije, rekao je da najstarija i najveća biznis asocijacija čini kontinuirane na-pore da kreira propise koji su tržišno orijentisani i koji odgovaraju realnim potrebama privrede. Propisi u oblasti javnih nabavki spa-daju u ovu kategoriju. Prema proračunima u 2015. godini za javne nabavke je planirano oko 10,5% projektovanog BDP-a ili oko 30% ukupnih troškova Republike Makedonije. Azeski je istakao nekoli-ko važnih stavki kada je u pitanju Zakon o javnim nabavkama: da se ovaj Zakon često mijenja, te da je tokom 2014. godine mijenjan četiri puta. On je takođe rekao da Zakon o javnim nabavkama de jure osigurava fer konkurenciju i zabranjuje diskriminaciju u po-stupcima javnih nabavki. Međutim, poslovna zajednica ističe da je u praksi situacija drugačija, što je nevedeno i u izvještaju o moni-toringu javnih nabavki. Dokaz za navedeno je i mali broj ponuđača, u prosjeku dva po javnom pozivu, kao i mali broj žalbi. U narednom periodu, svi subjekti moraju da pokušaju da pojačaju transparen-tnost javnih nabavki, počevši od njihovog planiranja, sprovođenja postupka, izbora najpovoljnijeg ponuđača…

Christine Althauser, ambasadorka Savezne Republike Njemačke u Republici Makedoniji, istakla je da je obim javnih nabavki u Nje-mačkoj bio oko 360 milijardi eura ili 13% BDP-a, dok je u zemljama članicama EU ukupno oko 1500 milijardi eura godišnje. Ove brojke pokazuju da javne nabavke imaju važnu ulogu. Njemačka posebno nastoji da postigne sljedeće ciljeve u ovoj oblasti: održivost, zašti-tu životne sredine i inovacije. Ambasadorka je istakao da iskustvo iz cijelog svijeta pokazuje da izbor roba i usluga samo na osno-vu kriterijuma cijene ne odgovara principu “vrijednost za novac”. Althauser je takođe navela da ako želimo da postavimo standarde i visok nivo moralnog odlučivanja u javnim nabavkama, svi mo-raju da rade u tom pravcu. Moraju se ukloniti korupcija i sumnjivi

poslovi, kako ta pojava ne bi postala svakodnevna praksa.

- Svjesna sam da to nije lako i da je to dugotrajan proces. Isto tako, znam da će tržište uvijek biti meta konkurenata koji žele da ugo-vore posao koristeći nefer praksu. Istovremeno, siguran sam da je ovo ponašanje kratkog daha. Zašto? Jer korupcija u javnim nabav-kama nanosi štetu svima nama - poreskim obveznicima - kada se javni novac koristi na način da nabavljene robe i usluge ne pred-stavljaju najbolju vrijednost za novac - izjavila je ambasadorka Althauser.

Jaromir Levicek, šef Odeljenja za ekonomske poslove Delegacije EU u Makedoniji, rekao je da je važno da država ima sistem javnih nabavki koji se može lako opisati kao krug sa strelicama u tri raz-ličita pravca - kao simbol Mercedes.

- Ovim strelicama treba postići tri seta ciljeva. Prvo, tu je veoma va-žno dobiti najbolju vrijednost za novac poreskih obveznika. Drugo, tu je postizanje transparentnosti i poštovanje propisa, uključujući pravila EU. Treće, tu su zahtjevi politike, uključujući ekonomske, socijalne i ekološke uslove - objasnio je Levicek, dodajući da su javne nabavke na nivou od 11% BDP-a u pojedinim zemljama i 30% BDP-a na nivou EU. Istakao je da implementacija novih evropskih direktiva, koje se koriste kao osnov u transformaciji nacionalnog zakonodavstva, treba da bude u fokusu u naredne dvije godine.

Aleksandar Argirovski, direktor Biroa za javne nabavke Republike Makedonije, objasnio je kako funkcioniše sistem javnih nabavki u zemlji, i istakao da je sistem stalno pod monitoringom EU, Svjet-ske banke, EBRD i SIGMA.

- Biro za javne nabavke je most koji povezuje privatni sa javnim sektorom. Njegova uloga je da djeluje preventivno, kako bi se sma-

11

Broj 2Februar 2015.

njio broj grešaka na minimum i povećala transparentnost. Zemlje koje imaju ovu vrstu institucija imaju jednostavniji način razvoja sistema javnih nabavki - naglasio je Aleksandar Argirovski.

Eduard Schwartz, ekspert na DIHK-CEFTA partnerskom projektu, naveo je da je usvo-jen paket za modernizaciju evropskog sis-tema javnih nabavki. Tri direktive treba uključiti u njemačko zakonodavstvo do 18. aprila 2016. godine. Promjene se odnose na trenutne potrebe jedinstvenog tržišta i harmonizovanje postupaka javnih nabav-ki i trebalo bi da dovedu do jednostavnijih, fleksibilnijih procedura, održivosti i inova-cija u postupcima, transparentnosti i ne-diskriminacije, posebno za mala i srednja preduzeća. Švarc je govorio i o iskustvu njemačkih privrednih komora u procesima javnih nabavki.

U drugom dijelu konferencije predstavnici komora zemalja CEFTA regiona govorili su o iskustvima kada je u pitanju sprovođenje postupaka javnih nabavki. Predstavnica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić navela je da je sistem javnih nabavki uspo-stavljen 2001. godine, te da u Crnoj Gori ni-kada nije korišćen preferencijalni tretman, već jednak tretman kako za domaće tako i za strane ponuđače. Govorila je i o napret-ku Crne Gore u pregovorima sa EU u obla-sti javnih nabavki, stepenu harmonizacije zakonodavstva u postupcima javnih na-bavki sa pravnom tekovinom EU, te ulozi i aktivnostima Komore usmjerenim na una-pređenje sistema javnih nabavki.

Sabina Fakić, iz Centra za civilnu komuni-kaciju, predstavila je rezultate analize za-konodavnog i institucionlanog okvira sis-tema javnih nabavki u Makedoniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Rezultati su pokazali da su kod većine analiziranih uzoraka tenderske dokumentacije kriteri-jumi za ocjenu kvalifikacija ponuđača po-stavljeni visoko i da to veoma negativno utiče na konkurenciju. U sve četiri posma-trane zemlje, najveći problem identifiko-van u vođenju postupaka javnih nabavki je veoma nizak nivo konkurencije: jedan ili dva ponuđača učestvuje u javnim nabav-kama. Analizirani slučajevi javnih nabavki takođe ukazuju da postoje brojni problemi u mehanizmima zaštite ponuđača, neki od razloga svakako ima veze sa nedostatkom poverenja ponuđača u mehanizme revizije, njihovo nedovoljno pravno znanje i visoke naknade za žalbu.

Posjeta predstavnika kompanije „Kaizen Partners”

Indijski kapital želi u Crnu Goru

Indijski biznis je veoma zainteresovan da se više angažuje na zapadnom Bal-kanu, posebno u Crnoj Gori koja je ve-

oma atraktivna investiciona destinacija. Strateški polažaj Crne Gore mogao bi da se iskoristi za prijem roba iz Indije kroz Luku Bar i njihov tranzit prema liniji Beograd – Budimpešta, ocijenjeno je 26. februara 2015. na sastanku predstavnika Privredne komore Crne Gore i kompanije „Kaizen Par-tners” iz Indije.

Riječ je o investiciono – bankarskoj kom-paniji koja se bavi pružanjem savjetodav-nih usluga. Ima predstavništva u Indiji, Ujedinjenim arapskim emiratima, Hong Kongu i Crnoj Gori. Posluju sa klijentima iz oblasti trgovine, infrastrukture, tekstila, poljoprivrede, turizma i nekretnina.

Indijska poslovna zajednica nije dovoljno infomisana o Crnoj Gori, rečeno je na sa-stanku. Zato su razmotrene mogućnosti razvoja intezivnije saradnje između dvije zemlje i kreiranja mehanizama za bolju promociju crnogorskih potencijala kod in-dijske poslovne zajednice.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković je izrazio zaintereso-vanost za inteziviranje saradnje crnogor-ske privrede sa Indijom, posebno u dijelu privlačenja direktnih stranih investicija.

Naglasio je tradicionalno dobre veze Crne Gore sa Rusijom koje bi potencijalni indij-ski investori mogli iskoristiti za prodor na ovo tržište.

- Intezivan rast potrošnje alkoholnih pića u Indiji mogao bi biti šansa za vina iz „Plan-taža” koja kvalitetom ne zaostaju za afirmi-sanim vinima iz Italije, Francuske, Novog Zelanda, Južne Amerike; dok su sa cijenom veoma konkuretna - istakao je Zloković.

Vivek Gupta iz „Kaizen Partners” je prezen-tovao rezultate svog dvogodišnjeg iskustva na crnogorskom tržištu u vezi sa ulaga-njem u nekretnine, izradom softverskih rješenja za operativne sisteme u banka-ma, postavljanjem optičkih kablova. On je istakao spremnost da se angažuje kako bi podstakao zainteresovanost potencijalnih investitora iz Indije.

- Saradnja Crne Gore i Indije je ograniče-na brojnim barijerama – viznim režimom, nedostatkom diplomatskog predstavništa, geografskom udaljenošću... Ipak, indijski biznis je veoma zainteresovan da se više angažuje u Regiji, posebno u Crnoj Gori koja je veoma atraktivna kao investiciona destinacija – rekao je Gupta.

Najavljeno je da će se u narednom periodu intezivno raditi na koncipiranju stalnog predstavljanja crnogorske privrede u Indiji.

12


Komoravijesti

Zainteresovani za ulaganje u ICT

Delegacija Mađarsko-crnogorskog poslov-nog savjeta posjetila je 10. februara 2015. godine Privrednu komoru Crne Gore i sa njenim predstavnicima razgovarala o mo-gućnostima unapređenja poslovnih veza između dvije zemlje, naročito u oblasti informacionih tehnologija. Pomenuti po-slovni savjet čine predstavnici mađarskih kompanija koje već posluju u Crnoj Gori, kao i onih koje imaju interes da ubuduće investiraju u našu zemlju. Posjeta mađar-skih privrednika predstavlja plod saradnje Ambasade Mađarske i crnogorske Komore.

- Zainteresovani smo za razvoj crnogorske ekonomije i smatramo da njemu značajno doprinosi unapređenje informacionih teh-nologija. Vjerujemo da ovaj sektor može da bude svojevrsni multiplikator ekonomije, neophodan za razvoj ostalih njenih gra-na – kazao je Mihály Németh, predsjednik Mađarsko-crnogorskog poslovnog savjeta i finansijski direktor kompanije T-Systems, jedne od najvećih iz IT sektora u toj zemlji.

On je istakao da su mađarske kompanije zainteresovane da daju podršku razvoju digitalnog crnogorskog društva, prije svih T-systems koji je dio Deutsche Telekom grupe, vlasnik Crnogorskog Telekoma. Ova kompanija je učestovala, prema njegovim riječima, u izgradnji elektronskog zdra-vstvenog sistema BiH, a u regionu sarađuje i sa partnerima iz Bugarske te Hrvatske.

Németh je ocijenio da je biznis okruženje u Crnoj Gori dobro, kao i saradnja mađarskih kompanija sa našim instuitucijama.

O unapređenju saradnje govorio je ruko-vodilac Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Željko Baltić.

- Ovakvi susreti su podstrek za unapređe-nje saradnje i podsticaj boljim odnosima država na opštem i privrednom planu. Privredni odnosi Crne Gore i Mađarske su dobri i u periodu od 2003. do 2014. godine rezultirali su sa 427 miliona eura investici-ja u našu zemlju – rekao je Baltić.

Rukovodilac Sektora za analize i istraživa-nja Nina Drakić predstavila je gostima iz Mađarske ekonomske potencijale i investi-cioni ambijent naše zemlje, dok je sekretar-ka Odbora udruženja ICT Nada Rakočević govorila o stanju u tom sektoru, uz ocjenu da bi saradnja sa mađarskim razvijenim IT kompanijama bila poželjna.

Učesnici sastanka su podsjetili da će se crnogorski i mađarski privrednici susresti krajem marta u Budimpešti u okviru sa-stanka mješovite Komisije dvije države.

Domaće privrednike ne diskriminisati uslovima tendera

Grupacija za papirnu industriju, grafičku i izdavačku djelatnost Privredne komore Crne Gore, razmotrila je na sjednici odr-žanoj 13. februara 2015. stanje i probleme u poslovanju preduzeća iz ovog sektora.

Proizvodi ove grane su od vitalnog značaja za potrebe privrede i vanprivrede, kulturu i informisanje zemlje. Proizvodnja je or-ganizovana prvenstveno u mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom vlasni-štvu i akcionarskim društvima. Instalisani kapaciteti su izuzetno veliki, međutim ne-dovoljno iskorišćeni. Obzirom da su kapa-citeti bazne proizvodnje u ovom sektoru prestali da rade, sektor zavisi od uvoza re-promaterijala iz inostranstva.

Na osnovu podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni za 2014. godinu, uvoz proizvoda hartije i štampe je iznosio 38,4 milona eura, što predstavlja 2,2 % ukupnog uvoza, a iz-voz 4,1 miliona eura. Deficit u prometu sa inostranstvom iznosio je 34,3 miliona eura, a pokrivenost uvoza izvozom 10,7%..

Uvoz roba i usluga se može značajno smanjiti organizovanjem sopstvene pro-izvodnje u postojećim kapacitetima uz revitalizaciju opreme, investicije u nove tehnologije u cilju podizanja kvaliteta proi-zvoda i usluga i smanjenja cijene koštanja, promjene strukture proizvodnje u pravcu većeg stepena finalizacije.

Predstavnici grafičke industrije glavne

probleme i ograničenja u poslovanju vide u tome što brojni tenderi za postupke javnih nabavki ne predviđaju potrebu stručno teh-ničke i kadrovske osposobljenosti ponuđa-ča, odnosno ne definišu specifičnosti u ci-lju zaštite domaćih preduzeća u uslovima otvorenog tržišta.

Poslovanje preduzeća iz papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti je otežano zbog nelojalne konkurencije koja ne plaća propisane dažbine.

Izražen je nedostatak stručnog kadra, a za-brinjava nezainteresovanost mladih da se ovim poslom bave. Osim toga, nelikvidnost predstavlja dodatno opterećenje za poslo-vanje.

U cilju prevazilaženja postojećih ekonom-skih problema, predstavnici grafičke indu-strije predlažu:

- U pozivima za učešće u postupku javnih nabavki obavezno primjenjivati kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude, a ne naj-niže ponuđene cijene, te obavezno od po-nuđača tražiti ispunjenost stručno-tehnič-kih i kadrovskih sposobnosti,

- Nužno je u postupcima javnih nabavki predvidjeti uslove koji ne diskriminišu do-maće ponuđače, imajući u vidu obim trži-šta, potrebe zapošljavanja i jačanja konku-rentnosti domaće privrede.

- Razmotriti mogućnost da se u pokrenu-tim postupcima usklade uslovi za učešće kako se ne bi ugrozila ravnopravnost i na-čelo nediskriminacije svih ponuđača zbog postojanja indicija da su uslovi postavljeni na diskriminirajući način za ponuđače koji legalno posluju uz izmirenje svih poreskih i drugih zakonskih obaveza u državi Crnoj Gori.

- Koristiti u tenderskim postupcima grafič-ke standarde kao obavezujuće za ponuđače radi dokazivanja njihove stručno-tehničke sposobnosti.

- Kod uvoza opreme za papirnu industriju, grafičku i izdavačku djelatnost, predvid-jeti oslobađenje preduzeća plaćanja cari-ne i PDV-a na uvoz štamparskih mašina. Potrebna su dugoročna kreditna sredstva sa povoljnom kamatom za nabavku nove opreme;

13

Broj 2Februar 2015.

- Sinhronizovanim i efikasnim mjerama inspekcijskih i drugih nadležnih organa što je više moguće eliminisati nelegalne oblike poslovanja u ovim djelatnostima;

- Nedostatak stručnog kadra je izuzetno iz-ražen problem za privredne subjekte iz ove djelatnosti, te se u smislu rešavanja pro-blema deficitarnosti kadra ovog obrazov-nog profila predlaže stvaranje neophodnih uslova u obrazovnom sistemu Crne Gore za obuku i školovanje učenika.

Zasijedao Odbor udruženja poljoprivrede

Odbor udruženja poljoprivrede, prehrambe-ne i duvanske industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici od 20. februara 2015. godine, razmatrao je Informaciju o poslo-vanju u agraru u 2014. godini, Agrobudžet za 2015. godinu, i Informaciju o 41. Sajmu hrane u Budvi.

Proizvodnja hrane ima važnu ulogu u ekonomiji Crne Gore, što potvrđuje njeno učešće u BDP u 2013. godini od 10 odsto. Vrijednost proizvodnje u poljoprivredi, šu-marstvu i ribarstvu iznosila je 436,8 mili-ona eura, a prehrambene industrije pića i duvana 191,0 milion što ukupno predstavlja rast od 5,4 odsto.

Privrednici su na sjednici naveli probleme koji opterećuju njihovo poslovanje. Nakon konstatacije predsjednika Odbora Milutina Đuranovića da su za uspješno poslovanje neophodni pouzdani ekonomski poda-ci nadležnih institucija, Milko Beljkaš iz Inpeka je ocijenio neshvatljivim da takvi

inputi ne postoje o broju preduzeća iz pe-karske industrije. On je zato zatražio da se uradi registar proizvođača hljeba i peciva, što će doprinijeti uređenju stanja u ovom sektoru. Džemal Škrijelj, Gradina Rožaje, smatra da je potrebno intenzivirati aktiv-nosti na otklanjanju barijera za izvoz crno-gorskog mesa na rusko tržište.

Poslovanje u agraru opterećuje loša napla-ta potraživanja što ima direktne posljedice na nedostatak sredstava za obezbjeđenje potrebnog repromaterijala, isplatu koope-ranata, redovnu isplatu zarada, poreskih obaveza i dr. zbog čega se prinuđeni da uzimaju skupe kredite. Nelikvidnost koja prati poslovanje, upravo zbog loše naplate potraživanja, utiče i na nemogućnost kva-litetnijeg marketinškog nastupa kao i na slabiju konkurentnost u odnosu na uvozne proizvode. Razvojem primarne proizvodnje supstituisali bi uvoz i to naročito sirovina za prerađivački sektor, kao što je to slučaj u mesnom ili u sektoru voća i povrća, sma-traju privrednici.

U cilju prevazilaženja ovih problema pri-vrednici smatraju da je neophodno: rje-šavanje pitanja dužničko-povjerilačkih odnosa kroz izmjenu važećeg Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza kao i donošenje izmjena Zakona o izvršenju i obezbjeđenju kojim bi se riješilo pitanje naplativosti mjenice kao garanta plaćanja. Takođe je potrebno olakšati pristup kredi-tnim sredstvima za preduzeća iz oblasti agrara, kroz subvencionisanje ili snižava-nje kamatnih stopa; donošenje novog Za-kon o bezbijednosti hrane, usklađenog sa direktivama EU, kao i svih podzakonskih

akta; povezivanje poljoprivrede i turizma kroz veću zastupljenost domaćih proizvo-da u ugostiteljskim objektima.

Na sjednici su direktori direktorata Mini-starstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Danijela Stolica i Darko Konjević predsta-vili Agrobudžet za 2015. godinu koji iznosi 22.976.018,42 miliona eura i evropske pro-grame podrške poljoprivredi. U odnosu na 2014. godinu, Agrobudžet je veći za 12,43 %, odnosno za 2,5 miliona eura. Privrednici su ocijenili da s obzirom na to da se poslje-dnjih godina Agrobudžet uglavnom kretao na nivou od oko 20 miliona eura, povećanje opredijeljenih sredstava predstavlja znača-jan pomak ka povećanju konkurentnosti i bržem usvajanju evropskih standarda u ovoj oblasti. Danijela Stolica je kazala da su Agrobudžetom za ovu godinu povećana sredstva za organsku proizvodnju, ljekobi-lje, vinogradarstvo, voćarstvo i povrtarstvo, pčelarstvo, ribarstvo kao i premije za kvali-tetno mlijeko. Darko Konjević je govorio o mogućnostima da se doprinese ruralnom razvoju sredstvima iz EU fondova. Između ostalog, podržava se prerada na porodič-nim gazdinstvima, prilagođavanje starih objekata turističkim potrebama izdizanje stoke na katunima i slično

Predstavnik Jadranskog sajma Đorđe Đo-kić najavio je 41. Sajam hrane koji će se održati od 12. do 14. marta ove godine. Novi segment na ovoj manifestaciji biće bazar tradicionalnih eko-proizvoda, a Sajam ove godine podstiče učešće individualnih pro-izvođača povoljnijim cijenama u okviru iz-dvojenog izložbenog prostora.

Konstituisan Odbor za privatnu zaštitu

Konstitutivna sjednica Odbora za privatnu zaštitu lica i imovine pri Privrednoj komo-ri Crne Gore održana je 11. februara 2015. godine. Za predsjednika Odbora izabran je Marjan Marjanović iz Security Guard Mon-tenegro, a za njegovog zamjenika Boris Mi-ljanić iz SAB Security.

Među 16 članova Odbora su, pored pred-stavnika društava koja se bave privatnom zaštitom, i predstavnici institucija u čijoj je nadležnosti uređenje ove oblasti.

Djelatnost privatne zaštite obavlja oko 100 privrednih društava, sa oko 4.000 zaposle-nih, što predstavlja sve značajniji segment privrede Crne Gore.

U cilju organizovanog zastupanja zaje-dničkih interesa svih subjekata u oblasti

14


privatne zaštite, boljeg uređenja ove djela-tnosti i jačanja saradnje javnog i privatnog sektora bezbjednosti, jedan broj privrednih subjekata iz ove djelatnosti pokrenuo je inicijativu za obrazovanje Odbora za pri-vatnu zaštitu lica i imovine, kao posebnog oblika organizovanja i rada u Komori.

- Formirali smo ovaj Odbor da bismo se dogovarali i sarađivali sa subjektima koji su važni za naš posao i gradili mostove između nas i privrednih društava koji su nam klijenti kao i državnih organa zadu-ženih za ovu oblast. Tokom našeg rada do-nosićemo ostvarljive planove sa jasno od-ređenim vremenskim okvirom za njihovu realizaciju – rekao je predsjednik Odbora Marjanović.

Odbor za privatnu zaštitu lica i imovine je usvojio Poslovnik o radu i Program rada za 2015. godinu.

Sjednicom je do izbora predsjednika preds-jedavao generalni sekretar Privredne ko-more Pavle D. Radovanović koji je, govoreći o djelatnosti ove asocijacije, članovima Odbora posebno istakao njenu ulogu usa-glašavanja interesa pojedinih sektora sa interesima cjelokupne privrede. Sekretarka Lidija Golubović govorila je o organizaciji i aktivnostima Privredne komore kao i o dje-lokrugu rada novoformiranog Odbora.

Horizon 2020 i upravljanje otpadom

Odboru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 25. februara 2015. godine, predstavljene su mogućnosti finan-siranja za mala i srednja preduzeća u pro-gramu Horizon 2020, kao i projekat „Upra-vljanje industrijskim otpadom i čišćenje”.

Biljana Gligorić, Expeditio Architects, ka-zala je da je Horizon 2020 najveći EU pro-gram za istraživanje i inovacije, sa budže-tom od 80 milijardi eura za sedam godina (2014-2020). Ciljevi programa su pokretanje „pametnog” razvoja, postizanje održivog ekonomskog rasta i otvaranje novih radnih mesta u EU. Horizon 2020 je podeljen na 18

tematskih, dvogodišnjih radnih programa.

Program predviđa instrument za mala i srednja preduzeća i to u oblasti inovacija i društvenih izazova. Finansijska podrška MSP se odnosi kako na prvu fazu pisanja koncepta biznis ideje, testiranje njene na-učne i tehničke izvodljivosti i komercijal-nog potencijala u iznosu od 50.000 eura. Demonstracija i razvoj biznis plana, reali-zacija proizvoda i usluga biće podržana sa grantom u iznosu od 500.000 do 2,5 miliona eura.

Projekat „Upravljanje industrijskim otpa-dom i čišćenje” sprovodi Vlada Crne Gore u saradnji sa Svjetskom bankom. Za po-trebu implementacije ovog Projekta obez-bijeđeno je 50 miliona eura preko kredita Svjetske banke, kazala je Almina Bučan iz Agencije za zaštitu životne sredine koja implementira ovaj projekat. Ciljevi projek-ta su smanjenje kontaminacije prirodnih resursa i rizika po javno zdravlje, podrška pristupanju EU kroz jačanje institucija i konkurentnosti, poboljšanje upravljanja životnom sredinom i smanjenje troškova ekoloških problema. On podržava sanaciju deponije grita i kontaminiranog zemljista na lokaciji Jadranskog Brodogradilišta „Bi-jela“, flotacionog jalovišta Gradac i deponi-je pepela i šljake „Maljevac“ u Pljevljima, te deponije čvrstog otpada i bazena crvenog mulja KAP-a.

- Projekat „Upravljanje industrijskim op-tadom i cišćenje“ doprinijeće zaštiti pri-rodnih resursa Crne Gore kao i smanjenju rizika po zdravlje građana. Odabrane de-ponije opasnog otpada biće sanirane i bu-dući otpad iz ovih industrija odlagaće se u skladu sa propisima EU. Projekat će dopri-nijeti razvoju turističkog sektora, a time i ukupnom ekonomskom razvoju Crne Gore – zaključila je Bučan.

Proizvodnja nafte najranije za tri godine

Odbor udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore razmotrio je

27. februara 2015. temu „Istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori – izazovi i mogućnosti“. Uvodničar je bio Vladan Dubljević, general-ni direktor Direkorata rudarstva i geološki-ih istraživanja Ministarstva ekonomije. On je istakao da bi Vlada početkom aprila tre-balo da dostavi Skupštini predlog ugovora i odluke o dodjeli koncesija za istraživanje ugljovodonika u crnogorskom podmorju, a na osnovu ponuda dostavljenih na tende-ru, koji je zatvoren 15. maja prošle godine. Konačnu odluku o dodjeli koncesija doni-jeće Skupština. Prema njegovim riječima istraživanje će trajati do sedam godina, a proizvodnja bi mogla najranije da počne tri do četiri godine od danas.

Dubljević je kazao privrednicima da su za ovaj posao zainteresovane velike svjetske kompanije sa godišnjim profitima od pre-ko dvije milijardi eura, a koje zapošljavaju desetine hiljada radnika. Riječ je o konzor-cijumima koje čine američki Marathon Oil Corporation i austrijski OMV, italijanski Eni i ruski Novatek, te grčki Energean Oil & Gas i britanski Mediterranean Oil & Gas. On je upozorio da je u pregovorima sa velikima jako teško zaštiti svoje interese, te da je zato potrebno ovo pitanje što detaljnije ure-diti legislativom.

- Država ima obavezu da kroz zakone i pod-zakonska akta utvrdi pravila igre, kako bi se smanjio prostor za pregovore s naftnim kompanijama. Efikasna politika upravlja-nja resursom, definisana zakonska regula-tiva i odgovorajuća infrastruktura neopho-dni su preduslovi za istraživanje nafte i gasa, te smo zato dosta dugo radili na tome – rekao je Dubljević.

Država, prema njegovim riječima, mora da znalački da upravlja resursima koji treba da budu na raspolaganju i budućim gene-racijama. Pojasnio je da je Crna Gora re-gulisala ovo pitanje po uzoru na Norvešku, koja je od najsiromašnije zemlje u Evropi, zahvaljujući nafti postala najbogatija na svijetu.

- Mi smo, poput Norvežana, odlučili da samo 15 odsto prihoda od eventualne ek-spolatacije nafte i gasa ide u budžet Crne

15

Broj 2Februar 2015.

Gore, dok će 85 odsto ići u razvojni fond, o kojem se sada donosi zakon – naglasio je predstavnik Ministarstva ekonomije. Prema njegovim riječima, Crna Gora će naftnim kompanijama koje se budu bavile istraživanjem i eventualnom eksploata-cijom ugljovodinika ponuditi ugovor koji kombinuje koncesiju sa porezom na dobit od 54 odsto, tako da će država dobijati uku-pno 60-63 odsto od profita koji će ostvari-vati naftne kompanije. Dubljević je kazao da je istraživanje i proizvodnja ugljovodo-nika cikličan posao i da se tenderi obna-vljaju svake tri do četiri godine. Crnogorski privrednici će, smatra on, biti spremni da iskoriste benefite tog posla tek nakon obja-vljivanja drugog tendera, kada se očekuje i veći priliv naftnih kompanija u Crnu Goru. On je ipak ukazao da već postoje strane kompanije koje su zainteresovane za logi-stičku podršku istraživačima nafte i gasa.

Dubljević podsjetio da je Crna Gora prva ušla u ovakav projekat koji sada pripremaju i druge zemlje na Jadranu. On je kazao da je istorija istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori seže 100 godina unazad. Tada je nai-me kralj Nikola donio zakon kojim se ovo dodjeljuje pravo holandskom biznismenu i to na lokalitetu u blizini Skadarskog jezera.

Potpredsjednik Komore Stanko Zloković je prokomentarisao da je crnogorska politika upravljanja resursima kvalitetno definisa-na, te da se mogu očekivati dobri rezultati iz ovog posla. - Potrebno je da se naša pri-vreda brzo organizuje i ponudi logističku podršku te usluge kompaniji ili kompanija-ma koje će istraživati i eventualno eksplo-atisati naftu i plin. Jer, riječ je o velikom, dobro plaćenom poslu, na kojem se može zaposliti dosta ljudi – zaključio je Zloković.

Zloupotreba dominantnog položaja i uticaj na poslovanje

Seminar „Zloupotreba dominantnog po-ložaja i uticaj na poslovanje privrednih subjekata u Crnoj Gori” organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 26. februara 2015. godine.

Cilj seminara bio je podizanje svijesti pri-vrednih subjekata, članica Komore, o ko-mercijalnim i poslovnim aktivnostima koje mogu dovesti do zloupotrebe dominantnog položaja, kao i o mogućim mehanizmima zaštite za sve učesnike na tržištu čije po-slovanje može biti ograničeno ili ugroženo ovakvom zloupotrebom.

Rukovodilac Sektora za analize i istraži-

vanja Privredne komore Nina Drakić je istakla da je zaštita konkurencije važan se-gment svakog tržišta.

- Jer upravo kvalitet tržišnih sloboda, ste-pen konkurencije, mogućnost ulaska novih igrača na tržište opredjeljuje konkuren-tnost jedne privrede za kontinuirani razvoj i privlačenje stranih direktnih investicija – kazala je Drakić.

Ona je podsjetila da su politika konkuren-cije i zakoni koji uređuju ovu oblast ključne teme i evropske politike zajedničkog trži-šta, te da kao takve one za Crnu Goru pred-stavljaju dio najznačajnijeg poglavlja na putu pristupanja EU. Kao i članicama Unije, konkurencija je i u Crnoj Gori ustavna kate-gorija, pa ona i njena zaštita predstavljaju osnov tržišne ekonomije, kao i ekonomske te političke stabilnosti zemlje.

- Poznavanje osnovnih elemenata politike i prava iz ove oblasti u Crnoj Gori još nije na zadovoljavajućem nivou, pri čemu ra-zlog nijesu samo zakonodavni okvir i rad institucija, već i nedostatak znanja te svije-sti ukupne javnosti o potrebi konkurencije, njene efikanosti i zaštite. Upravo je ovaj se-minar prilika da se privrednici upoznaju sa zakonodavnim okvirom naše zemlje u vezi sa utvrđivanjem radnji zloupotrebe domi-nantnog položaja, kao i sa praksom evrop-skih organa u ovoj oblasti – rekla je Drakić.

O utvrđivanju dominantnog položaja i ra-dnje njegove zloupotrebe govorio je Miloš Andrović, vođa komponente o konkurenci-ji u okviru ALA projekta. Bojana Ignjatović, senior expert u ALA projektu, predstavila je pouke EU u vezi sa radnjama zloupotrebe dominantnog položaja sa ciljevima eksplo-atacije, te ograničavanja i isključenja kon-kurencije sa tržišta.

Sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruži-vanju, koji je Crna Gora potpisala sa EU, nespojivi su svi sporazumi između privre-dnih društava, njihove odluke ili prakse sa ciljem sprečavanja, ograničavanja ili naru-šavanja konkurencije, podsjetili su preda-vači. Takođe je, između ostalog, nespojiva zloupotreba dominantnog položaja jednog ili više privrednih društava na teritoriji Crne Gore ili njenim značajnim djelovima.

Preduzeće sa dominantnim položajem na tržištu donosi odluke nezavisno od kon-kurenata, dobavljača, kupaca i korisnika. U Crnoj Gori se smatra da postoji pretpostav-ka dominantnog položaja kada privredno društvo ima 50 odsto tržišnog učešća i više, ali je prilikom utvrđivanja ovog „praga” po-

trebno uzeti u obzir dinamiku i strukturu tržišta, prepreke ulaska, finansijsku i snagu kupaca. Za tržišno učešće od 35 do 50 odsto teret dokazivanja dominantnog položaja nekog privrednog subjekta je na Agenciji za zaštitu konkurencije, dok je za veći od 50 odsto to njegov teret.

Dominantni položaj, pa čak i monopol ni-jesu zabranjeni, ali jeste njihova zloupo-treba. Kada se ispituje postojanje radnje eventualne zloupotrebe dominantnog po-ložaja utvrđuje se da li postoji objektivan razlog za nju, poput podizanja efikasnosti koja time postaje značajnija od negativ-nih efekata na potrošače i konkurenciju, te da li to ima uticaja na poslovanje jednako efikasnih konkurenata. Zloupotreba domi-nantnog položaja se ispoljava ekspoataci-jom tržišne moći kroz prodajne cijene ne-pravične za konkurenciju, diskriminaciju kupaca (za pojedine kupce cijene su niže nego za druge) te kroz isključujuće pona-šanje koje obuhvata predaciju (niske cijene sa ciljem izbacivanja konkurencije sa trži-šta), rabate lojalnosti, vezivanje različitih predmeta prodaje, odbijanje prodaje i isti-skivanje maržom.

Zakonodavstvo EU prepoznaje dosta vrsta potencijalnih zloupotreba. Ono propisuje da su kompanije u dominantnom polo-žaju posebno odgovorne da ne uskraćuju konkurenciju. Ipak, zaključili su predavači, zakon i evropska praksa ne brinu o zaštiti individualnih konkurenata već o efektu na tržište i krajnjim kupcima.

Seminar je održan u organizaciji ALA pro-jekta koji ko-finansira Evropska Unija, a im-plementira GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH)), Privredne komore Crne Gore i Agencije za zaštitu konkurencije.

16


Vladan Dubljević, direktor Direktorata za rudarstvo i geološka istraživanja

Crna Gora u fokusu svjetskih naftnih kompanija

Crna Gora i jadranski basen su u žiži interesovanja svjetskih naftnih kompanija koje očekuju da ovdje postoje komercijalna nalazišta nafte i gasa. Proizvodnja ugljovodonika u crnogorskom podmorju bi najranije mogla da počne za tri do četiri godine.

17

Broj 2Februar 2015.

lzbor kompanija, izvođača istražnih radova u crnogorskom pod-morju, trebalo bi da bude završen u aprilu ove godine. Za ovaj po-sao zainteresovane su velike svjetske kompanije sa godišnjim

profitima od preko dvije milijardi eura, koje zapošljavaju desetine hiljada radnika. Istraživanja nafte i gasa, po zakonu, traju sedam godina. Bitne su prve tri-četiri godine dok se nađe taj resurs, po-tom sve ide dramatično brzo. Ukoliko bude pronađen komercijalni resurs Crna Gora će prihodovati od 62 do 68 neto profita koji donosi ta djelatnost, kaže za Glasnik Vladan Dubljević, direktor Direktora-ta za rudarstvo i geološka istraživanja.

Glasnik: Država Crna Gora je uradila sve pripremne poslove za is-traživanje i eksploataciju ugljovodonika u našem podmorju. Uko-liko se pokaže da postoje komercijalne količine ovog resursa šta bi Crna Gora dobila?

V. Dubljević: Ovo je biznis inercije i poput zlatne groznice ako je neko rekao da su kod nas nalazišta svi idu ovamo. Sada je Crna Gora, odnosno jadranski basen, u fokusu svjetskih naftnih kompa-nija i očekivanja su da u ovom dijelu Jadrana postoje komercijalne količine ugljovodonika. Ukoliko se nađe komercijalni resurs mi ćemo prihodovati od 62 do 68 neto profita koji donosi ta djelatnost.

Glasnik: U ovoj fazi Država treba da odabere kompanije izvođače istražnih i moguće eksploatacionih radova i da sa njima potpiše ugovore o koncesiji. Kada će to biti završeno da bi naftne kompa-nije počele posao?

V. Dubljević: lzbor kompanija, izvođača istražnih radova trebalo bi da bude završen u aprilu ove godine. Zadatak Komisije, koju je for-mirala Vlada, bio je da izvrši evaluaciju prispjelih ponuda na ten-deru i da na osnovu toga uputi prijedlog Vladi o izboru kompanija za dodjelu koncesionih ugovora. Potom, ukoliko se Vlada usaglasi sa tim, šalje predlog parlamentu koji donosi konačnu odluku. Po završetku parlamentarne procedure nafte kompanije počinju is-traživanja.

Glasnik: Koliko traju i koštaju istražni radovi i ima li Crna Gora ko-risti od njih?

V. Dubljević: Istraživanja, po zakonu traju sedam godina. Bitne su prve tri četiri godine dok se nađe taj resurs, potom sve ide dra-matično brzo. Naftne kompanije će rizikovati u prve tri do četiri godine otprilike 100 miliona dolara.

Direktne prihode od toga nemamo jer je to investicija naftnih kompanija, ali država ima indirektne koristi. Država ima benefit jer raste saznanje o potencijalnosti. Dalje, naftne kompanije mo-raju unajmiti lučke kapacitete, iznajmiti stanove i po tim i drugim osnovima imamo priliv sredstava. Imamo i rentu, kao naknadu što kompanije kontrolišu određeni prostor.

Naći će se sigurno neko ko će reći što mi nijesmo uradili ta istraži-vanja. Prvo što nemamo znanja, nemamo novca i nijesmo spremni da rizikujemo. Iskustvo govori da od 10 takvih rizika samo četiri budu isplativa. Dešava se da tih 100 miliona bude bačeno. Država ne može to da priušti, a naftna kompanija može, jer je to njihov život i način zarade, oni rizikuju i dobijaju. Država nije spremna. Pitaće neki, možda, i zašto država nije formirala naftnu kompa-niju koja bi uložila 100 miliona i zaradila milijardu. Ako bi se tako završilo, onda bi bilo u redu. Ali, mi nijesmo spremni da imamo naftnu kompaniju koja će uložiti i izgubiti 100 miliona dolara. Naša ekonomija to ne dozvoljava - 100 miliona za Crnu Goru je mnogo, za svjetsku naftnu kompaniju je to ipak mnogo lakše.

Glasnik: Kada bi mogla da počne eksploatacija ugljovodonika?

V. Dubljević: Proizvodnja bi najranije mogla da počne tri do četiri godine od danas. Za ovaj posao zainteresovane su velike svjetske kompanije sa godišnjim profitima od preko dvije milijardi eura, koje zapošljavaju desetine hiljada radnika. U pregovorima sa ova-ko velikim kompanijama teško je zaštiti svoje interese, te je zato bilo potrebno ovo pitanje što detaljnije urediti legislativom. Država je kroz zakone i podzakonska akta utvrdila pravila igre, kako bi se smanjio prostor za pregovore s naftnim kompanijama. Efika-sna politika upravljanja resursom, definisana zakonska regulativa i odgovorajuća infrastruktura neophodni su preduslovi za istraži-vanje nafte i gasa. Država mora da znalački da upravlja resursima koji treba da budu na raspolaganju i budućim generacijama. Crna Gora je regulisala ovo pitanje po uzoru na Norvešku, koja je zahva-ljujući nafti postala najbogatija na svijetu.

Glasnik: Predviđeno je da se formira razvojni fond u koji bi se sli-valo najviše novca od ovog posla. I to smo uradili po uzoru na Nor-vešku.

V. Dubljević: Mi smo, poput Norvežana, odlučili da samo 15 odsto prihoda od eventualne ekspolatacije nafte i gasa ide u budžet Crne Gore, dok će 85 odsto ići u razvojni fond, o kojem se sada donosi za-kon. Cilj fonda je da se novac raspoređuje generacijama koje dola-ze, da se dijelom ulaže u razvoj, a ne da se troši za tekuće potrebe. Poslovanje fonda biće u potpunosti transparentno.

Glasnik: Na tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom pod-morju stigle su tri ponude konzorcijuma od po dvije kompanije. To su Marathon iz Teksasa i OMV iz Beča, zatim, ENI iz Italije i Novatek iz Moskve, i grčko-engleski konzorcijum Energean Oil & Gas i Mediterranean Oil & Gas. Koje bi od ovih kompanija bile naj-poželjniji poslovni partneri za državu Crnu Goru?

V. Dubljević: Nema tu poželjnog ili nepoželjnog poslovnog par-tnera. Imate razloge nacionalne bezbjednosti koje su u skladu sa EU direktivama. Obaveza je Države da do kraja vodi računa o na-cionalnoj bezbjednosti i ne može da prihvatiti neku nepouzdanu kompaniju. Takve kompanije u ovom slučaju nemamo. Sa druge strane, jedan od principa izbora kompanije je da ona ima tehnički, finansijski i stručni kapacitet ne samo da izvede ono što je pro-gram istraživanja i radni program, nego i da vodimo računa da je to kompanija koja će, u slučaju da se desi neki ekološki akcident moći da ga sanira. To je vrlo važno kod izbora kompanije. Sa dru-ge strane ovo nije tender koji je zasnovan na javnim nabavkama. Direktive koje se tiču javnih nabavki su upućene na to da neko ko Vam ponudi više da taj dobija. Ođe toga nema.

Glasnik: Naftne kompanije imaju i druge obaveze?

V. Dubljević: Svi imaju fiskalne obaveze i one su jednake bez obzira o kojoj kompaniji se radi. Oni moraju da plate royalty, znači nado-knadu za eksploatisanu naftu i gas, moraju da plate porez 54 odsto, potom da plate nadoknadu za površinu i to su elementi koji su isti za svakoga. O tome nema pogovora. Znači, za nas su dobre kom-panije koje su postale najkvalitetniju tehničku ponudu da će na najbolji mogući način moći da valorizuju naš potencijal. Analiza njihove tehničke ponude glavni kriterijum za njihovo rangiranje.

Glasnik: Šta znači tehnička ponuda? I da podsjetimo da je tender obuhvatio 13 blokova površine 3.000 kilometara u južnom i istoč-nom dijelu crnogorskog podmorja.

V. Dubljević: Vrlo je bitno koja će kompanija da ponudi obimniji

18


proces istraživanja i veće istražno bušenje. Dalje, važno je i kako su oni sagledali našu ugljovodoničnu potencijalnost, kako su ra-zumjeli geologiju i ostale faktore koje to prate. Značajno je i da li ih interesuju naftni prospekti, gasni, ili i jedni i drugi. Znači država se stara o potencijalu i nama je to bitno. Neke kompanije nijesu zainteresovane za prospekt gasa, a država odlučuje kako će njih pozicionirati. Ima i onih koji su napravili ponudu da neće da rade 3D seizmička istraživanja bez bušenja, a to nije dobro za nas i naš resurs. Nama je važno da saznamo što više i da dođemo do rezul-tata. I to tražimo od njih. Onaj ko vam to ponudi je za nas najbolji.

Glasnik: Potencirate da je veoma bitno uraditi besprekornu regu-lativu jer je ona oslonac zaštite države u poslu sa velikim, reno-miranim naftnim kompanijama, svjetskim igračima. U stvari, ta je regulativa svojevstan način zaštite vrijednog resursa o kome govorimo.

V. Dubljević: Po ekonomskim parametrima mi smo mala eko-nomija i država. Međutim, iako mali, ne možemo dozvoliti da je naftna kompanija iznad države. Jer, država mora biti na poziciji onoga ko kontroliše to pravo. U ovom slučaju, država je nezavisna i suverena ako vlada svojim resursom, bez obzira na ekonomsku snagu i bez obzira što je po finansijskim parametrima neupore-diva sa naftnim kompanijama. Uvijek mora da bude jasno da je država ta koja diktira pravila u ovom biznisu, a naftna kompa-nija ima druge obaveze. Mi smo sad u fazi kad imamo različite kompanije koje su zainteresovane, koje žele da dobiju taj resurs. Sada je pozicija države najjača, nikad nećemo biti dominantniji u odnosu na naftne kompanije. Kasnije, kada potpišemo ugovor sa njima, oni će biti drugačiji. Donijeli smo potrebnu regulativu koja se odnosi na istraživanje nafte i gasa - Zakon o istraživanju i pro-izvodnji ugljovodonika, Zakon o porezu na ugljovodonike, propise kojima se uređuje obračun plaćanja naknade za proizvodnju nafte i gasa, kao i brojna druga akta.

Glasnik: Mogu li crnogorske kompanije tražiti šansu za ulazak u ovaj biznis?

V. Dubljević: Potrebno je vrijeme da ljudi shvate, da vide šanse koje se otvaraju. Brzo će se naši biznismeni prilagoditi, možda će u početku ući u partnerske odnose sa nekim kompanijama, biti njihovi predstavnici, a onda se pripremiti da sami prate naftnu industriju, prvo ođe, a potom možda proširiti na region i kasnije da budu servisne kompanije za cijeli svijet.

Glasnik: Da li bi, kako se u javnosti pominje, odnosi sa Hrvatskom, a tiču se Prevlake, mogli da budu problem za ovaj biznis?

V. Dubljević: Mi smo imali razuman pristup tome tj. opredjeljenje da ne diramo ništa na teritorijama koje mogu biti sporne. Naši blokovi, koji su na tenderu, su daleko od granice spora. Zašto smo to uradili? Jer imamo samo dvije strane da rješavamo problem.

To smo mi i Hrvati. Ako bi uveli i neku naftnu kompaniju, koja je iz neke od velikih sila, onda bi naš odnos dodatno iskomplikovali. Sa druge strane, dok ne znamo ima li u podmorju nalazišta lakše ćemo se dogovoriti. Onog trenutka kad se desi otkriće nikad se ne bi dogovoriti. Zato nijesmo ušli u teritoriju koja, možda, može da bude predmet spora. Hrvati sada pokušavaju da ono što su uradili na tom planu dovedu na nivo da to bude dio zajedničkog posla, da to i mi podržimo, i da obostrano vučemo benefite. Od te inicijative do prakse zaista je težak put.

Imamo dobre odnose sa Hrvatima i ovu njhovu namjeru tumači-mo kao gest dobre volje da se možda zajednički riješi taj problem. Međutim, procedura na ovaj način nije ni laka ni jednostavna. Jer, ideja je možda prijemčiva i interesantna, ali „đavo” uvijek leži u detaljima. Kad bi došlo do implementacije i nivoa detalja onda bi-smo mogli viđeti koliko je tu otvorenih pitanja. Njihov inicijani princip je ok, ali je pitanje da li bi bio primjenljiv u praksi.

Glasnik: Nerijetko možemo čuti i to da li će se i kako naftne plat-forme odraziti na životnu sredinu kao i to da li mogu turizam i naftna industrija zajedno?

V. Dubljević: Svaka ljudska aktivnost ima uticaj na životnu sredi-nu, ali je najvažnije kako je država zaštitila svoju teritoriju. Naša politika je bila da izaberemo kompaniju koja ima kapacitet da sanira eventualni ekološki incident. Mi smo kroz ugovore traži-li neograničenu garanciju majke kompanije za sve moguće eko incidente do kojih, bez obzira na sve predostrožnosti, može doći. Zato smo kroz modele ugovora tražili neograničenu garanciju za sve što naftne kompanije rade u Crnoj Gori, uključujući i eko in-cidente.

Znam da ispred Kopakabane, koja je jedna od najljepših svjetskih plaža, postoji naftna platforma. Mi smo kao ograničenje napravili da tri kilometra od obale nema nikakvih aktivnosti u vezi sa ovim biznisom. Naftne platforme koje se se sad planiraju biće locirane 20-tak kilometara od obale. Nije ni turizam čist. Strateške biznis odluke donosi Vlada i ona će da izabere pravac ekonomskog ra-zvoja. Po mom mišljenju te aktivnosti mogu itekako zajedno. Uo-stalom, dosta je zemalja u kojima ta dva biznisa žive u potpunoj simbiozi. Sa druge strane, moguće je da te naftne kompanije budu zainteresovane i za gradnju kvalitetnih hotela i drugih turističkih objekata, to je sve dio važnog biznis lanca. I na kraju, ako vi nećete da u vašem akvatorijumu proizvodite i istražujete ugljovodonik, to neće spriječiti Albaniju i Hrvatsku, a nijeste zaštitili turizam ako imate izliv iz naftne bušotine nekih 100 kilometara odavde.

Na kraju, podsjećam da istorija istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori seže 100 godina unazad. Tada je, naime, kralj Nikola donio zakon kojim je ovo pravo dodijelio holandskom biznismenu i to na lokalitetu u blizini Skadarskog jezera. Podaci kažu da je tada, na tom mjestu, nafta pronađena na dubini od 50 metara.

19

Broj 2Februar 2015.

Montenegro and the Adriatic basin are at the focus of the world oil companies which expect to find oil and gas deposits here. The production of hydrocarbon at the Montenegrin sea could start in three or four years at the earliest.

Vladan Dubljevic, Director of the Directorate of Mining and Geological Researches

Montenegro at the focus of the world oil companies

The selection of the companies which will start with the re-search activities in the Montenegrin sea is expected to be completed in April this year. Big world companies are in-

terested in this project with the annual profits of over two billion EUR, which provide employment for tens thousands of employees. According to the law, the gas and oil researches last seven years. The first three-four years are important until this resource is found and then everything happens dramatically fast. In case this com-mercial resource is found, Montenegro will earn an income which will be equal to 62 - 68 net profits achieved by this branch of in-

dustry, Vladan Dubljevic, the Director of the Directorate of Mining and Geological Researches, has said for Glasnik.

Glasnik: The state of Montenegro has completed all preparatory activities for the research and exploitation of hydrocarbon in our sea. If it turns out that there are commercial quantities of this re-sources, what would Montenegro get?

V. Dubljevic: This is the kind of business which resembles a golden rush. If someone says we have those deposits, everyone will go there. Nowadays, Montenegro, i.e. the Adriatic basin is in the fo-

20


cus of the oil companies and there are expectations that this part of the Adriatic has commercial quantities of hydrocarbon. If this resources is found, we will achieve 62 to 68 net profits from this branch of industry.

Glasnik: At this stage the state will select the subcontractors for research and possibly exploitation activities and sign the conces-sion agreement with them. When will this be completed so that the oil companies could start with their activities?

V. Dubljevic: The selection of the subcontractors for research acti-vities should be completed by April this year. The task of the Com-mission, which was established by the Government, is to evaluate the received bids and to propose the companies which should be awarded concession agreements. Then, if the Government agre-es with this, the proposal should be sent to the Parliament which should make the final decision. Following the completion of the parliamentary procedure, the oil companies can start with the re-searches.

Glasnik: How long do the research activities last, what are the costs and do they bring benefits to Montenegro?

V. Dubljevic: According to the law, the researches last seven years. The first three-four years are important until the resource is found and then everything happens dramatically fast. The oil companies will risk cca 100 million USD in the first three to four years.

We do not have direct income from this because this is an invest-ment of oil companies but the state has indirect benefits because the public gets informed about potential deposits. Furthermore, oil companies have to rent port capacities, apartments, which is also a source of income for us. There is also an income from the lease for the companies’ control of a certain territory.

There will be people who will ask why we have not done the re-search ourselves. First, because we have neither knowledge nor money and we are not ready to take risks. Experience says that out of ten such risks only four pay back. It happens that this way 100 millions just get wasted. The state cannot afford this and the oil companies can because this is their life and the way of earning an income. They risk and gain. The state is not ready for this. Some may also ask why the state has not established an oil company which would invest 100 million and earn a billion. If this would be the expected outcome, then it would be fine. But we are not ready to have an oil company which would invest 100 million USD and lose. Our economy does not allow this – 100 million for Monte-negro is a lot but for a world oil company it is still much easier to handle.

Glasnik: When can the start of the hydrocarbon exploitation be expected?

V. Dubljevic: The production could start three to four years from today at the earliest. Big world companies with annual profits of over two billion EUR which hire tens of thousands of employees are interested for this project. It is difficult to protect one’s inte-rests in the negotiations with the companies of this size and that is why we had to define these issues in more details through the introduction of new legislation. In order to reduce the space for negotiations with the oil companies, the state has determined the rules of the game through new laws and sublegal enactments. The necessary preconditions for the oil and gas researches are: efficient resource management policy, defined legal regulations

and appropriate infrastructure. The state has to be good in the management of resources which should be passed over to future generations. In this respect, Montenegro has followed the exam-ple of Norway, which has become the richest country in the world thanks to the oil.

Glasnik: There are plans to establish the development fund whi-ch would be financed from this project. Here, too, we followed the example of Norway.

V. Dubljevic: Like Norwegians, we decided that 15 per cent of the potential exploitation of oil and gas should go to the budget of Montenegro, while 85 per cent will go to the development fund which will be established following the adoption of the law. The fund will serve to allocate the money for future generations and to invest in the development, not to be spent on current needs. The fund’s operations will be fully transparent.

Glasnik: Montenegro received three bids from the consortiums, each consisting of two companies. These are: Marathon from Texas and OMV from Vienna, then ENI from Italy and Novatek from Moscow and Greek-English consortium Energean Oil & Gas and Mediterranean Oil & Gas. Which of these would be the most suitable business partners for the state of Montenegro?

V. Dubljevic: Here we do not speak of desirable and undesirable business partners. You have national security reasons which need to be in line with the EU directives. The state is obliged to pay attention to national security and it cannot accept an unreliable company. In this particular case we do not have such companies. On the other hand, one of the principles for the selection of a com-pany is that it has the technical, financial and professional capa-cities not only to carry out the activities pertaining to the research program and working program but also to be able to remedy a po-tential ecological accident. These are very important conditions to which we pay attention in the selection process. In addition, this tender is not based on public procurement. The directives based on public procurement define that the one who offers more, wins at the tender. Here these is no such a thing.

Glasnik: Oil companies have other obligations?

V. Dubljevic: Everyone has fiscal obligations and they are equal for all companies. They have to pay the royalty, i.e. the fee for the exploited oil and gas, the tax of 54 per cent, the fee for the exploited area – and these are the elements which are the same for every-one. There is no discussion about this. This means that the best companies for us are those which sent the best quality technical offer, which means that they will make the best valorization of our potentials. The analysis of their technical offer will be the main criterion for their ranking.

Glasnik: What does the word technical offer imply? And let us remind the readers that the tender referred to 13 blocks of 3,000 km in the southern and eastern part of the Montenegrin coast.

V. Dubljevic: It is very important which company will offer a more extensive research process and bigger research drilling. Further-more, it is important how they see our hydrocarbon potentials, how they understand geology and other accompanying factors. It is important if they are interested in the oil or gas prospects, re-spectively, or both. The state takes care of the potentials and this is important for us. Some companies are not interested in the gas prospects and the state decides how to position them. There are

21

Broj 2Februar 2015.

also those who have made the offer that they will not do 3D sei-smic researches without drilling and this is not good for us and our resources. It is important for us to know as much as possible and to obtain results. And this is what we request from them. The one who offers this is our best candidate.

Glasnik: You have emphasized that it is very important to pass faultless regulations because they will serve as the support to the state in the business with big, renowned oil companies, world pla-yers. In fact, these regulations serve as a kind of protection of the valuable resources in question.

V. Dubljevic: According to the economic parameters we are a small economy and a state. However, no matter how small we are, we ca-nnot allow that the oil company should be above the state because the state should be the player who controls this right. In this case, the state is independent and sovereign if it controls its resources regardless of its economic strengths and regardless of the fact that, by financial parameters, it cannot be comparable with the oil companies. It must be clear that the state is the one which dictates the rules in this business and that the oil companies have other

Glasnik: As it is said in public, could the relations with Croatia con-cerning the Prevlaka peninsula pose a problem for this business?

V. Dubljevic: We took a reasonable approach to this - not to touch anything at the territories which may be the subject of dispute. The blocks that we announced at the tender are far away from the disputed areas. Why did we do it this way? Because here there are only two sides which should solve the dispute – us and Croatians. If we introduced some oil company to this, it would additionally complicate our relations. On the other hand, it is easier to come to an agreement if we do not know if there is oil in our sea or not. The moment we discover it, there will be no way to come to an agree-ment. That is why we did not include the territory which may be the subject of dispute. The Croatians are now trying to make us a part of our joint business, to have us support it and reap bene-fits together. There is a long way ahead from this initiative to its implementation in practice. We have a good cooperation with the Croatians and we interpret this intention as an act of good will to find a joint solution. However, the procedure in this respect is ne-ither easy nor simple. The idea may be attractive and interesting but the devil always lies in the details. If we came to the imple-mentation and to the level of details, then we would see how a number of open issues would pop up. Their initial principle is ok but it is a question if it could be implemented in real life.

Glasnik: We often hear concerns how the oil platform would re-flect on the environment and whether tourism and oil industry can go hand in hand?

V. Dubljevic: Each human activity affects the environment but the most important thing is how the state protects its territory. Our policy states that we have to select the company with the capa-city to deal with potential ecological incidents. In the agreements which we composed we requested unlimited guarantees of the mother company for all potential eco incidents which may occur regardless of all precautionary measures taken. That is why, thro-ugh our agreements, we have asked unlimited guarantees for eve-rything that the oil companies do in Montenegro, including eco incidents.

I know that in front of Copacabana, which is one of the world’s most beautiful beaches, there is an oil platform. We have put forth a limitation that three kilometers from the coast there are no ac-tivities related to this business. The oil platforms planned now will be located some 20 km from the coast. Tourism is not a clean industry either. Strategic business decisions are made by the Go-vernment and it will decide the direction of the economic growth. In my opinion, these activities can go together all right. Besides, there are many countries where these two types of business live in total symbiosis. On the other hand, it is also possible that these oil companies would be interested for the construction of quality hotels and other tourist facilities. All this is a part of an important business chain. And finally, if you do not want to produce and re-search hydrocarbon in your waters, it will not prevent Albania and Croatia to do it. And you will not protect tourism if there is an oil spill from the oil platform some 100 km away from you.

In the end, I would like to remind you that the history of oil and gas research in Montenegro dates back one hundred years. Namely, at that time the king Nikola passed the law which guaranteed the concessions for oil research at the locality in the vicinity of Skadar Lake to a Dutch businessman. The data say that at that time and in that locality the oil was found at the depth of 50 meters.

obligations. We are currently in the stage when we have different companies which are interested to obtain this resource. The state position now is the strongest and we will never be more dominant with respect to the oil companies. Later on, when we sign the agre-ement with them, the situation will be different. We have passed the necessary legislation related to the oil and gas research – the Law on the Research and Production of Hydrocarbon, the Law on Hydrocarbon Tax, the provisions which regulate the fee accoun-ting for the production of oil and gas, as well as numerous other acts.

Glasnik: Can Montenegrin companies take their chance to enter this business?

V. Dubljevic: People need time to understand, to see their chances. Our businessmen will adapt fast. At the beginning they may enter into partnership relations with some companies, to be their repre-sentatives, then they will get prepared to follow the oil industry, first here, and with time possibly in the region. Later on they may become the service companies for the whole world.

22


industriju, proizvodnju duvana i alkohola, finansijske usluge i igre na sreću. Projekti traju od 3-12 mjeseci, a po uspješnom za-vršetku EBRD refundira od 25% do 75% tro-škova za konsultantske usluge, maksimal-no do 10.000 eura.

EBRD podržava žene u biznisu da bi lakše došle do konsultantskih usluga u cilju po-boljšanja poslovanja sa dodatnih 10 odsto refundiranja troškova na već pomenutih 25 do 75 odsto. Podrška se odnosi ina start-up preduzeća, kao i na jačanje znanja i kapa-citeta žena koje posjeduju/vode firme kroz treninge i mentorstva. Dodatnu pomoć že-nama u biznisu pružila je Švedska investi-ciona agencija.

O pozitivnim iskustvima korišćenja po-moći EBRD-a govorio je predstavnik kom-panije Neckom Žarko Glušica koja je sred-stva iskoristila da bi uvela ISO standard kroz angažovanje lokalnog konsultanta, te za kreiranje strateškog biznis plana kroz angažman međunarodnog konsultanta. On je ocijenio da su nakon ovoga svi aspekti njihovog poslovanja unapređeni i ohrabrio privrednike da uđu u saradnju sa EBRD-om jer će imati značajne benefite.

Konsultant Slavica Jovanović, predstavni-ca preduzeća DLS Montenegro, je naglasila značaj posvećenosti menadžmenta crno-gorskih kompanija da bi projekti koji se re-alizuju uz podršku EBRD bili uspješni.

Privrednike je interesovalo, između osta-log, da li EBRD ovim programom podrža-va već urađene projekte, da li se ista fir-ma može više puta prijaviti za pomoć ove banke, tražili su pojašnjenje procedure za uključivanje u projektni ciklus odnosno oko izbora konsultanta i slično.

Riječ je o podršci za konsultantske usluge u cilju unapređenja poslovanja preduzeća.

Sastanak sa predstavnicima EBRD

Podrška malom i srednjem biznisu

Privredna komora Crne Gore je u sara-dnji sa kancelarijom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u našoj

zemlji organizovala 12. februara 2015. sa-stanak posvećen mogućnostima pružanja podrške malom i srednjem biznisu.

Potpredsjednica PKCG, Ljiljana Filipović pojasnila je brojnim privrednicima – uče-snicima sastanka da je Evropska banka za obnovu i razvoj opredijelila bespovratna sredstva za podršku malim i srednjim pre-duzećima u Crnoj Gori za projekte iz oblasti izrade biznis i marketing planova, strate-gije, primjene informacionih tehnologija, HACCP sistema i ISO standarda kvaliteta, studija energetske efikasnosti, unapređe-nje računovodstva i finansijskog izvješta-vanja, inženjerskih rešenja, studija zaštite životne sredine, te dodatno za razvoj žen-skog preduzetništva.

- Vaše brojno prisustvo govori o potrebi za ovakvom vrstom podrške, kao i o spre-mnosti naših ljudi u Crnoj Gori koji imaju

znanja da se u okviru ovih programa uklju-če kao konsultanti. Ovdje je riječ o EBRD podršci za konsultantske usluge za koje preduzeće ima potrebu kako bi unaprijedilo svoje poslovanje– rekla je potpredsjednica Filipović.

Na sastanku su govorili predstavnici tima za podršku malim i srednjim preduzećima EBRD Nikolina Perović Filipović i Matija Dautović.

EBRD obezbjeđuje podršku kroz angažo-vanje lokalnih konsultanata iznosom do 10.000 EUR (Small Business Support,) kao i međunarodnih konsultanata do 40.000 eura (Enterprise Growth Programme). Do sada je podržano oko 550 preduzeća u Cr-noj Gori, sa više od 630 projekata iz svih opština Crne Gore.

Kriterijumi za pomoć EBRD-a su: da predu-zeće ima do 250 zaposlenih, da je u većin-skom privatnom i domaćem vlasništvu, finansijski stabilno i da posluje najmanje dvije godine. Program ne podržava vojnu

23

Broj 2Februar 2015.

Sredstva su namijenjena razvoju preduzetništva i prioritetnih sektora, te poboljšanju likvidnosti.

Sastanak sa predstavnicima IRF-a

Kreditne linije vrijedne 80 miliona eura

Sastanak o mogućnostima kreditira-nja, odnosno pristupa finansijskim sredstvima, koji je organizovala Ko-

mora sa Investiciono razvojnim fondom, održan je u 27. februara 2015. godine. Pred-stavljene su kreditne linije Fonda za 2015. godinu, kao i uslovi odobravanja, te načini sticanja kredita, za oblasti poljoprivrede i stočarstva, turizma, drvoprerade, i za žene preduzetnice.

Potpredsjednica Privredne komore Ljilja-na Filipović kazala je da je poznato da su među glavnim ograničenjima koja utiču na poslovanje nedostupnost finansijskih sred-stava, odnosno, skupi izvori finansiranja. Brojno prisustvo privrednika na sastanku, ocijenila je ona, predstavlja potvrdu zainte-resovanosti za ova sredstva i način finan-siranja, kao i potrebe za više informacija od dostupnih putem zvanične prezentacije

godina, grejs period je dvije, a kamatna sto-pa od tri do 6,5 odsto.

Savjetnica u IRF-u za međunarodne odno-se Olja Stanković rekla je između ostalog da posebne stimulacije obezbjeđuju za sjever Crne Gore i opštine Nikšić, Ulcinj i Cetinje, jer su kamatne stope niže za 0,5 procentnih poena.

Privrednici su postavili brojna pitanja pred-stavnicima IRF-a. Njih je interesovalo, iz-među ostalog, da li IRF kreditnim linijama podstične proizvodnju namijenjenu izvozu (odgovoreno je potvrdno, jer je riječ o pri-oritetnom sektoru razvoja), interesovalo ih je više detalja o podršci ženama u biznisu (IRF je ove godine uveo dva nova projekta za preduzetnice i to nove kreditne linija za početnice do 10.000 eura, te za žene sa raz-vijenim biznisima - do 200.000 eura). Po-stavljena su pitanja o visini kredita za obr-tna sredstva za poslove sjeveru Crne Gore (riječ je o iznosu visine do 500.000 eura, sa kamatnom stopom od pet do 6,5 odsto), te da li preduzeće iz turizma koje posluje tek godinu može da aplicira za kredit IRF (za što je potrebno utvrditi kreditnu istoriju firme). Pitali su i da li garant za dobijanje sredstava po kreditnim linijama može biti strani partner crnogorske firme i dobili po-tvrdan odgovor, kao i koliki je rok od podno-šenja zahtjeva i kompletne dokumentacije do odobrenja sredstava, na što je rečeno da se IRF po ovim pitanjima sastaje sedmično.

Potpredsjednica Komore Filipović pitala je koji su najčešći razlozi za odbijanje zahtje-va privrednika za ovim sredstvima, a odgo-vor je da su to loši kreditna istorija firme i kolaterali.

Sekretar Odbora udruženja poljoprivrede Lidija Rmuš je konstatovala da poljoprivre-dnici često ne mogu da dobiju ova sredstva, jer zbog nepostojanja urbanističkih plano-va u opštinama ne ispunjavaju uslove IRF--a. Vukčević je na to odgovorio da je riječ o jednoj od najvećih biznis barijera, koje opštine moraju otkloniti.

- Ovo je samo jedan u nizu sastanaka sa predstavnicima Investiciono razvojnog fonda. Od privrednika očekujemo da na sje-dnicama odbora udruženja u Komori inici-raju razgovore o pojedinačnim kreditnim linijama koje obezbjeđuje IRF – zaključila je potpredsjednica Filipović.

U radu sastanka su iz IRF-a, učestvovali i Zoran Vujović, pomoćnik Izvršnog direkto-ra za finansijske plasmane, te Mirko Blečić, koordinator službe za kredite i garancije.

Fonda i sredstava informisanja.

Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević saglasio se da je kreditna podr-ška banaka u Crnoj Gori nedovoljna i nepo-voljna. U prilog tome govori podatak da je ovaj Fond u 2014. godini plasirao 72 milio-na eura, dok su banke, pojedinačno, u pros-jeku, kroz kredite plasirale 29,8 miliona.

- Investiciono razvojni fond planirao je da kroz kreditne linije u 2015. godini plasira 80 miliona eura. Kreditne linije, njih ukupno 21, namijenjene su razvoju preduzetništva (početnicima, ženama i mladima u bizni-su), zatim razvoju prioritetnih sektora (po-ljoprivrede, turizma, proizvodnje i usluga), poboljšanju likvidnosti (obezbjeđenje traj-nih obrtnih sredstava, kratkoročni krediti, faktoring) – rekao je Vukčević.

On je istakao da je rok vraćanja kredita 10

24


Okrugli sto

Unapređenje inspekcijskognadzoraPrivredna komora Crne Gore, u saradnji sa Upravom za in-

spekcijske poslove, organizovala je 25. februara 2015. godine okrugli sto posvećen mogućnostima za unapređenje poslo-

vanja i efikasnosti u sprovođenju inspekcijskog nadzora.

Tema skupa bila je primjena zakona kojima su regulisani inspek-cijski nadzor, zaštita potrošača, bezbjednost hrane, te upravni po-stupak.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je da je u brojnim istraživanjima i analizama koje je ova asocijacija privrednika prepremala da bi doprinijela unapređenju poslovnog ambijenta i olakšanju poslovanja članica, iskazana po-treba dosljedne primjene zakona. U cilju unapređenja poslovnog ambijenta potrebno je nastaviti suzbijanje nelegalnog rada i trgo-vine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen podjednako na sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih pri-hoda. Preduzete mjere na suzbijanju sive ekonomije daju rezul-tate, ali još puno prostora postoji za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina.

- Privredni subjekti ukazuju da se u praksi nedovoljno primjenju-ju načela inspekcijskog nadzora koje propisuje Zakon, kao što su načela preventivnosti, srazmjernosti i istine. Takođe ukazuju na probleme sa kojima se susreću u poslovanju, a koji se odnose na nejasnoće, odnosno, nejednako tumačenje propisa i izricanje ne-primjereno visokih kazni u pojedinim slučajevima – rekla je Fili-pović.

Navela je da privrednici smatraju da je pojedinačne propuste u svakodnevnom radu potrebno odvojiti od namjernog kršenja i ugrožavanja bezbjednosti hrane, kako ih inspekcija često kvalifi-kuje.Oni ukazuju i na nemogućnost da se u skladu sa načelima in-spekcijskog nadzora utiče na to da u slučajevima formalnih propu-sta inspekcija makar prvim zapisnikom ukaže na propust i dozvoli

određeni rok za korekciju, bez izricanja novčane kazne.

Filipović je istakla da postoji prostor za unapređenje relacija trgo-vac-inspektor u skladu sa načelima dobre poslovne prakse.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović ka-zao je da je opredjeljenje ove institucije da u otvorenom odnosu sa privrednicima doprinese rastu nivoa svijesti o potrebi poštovanja propisa, pravila, procedura i standarda, kao i razvijanja sistema upravljanja kvalitetom, sistema sigurnosti i zdravlja na radu.

- Jačanjem svijesti diskreditovaće se argumenti onih koji isključi-vo u ime profita, na crnogorsko tržište stavljaju nebezbjedne proi-zvode - kazao je Vuksanović.

On je dodao da su Zakonom o inspekcijskom nadzoru utvrđena načela inspekcijskog nadzora, među kojima i načelo preventivno-sti, koje se ne može ekstenzivno tumačiti. To načelo se, kako sma-tra, mora posmatrati u kontekstu činjenice da li se radi o prekršaju zbog kojeg je neophodno preduzimanje neke od propisanih privre-menih mjera, kao što je oduzimanje robe ili zabrana prometa ili obavljanja djelatnosti i oduzimanje imovinske koristi, ili je u pita-nju prekršaj kojim se ugrožava javni i interes građana i preduzeća.

Vuksanović je naveo da je Uprava za inspekcijske poslove za pri-mjenu načela preventivnosti, ali ne ukoliko će to biti faktor koji će se koristiti za razne manipulativne radnje.

On je saopštio da je Uprava u prošloj godini obavila preko 133 hilja-de kontrola, od kojih se nešto više od 69 hiljada odnosi na unutra-šnje tržište, u kojima je utvrđeno preko 11,7 hiljada nepravilnosti, kod koji se preventivno djelovalo u skoro 40 odsto slučajeva.

Glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić je kazala da Tržišna in-spekcija veoma često primjenjuje načelo preventivnosti, što po-tvrđuje podatak da mjere ukazivanja čine 44 odsto ukupno izre-

25

Broj 2Februar 2015.

Preduzete mjere na suzbijanju sive ekonomije daju rezultate, ali još puno prostora postoji za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina.

čenih.

Inspektori se, prema njenim riječima, uglavnom opredjeljuju na izricanje minimalnih kazni, kako bi primorali privrednike da po-slovanje usaglase sa propisima.

- Pokušajte da na početku nadzora otklonite nepravilnosti koje in-spektori utvrde, jer kako se dublje ide u postupak, mjere postaju sve represivnije - navela je Đurđić.

Glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković saopštila je da primjena načela preventivnosti treba da spriječi sve negativne po-sljedice do kojih bi moglo da dođe, ali Veterinarska inspekcija nije uspjela da minimalnim kaznama obezbijedi poštovanje pravila u pravcu zaštite zdravlja potrošača. Ona je navela primjer nepošto-vanja propisa predviđenih za usitnjeno i oblikovano meso, za koje se često koriste aditivi, iako se svježe prodaje.

Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban kazala je da ova inspekcija rijetko primjenjuje preventivne mjere jer, kako je istakla, pokriva visokorizičnu oblast.

Zdravstveno-sanitarna inspekcija je prošle godine uzela 3,8 hilja-da uzoraka, među kojima je 33 odsto bilo neispravno. Inspekcija je podnijela i dvije krivične prijave, jer je smatrala da je u tim slučaje-vima bilo ugroženo zdravlje ljudi.

Predstavnica preduzeća Stadion doo Snežana Terzić kazala je da klijenti te firme, prodavci upakovanih proizvoda na malo, često nijesu upoznati sa propisima, zbog čega se dešava da prilikom in-spekcijske kontrole potpišu zapisnik koji, kako je kazala, ponekad bude nejasan ili ne daje dovoljno podataka za dalje aktivnosti u pogledu korigovanja nepravilnosti.

Predstavnik nikšićkog Neckoma Žarko Glušica, upozorio je da su propisane kazne prilikom inspekcijskog nadzora veoma visoke,

pogotovo u postojećim uslovima poslovanja, zbog čega mogu biti presudne za opstanak brojnih preduzeća. Saopštio je da je privre-dnicima neophodna pomoć i podrška inspekcijskih organa, kako bi se našao mehanizam da se upoznaju sa novinama u zakonskim propisima prije nego što kazne budu izrečene.

Ivan Mijušković, Interprodukt Cetinje, govorio je o problemu sivog tržišta u proizvodnji tradicionalnih suhomesnatih proizvoda. Ape-lovao je da se nađe mehanizam da se nelegalni proizvođači uvedu u legalne tokove.

Rukovodilac Pravne službe Privredne komore Aleksandar Mitro-vić ukazao je na to da u Crnoj Gori još nije izrađen pravilnik o adi-tivima koji se mogu koristiti u namirnicama, te pitao da li to znači da je ova oblast uređena starim saveznim zakonom koji dozvolja-va njihovu upotrebu u mljevenom mesu i kobasicama.

Predstavnik Inpeka Milko Beljkaš je ukazao na potrebu donošenja podzakonska akta kojima će se urediti oblast prerade brašna, te uspostavljanje registra proizvođača u pekarskoj industriji i doslje-dnu primjenu zakona na sve proizvođače.

Branko Pejović iz Zrnožita smatra da su visoki troškovi analiza robe koja se izvozi i da predstavljaju opterećenje za poslovanje. Ocijenio je da bi umjesto plaćanja mikrobioloških, te analiza kvali-teta i bezbjednosti prilikom svakog izvoza, trebalo uvažiti rezultate onih koje se po HACCP sistemu sprovode tromjesečno.

Prokopije Perić iz kompanije Rokšped ukazao je na opasnost po građane od duvanskih proizvoda sa sivog tržišta, jer oni nijesu pro-šli kontrolu kvaliteta i ne odgovaraju standardima. On je podržao aktivnosti inspekcija na suzbijanju sivog tržišta, i ocijenio da će njegovo smanjenje motivisati privrednike na uvođenje standarda.

Predstavnici Uprave, kroz odgovore na pitanja privrednika, kaza-li su da je njihov prioritet suzbijanje sive ekonomije. Tokom 2014. godine oduzeli su robu u vrijednosti od preko 51.000 eura koja nije imala dokaz o porijeklu, najviše duvanskih proizvoda. Istakli su da djeluju preventivno tamo gdje težina propusta to dozvoljava, odnosno u slučajevima gdje se nepravilnost može odmah otklo-niti. Kategorizacija pekara biće urađena u narednom periodu. Do dana pristupanja EU svi pekarski objekti moraju biti kategorisani i od toga zavisi da li će moći da nastave poslovanje. Ocijenili su da nedostaje značajan broj podzakonskih akata vezanih za Zakon o bezbjednosti hrane, te da su pitanja poput upotrebe aditiva regu-lisana starim zakonodavstvom. Naglasili su da su Pravilnikom o aditivima iz nekadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore jasno propisane namirnice koje mogu da sadrže ostatke SO2. Radi se o mesu za hamburgere sa najmanje četiri odsto povrća, te o pojedi-nim vrstama kobasica. Predstavnici Uprave ističu da tu nije riječ o neupakovanim proizvodima od usitnjenog oblikovanog mesa koji se prodaju sveži i koji mogu da sadrže samo začine. Najavili su brzo donošenje novog pravilnika o kvalitetu proizvoda od mesa koji će decidno urediti pitanje aditiva. Analize kvaliteta su ne-ophodne pri izvozu, rečeno je na skupu, da se pošiljke ne bi vraćale Crnoj Gori zbog, na primjer, previše soli u suhomesnatim proizvo-dima i sličnog.

Privredna komora i Uprava za inspekcijske poslove pokazale su spremnost da i ubuduće organizuju slične sastanke, kako bi se u dijalogu privrednika sa inspekcijama doprinijelo usklađivanju po-slovanja sa propisima i spriječila nelojalna konkurencija koja ih ugrožava.

26


Novo skijalište na Ivanovim koritima

Na Ivanovim koritima, u neposrednoj blizi-ni hotela „Monte Rosa”, u februaru je otvo-rena novi ski staza i puštena u rad žičara kapaciteta 1.200 skijaša na sat.

Na taj način hotel je zaokružio svoju već kvalitetnu ponudu, a očekivanja su da će na skijanje dolaziti kako gosti sa primorija, tako i iz ostalog dijela zemlje, ali i stranci.

Menadžerka hotela Ksenija Čavor, kazala je da je dužina staze 450 metara i da je sre-dnje težine, te da je poslije trideset godina na Lovćenu sada još jedna nova žičara.

Kazala je da ski opremu, kao i sanke, svi go-sti mogu iznajmiti u hotelu i to po cijeni od pet eura, kao i da će ski pas do kraja sezone biti besplatan.

- Na skijalištu imamo mašinu ratrak koju koristimo za uređenje odnosno tabanje sta-ze.Ponudićemo i školu skijanja sa licenci-ranim instruktorom, ali uz povoljne cijene - naglasila je Čavor.

Dodala je da su putevi prema Lovćenu stal-no prohodni.

- Našom mehanizacijom održavamo pro-hodnim putni pravac Kotor - Krstac - Lo-vćen, a zahvaljujući „Crnagoraputu“ proho-dan je i putni pravac Cetinje -Lovćen, tako da gosti mogu u svakom trenutku da nas posjete - istakla je Čavor.

Direktorica Turističke organizacije Prije-stonice Ana Ivanović smatra da će novo-otvoreno skijalište unaprijediti turističku ponudu grada i doprinijeti dužem zadrža-vanju turista.

- Hotel „Monte Rosa“ sa sadržajima kao što su zatvoreni bazen, spa centar, tereta-na, igraonica za djecu, a evo sada i sa ski stazom, definitivno predstavlja nešto što će povećati broj posjetilaca na Lovćenu - na-glašava Ivanović.

Planirane investicije u turizmu 220 miliona eura

Planirane investicije u turizmu za 2015. godinu su 220 miliona eura. Očekuje se završetak gradnje, odnosno rekonstrukcije hotela visoke kategorije „Hilton“ u Podgori-ci, „Rivijera Crystal” u Petrovcu i Centra za odmor, rekreaciju i liječenje Igalo, rekla je Pobjedi savjetnica u Ministarstvu turizma Goranka Lazović.

- Cilj nam je da Crna Gora postane jedna od značajnijih turističkih destinacija, na Me-diteranu i u Evropi, a zatim i na svjetskoj turističkoj mapi, sa kvalitetnom i razno-vrsnom ponudom u što dužem periodu to-kom godine - rekla je Lazović.

Posljednjih nekoliko godina, kako ističe, evidentan je kontinuirani rast investicio-nih ulaganja u turizam, prvenstveno usljed sve povoljnijeg investicionog ambijenta.

- Zakonom o uređenju prostora i izgra-dnji objekata uvedena je pojednostavljena procedura - „One stop shop“, za dobijanja građevinske dozvole u roku od 30 dana. Hoteli koji su na listi objekata od opšteg interesa, izuzev kondo, apart i garni hotela, oslobođeni su plaćanja nadoknade za ko-munalno opremanje građevinskog zemlji-šta - rekla je Lazović.

Osim toga, Crna Gora je, objašnjava ona, u regionu jedna od država sa najnižom pore-skom stopom. PDV je 19 odsto, a na usluge u hotelima sedam odsto, izuzev u kondo i apart hotelima. Porez na dobit pravnih lica iznosi devet odsto, porez na dohodak fizič-kih lica devet odsto, porez na promet nepo-kretnosti tri odsto.

- Kada je riječ o ukidanju naknade za ko-munalno opremanje građevinskog zemlji-šta za hotele sa četiri i pet zvjezdica, tro-škovi investitora niži su za 16 procenata od ukupne investicije. Zahvaljujući tome in-teresovanje za investiranje u takve objek-te je poraslo, pa sada imamo zahtjeve za izgradnju 26 novih hotela kategorije četiri

i pet zvjezdica - navela je Lazović između ostalog.

Projekat „Nord star” kreće s mrtve tačke

Za turistički kompleks na Luštici, u Donjim Klincima, na lokaciji od 520 hiljada kvada-rata, u toku je izrada master plana.

Treba utvrditi obaveze oko komunalne in-frastrukture, kako bi ovaj poduhvat inve-stitora kompanije „Nord star«, mogao da se nastavi.

To se čulo na sastanku opštinskog ruko-vodstva u Herceg Novom, predstavnika en-gleske kompanije „Nord star« i Regionalnog vodovoda, kojeg je inicirao Sekretarijat za razvojne projekte Vlade Crne Gore, prenosi Radio Jadran.

Dogovoreno je da se sačini generalni ugo-vor o izmirenju naknade za komunalno opremanje zemljišta. Investitor je prihvatio da za dio komunalne infrastrukture snosi troškove, koji će mu se kasnije odbiti od na-knade za komunalnio opremanje.

Biće formirana operativna radna grupa predstavnika Opštine Herceg Novi, Regio-nalnog vodovoda, Vladinog Sekretarijata i investitora. Ona će koordinirati sve aktiv-nosti oko projekta na Luštici i utvrditi di-namiku za ispunjavanje obaveza Opštine i investitora. Već danas su se sastali novoi-zabrani članovi Radne grupe ispred Opšti-ne: Dragan Janković, Vladimir Mračević, Boris Ilijanić i savjetnik predsjendika Op-štine za investicije, Dušan Radović.

Inače, Vlada Crne Gore i crnogorsko-bri-tanski konzorcijum, podgorički „Nord star« i britanski „Ikvest kapital«, potpisali su

Crna Goravijesti

27

Broj 2Februar 2015.

2009. godine ugovor o dugoročnom zakupu državnog zemljišta na poluostrvu Luštica.

Riječ je o zakupu na 90 godina. Na lokali-tetu, površine 520 hiljada kvadrata, pred-viđen je turistički kompleks visoke katego-rije, uz minimalni iznos investicije od 210 miliona eura

Prodata kompanija Poliex

Konzorcijum srbijanske državne kompani-je „Prva Iskra - Namenska” iz Bariča i Slav-ka Vujisića otkupio je u februaru od Vlade 50,7 odsto akcijskog kapitala Hemijske in-dustrije „Poliex«– Berane.

Kompanija „Prva Iskra - Namenska” Barič jedna je od šest državnih kompanija u Sr-biji koja se bavi proizvodnjom eksploziva i jedan od snabdjevača Ministarstva od-brane Republike Srbije, a svoje proizvode, direktno ili indirektno, izvozi i na strana tržišta. Aktivnosti kompanije uključuju i siguran i legalan transport, skladištenje i distribuciju opasnih materija. Za potrebe ovog tendera, kompanija je sklopila Ugo-vor o konzorcijumu sa Slavkom Vujisićem, izvršnim direktorom Hemijske industrije „Poliex« A.D. – Berane.

Prema odredbama ugovora, kupac će platiti cijenu u iznosu od 138,5 hiljada eura i reali-zovati investiciona ulaganja u adaptaciju i rekonstrukciju objekata i infrastrukture i u proizvodni proces u AD „Poliex“ u iznosu od 500 hiljada eura. Kupac planira da poveća obim poslovanja, zadrži kvalitet proizvoda na visokom nivou i usvoji nove proizvode sa kojima može biti konkurentan na svjet-skom tržištu. Konzorcijum će obezbijediti i tzv. nenovčana ulaganja, u cilju usposta-vljanja vlasništva nad khow-kow za kom-pletne tehnološke postupke proizvodnje EGK, Amonijum perhlorata, metanskih ek-sploziva i proizvodnju biodizela.

U naredne tri godine kupac će u stalni ra-dni odnos zadržati postojeći broj od 42 ra-dnika i u 2015. godini zaposliti deset novih radnika, a prema potrebama kompanije

angažovaće radnike i na određeno vrijeme, na način predviđen primjenjivim Kolektiv-nim Ugovorom i internim aktima društva iz domena radnih odnosa. Konzorcijum je takođe preuzeo obavezu poštovanja pri-mjenjivog kolektivnog ugovora, za koji neće tražiti izmjenu u periodu od naredne tri godine od preuzimanja kompanije.

Autoput pokretač ekonomskog rasta

Početak radova na prvoj dionici autoputa Bar - Boljare može postati glavni generator ekonomskog rasta u Crnoj Gori u narednim godinama, navedeno je u izvještaju Evrop-ske komisije.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da će, shodno zapažanjima EK, pozitivan impuls u daljem razvoju u ovoj godini, biti inten-ziviranje rada na dva velika projekta, turi-stičke rizorte Porto Novi i Luštica.

- Crna Gora je, u prethodnoj godini, zabilje-žila blagi oporavak ekonomije, a napredak je naročito uočen u posljednjem prošlogo-dišnjem kvartalu - navedeno je u izvještaju EK.

U prvih 11 mjeseci prošle godine budžetski deficit je poboljšan 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), u poređenju sa 3,7 odsto u 2013. godini, a smanjenje fiskalnog jaza je podstaknuto rastom na prihodnoj strani.

Iz Ministarstva su saopštili da je ocijenjeno i da će ulazak tri nove banke u ovoj godini, uticati na poboljšanje kreditnog snadbije-vanja preduzeća.

- Ključni izazovi privrede u pogledu održi-vosti javnih finansija, prema mišljenju EK, u narednom periodu, biće emitovanje euro-obveznica i finansiranje autoputa - navodi se u saopštenju, objavljuje rtcg.me

Regent nominovan za prestižno priznanje

Regent Porto Montenegro hotel prvi put je nominovan za prestižno priznanje „World Luxury Hotel Awards”.

„The World Luxury Hotel Awards™” je glo-balna organizacija koja nominuje svjetske hotele za ovu prestižnu nagradu. Nagrada se dodjeljuje u različitim kategorijama, sa ciljem unapređenja postojećih i promoci-je izuzetnih standarda unutar segmenta luksuznog hotelijerstva.

Ova nagrada se u turizmu percipira kao svojevrstan Oskar, koji se pobjednicima uručuje na Gala ceremoniji tokom druge polovine godine. Glasa se preko interne-ta do sredine 2015. godine na linku http://www.luxuryhotelawards.com/listings/re-gent-porto-montenegro.

Nominacija je Regent Porto Montenegro svrstala uz rame ostalih hotela u okviru lanca Regent Hotels & Resorts koji su bili nominovani ili pobjednici poput hotela Re-gent na Tajlandu (Regent Phuket Cape Pan-wa) 2014. godine.

- Počastvovani smo nominacijom koja je u hotelijerstvu sama po sebi privilegija. Potencijalno osvajanje ovog priznanja bi predstavljalo čast i potvrdu kvaliteta do-sadašnjeg rada, kao i obavezu da kontinu-irano unapređujemo kvalitet usluga i sadr-žaja. Nadamo se da će naši gosti i partneri prepoznati važnost glasanja i podržati nas u našem nastojanju da ovaj „Oskar” nađe dom u Tivtu -poručuju iz menadžmenta hotela Regent.

Nominacija i željeno osvajanje nagrade je dodatna podrška u promociji hotela i Crne Gore kao luksuzne turističke destinacije na globalnom nivou.

28


U Crnoj Gori je prema podacima od 20. februara 2015. bora-vilo 4.562 turista, što je za 39 procenata više u odnosu na isti period prošle, kao i pretprošle godine, saopšteno je iz

Nacionalne turističke organizacije.

- Veći broj turista bilježi se u zimskim turističkim centrima i pri-morskim opštinama. Trend rasta pokazuju i podaci relevantnih institucija za praćenje turističkog prometa. Aerodromi Crne Gore su tokom prethodne nedjelje zabilježili povećan promet aviona za 17 procenata i putnika za devet procenata u odnosu na uporedni period prethodne godine. Povećanje broja vozila bilježi i Monte-put kad je u pitanju tunel Sozina, gdje je u odnosu na isti period prošle godine povećan promet vozila za 10 procenata, a ostvareni prihod veći je za 13 procenata. Bilježi se i rast broja korisnika ro-ming usluga za oko 25 procenata - ističe se u saopštenju NTO.

Kada su u pitanju sjeverne opštine, posebno dobru posjetu bilježe ski centri Kolašin 1450 i Vučje, dok je posjeta Žabljaku na prošlo-godišnjem nivou. Prema informacijama turističke privrede grada i lokalne turističke organizacije u Kolašinu duplo više turista u odnosu na isti period prošle godine i za sada se u februaru bilje-ži rekordna posjeta u proteklih deset godina. Među najbrojnijima bili su domaći i gosti iz regiona, a prisutan je bio i jedan broj gosti-ju iz Rusije, Francuske, Njemačke i Mađarske.

- Dobroj posjeti doprinijeli su idealni vremenski uslovi za boravak i aktivnosti na snijegu, ali i zajedničke aktivnosti Nacionalne tu-rističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija

Žabljaka i Kolašina i turističke privrede sjevernih opština, na una-pređenju sadržaja, prilagođavanju cjenovne politike i promociji zimske turističke ponude. Formirani su promotivni paket aran-žmani koji podrazumijevaju snižene cijene hotelskog smještaja i ski pasa tokom februara i marta, kako bi se animirali domaći i turisti iz regiona da borave u crnogorskim ski centrima - navede-no je u saopštenju.

U primorskim opštinama se, prema procjenama lokalnih turistič-kih organizacija, bilježi porast u odnosu na prošlu godinu, čemu svakako doprinose i manifestacije koje se tokom zimskih mjeseci održavaju na primorju, kao npr. Lastovski karneval koji je održan u Tivtu, Praznik Mimoze u Herceg Novom, Kotorske zimske kar-nevalske fešte sa tradicionalnim zimskim karnevalom i td.

Podsjetimo, NTO CG, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mi-nistarstvo finansija, opredijelili su fond od 60.000 eura za pripre-mu skijališta, koji je realizovan u skladu sa programom podsticaj-nih mjera za pripremu skijališta za turističku sezonu 2014/2015 i sprovedenim javnim pozivom.

Aktuelnu ponudu za zimsku sezonu NTO CG je, u saradnji sa lo-kalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turističke privrede, promovisala u Tirani, Dubrovniku i Trebinju, što je iza-zvalo veliko interesovanje tamošnjih turističkih agencija i medi-ja, pa se može očekivati i značajnija posjeta turista sa tih tržišta tokom ove zimske sezone.

Zimski turizam

Posjeta veća 39 odsto

29

Broj 2Februar 2015.

Novosti iz Porto Montenegra

Gradiće Regent Pool

Club

Izgradnja nove zgrade mješovite namje-ne u Porto Montenegru, u susjedstvu ho-tela Regent počeće do kraja godine, sa-

opšteno je iz kompanije Adriatic Marinas.

Riječ je o rezidencijalnom kompleksu „Re-gent Pool Club” inspirisanom arhitekturom italijanske rivijere, koji će imati pogled na more i planine. Po principu kondo hotela, rezidencijalne usluge biće na najvišem nivou kvaliteta i pogodnosti kakve nudi hotel »Regent« sa pet zvjezdica – mena-džment će voditi brigu o održavanju i iz-najmljivanju, prema zahtjevima vlasnika, prenosi Radio Tivat.

Objekat će imati šezdesetak stanova, od je-dnosobnih do trosobnih, površine – 74 do 344 metra kvadratna sa direktnim pogle-dom na more. Cijene stanova kretaće se od 409.000 do 3.720.000 eura. Rezidencijalni kompleks posjeduje infinity bazen, klasični i bazen za djecu, koji će stanarima biti na

Objekat će imati šezdesetak stanova, od jednosobnih do trosobnih, površine od 74 do 344 metra kvadratna sa direktnim pogledom na more. Stanoviće koštati od 409.000 do 3.720.000 eura.

raspolaganju tokom cijele godine, a moći će da koriste i bazenski i spa program Re-gent-a sobzirom da je planirana i privatna staza do Regent Porto Montenegro hotela i ostalih objekata.

Kako se navodi, rezidenti će moći da se učlane u PM Klubu vlasnika, a dostupne će im biti i konsijerž usluge 24 sata dnevno. Biće obezbjeđen i parking.

Novi rezidencijlalni objekat koji će se po-četi graditi do kraja 2015 godine gradiće se na parceli UP 1-4, potvrdili su iz kompanije. Prema izmjenama i dopunama DSL Arse-nal« predviđena je mješovita izgradnja objekata- hotel, poslovanje, ugostiteljstvo, stanovanje, trgovina i slično.

U objektima za smještaj turista- hotelima, kako stoji u urbanističko tehničkim uslovi-ma, koje je Ministasrtvo dorživog razvoja i turizma izdalo kompaniji Adriatic Marinas

za urbanistiučke parcele UP 1-4 i UP 1-5, planirano je 300 ležaja. Prizemlje je pred-viđeno za komercijalne i uslužne djelatno-sti koje svojim karakterom ne narušavaju integritet osnovne funkcije-ekskluzivnog stanovanja i smještaja turista.

Urbanističku parcelu UP 1-4 čini dio ka-tastarske parcele br 965/12 KO Tivat i na površini od 5.551 kvadrat predviđena je iz-gradnja objekta P+6, odnosno maksimalna bruto građevinska površina može iznositi 10.687 metara kvadratnih.

U izradi projektne dokemntacije za novu zgradu uključeni su renomirani svjetski i domaći projektanti tako da će nova faza izgradnje doprinijeti pozicioniranju Porto Montenegra kao vodećeg nautičkog nase-lja na Mediteranu, ne samo kad su vrhun-ski servis i usluga u pitanju, već i njegova dizajnerska i pejzažna rješenja, istakli su iz Porto Montenegra.

30


Nova etapa u razvoju turističkog proizvoda

Orascom zakupio Mamulu Investicija od 15 miliona eura predviđa novi hotel sa pet zvjezdica sa posebnom spomen sobom, koja će promovisati istoriju ostrva Lastavica i tvrđave.

Kompanija Orascom potpisala je 23. februara 2015, sa Vladom Crne Gore, ugovor o zakupu na 49 godina lokali-

teta ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula. Orascom bi trebalo da u narednih nekoliko godina uloži 15 miliona eura u obnovi tog značajnog kulturnog istorijskog objekta.

Ministar održivog razvoja i turizma Brani-mir Gvozdenović ocijenio je da riječ o novoj etapi u razvoju našeg turističkog proizvo-da.

- Siguran sam da će ovo biti samo jedan od niza projekata u narednom periodu koji će na ovaj način obezbijediti da zaštitimo našu kulturnu i istorijsku baštinu, zadr-žimo jedan identitet koji karakteriše ovaj prostor, obezbijedimo da imamo novi proi-zvod i spojimo nešto što je staro, kvalitetno i nešto novo i na taj način budemo zemlja koja će nuditi nove proizvode - kazao je Gvozdenović nakon potpisivanja ugovora u Vili Gorica, prenosi MINA-business.

Prema riječima Gvozdenovića, projekat donosi ozbiljne ekonomske efekte, odno-sno zapošljavanje u širem obimu oko 200 mladih iskusnih ljudi, kao i obezbijeđivanje državnih prihoda koji će u periodu do 15 go-dina biti na nivou od 7,5 miliona eura.

- Investicija od 15 miliona eura će obezbije-diti da imamo jedan novi posebni hotel sa pet zvjezdica i 23 sobe, a imaćemo i jednu posebnu spomen sobu, koja će dodatno promovisati istoriju ostrva i tvrđave. Ovo je jedan put kojim želimo da osvježimo tu-rističku ponudu i zaštitimo kulturnu bašti-nu”, kazao je Gvozdenović.

On smatra da je to jedan novi i dobar po-

On smatra da će ono što se projektom pla-nira biti ustvari muzej u okviru Mamule, koji će da podsjeti sve koji budu dolazili šta je sama Mamula i kakva je njena istorijska uloga.

- Malo je reći da će to biti memorijalna soba. Mi bi to radije nazvali muzejem u okviru Mamule. To će biti prvi muzej koji će imati najbolji restoran na Mediteranu i sobe sa pet zvjezdica u kojima će tek ne-kolicina privilegovanih imati mogućnost da spavaju u okviru samog muzeja - rekao je Saviris.

On je dodao da će taj projekat pomoći da se ostvari ono što je bila prvobitna namjera kada se krenulo sa projektom Luštica, a to je da se doda jedna nova destinacija u okvi-ru već postojećih u Crnoj Gori.

- Privilegovani smo i srećni što u Crnoj Gori već postoji jedno udruženje koje ima određene ideje koje se tiču Mamule, a to je SUBNOR Herceg Novi i mi smo u bliskoj sa-radnji s njima - zaključio je Saviris.

Tender za dugoročni zakup ostrva Lastavi-ca sa tvrđavom Mamula raspisan je 6. de-cembra 2013. godine, a ponude su dostavili Orascom i holandski Vos Investment.

Orascom Development je za period zaku-pa od 49 godina, ponudio 1,5 eura po metru kvadratnom za zakup zemljišta i 0,9 eura za zakup akvatorijuma, što je 50 odsto više od minimalno traženog iznosa.

Pregovori sa kompanijom Orascom počeli su u maju prošle godine, a završeni počet-kom ovog mjeseca, što je rezultiralo potpi-sivanjem Ugovora o dugoročnom zakupu.

četak za ukupnu turističku ponudu, koji će imati posebnu vrijednost i za Opštinu Her-ceg Novi.

“Očekujemo da nakon ovog potpisivanja u skupštinskoj proceduri dobijemo sagla-snost za realizaciju projekta. Nakon toga treba da se podnese zahtjev za građevin-sku dozvolu i u roku od 18 mjeseci od dobi-janja dozvole treba da se realizuje projekat”, saopštio je Gvozdenović.

Predsjednik Orascom Development Hol-dinga Samih Saviris je kazao da je zadovo-ljan što je ponovo u Crnoj Gori, podsjećajući da je prije nekoliko godina potpisan ugovor o zakupu Luštice.

- Srećan sam i zadovoljan što smo potpisali i ovaj ugovor za ostrvo Lastavica - naveo je Saviris.

On je rekao da je kriza završena i da su u kompaniji počeli da grade.

- Kada je u pitanju Luštica, marina je skoro završena i prve zgrade su već izgrađene. Do vremena kada završimo prvi hotel na Luštici, ja se nadam da će i Mamula biti go-tova - dodao je Saviris.

Prema njegovim riječima, Mamula će slu-žiti na čast i budućim hotelima kao što je Four seasons, kompleks One and Only u Kumboru, Porto Montenegro. Saviris je oci-jenio da je Mamula sama po sebi muzej.

- Naš zadatak je da je učinimo još više mu-zejem u tom smislu da pozovemo javnost, turiste i stanovnike Opštine Herceg Novi svaki dan da imaju trazlog da dođu - kazao je Saviris.

31

Broj 2Februar 2015.

Luštica Bay

For Radišević

postaje tržnica?

Budući veliki novi turistički grad Lu-štica Bay, što ga na skoro sedam miliona kvadrata tivatskog dijela

poluostrva Luštica, u zaleđu zaliva Trašte, razvija egipatsko-švajcarski konzorcijum „Orascom“ posredstvom svoje kćerke-firme „Luštica Development“, donijeće i novi život jednom ovdašnjem starom vojnom objek-tu koji je u veoma lošem stanju, pisale su Vijesti. Djelimično razorena velika austro--ugarska tvrđava For Radišević u Krtolima, mogla bi biti obnovljena i prenamijenjena u nešto što je dosta daleko od originalne funkcije ovog fortifikacionog objekta.

For Radišević nalazi se na prostoru neka-dašnje kasarne Vojske Crne Gore „Milan Spasić“ u Radovićima koja je centralni dio zemljišnog kompleksa što ga je 2009. Vlada Crne Gore na 90 godina iznajmila „Orasco-mu“. Oštećeni impoznatni kompleks ove velike kamene tvrđave nalazi se na samo stotinak metara južno od zgrade bivše komande kasarne u Radovićima, u kojoj je sada smještena uprava „Luštica Deve-lopmenta“.

- Ostaci temelja austro-ugarske tvrđave For Radišević nalaze se u okviru našeg kompleksa, tako da planiramo restauraciju djelova tvrđave koje budemo smatrali po-dobnim. Postoji više opcija koje razmatra-mo, kao što je mogućnost da tvrđava dobije namjenu lokalne tržnice poljoprivrednih i drugih proizvoda, naročito organskih, čiju ćemo proizvodnju i sami podstaći. Na pri-mjer, maslinari na Luštici bi dobili prak-tično na svom pragu, mogućnost da ovdje prodaju turistima svoje proizvode - reče-no je „Vijestima“ u menadžmentu „Luštice

Postoji mogućnost da tvrđava dobije namjenu lokalne tržnice, naročito organskih proizvoda.

Development“. Iz te kompanije u kojoj 90 odsto akcija ima „Orascom“ a 10 odsto ka-pitala pripada Vladi Crne Gore kažu da će obim i troškovi tih radova na tvrđavi, biti definisani u kasnijoj fazi, kada se napravi detaljnija analiza stanja i buduće namjene ovog atraktivnog objekta.

- Tačan vremenski okvir za ovu oblast pro-jekta Luštica Bay, takozvano Gornje selo koje će imati niz uslužnih, centralnih i administrativnih sadržaja za cijeli budući grad, još nije definisan - pojasnili su iz „Lu-štice Development“.

Ta kompanija će u sklopu tzv. Gornjeg sela imati još jedan jedinstveni sadržaj kada su u pitanju veliki turističko-imovinski pro-jekti u Crnoj Gori - posebnu poljoprivrednu zonu za uzgoj zdrave hrane koja će se pro-davati stanovništvu Luštica Baya.

- Naš master plan uključuje definisanu poljoprivrednu zonu na teritoriji od oko 32 hiljade metara kvadratnih. Razmotrili smo mogućnost uzgajanja različitih po-ljoprivrednih kultura i naša razmatranja uključila su mogućnosti od vinograda do zelenog povrća (krastavac, zelena salata, rukola, mladi luk, blitva, žućenica, raštan). Razmatrali smo i različite modele upravlja-nja ovom poljoprivrednom zonom, kao što su između ostalog i zajedničke bašte, ali još nismo donijeli konačnu odluku o nastavku - kažu menadžeri „Luštice Development“, naglašavajući da se filozofija cijelog Luštica Bay kompleksa svodi na što bolji kontakt njegovih stanovnika sa prirodom, energet-sku efikasnost i zdrav stil života, pri čemu posebno mjesto imaju kvalitetni, lokalni, zdravi prehrambeni proizvodi.

„Luštica Development“ u ovoj fazi razvoja Luštica Baya zadržaće status glavnog ko-risnika, ali bi prava korišćenja mogla zau-zvrat biti dodijeljena lokalnim poljoprivre-dnim proizvođačima.

Tvrđava For Radišević dio je kompleksnog sistema fortifikacionih objekata nazvanog „Primorska tvrđava Boka“, a koji je Austro-ugarska u drugoj polovini 19. i prvoj dece-niji 20. vijeka ovdje podizala, učvršćujući odbranu svoje vojno-pomorske baze u za-livu Boke Kotorske. For Radišević nalazi se na najužem dijelu posluostrva Luštica, odmah iznad zaliva Trašte, na strategijski vrlo važnom mjestu za odbranu Tivatskog zaliva od napada sa mora. Tvrđava je u sa-dašnjem obliku, na visini 120 metara iznad nivoa mora, nastala 1890. godine kada je renovirana i prenaoružana stara topovska baterija iz 1866. godine. Prema pisanju pen-zionisanog potpukovnika Radojice Paviće-vića u knjizi „Werk - austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, For Radišević je pred Prvi sv-jetski rat, bio naoružan sa dva obalska topa kalibra 150 milimetara i jednom baterijom od četiri merzera kalibra 210 milimetara. Velika tvrđava građena od fino tesanog kamena, djelimično je razorena u Drugom svjetskom ratu, a minirala je njemačka voj-ska kada se povlačila krajem 1944. godine.

- For Radišević je bio pripremljen za ruše-nje, ali u žurbi eskploziv nije aktiviran, pa se jedan savjesni i pedantni njemački ma-jor, vratio i tvrđavu 'uredno' digao u vazduh. U pokušaju da pristigne svoju jedinicu koja se izvlačila sa ovog područja, likvidiran je nedaleko od tvrđave - zapisao je o toj epiz-odi potpukovnik Pavićević.

32


Katarina Kažanegra, zamjenica predsjednika Odbora za turizam i ugostiteljstvo PKCG

Pozitivni turistički trendovi

Možemo biti umjereni optimisti da će 2015. završiti sa određenim plusom, kakav je i trend crnogorskog turizma u prethodnim godinama.

33

Broj 2Februar 2015.

Očekujemo da će 2015. turistička godina imati pozivan predznak, ocjenjuje Katarina Kažanegra, po-

moćnica izvršnog direktora Hotelske grupe “Budvanska rivijera” a.d.

Ona za Glasnik navodi da bi ova privredna grana napravila krupnije iskorake neopho-dno je otvaranje većih hotelskih kapaciteta sa tri plus i četiri zvjezdice jer današnji tu-rista traži standardnu smještajnu jedinicu po relativno korektnoj cijeni i svim sadržaj-ima visoke kategorije.

Glasnik: Kako vidite crnogorski turizam u 2015. godini?

K. Kažanegra: Tekuća godina je definitivno godina izazova za turizam u Crnoj Gori. Još jednom se i prošle turističke godine, a vje-rovatno će i ove, pokazati nepredvidljvost turzma kao grane i uticaj svih spoljnih fak-tora na turistička putovanja.

Prošle godine svi iz hotelske industrije re-agovali su vrlo brzo i koliko toliko umanjili negativne efekte iz predsezone, pa smo na kraju ipak imali relativno dobru godinu za nama.

U ovoj smo takođe, ne čekajući zvanične zahtjeve, u dogovoru sa tour operatoima i partnerima ponudili određene pogodnosti u vidu specijalnih popusta, dodatnih ak-cija i sl. Sada na pragu sajamskih nastu-pa i prije najveće berze u Berlinu imamo određene pozitivne efekte sa svih tržišta, Rusija, Ukrajina, Njemačka, Poljska, Srbija... Berlinska sajamska manifestacija i mo-skovska berza u martu pokazaće trenutno stanje stvari, ali mislim da možemo biti umjereni optimisti da će se i 2015 završiti sa određenim plusom, kakav je i trend cr-nogorskog turizma u prethodnim godina-ma. Ono što većina griješi, po mom mišlje-nju je komparacija sa 2013. godinom, jer je to rekordna godina kada je bezbroj spoljnih faktora, koji dijelom i nisu bili vezani za cr-nogorsku turističku ponudu i posebnu pro-mociju, uticalo da se ostvare fizički i finan-sijski pokazatelji kao u najboljim godinama crnogorskog turizma.

Glasnik: Šta treba učiniti da ova privredna grana napravi krupnije iskorake i ostvari veći rast? S tim u vezi koje je aktivnosti potrebno realizovati u ovoj godini kako bi rezultati u turizmu bili bolji?

K. Kažanegra: Potrebno je otvaranje većih hotelskih kapaciteta, ali 3+ i 4 *. Za pohvalu je otvaranje velikog broja malih hotela vi-soke kategorije u prethodnom periodu ali u konačnom zbiru i dalje ostaje limit u crno-gorskim hotelskim kapacitetima. Današnji turista traži standardnu smještajnu jedi-nicu po relativno korektnoj cijeni i svim sadržajima visoke kategorije. Zadržavanje je kraće i zahtjeva se mogućnost aktiv-nog odmora, odnosno, vidjeti što više u što kraćem periodu. Naravno uvijek imate zah-tjeva za ponudom visoke platežne moći, ali sa postojećim objektima (Splendid), Regent Montenegro i novim (Hilton i Crystal Rivi-jera) crnogorska hotelska industrija može odgovoriti izazovima. Osim toga Crna Gora je avio destinacija, i potrebna je definitivno

veća avio zastupljenost na različitim trži-štima, ali ne samo u periodu jun-septembar već mnogo ranije i kasnije u odnosu na taj period. Tu je potrebna intervencija države i direktno pregovaranje sa kompanijama u čijem su sastavu ili vlasništvu avioni. Trend je, takođe, u posljednje vrijeme puto-vanje vozom ali nažalost Crna Gora nema tu mogućnost da ispoštuje savremene to-kove u organizaciji putovanja.

Glasnik: Kakve efekte bi imala realizacija krupnih investicionih turističkih projekata na ovu oblast privređivanja?

K. Kažanegra: Ono što je sigurno da niko ne bi trebao da postavlja pitanje da li su nam potrebni investitori u turizmu. Otvaranje hotela iz lanca bilo kojeg renomiranog, svjetski priznatog hotelskog brenda može biti samo plus za Državu koja je to omo-gućila. Na ovaj način povećavamo hotelski kapacitet i omogućavamo sve one kom-plementarne funkcije koje prate turističku privredu. Ali ne treba zaboraviti da i mi u Crnoj Gori imamo, nažalost još uvijek malo zbog cjelokupne situacije, domaće investi-tore koji su značajno unaprijedili turističku sliku Crne Gore u prethodnoj deceniji. Ne zaboravimo i privatizaciju bečićkih hotela i sada hotele 4* i 5*, pa i objekte Budvanske rivijere, Ulcinjske rivijere i slično, gdje su ulaganja bila u skladu sa trenutnim finan-sijskim mogućnostima. i tu moramo poz-draviti sve pozitivno što je u prethodnom periodu urađeno. Takođe, sa druge strane, za pohvalu je namjera resornog ministar-stva da se raskine ugovor sa svim onima koji od onog što su proklamovali na papiru prilikom kupovine zemljišta ili objekta nisu ništa realizovali. Dovoljno je vremena Crna Gora izgubila da bi se i u narednoj deceniji time bavila.

Glasnik: Koje će aktivnosti biti u fokusu Odbora za turizam Privredne komore, čiji ste Vi zamjenik predsjednika, naravno u cilju većeg kvaliteta turističke ponude?

K. Kažanegra: Upravo praćenje svih ovih aktivnosti koje sam već pomenula u pre-thodnom tekstu. Odbor za turizam Privre-dne Komore doživljavam kao tijelo koje je uvijek spremno da izađe u susret opravda-nim zahtjevima činioca turističke privrede i da ukaže na sve probleme sa kojima se u redovnom poslovanju srijećemo ili na koje možemo uticati ranije. Namjera svih nas je da uvijek iniciramo i realizujemo aktiv-nosti na jačanju turizma, vodeće privredne grane koja će generisati razvoj privrednog društva i životni standard stanovništva.

34


Članovi odbora vrlo često komuniciraju i van zvaničnih sjednica i preduzimaju od-ređene aktivnosti koje stvaraju pozitivnu turističku sliku.

Glasnik: Kako ocjenjujete zimsku turistič-ku sezonu?

K. Kažanegra: Zahvaljujući dobrim meteo uslovima i visini sniježnog pokrivača na skijalištima, ova sezona biće znatno bolja od prethodne. Ali nažalost, po mom mišlje-nju, i tu kaskamo za savremenim trendo-vima. Suočavamo se svakodnevnim pro-blemima u dostupnosti ski centara sjevera, opremanju skijališta, stanju staza, prevoza do staze i drugačijoj vrsti ponude u odnosu na hotel-ski staza. U svim našim centrima potrebno je ponuditi i mogućnost uživanja u prirodnim ljepotama tokom zime i raz-ličite vrste sportskih aktivnosti sa namje-rom da u sedam dana boravka, gost, recimo ima pet različito organizovanih dana. To smo i pokušali, konkretno u hotelu Lipka ali opet se sve svodi na boravak od samo dva--tri dana i samo ski potrebe. Ali nadamo se da će se već od naredne godine i ovaj trend u zimskim centrima polako mijenjati

Glasnik: Što možete reći o pripremama za ljetnju sezonu? Da li su one blagovremeno i valjano urađene kako bi podigli kvalitet turističkog proizvoda i imali bolje uređeno obalno područje?

K. Kažanegra: Pripreme jesu započete na vrijeme ali je problem u tajmingu realiza-cije predviđenih aktivnosti ili zadataka. Nažalost uslijed nedostatka finansijskih sredstava ili drugih spoljnih faktora često na teritorijama opština čekamo do počet-ka aprila za završetak, ili još gore početak infrastukturnih projekata. Hoteli se na pri-morju, koji su sezonskog karaktera, otvara-ju već 1.aprila, a gradilišta i razrovane ulice su prvo što turista vidi.

Glasnik: Budvanska rivijera je najveće cr-nogorsko turističko preduzeće. Kako ste poslovali u 2014. godini? Koji su prioriteti poslovne politike u 2015?

K. Kažanegra: U sastavu ove hotelske kompanije danas posluje sedam hote-la, od čega je šest u vlasništvu i to Palas i Castellastva u Petrovcu, Turističko naselje Slovenska plaža, hotel Aleksandar, hotel Mogren u Budvi, hotel Piva u Plužinama i u zakupodavnom odnosu hotel Lipka u Ko-lašinu koji će takođe poslovati u sastavu Društva u toku 2015. godine. Istovremeno, u vlasništvu Budvanske rivijere su i hote-li „Sveti Stefan“ i Miločer čiji su kapaciteti

od januara 2007. godine izdati u dugogo-dišnji zakup, i kojima upravlja Aman re-sorts. Sve navedeno čini ovu hotelsku kuću najvećom hotelskom kompanijom u Crnoj Gori jer je u sklopu svih ovih objekata uku-pno 1721 smještajna jedinica sa preko 3.500 ležajeva, preko 4.000 sjedišta u restorani-ma, barovima i ostalim objektima za pru-žanje ugostiteljskih usluga i bezbroj drugih sadržaja koji sve ovo čine jedinstvenim turističkim proizvodom. Upravo se velika pažnja i poklanjala u nekoliko proteklih godina unaprijeđenju tog turističkog pro-izvoda i značajna finansijska sredstva su se opredjeljivala, prvenstveno iz sopstve-nih izvora, za podizanje kvaliteta ponude u svim objektima čime se opet stvarao jedin-stveni hotelski brend Budvanska rivijera. Od objekata niske kategorije adaptacijom enterijera smještaja i modernizacijom svih dodatnih sadržaja, ne narušavajući ni je-dnog trenutka spoljašnje gabarite objekata koji kao takvi postoje od osamdesetih ili čak sedamdestih godina, stvoreni su hoteli koji u potpunosti ispunjavaju standarde vi-soke kategorije.

Osim unaprijeđenju objekata velika pa-žnja se u prethodnom periodu poklanjala i implementaciji međunarodnih hotelskih i ugostiteljskih standarda, tako je hotelska grupa Budvanska rivjera među prvim ho-telskim kompanijama u Crnoj Gori imple-mentirala HACCP standard 2010 godine, čime je garantovana bezbijednost hrane i pića u restoranima, što je dalo preduzeću dodatnu konkurentsku prednost na turi-stičkom tržištu.Prošle godine smo išli i ko-rak dalje pa je u septembru 2014. hotelskoj grupi uručen i serifikat za standard ISO 22000 koji izdvaja „Budvansku rivijeru“ kao jedinu hotelsku kuću u Crnoj Gori i Srbiji koja je uvela ovaj standard. Osim pomenu-tih, u turističkom naselju Slovenska plaža, 2012. godine je prihvaćen EKO label stan-dard, kao međunarodna norma u zaštiti ži-votne sredine, uštedama u potrošnji vode, korišćenju alternativnih izvora energije i slično. Sve to je uticalo da se iz godine u godinu uvećava poslovni rezultat kompa-nije, pa da će čak i na kraju 2014., koju je obilježilo toliko problema u turističkim to-kovima, biti zabilježena dobit veća od one u 2013. godini.

Što se tiče tekuće godine suočavamo se, i mi u „Budvanskoj Rivijeri“, sa svim onim što je već pomenuto kroz prethodna pita-nja, ali nadamo se da će to biti još samo jedan novi izazov kojem ćemo uspješno odoljeti.

We expect that the tourist year of 2015 will bring positive results – these are the words of Katarina

Kazanegra, Assistant to the Executive Ma-nager of the Hotels group “Budva riviera” a.d. She has stated for Glasnik that if this branch of industry wants to make bigger steps forward, it needs to open bigger 3 and 4-star hotel capacities because the tourists nowadays request accommodation units at relatively reasonable prices and including all amenities characteristic for high cate-gories.

Glasnik: How do you see Montenegrin tou-rism in 2015?

K. Kazanegra: The current year is definitely the year of challenges for Montenegrin to-urism. Last year the tourism, as a branch of industry, showed its unpredictability and the influence of all external factors to tou-rist travels. And I think that the same will happen this year, as well. Last year every-one from the hotel industry reacted very fast and partly reduced the negative effects from the pre-season so that we had a rela-tively good year. This year we did not wait for official requests but in the agreement with tour operators and partners we made special offers, such as: special discounts, actions, etc. Currently, just before our appe-

35

Broj 2Februar 2015.

Katarina Kazanegra, Vice-President of the Board for tourism and hospitality at the Chamber

Positive tourist trendsWe can be moderate optimists that 2015 will end up with a certain surplus, as this has been the trend of the Montenegrin tourism in the previous years.

arance at the fairs and the biggest tourist stock exchange in Berlin, we have recorded certain positive effects from all markets: Russia, Ukraine, Germany, Poland, Serbia ... The Berlin fair and the Mos-cow tourist stock exchange in March will tell our current position but I think that we can be moderate optimists that 2015 will also end up with a certain surplus, which was the trend of Montenegrin tourism in the past years, too. In my opinion, most people make mistakes by making comparisons with 2013 because that was the year of record when numerous external factors, partly unrelated to Montenegrin tourism offer and special promotion, affected the creation of physical and financial indicators similar to those from the best years of Montenegrin tourism.

Glasnik: What should be done to boost this branch of economy and achieve higher growth? Furthermore, which activities should be realized in this year to improve the results in tourism?

K. Kazanegra: There is a need for the opening of bigger hotel capa-cities, 3+ and 4 star hotels. I must praise the opening of a number of small, high-category hotels in the past period but if we take into account overall results, Montenegrin hotel capacities are still limi-ted. The tourists nowadays request accommodation units at rela-tively reasonable prices and including all amenities characteristic for high categories. They tend to stay shorter, i.e. to visit more pla-ces during a shorter stay. Of course, there are always requests for

36


highest quality offers from those with a high purchasing power but with the existing facilities, Splendid and Regent Montenegro, and the new ones, Hilton and Crystal Riviera, the Montenegrin ho-tel industry can respond to the challenges. Besides, Montenegro is an air destination and it definitely needs higher presence of its air company at different markets but not only in the period June – September but also in the pre and post season. This requires the intervention by the state and direct negotiations with the air companies. The latest trends also include the travel by train but Montenegro, unfortunately, does not have the capacity to meet the current trends in the organization of travels.

Glasnik: What effects would the realization of big investment tou-rist projects make on this area of economic activity?

K. Kazanegra: One thing is certain – no one should ask questions if we need investors in tourism. Opening any hotel from any of the renowned hotel chains can only bring positive effects for the State which has enabled it. This way we will increase hotel capa-cities and enable all those complementary functions pertaining to tourism. But we should not forget that we in Montenegro have do-mestic investors, too, who have significantly improved the picture of Montenegro in the past decade although, unfortunately, there are not many of them due to the general situation. Let’s not forget the privatization of the hotels in Becici which have become 4 and 5-star hotels, as well as the facilities at Budva riviera, Ulcinj riviera and other, where the investments were based on the current finan-cial situation. Here we must appreciate all those positive actions that were done in the past period. On the other hand, we should also appreciate the relevant ministry’s decision to terminate the agreement with all those parties which have not realized anything of what was agreed by the sales of real estate agreement. Monte-negro has already lost enough time and it should not deal with these issues in the next decade.

Glasnik: Which activities will be in the focus of the Board for Touri-sm at the Chamber of Economy, where you are the Vice-President? What will you do to improve the tourism offer?

K. Kazanegra: We will monitor all these activities I have already mentioned. In my opinion, the Board for Tourism is a body which is always ready to meet the justified requests of the tourist agents and point at all problems we encounter in our regular operations or with which we may deal earlier. Our intention is to always initi-ate and realize the activities aimed at strengthening tourism, a le-ading branch of economy which will generate the development of enterprises and life standard. The members of the board very often communicate outside the official sessions and take up certain ac-tions which contribute to the creation of a positive tourist image.

Glasnik: What is your opinion of the winter tourist season?

K. Kazanegra: Thanks to good weather and ski conditions, this se-ason will be much better than the previous. However, in my opini-on, we are behind the modern trends in this aspect, too. On a daily basis, we face the problems of the availability of ski centers in the north of the country, the conditions of the ski resort, tracks, tran-sport and different type of offers in comparison to the hotel – ski track. We should be able to offer sightseeing and different types of sport activities so that our tourists can have five completely dif-ferently organized days during their seven-day stay at our hotels. We have already tried to organize this at hotel Lipka but it has all been sized down to the two or three-day stay mainly for skiing

purposes. But we hope that as of the next year, this trend at winter centers will start to change.

Glasnik: What can you say about the preparations for the summer season? Have they been done timely and thoroughly in order to raise the quality of tourism product and result in a better prepared coastal area?

K. Kazanegra: The preparations started on time but there is a pro-blem of the timing in the realization of the planned activities or tasks. Unfortunately, due to the lack of finances or other external factors at the municipal territories, we often wait until the begin-ning of April for the completion or, what is worse, start of the in-frastructure projects. The seasonal hotels at the coast often open on 01 April and the construction sites and destroyed streets are the first thing the tourists see on their arrival.

Glasnik: Budva riviera is the biggest tourist enterprise. What were your business results in 2014? What are the priorities of your busi-ness policy for 2015?

K. Kazanegra: This hotel company operates through seven hotels, six of which are in the company’s ownership: Palas and Castella-stva in Petrovac, tourist resort Slovenska plaza, hotel Aleksandar, hotel Mogren in Budva and hotel Piva in Pluzine, while they lease hotel Lipka in Kolasin. The hotels Sveti Stefan and Milocer are also in the ownership of Budva riviera which has rented them since January 2007 and which have been operated by Aman Resorts. All the above makes this company the biggest hotel company in Mon-tenegro because its total accommodation capacities are 1,721 units with 3,500 beds, over 4,000 seats at restaurants, bars and other hospitality facilities and many other amenities which make this place a unique tourism product. In addition, in the recent years the company has worked a lot on the improvement of this touri-sm product and allocated substantial financial means, primarily from their own funds, to raise the quality of the offer at each of the Budva riviera facilities and thus create a unique hotel brand. They have redecorated the interior of the old hotels and moderni-zed all additional amenities, without any changes to their external dimensions which have existed as such since the seventies or the eighties, and thus turned the low-category into the high category hotels. Apart from the improvement of the facilities, in the past pe-riod the company paid a lot of attention to the implementation of international hotel and hospitality standards. Therefore, the hotel group Budva riviera was among the first hotel companies in Mon-tenegro which implemented the HACCP standard in 2010, which guarantees safety of food and beverages at the restaurants and with it an additional competitive advantage at the tourist market. Last year we went a step forward and in September 2014 this hotel group received the certificate for the standard ISO 22000, which has singled out Budva riviera as the only hotel brand in Monte-negro and Serbia which has introduced this standard. In addition, the tourist resort Slovenska plaza introduced EKO Label standard, as an international standard related to: environmental protection, savings in water consumption, use of alternative sources of ener-gy, etc. All this has reflected on the company’s improved business results to the extent that even at the end of 2014, which was mar-ked by numerous problems in the tourism sector, the profit will be higher compared to the one in 2013.

Speaking of the current year, we at the Budva riviera also face all that I have previously mentioned but we hope that this will be one more challenge which we will resolve successfully.

37

Broj 2Februar 2015.

Posebno interesovanje za hotele Park, Šumadija i Beograd u Budvi i Bečićima.

Ambasador Srbije, Zoran Bingulac

Investitori zainteresovani za naše hotele u Crnoj Gori

Investitori su zainteresovani za ulaganja u objekte čiji su vlasnici ili suvlasnici iz Srbije, naročito u hotelske kapacitete na

atraktivnim lokacijama na crnogorskom primorju, saopštio je srpski ambasador u Crnoj Gori Zoran Bingulac za beogradski list Danas.

Prema njegovim riječima, investitori su posebno zainteresovani za hotele Park, Šu-madija i Beograd u Budvi i Bečićima.

- Posebno interesovanje vlada za ulaganja u hotelske kapacitete na atraktivnim lo-kacijama na primorju, koji su u vlasništvu ili suvlasništvu srbijanskih državnih in-stitucija i privatnih preduzeća. Neki od tih objekata, poput EPS tursa, su u procesu su privatizacije u Srbiji - kazao je Bingulac za Danas.

On je dodao da su pojedina preduzeća, po-put Instituta “Simo Milošević”, u kojima manjinski udio u vlasništvu ima Srbija, predmet privatizacije u Crnoj Gori.

Bingulac je naveo da su za ta ulaganja za-interesovani i investitori iz trećih zemalja, zbog čega se u narednom periodu može očekivati početak gradnje novih hotela, re-konstrukcija postojećih objekata ili njihova prodaja, saglasno interesima poslovnih su-bjekata iz Srbije.

On je podsjetio da srpske investicije u Cr-noj Gori premašuju 300 miliona eura, kao i da su najveći investitori M:tel, Delta i Trade Unique.

Bingulac smatra da su dobri bilateralni od-nosi dvije države doprinijeli promjeni tren-da pada i stagnacije u spoljnoj trgovini.

On je naveo da je Srbija tradicionalno jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih par-tnera Crne Gore, koja trećinu ukupne raz-mjene i uvoza realizuje sa Srbijom.

- Kad je riječ o strukturi uvoza, dominan-tno mjesto zauzimaju prehrambeno-pol-joprivredni proizvodi i pića srpskih proi-

On je kazao da je u Crnoj Gori registrova-no više od 1,5 hiljada kompanija i firmi čiji su osnivači preduzeća i građani Srbije, što je još jedan od argumenata koji ukazuju na ekonomsku povezanost dvije države. Privredna saradnja dvije zemlje se, uz po-dršku Ambasade u Podgorici i privrednih komora, realizuje i preko Srpsko-crnogor-skog poslovnog kluba, koji okuplja više od 100 preduzeća.

- U narednom periodu mogu se očekivati poslovne odluke javnih i privatnih predu-zeća iz Srbije, koje se odnose na njihove hotele na crnogorskom primorju - rekao je Bingulac.

Podsjetio je da su obje države učinile sve kako bi se stvorile pretpostavke za uspo-stavljanje direktnog platnog prometa iz-među Srbije i Crne Gore, kao i da su sada na potezu poslovne banke.

On smatra da je uspostavljanje direktnog platnog prometa veoma važno i zbog toga što se sada za bankarske usluge nepotreb-no izdvajaju značajna sredstva, koja se sli-vaju prije svega u kase stranih banaka.

- Procjenjuje se da banke, na ime provizija, godišnje zarade oko deset miliona eura - rekao je Bingulac.

zvođača. Posebno ohrabruju procjene da se očekuje nastavak trenda rasta spoljnotrgo-vinske razmjene - saopštio je Bingulac.

On je dodao da građani Srbije dominantno učestvuju u turističkoj potrošnji u Crnoj Gori, s obzirom na to da čine 33 odsto uku-pnog broja turista koji je posjete i da je više od 30 hiljada vikendica u vlasništvu srp-skih državljana.

- Zajednička je ocjena da na međunaro-dnom turističkom tržištu treba promovisa-ti objedinjenu i komplementarnu turističku ponudu, odnosno banjski, planinski, vjerski i primorski turizam. U tom smislu festival EXIT, koji se od prošle godine održava i u Budvi, predstavlja pozitivan primjer”, na-veo je Bingulac.

38


Regionvijesti

Klas izvozi u Japan, SAD, EU

Prehrambena industrija Klas iz Sarajeva izvezla je 20 tona malina na zahtjevno tr-žište Japana. Izvoz u Japan realizuje se u saradnji sa kompanijom Crop's.

Prilikom odabira malina za to tržište po-sebna pozornost posvećena je kakvoći ma-lina, kao i kontroli pesticida. U oba slučaja Klasove maline su se pokazale najboljima. Klas je prošle godine otkupio 665 tona malina, te ostalog jagodičastog i šumskog voća od domaćih proizvođača, a sve koli-čine plasirane su u izvoz. Klas je ispunio visoke standarde kvaliteta, pa je na primjer u Tursku izvezeno 50 tona malina i 10 tona šumskih borovnica.

Klas isporučuje pasterizovano lisnato tije-sto u zemlje regije, Evropske unije i u SAD.

U januaru su izvezli više od 28 tona lisna-tog tijesta i tako ostvarila najbolji rezultat od 1995. godine, kada je Klas počeo sa in-dustrijskom proizvodnjom ovog nezaobila-znog sastojka bosanske kuhinje, saopšeno je iz Klasa. Najveći izvoz jufke ostvaren je na tržištima Švajcarske, Austrije i Njemač-ke.

“Lisnato tijesto je među našim najprodava-nijim proizvodima stranim tržištima. Klas isporučuje pasterizirano lisnato tijesto u zemlje regije, EU i SAD. Prošlog mjeseca izvezli smo skoro 60.000 komada jufki. Imamo posebnu tehnologiju i znanje koji su nam omogućili najviše kriterijume kva-liteta i sigurnosti hrane, pa je Klasova jufka ušla u mnoge svjetske trgovačke mreže i dostupna je u trgovačkim lancima poput njemačkog Reala, austrijskih Bille i Merku-ra, švajcarskog Otto’sa, zatim na amazon.com, globalimportexp.com, parthenonfo-ods.com, balkanbuy.com.”, kazao je tim po-vodom menadžer izvoza u Klasu Muamer Valjevčić.

Vrijednost izvoza Klasa u januaru je izno-sila preko 800.000 KM, tri puta više nego u istom mjesecu lani.

Koncesiju za istraživanje Ilovice, za sada, ima samo jedna američka firma - Euromax resources koja takva istraživanja radi i u Srbiji i Bugarskoj. Nedavno je, kroz direk-tnu privatnu prodaju, zarad investicionih ciljeva, Evropska banka za obnovu i razvoj preuzela 19,99 odsto Euromaxa.

U Makedoniji trenuto postoji samo jedan rudnik bakra i zlata - Bučim, koji je pred ga-šenjem, jer se procjenjuje da ima rezerve za svega još par godina eksploatacije.

Bakar i zlato, koji se iskopavaju u Makedo-niji, obično idu na rafinaciju u Bugarsku, jer u Makedoniji ne postoji metalurški kom-binat koji bi rafinisao te metale, čime bi se povećala njihova izvozna vrijednost.

Nafta pronađena u Posavini

Naftna industrija Srbije pronašla je naftu u Posavini u Republici Srpskoj, izjavio je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

To je za Republiku Srpsku itekako važna i dobra vijest, poručio je Đokić i precizirao da je nafta nađena u naselju Obudovac u Posavini.

- To za nas nisu male količine, ali za NIS kao kompaniju, te količine još nijesu do-voljne da bi mogli početi eksploataciju naf-te - kazao je Đokić i dodao da su zato po-trebna dodatna istraživanja, da se utvrdi da li je moguće povećati količinu nafte koja bi se mogla crpjeti sa te bušotine.

- Istražne radove treba nastaviti da bi bu-duća eksploatacija nafte bila ekonomski opravdana i rentabilana - kazao je Đokić.

Bušotina u Obudovcu je aktivna, na njoj se i sada radi i istražuje, istakao je ministar, ali nije mogao precizira kada bi mogla početi

Lidl u Srbiji

Trgovinski lanac Lidl otvoriće tokom 2015. godine prodavnice u Srbiji. Ova kompanija poznata je po niskim cijenama proizvoda koje nudi.

Ministar trgovine, turizma i telekomu-nikacija Rasim Ljajić kazao je njemački trgovinski lanac ima poslovnu praksu da trgovinske objekte otvara tek kada otkupi minimum 15 lokacija.

- Do sada su kupili 12 nespornih lokacija, čekali su Zakon o konverziji i imaju prego-vore u pet lokalnih samouprava o kupovini zemljišta. Očekujem da će do kraja godine imati tih 15 lokacija - rekao je Ljajić.

Ministar smatra da je sa dolaskom Lidla realno očekivati dramatičan pad cijena, jer su proizvodi u prodavnicama tog trgovin-skog lanca jeftiniji i do 30 odsto.

Nalazišta zlata i bakra u Makedoniji

Geološki zavod Makedonije završio je re-viziju studijskog geološkog ispitivanja u opštini Bosilovo gde treba da se otvori novi rudnik bakra i zlata i potvrdio ranije procje-ne o rezervama tih ruda.

Revizijom, sprovedenom na osnovu zakon-ske obaveze, takođe je utvrđeno da na tom nalazištu ima 237 miliona tona resursa i rezervi od 225 miliona tona rude od čega, prema procjenama, može da se dobije oko 70 tona zlata i 410 hiljada tona bakra.

Od tog iznosa, istraživanje predviđa is-koristljivost 86,5 odsto za zlato i 84 odsto za bakar, a dužina eksploatacije nalazišta predviđena je na 23 godine.

Završetkom te revizije okončana je faza detaljnih geoloških istraživanja i time su stvoreni zakonom propisani uslovi za na-stavak procesa otvaranja novog rudnika, prenosi makedonski portal »Ekonomski«.

Prema planovima, rudnik bakra i zlata u Ilovici trebalo bi da počne da radi 2017. go-dini. Ukupna investicija za razvoj i izgra-dnju rudnika biće oko 500 miliona dolara, a planirano je da se zaposli oko 400 ljudi.

39

Broj 2Februar 2015.

eksploatacija nafte u Republici Srpskoj, dok se ne obave dodatna istraživanja.

Prema njegovim riječima, uzet je uzorak od 5.000 tona i ta količina je sada na analizi, a prvi rezultati govore da je ta nafta dobrog kvaliteta i da se može koristiti u daljem procesu proizvodnje.

Imlek, Knjaz Miloš i Bambi promijenili vlasnika

Investicioni fond Mid Europa Partners pre-uzeće Danube Foods grupu, u čijem vla-sništvu su srpski Imlek, Mlekara Subotica, Bambi i Knjaz Miloš.

- Danube Foods grupa je posljednjih godi-na pokušavala pronaći najboljeg partnera za investiranje u četiri kompanije u Srbiji, kao i tri kompanije u Crnoj Gori, Makedoniji i Republici Srpskoj, za šta su najviše inte-resa pokazali veliki investicioni fondovi, a najbolju ponudu dao je Mid Europa - kazala je direktorica Grupe Svetlana Glumac za srpsku agenciju Beta.

Prema njenim riječima, Srbija je u Mid Eu-ropi dobila odličnog investitora, koji uka-zuje na to da zemlja ide u pravom smjeru. Glumac je kazala da će odluka o eventual-nom ponovnom ulaganju na tržište Srbije, novca koji je dobijen od ove transakcije, zavisiti o strateškim odlukama vlasnika Danube Foods grupe.

Zaključivanje transakcije očekuje se u pr-vom polugođu ove godine, nakon ispunja-vanja svih uslova kupoprodajnog ugovora. Sastavni dio transakcije u kojoj je bivši vlasnik kabelskog operatera SBB dogovorio preuzimanje Danube Foods Group i Clates

Holdinga, su i mljekare u vlasništvu Imle-ka u Makedoniji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori. S više od 400 miliona eura prihoda ostvarenih prošle godine, Danube foods grupa srpski je i regionalni predvodnik na tržištima mlijeka i mliječnih proizvoda, konditorskih artikala, kao i mineralne vode i energetskih pića.

Grupa svoje proizvode izvozi i na tržišta zapadne Europe. Mid Europa Partners je investicioni fond fokusiran na srednju Europu i Tursku, sa sjedištem u Londonu i predstavništvima u Budimpešti, Istanbulu i Varšavi. Od osnivanja 1999. godine Mid Europa partners je upravljao kapitalom od 4,2 milijarde eura. Fond je poznat u Srbiji i regiji po stvaranju vodećeg kabelskog i in-ternetskog operatera, SBB-Telemah grupe, koju je prodao američkom investicionom fondu Kohlberg Kravis Roberts (KKR).

Srbija i Albanija grade autoput Niš--Tirana

Premijeri Srbije i Albanije predstaviće Evropskoj komisiji u maju zajedničke pro-jekte izgradnje pruge i autoputa koji će po-vezivati dvije zemlje.

Kako se navodi, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihaj-lović kazala je da je infrastrukturni razvoj uslov privrednog razvoja i stabilnosti Zapa-dnog Balkana.

- Imali smo okvirne dogovore oko infra-strukturnih projekata koji se tiču autoputa Niš-Priština-Tirana sa izlaskom na luku, kao i rekonstrukcije pruge Beograd – Bar, ali sa jednim krakom ka Albaniji i lukama - kazala je resorna ministarka Zorana Mihaj-lović, dodavši da će u razgovore biti uklju-čeni i predstavnici Crne Gore i Prištine.

Ona je istakla da projekti za izgradnju au-toputa i pruge koštaju skoro dvije milijarde eura, i da će se, pošto je to veliki iznos, dvije zemlje fokusirati na prioritete.

Biće razmotreno kako će se finansirati ti projekti s obzirom na to da Srbija i Albanija nemaju dovoljno novca i ne mogu više da

se zadužuju, dok Srbija ima strateška par-tnerstva sa pojedinim zemljama i da bi i tako mogla da obezbijedi novac.

- Taj autoput nije alternativa Koridoru 11 (autoputu od Beograda do Crne Gore), on je za nas jako važan zato što ćemo ga vezati na takozvani ‘Plavi koridor’ – Jadransko--jonski autoput koji prolazi kroz Albaniju - naglasila je Mihajlović.

Srbija planira i rekonstrukciju pruge Beo-grad – Bar sredstvima ruskog kredita, pa za trasu priključka sa Albanijom postoji neko-liko varijanti, a glavna je preko Podgorice.

Swarovski iz Kine i Češke prelazi u Srbiju

Austrijski koncern Swarovski zatvara svoje proizvodne pogone u Kini i Češkoj i proi-zvodnju će koncentrirati na Austriju i Srbi-ju, saoštila je ta kompanija.

U kineskom Yingshangu, odlukom Swaro-vskog, bit će zatvoreno 200 radnih mjesta, a u Češkoj 75.

- Nakon sveobuhvatne promjene među-narodne strategije proizvodnje, narednih mjeseci proizvodnja će biti koncentrirana na sjedište u Wattensu (Austrija) i novi po-gon u Srbiji. Pogoni u Kini i Češkoj će biti zatvoreni, a bit će posebno snažno investi-rano u postrojenje u Wattensu - najavljuje Swarovski u saopštenju, prenosi Tanjug.

Proteklih mjeseci su analizirani proizvodni pogoni u inostranstvu, pri čemu Swarovski ističe, da uvjeti konkurentnosti u Kini ote-žavaju koncernu proizvodnju pod vlastitim visokim poslovnim etičkim i kvalitativnim standardima.

Nakon sveobuhvatne promjene međunaro-dne strategije proizvodnje, narednih mje-seci proizvodnja će biti koncentrisana na sjedište u Vatensu (Austrija) i novi pogon u Srbiji. Zbog toga se kompanija odlučila na zatvaranje pogona u Kini, o čemu su infor-misani zaposleni. U Češkoj, kako se navodi u saopštenju, tokom godine će uslijediti po-vlačenje.

40


Rafinerija u Sisku je posljednjih godina prerađivala samo domaću naftu, koje godišnje ima oko 600.000 tona.

Mađarska naftna kompanija MOL, koja je većinski vlasnik „Ine”, razmatra da hrvatsku naftu prerađuju rafinerije u Mađarskoj, Bosni i Hercegovini ili Srbiji.

Rafinerija u Sisku nije zaustavljena samo privremeno, dok ne bude sakupljena nafta potrebna za normalan nastavak rada, kako su to pokušali iz INA da uvjere gnjevne radnike i hrvatsku javnost.

Upravo suprotno, dok sisačka postrojenja stoje, u INA u strogoj taj-nosti analiziraju i pripremaju odvoženje domaće nafte na inostra-ne adrese, piše Jutarnji list.

List je imao uvid u dokumenat INA u kojem se razmatra mogući način umrežavanja hrvatskih naftnih polja sa rafinerijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Mađarskoj.

Kao što je poznato, Rafinerija u Sisku je posljednjih godina pre-rađivala samo domaću naftu, koje godišnje ima oko 600.000 tona. Kako su raspoložive količine sirovine osjetno manje od kapacite-ta Rafinerije, postrojenja su radila na mahove, u tzv. Swing modu, što znači da se prerada pokreće kad se u Sisku sakupi 200.000 - 300.000 tona nafte, a potom privremeno gasi do nove runde. Upr-kos takvom radu, Rafinerija je poslovala pozitivno.

Iako je otpor bio veliki, postrojenja su ipak zaustavljena 14. januara, navodno, privremeno, tvrdilo se kao i više puta dosad. Na oprez, međutim, upućuje činjenica da INA u ovogodišnjem planu nije na-vela preradu u Sisku. Isto tako nije planirala ni kune za investicije niti za održavanje Rafinerije.

Energetski stručnjaci smatraju da se to može tumačiti samo na jedan način: Rafinerija se praktično zatvara, a da formalna odluka o tome, zbog odnosa snaga, neće ni biti donesena. Dobro upućeni izvori tvrde da je INA već potkraj prošle godine hrvatsku naftu po-nudila Rafineriji u Bosanskom Brodu. U međuvremenu je taj plan odvoženja hrvatske nafte u rafinerije van Hrvatske pomno raz-rađen, prenosi B92.

U analizi, prema pisanju lista, kao moguće destinacije navedene su rafinerije u Rijeci, Bosanskom Brodu, Pančevu, kao i MOL-ova rafinerija Sashalombata u Mađarskoj. Rijeka nije prihvatljiva, jer nema instalacije za prihvat nafte auto-cisternama, dok rafinerije u Srbiji i Mađarskoj raspolažu potrebnim instalacijama i naftu od-mah mogu početi da primaju, prenose nezavisne.

O svemu tome hrvatska strana uopšte nije obaviještena, piše „Ju-tarnji list”.

Ministar privrede Ivan Vrdoljak, kao pregovarač Vladinog tima za pregovore s MOL-om, tražio je nedavno od INA odgovore na niz nejasnoća u vezi sa sudbinom Rafinerije u Sisku. Izmešu ostalog, tražio je objašnjenje u vezi s navodnim planovima da se hrvatska nafta ubuduće konvojima auto-cisterni, otprilike 70 cistijerni svaki dan, dostavlja u Mađarsku, Srbiju ili BiH. Ujedno je upozorio da su takve ideje o prodaji domaće nafte drugim zemljama za hrvatsku vladu neprihvatljive, jer „na taj način INA svoje poslovne procese prepušta drugim kompanijama u okruženju”.

41

Broj 2Februar 2015.

INA

Hrvatsku naftu da prerađuje Mađarska,

BiH ili Srbija?

42


Prije uvođenja energije iz obnovljivih izvora potrebno je sprovesti energetsku efikasnost u zgradama i industriji.

Myriam Dobrota, REECO grupa

Zapadni Balkan ima ogroman potencijal u obnovljivoj energiji

Zapadni Balkan ima ogroman poten-cijal u obnovljivoj energiji i ener-getskoj efikasnosti, smatra Myriam

Dobrota, projekt menadžer u REECO grupi iz Njemačke, koja se bavi organizovanjem sajmova i konferencija o energiji iz obno-vljivih izvora širom svijeta.

Ona je u intervjuu Glasniku kazala da RE-ECO grupa planira za ljeto 2015. godine RE-NEXPO sajam u Tivtu, na kojem će investi-torima biti predstavljeni dostupni projekti vezani za energetsku efikasnost i obnovlji-ve izvore energije, što će biti prvi događaj tog tipa u našoj zemlji.

Glasnik: U čemu je, po Vašem mišljenju, značaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i energetske efikasnosti za Crnu Goru?

M. Dobrota: Značaj obnovljive energije nije važno pitanje samo za Crnu Goru već i na globalnom nivou. Zaštita životne sredine je od vitalnog značaja za budućnost. Mapa puta 2020. i čak 2030. kaže da svaka zemlja treba da bude svjesna domaćeg zadatka ko-jeg treba da uradi da bi mogla da postigne smanjenje emisije CO2. Obnovljiva energija u tome igra izuzetno važnu ulogu. Stoga, moramo biti svjesni da prije uvođenja ob-novljive energije mora biti uspostavljena i implementirana osnova, a to je energetska efikasnost zgrada, u industriji, itd.

Glasnik: Smatrate li da region zapadnog Balkana ima potencijale da privuče strane

investicije u proizvodnju energije iz obno-vljivih izvora? U kojoj mjeri je poželjno da region potencijale predstavi objedinjeno?

M. Dobrota: Zapadni Balkan ima ogroman potencijal u obnovljivoj energiji i energet-skoj efikasnosti. Ako pogledamo u prošlost i sadašnjost, možemo vidjeti da su se na Zapadnom Balkanu mnoge stvari vezane za proizvodnju energije promijenile, ali i da ima još mnogo toga da se uradi. Najveći dio proizvodnje energije još dolazi iz drugih iz-vora umjesto iz: vode, sunca, drveta, poljo-privrede i vjetra, koji su dostupni u cijelom regionu.

Glasnik: Koliko je, po Vašem mišljenju, Crna Gora, zbog svoje veličine, interesantna in-vestitorima u ovu oblast i šta je potrebno da uradi da bi privukla ovakva ulaganja? Da li je potrebno da unapredi infrastrukturu, za-konodavstvo i slično?

M. Dobrota: Crna Gora je odlična zemlja za investicije. Obezbijeđena je i veoma dobro organizovana investiciona infrastruktura, koja je osnova za uspješne odnose sa ula-gačima. Ono što treba obezbijediti je isto za čitav Zapadni Balkan: transparentni okvir i zakonodavstvo sa kapacitetima koji su od suštinskog značaja za investicije.

Glasnik: Predstavite organizaciju REECO čiji ste direktor za Srbiju i oblast njenog djelovanja. Šta je misija REECO u regionu?

M. Dobrota: Njemačka REECO grupa, koja

je u Evropi aktivna od 1997, sa kancela-rijama u Njemačkoj, Austriji, Rumuniji, Poljskoj i Srbiji, godišnje obezbjeđuje do 12 energetskih platformi za eksperte iz Evro-pe pod imenom: RENEXPO, CEB i ENREG. Svaki pojedinačni sajam energije, konefe-rencija i forum predstavljaju mogućnosti u svakoj zemlji ponaosob, a zasnovani su na okviru i zakonodavstvu, spremnosti i in-frastrukturama dostupnim za strane inve-sticije, sprovođenju energetskih projekata, zajedničkom ulaganju i partnerstvu. Svaki sajam, konferencija ili specijalizovani do-gađaj REECO grupe ima odličnu promociju i pomoć od strane lokalne vlade. To se vidi kroz pokrovitelje koje imamo za svaki do-gađaj, kao i kroz učešće političara što poka-zuje međunarodnoj industriji koliki interes zemlje imaju da sve ovo postignu. Kancela-rija u Srbiji pokriva: Srbiju, Crnu Goru, Bo-snu i Hercegovinu, Makedoniju, Hrvatsku i Albaniju.

Glasnik: Za ljeto 2015. godine planirate or-ganizaciju RENEXPO sajma u Tivtu. Pri-bližite nam o kakvom događaju je riječ i objasnite njegov značaj za Crnu Goru. Koje teme će biti u fokusu RENEXPO sajma? Da li će to biti prilika da se uspostave poslovne veze sa investitorima iz inostranstva i da li već možete da najavite zvučna imena iz ove oblasti?

M. Dobrota: Naš plan je da organizujemo taj premijerni događaj u junu 2015. u Tivtu. Po-što je to prvi događaj planirano je da bude

43

Broj 2Februar 2015.

Prior to the introduction of the energy from renewable sources, it is necessary to achieve energy efficiency in buildings and industry.

samo za investitore. Na svim događajima RENEXPO-a imamo tzv. Salon za poslovne investicije. U ovom salonu predstavljaju se SVI dostupni projekti obnovljive i ener-getske efikasnosti od strane industrije, opština, institucija i komora. Trenutno o ovome razgovaramo sa crnogorskim zva-ničnicima jer ovaj događaj mora imati njihovu punu podršku. Za te investitore potrebno je obezbijediti više sastanaka nego projekata. Moramo biti sigurni da će na tim sastancima učestvovati predstavni-ci iz Ministarstva energetike, energetskog sistema, finansijskih institucija (lokalnih i međunarodnih), kao i osobe koje rade na projektima. Nadalje, za naredne godine jasno smo definisali kapacitete, da bi naš pristup prema međunardnoj industriji i investitorima imao smisla. To je slučaj u svim zemljama u kojima RENEXPO orga-nizuje neki događaj – uvijek se dobro pri-premimo. Nakon nekoliko sastanaka sa resornim ministarstvom u Crnoj Gori, kao i sa predstavnicima industrije, uvjereni smo da Crna Gora ima sve što je potrebno za sprovođenje uspješnih investicija u ovoj oblasti ali, kao što sam već rekla, prvo treba obezbijediti osnovu.

Myriam Dobrota, REECO Group

The Western Balkans has a great

renewable energy potential

44


According to Myriam Dobrota, a Project Manager at the REECO Group from Germany, which is engaged in the or-ganization of fairs and conferences on renewable energy

around the world, the Western Balkan region has a huge potential in renewable energy and energy efficiency.

In her interview for Glasnik she has said that REECO Group plans the organization of the RENEXPO fair in Tivat in the summer of 2015, where the investors will be presented with the available pro-jects on energy efficiency and renewable sources of energy, which will be the first event of this type in our country.

Glasnik: What is the significance of the electricity production from renewable resources and energy efficiency for Montenegro, which wants to construct a new block of thermo energy power plant and make better use of its hydro potential and thus become an expor-ter of electricity?

M. Dobrota: The significance of renewable energy is not only for Montenegro an important issue, but to be looked at globally. Envi-ronmental protection is a vital point for the future. The road-map 2020 and even 2030: every country should be aware which home-work needs to be done to be able to achieve the reduction in CO2. Renewable energy plays a tremendous role. Hence we have to be aware, that before installing renewable energy the basis have to be provided and implemented, and that is Energy Efficiency in buil-dings, industry etc.

Glasnik: Do you think that the Western Balkans region has poten-tial to attract foreign investments in the production of electricity from renewable resources? To what extent is it desirable that the region presents its capacities a unified offer?

M. Dobrota: The Western Balkans have huge potential in renewa-bles and energy efficiency. Looking at the past and present you can see that in the Western Balkans many things concerning energy production have changed, but there is so much more to do. The major energy production is still coming from other resources instead of water, sun, wood, agriculture and wind, keeping in mind that sun, water and wind are available in the entire region.

Glasnik: Given the size of Montenegro, how much can it be intere-sting to investors in this field and what should it do to attract these investments? Does it need to improve infrastructure, legislation, etc.? Which concrete projects could our country candidate for fo-reign investments?

M. Dobrota: Montenegro is an excellent country for investments. A very well organized investors infrastructure is provided, which is the base for successful investors relation. What needs to be pro-vided is like in the entire Western Balkans: transparent framework and legislation with capacities that are essential for investments.

Glasnik: We kindly ask you to present the organization REECO, of which you are the manager, and the area of its activities. What is REECO mission in the region?

M. Dobrota: The German REECO Group, that operates since 1997 in Europe, with offices in Germany, Austria, Romania, Poland and Serbia, provides annually up to 12 energy platforms for experts in Europe called RENEXPO, CEB, and ENREG. Each individual energy trade fair, conference and forum represents the opportunities in each individual country, based on the framework and legislation, readiness and infrastructure that is available for foreign invest-ments, energy implementations, joint ventures and partnerships.

Every trade fair, conference or specialized event of the REECO® Group is highly promoted and assisted by each local government. We show this by the patrons we have for each event and the politi-cal involvement, that shows the international industry how much interest the countries have to achieve it. The office in Serbia is lo-oking after Serbia, Montenegro, Bosnia and Herzegovina, Macedo-nia, Croatia and Albania.

Glasnik: You plan the organization of RENEXPO fair in Tivat for the summer 2015. Could you give us more information about the event and its significance for Montenegro? Which topics will be in focus of the RENEXPO fair? Will it be an opportunity to establish business relations with the investors from abroad and could you announce renowned persons from this area?

M. Dobrota: Our plan is to install our first event in 2015 in Tivat. It is planned, as a very first event, to be a pure investors event. On all RENEXPOs we have a so called Investors Business Lounge. In this lounge ALL available renewable and energy efficiency projects are presented by local industry, municipalities, institutions and cham-bers. We are presently discussing those facts with Montenegrin

officials, since this event must have their full support. For those investors meetings much more than projects need to be provided. We must be sure that during those meetings representatives from the energy ministry, grid, financial institutions (local and interna-tional) as well as local project developers are guaranteed. Further the available capacities for the following years are clearly defined, so that our approach towards the international industry and inve-stors make sense. This is always in every country where we install a RENEXPO event the biggest preparation and homework upfront. We are convinced after meeting with the ministry in Montenegro and several meetings with the industry, that Montenegro has all what is needed for successful investment implementation, but the basis as mentioned, must be provided first. Belgrade's event is the biggest in region where, of course, MNE companies are more than welcome to present their activities, products and services, and in-form themselves more about the concept upfront the RENEXPO in Montenegro.

45

Broj 2Februar 2015.

Prioritet regiona ostaje borba protiv ekonomske krize, prvenstveno kroz fiskalnu konsolidaciju, podsticanje unaprijeđenja investicionog ambijenta, regionalna saradnja, smanjivanje biznis barijera i evropske integracije.

Sastanak Vlade i Savjeta za regionalnu saradnju

Dosta posla do izlaska iz druge recesije

Indikatori napretka u regionu zapadnog Balkana postoje, ali je neophodno da sve zemlje urade još mnogo toga kako bi se izašlo iz druge recesije, poručila je profesor na Ekonomskom

fakultetu u Podgorici Gordana Đurović na sastanku predstavnika Vlade i Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) na kojem je razma-tran ostvareni napredak u realizaciji strategije Jugoistočna Evropa (JIE) 2020.

Sastanak su organizovali RCC, Ministarstvo ekonomije i Organiza-cija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Đurović je istakla da prioritet regiona ostaje borba protiv ekonomske krize, prvenstveno kroz fiskalnu konsolidaciju, podsticanje unaprijeđenja investicio-nog ambijenta, reginalna saradnja, smanjivanje biznis barijera i evropske integracije.

Ona je navela da su članice Evropske unije obećale snažniju podr-šku zemljama regiona, koja uključuje više kredita i investicionih linija, što bi trebalo da osnaži njihov evropski put, podstakne dobro

upravljanje i ekonomski prosperitet.

Prema njenim riječima, situacija u regionu je ispod ambicija za prošlu godinu, kao i da realna stopa rasta od 0,2 odsto govori o teži-ni ekonomske situacije u kojoj se zemlje regiona nalaze.

- To se ogleda u odlaganju investicija i smanjenom obimu potro-šnje. Izazovi su prisutni i u ovoj godini i oni prate projekciju rasta fiskalnog deficita, trend jačanja javnog duga, rast nezaposlenosti i deficita tekućeg računa - ocijenila je ona.

Đurović smatra i da je ekonomska kriza dala impuls regionalnoj saradnji, jer se region najviše konsolidovao po pitanju ekonom-skih politika, dok će ključna stepenica biti da se s najvišeg politič-kog nivoa krene prema konkretnim investicijama.

Đurović je podsjetila da je Evropa 2010. godine pripremila razvojnu strategiju za narednu deceniju, baziranu na tri ključna stuba, dok je regionu trebalo skoro tri godine da na sličan način odgovori na

46


taj dokument.

- Dokument je rezultirao strategijom za JIE, kao odgovorom regi-ona na izazove razvoja u uslovima krize, poslije drugog ekonom-skog dna, sa ciljem da se otvori blizu milion novih radnih mjesta - navela je Đurović.

Generalni direktor u Ministarstvu ekonomije Goran Šćepanović smatra da je ključni izazov za Crnu Goru povećanje privrednog rasta, odnosno eliminisanje prepreka koje spriječavaju zemlju da razvije potencijale.

- Koncept ekonomske politike Crne Gore je postizanje fiskalne sta-bilnosti i održivosti uz paket strukturnih reformi, kojima će se di-rektno uticati na povećanje konkurentnosti - naveo je on.

Kako je najavio, osim autoputa Bar-Boljare, ove i naredne godine ekspanziju doživjeti većina započetih razvojnih projekata, među kojima su turistički kompleksi u Kumboru, na Luštici i Plavim ho-rizontima, podmorski kabl sa Italijom, marina u Porto Montene-gru, hoteli u Petrovcu i Igalu, kao i gradnja turističke infrastruktu-re, koja bi trebalo da podstakne razvoj planinskog turizma. Tu su, kako je dodao, i gradnja drugog bloka termoelektrane i realizacija turističkog projekta Kraljičina plaža.

- Fokus ekonomske politike u ovoj godini, u srednjem roku, biće otklanjanje barijera ekonomskom rastu i razvoju i posljedično po-većanje konkurentnosti privrede. Cilj je otvaranje novih radnih mjesta i povećanje standarda građana - kazao je Šćepanović.

Zamjenik generalnog sekretara RCC Gazmend Turdiu naveo je da su problemi zemalja regiona slični, zbog čega je neophodan zaje-dnički rad.

- Prostora za regionalnu saradnju ima dosta - poručio je Turdiu, dodajući da su reforme ekonomskog upravljanja prepoznate kao prioritet u EU, kao i da je neophodno pratiti budžetske politike.

Turdiu je saopštio da je krajem prošle godine sprovedena anketa među 14.000 građana i 1,4 hiljade preduzeća u zemljama zapadnog Balkana, čiji preliminarni rezultati šalju jasnu poruku da je ne-ophodno više raditi.

On je kazao da su građani Crne Gore, prema preliminarnim rezul-tatima ankete, saopštili da su njihovi najizraženiji problemi neza-poslenost i ekonomska situacija, slično kao i u ostalim ekonomi-jama regiona.

Kada je u pitanju buduće članstvo zemalja regiona u EU, 40 odsto ispitanika smatra da će to donijeti dobro, 37 odsto nema mišljenje, dok 20 vjeruje da će to biti loše.

- Slika koju daje anketa je mračna, ali je RCC na pravom putu, jer se bavi najvažnijim stvarima, a to su otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski napredak u kontekstu pridruživanja EU - saopštio je Turdiu.

On je podsjetio da su ciljevi strategije definisani 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo, zbog čega je neophodno njihovo revidiranje i usklađivanje sa postojećim okolnostima.

Prema riječima portparola RCC Nenada Šebeka, život na rubu siro-maštva, nedostatak radnih mjesta i manjak perspektive za mlade ono je što karakteriše čitavu regiju, kao i da bi regionalna saradnja mogla biti pravi zamajac koji bi ubrzao put iz bijede i beznađa ob-javila je Mina business.

Preduzetništvo u Sloveniji

Bogatstvo od bitkoina uložili u krave

Tri mlada Slovenca koji su se obogatila trgujući bitkoinima, investirali su tri miliona eura u jednu od najmodernijih slo-venačkih farmi koja samo od mlijeka mjesečno prihoduje

150.000 eura, prenio je Index.hr.

- Imamo 950 hektara zemlje, 60 muznih krava i još toliko junadi, ali prodajemo i smjese za tovljenje, nudimo veterinarske usluge, a koristimo i evropska sredstva - kazao je za ljubljanski Dnevnik 27-godišnji Aleš Štern, suvlasnik farme.

U njoj je danas zaposleno 40-ak ljudi, ali skoro sve procese vode kompjuterizovani sistemi i roboti.

Mladi preduzetnik počeo je kao poljoprivrednik na imanju svog oca, u Šenčuru kod Kranja, a onda je dva prijatelja, nekadašnje školske drugove, nagovorio da ulože novac u otkup državnog kom-binata koji je propadao i proizvodio milion eura gubitaka godišnje.

Njegovu ponudu objeručke su prihvatili 24-godišnji Nejc Kodrič i 27-godišnji Damjan Merlak, koji su prve eure zaradili na berzi. Ali, na listu najbogatijih Slovenaca došli su tek kad su osnovali po-duzeće „Bitstamp”, svojevrsnu Internet mjenjačnicu za virtualnu valutu bitkoin.

Partnerstvo u farmi vidjeli su kao dobru investicijsku priliku, iako je još prošle godine promet u njihovoj bitkoin mjenjačnici, koja na-plaćuje proviziju, bio odličan, pa su bili jedna od najbrže rastućih istitucija te vrste.

- Evropske subvencije za poljoprivredu su ključna stvar, bez toga ne ide – kaže Štern, koji je još uvijek zadovoljan otkupnom cije-nom mlijeka, iako je ona posljednjih mjeseci u padu.

- Prelaz na veliku farmu, u preduzetništvo i trgovinu, za mene je velik izazov. Svjestan sam da nemaju svi priliku da uđu u tako ne-što, jer banke nisu baš spremne da investiraju u poljoprivredu, dok su meni pomogli investitori koji su imali viziju – kaže Štern o svo-jim poslovnim ortacima i prijateljima.

47

Broj 2Februar 2015.

Srbija

Suficit agrara 1,4 milijarde USD

Suficit u spoljnotrgovinskoj razmje-ni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Srbije sa svijetom u pro-

šloj godini je iznosio oko 1,4 milijarde USD, što je 300 miliona dolara više nego 2013.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu Pri-vredne komore Srbije Nenad Budimović kazao je Tanjugu da je vrijednost izvoza hrane iz Srbije bila tri milijarde USD, a uvoza 1,6 milijardi USD.

On je dodao da je na povećan izvoz uti-calo to što je Srbija uzela „dio kolača” plasmana hrane iz EU u Rusiju, koji je izostao zbog embarga.

Budimović je podsjetio da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije u Rusiju u prošloj go-dini iznosila 300 miliona USD, što je oko trećinu više nego 2013. godine kada je iznosila 180 miliona USD.

- Ne kažem da treba koristiti takve situ-acije, ali činjenica da smo dobar poslov-ni partner sa Rusijom, treba da bude i materijalizovana - kazao je Budimović, dodajući da su njihovi izvozni rezultati kada je riječ o ruskom tržištu, mogli biti još bolji.

Budimović je naveo da je i pored poveća-nja izvoza u Rusiju, tržište EU još domi-nantno u plasmanu hrane iz Srbije.

On je ocijenio da treba raditi na tome da se ne izvoze sirovine, kao što je to sada slučaj, već prehrambeni proizvodi više faze prerade.

- Prvi agrarni proizvod na izvoznoj listi u prošloj godini je bio kukuruz, a na dru-gom maline - kazao je Budimović.

Vrijednost izvoza kukuruza u prošloj godini bila je 460 miliona USD, što je tri puta više nego 2013. kada je zbog proble-ma sa aflatoksinom iz Srbije izvezeno kukuruza za svega 165,9 miliona USD.

Vrijednost izvoza malina u prošloj godi-ni bila je 236 miliona USD.

U Srbiju je prošle godine uvezeno živih svinja za 61,8 miliona USD i svinjskog mesa za 52,5 miliona USD.

Budimović je rekao da je činjenica da mnogo kompanija, odnosno ljudi živi od izvoza kukuruza, ali je činjenica i da svi treba da rade na tome da se izvoze final-ni proizvodi, kao što su organska i hrana sa zaštićenim geografskim porijeklom.

48


Cilj je da se univerziteti transformišu od čisto predavačkih ka jakim istraživačkim organizacijama koje podstiču i podržavaju preduzetničke i inovativne poduhvate.

Okrugli sto

Jačanje kapaciteta naučno-tehnoloških parkova i biznis inkubatora

Dvodnevni okrugli sto „Jačanje kapaciteta naučno-tehnolo-ških parkova, biznis inkubatora i drugih organizacija u cilju podrške inovacijama i transferu znanja između privrede i

univerziteta u Crnoj Gori“, održan je u Privrednoj komori 19. i 20. februara 2015. godine.

Događaj je rezultat saradnje Univerziteta Crne Gore i Komore u okviru TEMPUS WBCInno projekta, koji se realizuje u konzorciju-mu od 16 partnera iz Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Španije,

Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Riječ je o pet EU institucija, pet WBC univerziteta, pet biznis inkubatora i jednom preduzeću.

Učesnici su imali priliku da saznaju više o upravljanju i zaštiti in-telektualne svojine, jačanju kapaciteta za finansiranje inovacija i istraživanja, metodama za kreativno rešavanje problema u proce-su inovacija, trendovima u razvoju biznis inkubatora i naučno-teh-noloških parkova u Evropi i širom svijeta, kao i o trenutnom stanju ovih organizacija u regionu. Bilo je riječi i o strateškog razvojnom

49

Broj 2Februar 2015.

planu za poslovne inkubatore i naučno-tehnološke parkove u re-gionu zapadnog Balkana, koji je razvijen na WBCInno projektu, sa posebnim osvrtom na predloženih deset strateških mjera. Pred-stavljen je i strateški dokument „Regionalna univerzitetska inova-tivna platforma u regionu zapadnog Balkana“, i softverski alat za upravljanje inovacijama.

Rukovodilac sektora za edukaciju Privredne komore dr Mladen Perazić kazao je da su prioriteti privrede u odnosu na obrazovanje stvaranje ljudskih resursa za budućnost u kojoj će mjesto zauzeti ekonomija znanja, informatičko društvo i evropsko tržište.

- Moramo biti svjesni da je nauka investicija u budućnost. Kon-kurentnost zemlje mjeri se sposobnošću da proizvodi stručnu ra-dnu snagu. Crna Gora pred sobom ima veliki posao a male resurse. Pored nedostatka novca i adekvatne infrastrukture, veliki izazov predstavlja i odnos našeg društva prema obrazovanju. Potreban je drugačiji pristup kreativnosti i inovacijama. Razvoj novih tehno-logija kreće iz akademskog okruženja i istraživačkih laboratorija. Ako unaprijedimo nastavne programe da se više fokusiraju na ra-zvoj kreativnosti, na dobrom smo putu da odgovorimo na buduće izazove izrazito promjenljivog ekonomskog, ekološkog i socijal-nog okruženja – rekao je Perazić.

On je dodao da je Univerzitet Crne Gore Komori pouzdan i neza-mjenljiv partner u zahtjevu da se ukaže na potrebu za instituciona-lizovanom naučnom komunikacijom, kroz različite interaktivne modele direktne komunikacije, koji će probuditi veće interesova-nje privrede za nauku i inspirisati mlade ljude da se opredijele za put znanja i karijere u nauci.

Dekan Mašinskog fakulteta prof. dr Sreten Savićević ocijenio je da je projekat od izuzetnog značaja za Univerzitet Crne Gore i privre-dno okruženje te da predstavlja doprinos razvoju odnosa ove dvije institucije.

Projekat Modernizacija univerziteta zemalja zapadnog Balkana kroz jačanje struktura i usluga za transfer znanja, istraživanje i inovacije (WBCInno) predstavio je prof. dr Mileta Janjić, koordina-tor za Univerzitet Crne Gore. Riječ je o projektu koji se realizuje od 15. oktobra 2012. do 14. oktobra ove godine, vrijednom 766.094 eura.

- Cilj je da se univerziteti transformišu od čisto predavačkih ka jakim istraživačkim organizacijama koje podstiču i podržava-ju preduzetničke i inovativne poduhvate, te razviti Regionalnu univerzitetsku inovativnu platformu podržanu kolaborativnim softverskim alatom za upravljanje inovacijama da se identifikuju i podrže ideje univerzitetskih istraživača i studenata i potpomogne transfer znanja i komercijalizacija istraživačkih rezultata – rekao je Janjić.

O Regionalnoj univerzitetskoj inovacionoj platformi (UIP) govorio je dr Mark Jones sa Univerziteta Brajton.

- Četiri ključna cilja UIP-a su komercijalizacija rezultata istraživa-nja i njihova transformacija u inovacije, zatim razvijanje saradnje između univerziteta i preduzeća, ohrabrivanje studenata/istraži-vača da uspostave start-up i spin-off biznise i jačanje kapaciteta univerziteta za podršku razvoju biznis inkubatora i naučno-tehno-loških parkova – objasnio je Jones.

Međunarodna vidljivost i umrežavanje između biznis inkubatora i univerziteta na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou tema je predavanja koje je održao Mario Fallast sa Univerziteta za tehnologiju iz Graca.

Regina Grussenmeyer, sa Univerziteta za tehnologiju u Hamburgu, govorila je o unapređenju organizacionih i finansijskih okvira za biznis inkubatore i naučno-tehnološke parkove i programa usluga za korisnike.

O uspostavljanju kreativnog i pregovaračkog okvira sa školama i univerzitetima prezentaciju je imala Ines Marković iz Bečkog cen-tra za društvene inovacije.

Denise Galvin, Naučni park Univerziteta Alikante govorila je o dodatnim uslugama i vrijednostima biznis inkubacije, dok je kre-iranje mehanizama i strukture za visoko tehnološke inovacije u biznis inkubatorima i naučno-tehnološkim parkovima u saradnji sa univerzitetima bila tema prezentacijeJelene Jevtović, sa Uni-verziteta u Kragujevcu.

Predstavnica Privredne komore Crne Gore Marga Koković je dru-gog dana okruglog stola govorila o saradnji privrede i obrazovnog sistema u našoj zemlji.

Ocijenila je da je za Crnu Goru, koja vodi pregovore o pridruživa-nju EU, izuzetno je važno da uloži dodatne napore radi održava-nja kontinuiteta aktivnosti na uspostavljanju kvalitetnog sistema obrazovanja i zapošljavanja, kao i Nacionalnog okvira kvalifikaci-ja, jer će to biti osnov za prepoznatljivost kvaliteta radne snage i njenu pokretljivost, ne samo u okviru Crne Gore nego i u EU.

Uprkos nedostatku eksplicitnih podsticaja i tradicije saradnje, Crna Gora je u poslednjoj dekadi lansirala širok spektar oblika parterstva obrazovanja i biznisa. Veliki dio njih bio je inspirisan razvojima politika EU i iskustvima zemalja članica EU i podržan sredstvima EU.

U budućem periodu bi trebalo sprovoditi aktivnosti u cilju uspo-stavljavanja bolje koordinacije na području istraživanja i razvoja, sprovođenja aktivnosti na podizanje svijesti kod poslodavaca i menadžera u kompanijama, uvođenju vještine za razvoj ljudskih resursa u visokoškolske programe obuke, jačanju veze privrednog sektora i obrazovnog sistema. Poreskom politikom potrebno je sti-mulisati organizacije i kompanije koje ulažu u obrazovanje i razvoj ljudskih resursa. Potrebni su i podsticaji za lokalne zajednice da u saradnji sa poslodavcima učestvuju u pripremi godišnjih planova obrazovanja odraslih.

- Utičući na izgradnju savremenog obrazovnog sistema i na razvoj ljudskih resursa u zemlji utičemo na bolju budućnost – zaključila je Koković.

Velibor Bošković iz Biznis inkubatora Podgorica govorio je o ra-zvoju naučno-tehnološkog parka u Crnoj Gori, dok je o razvoju kancelarije za transfer tehnologija na Ekonomskom fakultetu go-vorio predstavnik te institucije Radivoje Drobnjak. Redovni profe-sor i šef katedre za telekomunikacije i obradu signala na Fakulte-tu tehničkih nauka u Novom Sadu, Prof. dr Vojin Šenk, održao je prezentaciju na temu Kreativno rješavanje problema i predstavio Naučno- tehnološki park u Novom Sadu.

Jačanje kapaciteta za finansiranje inovacija i istraživanja bilo je tema prezentacije Milana Radovanovića sa Univerziteta u Novom Sadu, dok je Dušanka Perović iz Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore govorila o razvoju intelektualne svojine kod nas, kao i o nacionalnom postupku zaštite patenata. Đorđe Ćelić, Poslovni inkubator Novi Sad, predstavio je prednosti biznis inkubacije za start-up preduzeća, kao i mapu puta za start-up.

50


Svijetvijesti

MENA ulaže 775 milijardi dolara u energetiku

Zemlje u regiji Bliski istok/Sjeverna Afri-ka (MENA) uložit će 755 milijardi dolara u energetske projekte u sljedećih pet godina, uprkos padu cijene nafte, pokazali su rezul-tati ekonomskog istraživanja objavljeni u srijedu, prenosi Hina.

Blizu 42 posto ulaganja (316 milijardi do-lara) potrošiće se na proizvodnju struje, 31 posto za naftu, a 27 posto za plin, ističe se u istraživanju Arab Petroleum Investment Corp, instituta sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

Ulaganja predviđena za razdoblje 2015-19. nešto su niža od onih predviđenih za prethodno razdoblje, između 2014. i 2018. godine (760 milijardi dolara), dodaje se u dokumentu.

Područje MENA-e obuhvata sve arapske zemlje i Iran, uglavnom države bogate energetskim izvorima.

Više od tri četvrtine ulaganja potrošiće osam zemalja: Saudijska Arabija, Ujedinje-ni Arapski Emirati, Alžir, Irak, Iran, Kuvajt, Katar i Libija.

Te zemlje posjeduju najveće rezerve nafte i plina, podsjeća studija.

Siva ekonomija stagnira u Njemačkoj

Dobro stanje na tržištu rada i očekivano mali, ali ipak pozitivni privredni rast uti-ču na ublažavanje razmjera sive ekono-mije u Njemačkoj. Na drugoj strani porast socijalnih doprinosa i uvođenje zakonski regulirane minimalne satnice od 8,50 eura stimulišu širenje rada na crno. To je ishod prognoze koju je napravio Friedrich Sch-neider, stručnjak za sivu ekonomiju sa Sve-učilišta u Linzu, zajedno sa Institutom za primijenjena privredna istraživanja (IAW) u Tübingenu.

Po proračunima istraživača udio sive eko-nomije u službenom njemačkom BDP-u u 2015. godini će ostati nepromijenjen u od-

nosu na 2014. On će i dalje iznositi oko 12 posto. Siva ekonomija je rad na crno, ali i ilegalno zapošljavanje, na primjer kad neka kompanija svoje zaposle ilegalno „posudi“ nekoj drugoj firmi, te ostale ilegalne dje-latnosti čiji je cilj utaja poreza i socijalnih dadžbina.

U studiji se može pročitati da će ukupna vrijednost sive ekonomije zbog predviđe-nog konjunkturnog razvoja i situacije na tržištu rada opasti za oko 1,3 milijardi eura. No, dodaje se i da lagani porast socijalnih davanja i uvođenje minimalca djeluju u kontra-smjeru. Autori upravo zbog učinaka ta dva faktora predviđaju stoga da će siva ekonomija u 2015. porasti.

U kalkulaciji se kaže da će taj porast ublaži-ti smanjenje doprinosa za penziono osigu-ranje s 18.9 na 18,7 posto. Autori uopšte nisu računali učinak smanjenja opšte stope do-prinosa za obavezno zdravstveno osigura-nje za jedan posto, zato što polaze od toga da će većina osiguravača povećati dodatne doprinose.

Uzme li se u obzir „ublažavajuće“ i „stimula-tivne“ efekte koji utiču na razvoj sive eko-nomije, autori pišu „da će u tekućoj godini doći do minimalnog porasta volumena sive ekonomije od 200 milona eura.“

Njemačka se, u poređenju volumena sive ekonomije s drugim zemljama OECD-a, nalazi u sredini liste, slična situacija vlada u Francuskoj i skandinavskim zemljama. Južnoevropske zemlje (Grčka, Italija, Por-tugal i Španija) i dalje su na čelu te liste s volumenom sive ekonomije između 18 i 22 posto službenog BDP-a. Za 2015. autori stu-dije predviđaju da će stopa sive ekonomije u većini zemalja članica OECD-a opasti.

Britanija: Više od 50% marketinga preko interneta

Velika Britanija biće prva zemlja na svijetu u kojoj će se više od 50 odsto cjelokupnog novca od marketinga trošiti na oglašava-nje u digitalnim medijima, i to zahvaljujući ogromnoj popularnosti elektronskih spra-

va, društvenih mreža i onlajn kupovine, prenosi portal.

Tačnije, više od 50 odsto od ukupno 15,7 mi-lijardi funti, koliko se troši na oglašavanja, sada će se trošiti u onlajn medijima.

Prema prognozama onih koji se bave istra-živanjem tržišta i oglašavanja, ukupna vri-jednost marketinškog kolača u toj zemlji će dosegnuti 15,7 milijardi funti u 2015. godini, a za 12,7 odsto porašće potrošnja na onlajn oglašavanje, što znači da će se na takve medije trošiti oko osam milijardi funti.

Ulaganje u onlajn marketing porašće i u nekim drugim zemljama, poput skandina-vskih. U Švedskoj će 47 odsto potrošnje ići u ove svrhe, u Danskoj 43 odsto i Norveškoj 40 odsto. Primjera radi, u Austriji će se 42 odsto ukupnog iznosa za marketing trošiti na digitalno oglašavanje.

Takođe, displej oglašavanje – oglašava-nje specijalnim banerima na sajtovima – ubrzano raste od 2013. godine i smatra se najbrže rastućim kanalom digitalnog ogla-šavanja, pa se i za njega u 2015. godini pred-viđa rast od 20 odsto, čime će dostići vri-jednost od 2,7 milijardi funti, a 39 odsto od toga ići će na aplikacije za mobilne uređaje.

NESTLE snizio cijene više od 600 proizvoda

Kompanija Nestle odlučila je da snizi cije-ne više od 600 proizvoda koje uvozi iz eu-rozone, usljed skoka vrijednosti švajcarske valute.

Nestle želi da podrži kupovnu moć švajcar-skih potrošača i obuzda „šoping” turizam, prenosi SEEbiz.

- Zbog odustajanja centralne banke da kurs domaće valute drži na nivou od 1,2 CHF za euro, cijene proizvoda Nestlea su konver-tovane u euro povećane više od 15 odsto za jedan dan - rekao je generalni direktor kompanije Eugenio Simioni.

On je dodao da su prioriteti kompanije smanjenje troškova proizvodnje kako bi se zadržao obim prodaje i tržišni udio.

Nestle u Švajcarskoj zapošljava oko 3,4 hi-ljade ljudi u sektoru proizvodnje, logistike,

51

Broj 2Februar 2015.

prodaje i administracije. Grupacija raspola-že s osam proizvodnih pogona čije su dvije trećine proizvodnje namijenjene izvozu.

EU: Ko pazi kako troši novac

Ekonomska kriza je ostavila traga na stav Austrijanaca prema novcu, budući da 69 procenata pazi na svaki euro koji potroši.

Anketa instituta za istraživanje javnog mnjenja Imas je pokazala da su u poređe-nju sa ostalim zemljama njemačka do-maćinstva znatno manje pod pritiskom štednje, dok su italijanska, francuska i španska znatno više.

Skoro polovina, tačnije 49 procenata anke-tiranih osoba je navelo da danas mora da radi napornije nego ranije, kako bi zaradili dovoljno sredstava za život. Samo 12 proce-nata ne pazi pomno na svaki izdatak.

Tri četvrtine je naučilo više da cijeni male stvari u životu, a 54 procenata posvećuje svojoj familiji više vremena, dok se 58 pro-centa fleksibilnije prilagođava novoj situ-aciji. Više solidarnosti i novca za pomoć drugima pruža samo 27 procenata.

Anketirane osobe su imale ponuđene od-govore koje su ocjenjivale pozitivnom ili negativnom skalom.

Ukoliko se uporede rezultati iz Austrije i Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Ita-lije i Španije, mogu se uočiti vidne razlike između zemalja. Kada je riječ o rečenici: „Svjesno pazim na svaki evro koji trošim” nju je potvrdilo 46 procenata u Njemačkoj, a u Italiji 80 procenta.

Takođe i većina Francuza, tačnije 73 proce-nata dobro razmišlja prije nego što potroši svaki euro.

Turski tok će proći trasom Južnog toka

Ruska gasna kompanija Gazprom odluči-la je da izađe u susret turskim partnerima koji se zalažu da gasovod Turski tok prođe trasom kojom je trebalo da ide Južni tok.

- Turski tok će imati kapacitet od 63 mili-jarde kubnih metara gasa godišnje, a od

Rusije do Turske će ići po dnu Crnog mora, uglavnom po ruti koja je bila predviđena za Južni tok - saopštio je predsjednik Uprav-nog odbora Gazproma, Alexey Miller.

Projekat će biti završen do 2020. godine, kada Gazprom planira da prekine transport gasa kroz Ukrajinu, prenosi Tanjug.

- Oko 660 kilometara gasovoda će ići po koridoru Južnog toka i 250 kilometara po novom koridoru u smjeru evropskog dije-la Turske - rekao je Miller nakon susreta s ministrom energetike Turske, Tanerom Yildizom.

Ruski stručnjaci ocjenjuju da je Gazprom bio prisiljen da izađe u susret turskim par-tnerima, a prvobitna zamisao je bila da podvodni dio gasovoda ide paralelno s ga-sovodom Plavi tok, jer bi za kompaniju to bila jeftinija varijanta.

Glavni problem projekta je činjenica da još ne postoji sporazum o konačnoj cijeni gasa, a turska strana zahtijeva sniženje cijene 15 odsto, što je prilično veliki popust.

Morsku dionicu gasovoda Gazprom će gra-diti samostalno, a u realizaciji projekta na kopnu učestvovaće i turski Botas.

Yamaha automobili od 2019.

Japanski proizvođač motocikla Yamaha želi da se upusti u proizvodnju automobila, a ima za cilj prije svega Evropu. Kompanija planira da proizvodi dvosjed koji bi se tre-bao pojaviti na tržištu 2019, a usmjeren je prvenstveno na ekološki osvješćene voza-če, saznaje Reuters.

Yamahin automobil bit će električni s vrlo niskom potrošnjom. Posebno za tu svrhu bit će izgrađena i fabrika u Evropi. Detalji o planiranom ulaganju nisu poznati, a pro-gram još nije definitivno utvrđen. Automo-bili bi se u drugom koraku također mogao podavati u Japanu i drugim azijskim ze-mljama. Glasnogovornik Yamaha odbio je komentirati informaciju koju su prvo obja-vile poslovne novine Nikkei. Krajem 1960.

Yamaha je proizvela posljednji automobil za Toyotu.

Grčkoj nastavljena kreditna podrška

Ministri fiinansija eurozone odobrili su kre-ditnu pomoć Grčkoj, čime će ona biti pro-dužena za četiri mjeseca, javlja agencija DPA.

Atina je prethodno Briselu proslijedila plan mjera štednje koji sadrži strukturne refor-me u poreskoj politici i javnoj administra-ciji, sa ciljem da jača borba protiv korupcije i utaje poreza.

Grčka Vlada očekuje da će većim oporezi-vanjem bogatih, u državnoj kasi biti dvije i po milijarde eura više, i još toliko, boljom naplatom poreza od građana i preduzeća.

Iako dio Grka nije srećan zbog ustupaka premijera Alexisa Tsiprasa, jer smatraju da nije promijenio suštinu dogovora sa stra-nim povjeriocima, mnogi ne kriju optimi-zam.

Grčka je obećala da neće zaustavljati priva-tizacije koje su u toku, kao i da neće ponovo nacionalizovati prethodno privatizovanu imovinu, kao i da će osigurati da državna potrošnja na rešavanje humanitarne krize ne utiče negativno na budžet.

Minimalne plate neće biti uvećane odmah, kako je najavljivao premijer Grčke Alexis Tsipras, već postepeno i uz dogovor sa kre-ditorima.

Grčka će takođe reformisati sistem plata u javnom sektoru, tako što one neće više biti smanjivane, ali neće ni rasti, dok će penzi-oni fondovi biti konsolidovani, a podsticaji za prevremeno penzionisanje ukinuti.

Prioritet u okviru reformi biće izmirenje zakašnelih dugovanja i zaštita od prinu-dne naplate potraživanja obezbijeđenih hi-potekom u slučajevima u kojima se radi o jedinom domu. Mjere uključuju i besplatne električnu energiju za 300.000 najsiroma-šnijih porodica i zdravstvenu zaštitu, hra-nu i javni prevoz za penzionere sa najnižim primanjima.

52


Neophodno je izvršiti strukturnu reformu dizajna eurozo-ne i temeljno preispitati političke okvire koji su doveli do spektakularno lošeg funkcionisanja monetarne unije, a ne

strukturne promjene u Grčkoj i Španiji, riječi su jednog od najzna-čajnijih ekonomista današnjice, nobelovca Josepha Stigltza.

Koristeći novonastalu situaciju u Grčkoj, on je u komentaru za Pro-jekat sindikat proglasio konačnu pobjedu pripadnika Kejnzijanske škole ekonomije (britanskog ekonomiste Johna Maynarda Keyne-sa), koji su od početka krize u eurozoni upozoravali na poguban uticaj mjera štednje.

- Mjere štednje su svaki put propadale, od ranog korišćenja pod američkim predsednikom Herbertom Hooverom koji je slom berze pretvorio u Veliku depresiju do ‘programa’ MMF, nametnutih istoč-noj Aziji i Latinskoj Americi u posljednjim decenijama - piše Sti-glitz i pita se zašto su te nikad uspješne mjere morale da se ponovo iskušavaju kad se Grčka našla u nevolji.

U rezimeu aktuelne situacije, nobelovac podsjeća da je Grčka uspešno pratila direktive i diktat „trojke” (Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda) pa je budžetski manjak pretvorila u budžetski višak, ali pritom ističe da je smanjenje državne potrošnje imalo predvidivo razoran uči-nak - nezaposlenost od 25 odsto, pad BDP-a od 22 odsto i povećanje duga u odnosu na BDP od 35 odsto.

Uz ocjenu da su izbori pokazali kako je Grcima dosta muke, Stigli-tz, koji je, između ostalog, savjetovao bivšeg američkog predsedni-ka Clintona, ističe da bi ta zemlja mogla da se krivi za svoje nevolje kad bi bila jedina zemlja u kojoj je plan „trojke” mizerno propao, da slična situacija nije bila i u Španiji koja je imala budžetski višak i nizak odnos duga u odnosu na BDP, pa je takođe završila u depre-siji.

- Grčka nas takođe još jednom podsjeća kako je svijetu nasušno potreban efikasan sistem za restrukturiranje dugova. Neumjereni dug nije uzrok samo krize iz 2008. godine, već je zaslužan i za krizu u istočnoj Aziji u 1990-im, odnosno u Latinskoj Americi u 1980-im godinama - navodi on.

Podsjeća da su zbog dugova milioni ljudi u SAD izgubili svoje do-move, a sličan scenario sad prijeti i milionima u Poljskoj i drugim zemljama u kojima su bili popularni krediti u švajcarskim franci-ma.

Stiglitz konstatuje da su Sjedinjene Američke Države jedini protiv-nik naporima Ujedinjenih nacija da nađe uredan postupak koji bi ekonomski posrnulim zemljama omogućio novi početak.

On „običnom besmislicom” naziva strahovanja pojedinih ekono-mista da će Grčka, ukoliko joj se dozvoli restrukturiranje duga, je-dnostavno ponovno zapasti u nevolje.

- Zar iko sa zdravom pameti misli da bi zemlja bila spremna da prođe kroz ono što je prošla Grčka samo kako bi dobila 'besplatnu vožnju' kod kreditora - pita on.

- Ako postoji moralna opasnost, onda je ona usmjerena na zajmo-davce - pogotovo u privatnom sektoru - koje su svaki put morali da isplaćuju poreski obveznici. Ako je Evropa dozvolila da ti dugovi pređu iz privatnog u javni sektor, što je lako uočljiv predlog koji se koristi već pola vijeka, onda je Evropa, a ne Grčka, ta koja mora da snosi posljedice - piše Stiglitz.

Prema njegovom mišljenju, nemoral nije u restrukturiranju duga, nego u njegovom izostanku.

- Ono što Grčke probleme čini teškim je struktura eurozone. Mone-tarna unija podrazumijeva da zemlje članice ne mogu da devalvi-raju svoj put iz nevolje, dok evropska solidarnost koja bi trebalo da nadoknadi takav izostanak fleksibilnosti jednostavno ne postoji - ističe Stiglitz.

Poznati ekonomista je, takođe, podsjetio na ekonomsku situaciju u kojoj se našla Njemačka poslije Drugog svetskog rata i istakao da tada saveznici nisu uvodili „mjere štednje”, nego su ne samo opraštali dug, već i nudili pomoć i direktno finansirali ponovno po-kretanje industrije.

- Kad firme propadnu, zamjena dionica se prihvata kao pošteno i efikasno rješenje. Analogan pristup je moguć i u Grčkoj koja bi sadašnje državne obveznice mogla da zamijeni za one koje su po-vezane s BDP-om. Ako Grčkoj ide dobro, kreditori će dobiti više za svoj novac, ako ne ide, imaće gubitak - savjetuje Stiglitz i ističe da bi na taj način obje strane imale snažne podsticaje da razvijaju smjernice privrednog i ekonomskog rasta.

On je na kraju izrazio nadu da će prevladati oni koji shvataju eko-nomiju duga i mjera štednje i koji veruju u demokratiju i ljudske vrijednosti.

Joseph Stiglitz

Mjere štednje su svaki put propadale

53

Broj 2Februar 2015.

Koristeći novonastalu situaciju u Grčkoj, Stiglitz je u komentaru za Projekat Sindikat proglasio konačnu pobjedu pripadnika Kejnzijanske škole ekonomije (britanskog ekonomiste Johna Maynarda Keynesa), koji su od početka krize u eurozoni upozoravali na poguban uticaj mjera štednje.

54


Vladimir Gligorov

Dobre i loše vijesti

Postoji povećana bojazan da se nova grčka vlada i druge ze-mlje članice evropske monetarne unije neće sporazumjeti. Ovo bi palo u rđavo vrijeme, jer privreda počinje da se opo-

ravlja u Evropskoj uniji. Ima pozitivnih vijesti i iz same Grčke, bar kada je riječ o privrednom rastu, jer je prošle godine bio pozitivan. Koji su razlozi za ovakve ocjene?

Kada je riječ o evropskoj privredi, pozitivni su efekti najavljene ak-tivnije monetarne politike, što je već uticalo na dodatno slabljenje kursa eura. Ovo bi trebalo pozitivno da utiče na izvoz, a on opet na povećano zapošljavanje, a u Njemačkoj, gdje je praktično puna zaposlenost, na rast plata. Ukoliko bi do ovoga posljednjeg došlo, to bi značilo povećanu potrošnju, pa tako i rast njemačkog uvo-za. Ovo, nedostatak rasta plata i tako potrošnje u Njemačkoj, bio je verovatno ključni prigovor njemačkoj privrednoj politici. Ukoliko bi se to promijenilo tako što bi bio dodatni rast njemačkog izvoza izvan Evropske unije, uz povećani uvoz iz evropskih zemalja, to bi značajno podstaklo privrednu aktivnost u tim drugim zemljama. Problem nije toliko što te manje razvijene zemlje Evropske unije

Problem nije toliko što manje razvijene zemlje Evropske unije moraju da štede, usljed visokih stranih i javnih dugova, već što je štedjela i Njemačka, tako da nije bilo nikoga ko bi trošio i ulagao. To bi moglo postepeno da počne da se mijenja.

55

Broj 2Februar 2015.

moraju da štede, usljed visokih stranih i javnih dugova, već što je štedjela i Njemačka, tako da nije bilo nikoga ko bi trošio i ulagao. To bi moglo postepeno da počne da se mijenja.

Pomaže tome i niska cijena nafte. Jedan pozitivan efekat jesu ma-nji izdaci na uvoz nafte. To u nekim zemljama, recimo na Balka-nu, predstavlja veoma značajnu stavku. To olakšava probleme sa spoljnotrgovinskim bilansima, a takođe i sa finansiranjem stranog duga. Jednim dijelom se pad cijene prenosi i na potrošače, uprkos devalvaciji eura i, recimo, dinara, a i novca sa fiksnim kursom u euru, što bi trebalo da podstakne i proizvodnju i potrošnju. Raču-nice o tome koliki je uticaj niže cijene nafte na privredni rast raz-likuju se, ali ako bi, recimo, bile između pola i jednog procentnog poena, to bi svakako bilo veoma značajno u privredama koje trenu-tno rastu po stopama između jedan i dva odsto.

Ova kretanja bi trebalo povoljno da utiču i na Grčku, pa nije ne-važno da se ne povećavaju nepotrebno već ionako velike neizvje-snosti. Nezadovoljstvo je razumljivo, jer su posljednjih nekoliko godina bile veoma rđave za tu zemlju, ali za to se niti mogu tražiti, niti se očekivati reparacije. Drukčije rečeno, to što je izgubljeno ne može se nadoknaditi drukčije nego ubrzanim privrednim rastom. Kako je on u interesu ne samo Grčke, kao zemlje dužnika, već i drugih zemalja članica eurozone, kao zemalja povjerilaca, trebalo bi očekivati dogovor o programu koji ima za cilj podsticanje privre-dnog rasta. To bi trebalo da je lakše sada kada su vijesti bolje, što ne znači da su rizici od nepomirljivih nesporazuma potpuno nestali.

Jedan problem je u tome što je promijenjen ukupni okvir vođenja privredne politike u Evropskoj uniji, što se najviše odnosi na euro-zonu, dok ona za njih nije institucionalno spremna. Ovo utiče na pregovore između Grčke i zemalja članica monetarne unije, jer je razumijevanje za grčke stavove veće u EU i u Evropskoj centralnoj banci, nego u savjetu ministara finansija eurozone. Zapravo, ne-dovoljno se zapaža koliko su zemlje članice Evropske unije, uklju-čujući i Njemačku, promijenile stavove u odnosu na, recimo, mo-netarnu politiku i na centralizovan nadzor nad bankama, pa čak i prema javnim ulaganjima i industrijskoj politici, jednim dijelom i zato što se to manje vidi u djelovanju nemonetarnih i nefinansij-skih institucija eurozone, kojih jedva da i ima, bar onih koje nijesu dio same Evropske unije.

Usljed svega toga potrebno je i strpljenje i vrijeme. Kao što je po-trebna i politička podrška. Nova grčka vlada ima mandat da iznova pregovara o finansijskim odnosima u evropskoj monetarnoj uniji i da traži promjene, ali druge vlade taj mandat nemaju. Ako bi se čekalo da ih steknu, recimo da se promene postojeća fiskalna ili finansijska pravila, to bi moglo da potraje nekoliko godina. A do-govor oko grčkog duga potrebno je postići u par nedjelja. Opet, sve strane imaju interes da do sporazuma zaista i dođe, ali hoće li uop-šte nije izvjesno.

Vijesti, opet, u vezi sa Ukrajinom nijesu neočekivane, a dobre su samo utoliko što je sasvim jasno da zemlje članice Evropske uni-je neće rat sa Rusijom oko Ukrajine. Pa čak ni posredan rat, pre-ko naoružavanja ukrajinske armije. To nije neočekivano, jer je to zapravo u osnovi EU. EU postoji da evropske zemlje članice ne bi mogle međusobno da ratuju i da ne bi mogle da ratuju sa trećim zemljama.

To će imati za posljedicu da se sukobi u Ukrajini neće smiriti dok je to u ruskom interesu, a i trajnije poremećene privredne i političke odnose u Evropi, odnose sa Rusijom. Tu dobrih vijesti nema.

Nobelovac i poznati ekonomski autoritet Joseph Stiglitz u in-

tervjuu za CNBC kaže da bi bilo dobro da eurozona opstane, no ako

se raspadne, bolje da tu uniju napu-sti Njemačka nego Grčka.

- Ništa nije tako podijelilo Europu kao euro, rekao je Stiglitz.

Politika štednje jednostavno nije uspjela na nivou cijele EU, kaže Stiglitz.

- Politike koje su se u Evropi isprobale u Grčkoj nisu uspjele što se vidi i na Španiji i

na drugim zemljama, jasan je Stiglitz.

Stiglitz je jedan od osamanaestero uglednih ekonomista autora pisma u kojem se kaže da bi

Europa profitirala ukoliko bi Grčkoj dala priliku za svježi start. No, u tom pismu jasno stoji da bi i Grč-

ka trebala sprovesti reforme.

- Grčka je učinila nekoliko grešaka, no Evropa je pra-vila veće greške, rekao je Stiglitz.

- Lijek kojeg su joj dali bio je otrovan, doveo je do po-većanja grčkog duga i ekonomija je pala, dodaje.

Grčki dug porastao je od počeka krize sa 110 posto BDP-a na 170 posto BDP-a pa je jasno da su mjere koje je odredila Trojka bile pogrešne. Kaže da je glavni problem Njemačka koja je značajno profitirala od uspostavljanja eura.

- Većina ekonomista misli da je najbolje da Njemačka na-pusti eurozonu. Njemačka marka bi ojačala a njemačka ekonomija bila bi malo »prigušenija«, tvrdi Stiglitz.

U tom scenariju Njemačka bi shvatila koliko joj je važan euro i možda bi bila spremnija pomoći državama koje ima-ju problema, zaključuje Stiglitz.

Joseph Stiglitz

Problem je Njemačka, a

ne Grčka

56


Vuko Marić, vlasnik kompanije Maradom

Izvoze 80 odsto proizvodnje

Drvoprerađivačka firma „Maradom“ iz Pljevalja uspješno po-sluje od osnivanja 1991. godine. Počeli su od malog porodič-nog biznisa, a danas su prepoznatljiva kompanija u Crnoj

Gori, ali u regionu i šire gdje izvoze čak 80 odsto proizvodnje. Van granica Crne Gore imaju dugogodišnju saradnju sa istim kupcima čemu je svakako doprinio kvalitet njihovih proizvoda.

Glasnik: Kako bi opisali poslovni put od skoro dvije i po decenije, koji su, pretpostavljamo, uz pozitivne rezultate karakterisali i svo-jevrsni izazovi?

V. Marić: Kao što ste pomenuli, krenuli smo od malog porodičnog biznisa koji je iz godine u godinu rastao u sve ozbiljniji posao i zah-tjevao veliku angažovanost i posvećenost. Iskustvo i znanje tokom svih ovih godina sticali smo učeći i na preprekama i izazovima, koji su nas pratili tokom ove dvije i po decenije, a koje smo u hodu

Kompanija planira investiranje u nove kapacitete i proizvode, veću finalizaciju i razvoj kvaliteta.

uspješno savladavali. Bilo je tu raznih izazova kao što su inflacija, rat, embargo, vanredna stanja usljed vremenskih i drugih nepo-goda, a posebno ističemo veliku ekonomsku krizu koja je najviše pogodila oblast građevinarstva i drvoprerade.

Glasnik: Predstavite Maradom d.o.o. Bavite se izradom finalnih proizvoda i poluproizvoda - kojih, koliki su kapaciteti fabrike i ko-liko imate zaposlenih?

V. Marić: Početna djelatnost preduzeća je bila proizvodnja rezane građe u manjem pogonu. Kasnije smo nabavkom opreme i mašina tj. šumskih traktora i kamiona sa kranovima za utovar i istovar trupaca, krenuli i sa eksploatacijom šuma, tj. sječom, i dopremom trupaca –sirovine do pilane.

Kako smo 2008. godine sa Upravom za šume potpisali koncesio-

57

Broj 2Februar 2015.

V. Marić: Sirovina za drvopreradu se dobija putem koncesija, na kojima se u isti koš stavljaju mala i srednja preduzeća, kao što smo mi, i velike privatizovane kompanije koje u startu dobijaju bolju poziciju kada je u pitanju količina i kvalitet šume koja se daje na raspolaganje. Preduzeće D.o.o Maradom je, kao koncesionar, imalo na korisćenje šume Crne Gore na period od sedam godina. Krajem prošle godine je istekao taj ugovor, pa je samim tim i budućnost po-slovanja preduzeća neizvjesna jer se dovodi u pitanje obezbjeđe-nje sirovine u količini koja nam je potrebna. Dok se najkvalitetniji trupci izvoze van granice Crne Gore, nama problem predstavlja i kvalitet sirovine koji imamo na raspolaganju, a koji ne zadovoljava norme potrebne za izradu finalnih proizvoda.

Glasnik: Ne tako davno u Crnoj Gori su uspješno poslovale velike drvoprerađivačke kompanije koje su proizvodile finalne proizvode, uglavnom namijenjene za izvoz. Sada je situacija drugačija jer se ovim biznisom bave najčešće mala i srednja preduzeća koja naj-više izvoze balvane ili poluproizvode. Očekujete li da bi se uskoro ovo moglo promijeniti i da se domaći drvoprerađivači orijentišu na veću finalizaciju proizvodnje?

V. Marić: Kada je u pitanju drvoprerada budućnost je definitivno u finalnim proizvodima i njihovom izvozu. Naši planovi nijesu kratkoročni već se trudimo da se maksimalno orijentišemo na bu-dućnost, ulaganjem u nove kapacitete i nove proizvode koji možda ne donose profit u sadašnjosti i izlažu preduzeće velikim troško-vima, ali mi duboko vjerujemo u ovu našu politiku. Nadam se da i ostali drvoprerađivači shvataju kako treba na pravi način koristiti ovaj prirodni resurs koji Crna Gora posjeduje kako bi se smanjio uvoz namještaja i proizvoda od drveta i da bi se naša privreda u nekom budućem periodu dovela u bolji položaj.

Glasnik: Koliko danas u Crnoj Gori imamo kvalitetnih šuma i da li posvećujemo dovoljno pažnje očuvanju, odnosno održivoj eko-nomskoj valorizaciji tog značajnog prirodnog resursa?

V. Marić: Šuma se sve više posmatra kao kompleksan ekosistem i zajedničko dobro koje daje značajan doprinos očuvanju planete i kvalitetu života. Na šume se ne gleda samo kao na sirovinu za in-dustriju, a mi se trudimo da maksimalno poštujemo takvu politiku imajući u vidu da su šume resurs koji ostaje i budućim generacij-ma.

Glasnik: Želite li da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanjima, a značajno je za temu o kojoj govorimo?

V. Marić: Želio bih ovom prilikom da iznesem problem sa kojim se susrijeću drvoprerađivači iz Pljevalja, a tiče se izvoza naših proi-zvoda za Srbiju. Zbog toga što fitosanitarna inspekcije na preko-graničnom prelazu Jabuka radi samo dva dana u sedmici, i to utor-kom i četvrtkom od 13-15 sati, izvoz proizvoda od drveta u Srbiju je moguć samo u tim danima.

Kompanije koje izvoze robu koja ne podliježe fitosanitarnom pre-gledu nemaju ovaj problem. Ovakvo stanje jedino ide na ruku izvo-znicima trupaca dok je za firme koje se bave preradom ovo jedna ogromna biznis barijera, a posebno za nas koji smo dosta orijen-tisani na izvoz prema Srbiji te na ovaj način uspijevamo samo je-dnom sedmično da šaljemo robu na to tržište. Na sjednicama u Privrednoj komori sam iznosio ovaj problem te očekujem da će se, uz aktivno angažovanje Privredne komore i uz pomoć nadležnog ministarstva, ovo riješiti.

ni ugovor o korišćenju šuma na period od sedam godina, sa mo-gućnošću produženja ugovora u istom trajanju, čime smo donekle obezbijedili sirovinu za proizvodnju, krenuli smo sa proširenjem proizvodnih kapaciteta. Izgradili smo hale i nabavili opremu i ma-šine za još jedan pogon za rezanje i pogon za izradu finalnih pro-izvoda. Nabavili smo opremu i izgradili sušaru za drvo kapaciteta 80 m3 sa elektronskim praćenjem sušenja drveta, kao i opremu za termičko tretiranje drveta i drvenog materijala za pakovanje.

Sada pored rezane građe proizvodimo podne i zidne obloge za drvene kuće u raznim oblicima i dimenzijama: poluoblice, brvna, lamperiju, brodski pod, lajsne. Proizvodimo deking pod za terase, staze i bazene, baštanske garniture, ljetnjikovce, palete dr.

Kapacitet pilane je prorez oko 60 m3 trupaca na dan gdje se dobija rezana građa različitih dimenzija kako standardnih, tako i po spe-cifikaciji: grede, daske, letve, elementi za proizvodnju paleta i dr. Dio proizvodnje je namijenjen za tržište, a dio za dalju preradu u našim finalnim pogonima.

Upošljavamo oko 20 radnika, a u sezoni, kad se radi eksploatacija šuma, zapošljavamo još toliko ljudi.

Glasnik: Na kojim tržištima izvozite proizvode?

V. Marić: Oko 80 odsto proizvodnje izvozimo na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Turske, Grčke.

Imamo dugogodišnju saradnju sa istim kupcima što je potvrda kvaliteta naših proizvoda.

Glasnik: Poslovnu filozofiju temeljite na daljem razvoju ovog pri-vrednog društva. U kom pravcu ćete razvijati biznis?

V. Marić: Respektabilnu poziciju kompanije na tržištu garantuje je-dino kvalitet proizvoda što je naš osnovni cilj. Da bi se to ostvarilo potrebno je da svi zaposleni teže ka tom cilju, a neophodni su i do-bri odnosi u firmi i to prema: poslu, klijentima, partnerima, sredini, itd. Zato naše preduzeće ima u planu zapošljavanje novih struč-nih lica iz oblasti menadžmenta i marketinga, kao i usavršavanje zaposlenih sa ciljem da se dobije što kvalitetniji finalni proizvod. Preduzeće ima u planu nabavku opreme za laminiranje drveta kao i u skorijoj budućnosti izgradnju drvenih kuća po sistemu ključ u ruke. Planiramo i izradu pogona za pelet, koji bi prije svega pomo-gao da se drvni otpad apsorbuje na najbolji mogući način. Da bi se ostvarili pomenuti ciljevi preduzeću je prije svega potrebna dovolj-na količina šume zadovoljavajućeg kvaliteta koju je moguće dobiti putem koncesija kao i povoljna kreditna podrška .

Glasnik: Da li je poslovni ambijent u Crnoj Gori povoljan za razvoj drvoprerade?

V. Marić: Svi znamo da je Crna Gora bogata šumom što je dobra osnova za biznis kakva je drvoprerada. Međutim, privreda Crne Gore ne dobija maksimum od ovog prirodnog potencijala jer se ne obraća puno pažnje na finalizaciju ovog inputa, već se drvo kao svojevrstan potencijal i izvor prihoda izvozi kao oblovina, od čega veće koristi imaju neke druge države u okruženju. Naše šume obrađuju neki strani kapaciteti, a mi, koji posjedujemo svu po-trebnu mehanizaciju i opremu, imamo neizvjesnu budućnost jer ne dobijamo količinu sirovine (koju smo u stanju da obradimo) i u kvalitetu koji nam je potreban.

Glasnik: Da li se, prema Vašem mišljenju, šumsko bogatstvo, kao privredni potencijal kojim Crna Gora obiluje, koristi na adekvatan način?

58


The company plans investment in new capacities and products, higher finalization and development of quality.

Vuko Maric, the owner of the company Maradom

We export 80 percent of production

Since its inception in 1991, the wood--processing company Maradom from Pljevlja has been very successful.

They started from a small family business and today they are a recognizable com-pany both in Montenegro and in the region, where they export even up to 80% of their production. Outside the borders of Monte-negro, they have a long-term cooperation with the key customers where everyone has contributed to the quality of their pro-ducts.

Glasnik: How would you describe your bu-siness road of almost two and a half deca-des which, as we suppose, have been cha-racterized by certain challenges

V. Maric: As you have mentioned, we star-

V. Maric: At the beginning the enterprise was engaged in the production of sawn wood at a small plant. Later on, we procu-red the equipment and machines, i.e. fore-stry tractors and trucks with the cranes for the loading and unloading of logs. Then we started with the exploitation of woods, i.e. cutting and delivery of logs – raw materi-als to the sawnmill.

In 2008 we signed the concession agre-ement with the Forestry Agency for the period of seven years with the possibility of extension for another seven years. This way we to some extent provided the raw materials for production and started with the extension of production capacities. We constructed the halls and purchased the equipment and machines for one more

ted from a small family business which has turned into a more serious business and required great engagement and dedi-cation. In these two and a half decades we have gained experience and knowledge by facing and overcoming obstacles, as well. There were many challenges, such as: in-flation, war, embargo, states of emergency due to weather and other conditions and, especially, big economic crisis, which most severely hit the construction and wood--processing sector, respectively.

Glasnik: Could you, please, present Mara-dom d.o.o? You are engaged in the produc-tion of final and semi products. What are the capacities of the factory and how many employees do you have?

59

Broj 2Februar 2015.

sawn plant and the plant for final pro-ducts. We purchased the equipment and constructed the drying shed with the ca-pacity of 80 m3 with the electronic moni-toring of the drying process, as well as the equipment for thermic treatment of wood and wood material used for packaging.

Currently, apart from the sawn wood, we produce the floor and wall coatings for wooden houses in different shapes and dimensions: half-logs, beams, wall panel-ling, wood strip flooring, batten. We produ-ce: decking floors for terraces, paths and swimming pools, garden furniture, sum-mer cottages, etc. The daily capacity of the sawnmill is cca 60 m3 beams. It produces sawn wood of different dimensions, both standard and at specific orders: beams, bo-ards, laths, elements for the production of pellets, etc. One part of the production is ai-med for the market and one of its segments is processed at our final plants.

We have cca 20 employees. However, du-ring the high season, the period of the exploitation of woods, we hire 20 more employees.

Glasnik: To which markets do you export your products?

V. Maric: We export cca 80 per cent of our production to the markets of: Serbia, Bo-snia and Herzegovina, Albania, Kosovo, Turkey, Greece. We have had a long-term cooperation with the same clients, which confirms the quality of our products.

Glasnik: You base your business philo-sophy on the further development of your company. In which direction do you plan to develop your business?

V. Maric: The quality of products can be the only guarantee for the company’s respec-table position at the market, and this is our main objective. In order to achieve this, all employees should be dedicated to this aim, but there is also a need for good relations in the company: towards the job, clients, partners, environment, etc. Therefore, our company plans to hire new management and marketing experts, as well as to orga-nize specialization for employees with an aim to achieve good quality final produc-ts. The enterprise plans to purchase the equipment for laminating wood, as well as to start the construction of wood cottages in the near future. We plan the constructi-on of the pellet plant, which would prima-rily result in the maximum absorption of wood waste. In order to achieve the said

goals, the enterprise needs enough quanti-ty of sufficient quality wood, which can be obtained by way of concessions and favo-rable credit support.

Glasnik: Is the business climate in Mon-tenegro favorable for the development of wood processing industry?

V. Maric: We all know that Montenegro is rich in woods, which is a good basis for bu-siness such as wood processing. However, the economy of Montenegro does not use maximum of this natural resource beca-use it does not pay much attention to the finalization of this input. Instead, Montene-gro exports half-logs and thus some other neighboring countries have more benefits from our potentials and sources of income. Our woods are exploited by foreigners. On the other hand, our enterprise has uncer-tain future, although we possess the neces-sary mechanization and equipment, beca-use we do not obtain enough quantities of raw materials (which we have the capacity to process) and the needed quality.

Glasnik: You have pointed at the problems of domestic wood-processors. How should they be solved?

V. Maric: The raw materials for wood pro-cessing are obtained by way of concessi-ons, where the small and medium sized enterprises, such as us, and big privatized companies compete together. Big compa-nies have a better starting position with respect to the quantity and quality of wood given as a concession. The enterprise D.o.o Maradom, as a concessioner, was entitled to use the woods for the period of seven years. This agreement expired at the end of the last year. Therefore, the enterprise’s future operations are now uncertain beca-use the provision of the needed quantitiy of raw materials has not been secured yet. While the best quality logs are exported from Montenegro, we face the problems re-lated to the quality of raw materials which we have at our disposal and which do not satisfy the standard for the production of final products.

Glasnik: Not so long ago Montenegro had successful wood processing companies which produced final products, mainly ai-med for export. The situation now is diffe-rent because this business is dominantly in the hands of small and medium sized enterprises which mostly export logs and semi-products. Do you expect that this could be changed and that the domestic wood processors will be oriented to the

achievement of the higher finalization of production?

V. Maric: When it comes to wood proces-sing, its future lies in final products and their export. We do not have short-term plans but we are trying to pay maximum attention to the future, the investment in new capacities and new products which may expose the enterprise to high costs and not bring profit immediately. But we deeply believe in this policy of ours. I hope that other wood processors, too, realize how we can make the most from our reso-urces in order to reduce the import of fur-niture and other wood products and create better conditions in our economy.

Glasnik: How many good quality woods do we have and do we pay enough attention to their maintenance, i.e. to economic valori-zation of this important natural resource?

V. Maric: Wood is increasingly seen as a complex eco-system and a heritage which makes contribution to the preserverence of the planet and the quality of life. Woods are not considered only as a natural reso-urce for industry and we try to respect this policy given the fact that the woods are a resource which should be left to future ge-nerations.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

V. Maric: I would like to use this opportuni-ty to mention the problem encountered by the wood processors from Pljevlja. It con-cerns the export of our products to Serbia. The phitosanitary inspection at the border crossing Jabuka is open only two days a week, on Tuesdays and Thursdays, 13:00 – 15:00, and the export of wood products to Serbia is possible only on these days.

The companies which export goods which are not subject to phitosanitary control, do not have these problems. This situation is only favorable for log exporters while for those involved in processing, this repre-sents another business barrier. This holds especially for us, as we are to a great extent oriented towards the export to Serbia and thus we can send the goods to that market only once a week. I have presented this problem at the Chamber of Economy sessi-ons and I hope that this will be solved with the active engagement of the Chamber of Economy and the help of the relevant mi-nistry.

60


Ocjena eksperta

Svijet se orijentiše na valutno vezivanje

krune da zadrže neprivlačne, kratkoročne instrumente s negativnim prinosom. Uz to, dansko valutno vezivanje je posljednje među valutama iz mehanizma formiranja deviznih kurseva ERM II, pri čemu ovo ve-zivanje mora braniti i sama Evropska cen-tralna banka (ECB) - naveo je Hardy.

Prema njegovim riječima, češka kruna mo-žda predstavlja zanimljiviju studiju sluča-ja. Ona nije vezana za euro, ali je Centralna banka Češke, kao alat monetarne politike objavila donji minimalni nivo kursa iz-među EUR/CZK od 27,00, kako bi izbjegla deflaciju i stimulisala industriju u Češkoj, a nakon što je stopa politike Centralne ban-ke već krajem 2012. godine dostigla nultu granicu.

- Prelazak na donju granicu za kurs bio je dijelom inspirisan donjom granicom koju je za EUR/CHF utvrdila Centralna banka Švajcarske. Međutim, ovaj mehanizam nije više tako inspirativan. Ovo možda predsta-vlja bolji cilj za špekulante, ali i za njih je to ipak valuta kojom se veoma slabo trguje u valuti koju je čvrsto utvrdila Centralna ban-ke - rekao je Hardy.

Još jedna razlika je, kako je kazao, u tome što je Centralna banka Češke (CNB) utvrdila vremenski horizont za donju granicu kur-sa, što SNB nikada nije usvojila kao model.

- Da li bi to moglo značiti da češkoj kruni predstoji kolebljivost kada naredne godine CNB pokuša da se izvuče iz te politike? U bližoj budućnosti, kada češka Centralna

banka objavi najnovije podatke o rezer-vama u četvrtak, saznaćemo da li će biti neposrednog pritiska na takvo vezivanje valute - naveo je Hardy.

Prema njegovim riječima, izvan Evrope, prvo se mogu razmotriti izvoznici nafte na arapskom poluostrvu, gdje bi vezivanje za američki dolar trebalo da je pod značajnim pritiskom pošto su njihove ekonomije po-gođene padom cijene nafte u USD.

Međutim, ova vezivanja valuta su, kako je podsjetio, i ranije preživjela snažan priti-sak i pokrivena su ogromnim rezervama, čak i u slučaju kada snažni dolar za ove

Nakon 15. januara, kada je nastupio potres deviznog kursa i Centralna banka Švajcarske (SNB) odustala od

utvrđenog gornjeg limita za franak, banke širom svijeta su se orjentisale na valutno vezivanje, saopštio je analitičar John J. Hardy.

Hardy, koji je šef Sektora za strategiju devi-znih berzi u Saxobank, navodi da su u Evro-pi nastojanja bila usmjerena na nalaženje paralele sa švajcarskim frankom, a najveću pažnju dobile su dvije valute, danska kruna (DKK) i češka kruna (CZK).

- Vezivanje danske krune za euro izazvalo je toliki pritisak da je primoralo Centralnu banku Danske (Nationalbanken) da tri puta smanji kurs – na negativnih 0,5 odsto, ko-liko iznosi u ovom trenutku, i da kroz kon-kretnu tržišnu intervenciju u januaru pro-da, prema nekim procjenama, 100 milijardi danskih kruna (13 milijardi EUR ili oko pet odsto bruto domaćeg proizvoda Danske) - kazao je Hardy.

Ipak,kako je dodao, Danska nije Švajcar-ska – danska kruna je ipak valuta kojom se manje trguje i nema reputaciju sigurne valute.

- Pored toga, Danci imaju ogromna penzij-ska sredstva u drugim valutama i boriće se svim silama da kroz valutno vezivanje sa-čuvaju njihovu vrijednost. Nationalbanken je već dogovorila s danskim trezorom da prestane s emisijom dugoročnih državnih obveznica kako bi natjerala kupce danske

61

Broj 2Februar 2015.

Moramo da se pripremimo na posljedice devalvacije juana, upozorava John J. Hardy iz Saxobanke.

ekonomije uvećava ekonomske rizike od pada vrijednosti, bez ob-zira što je dodatno pogoršao prekomjerni bum tokom vrtoglavih godina između 2010. i 2013. godine, kada su cijene nafte bile visoke a istovremeno je američki dolar bio slab.

- Dalje na istoku imamo najvažniji odnos između svjetskih valuta - kinesko kontrolisano vezivanje valute, ili 'puzajući devizni kurs' u odnosu na američki dolar - kazao je Hardy.

On podsjeća da je tokom posljednje godine, Kina počela da se hvata u koštac s najvećim kreditnim mjehurom koji je svijet ika-da doživio, a to čini u trenutku kada se američki dolar, za koji je njena valuta vrlo jasno vezana, nalazi na tržištu sa tendencijom rasta kursa, dok su sljedeće dvije glavne valute, japanski jen i euro, značajno devalvirali.

- Da li nas uskoro očekuje devalvacija juana? Već se mogu vidjeti

znaci pritiska - devizni kurs između USD/CNY dijeli samo djelić procenta da dostigne najveći dvogodišnji nivo – što se nije desilo od devalvacije juana 1994. godine. Svijet će morati da se pripremi na posljedice devalvacije juana - upozorio je Hardy.

On je objasnio da bi to pokrenulo još jedan talas sila deflacije koji će zapljusnuti svijet i dodatno napraviti nepodnošljiv pritisak na već napregnuti svjetski devizni sistem.

- Devalvacija juana bi najvjerovatnije značila početak kraja post Breton-Vuds deviznog sistema od 1971. godine, kada je Nikson uki-nuo pokrivenost američkog dolara zlatom. Jednako je bitno i da će to takođe značiti da Azija, a naročito Kina, moraju da nađu novi post-merkantilistički ekonomski model, iako pokušavaju da vrate vrijeme devalvacijom valute očajnički pokušavajući da se izvuku iz deflacijske implozije kreditnog mjehura - zaključio je Hardy.

62


Mark Cuban

Zlatna pravila za pokretanje startup-a

63

Broj 2Februar 2015.

Mark Cuban, “ajkula” među investi-torima i vlasnik američkog NBA tima Dallas Maverics je 2011. godi-

ne objavio knjigu “Kako pobijediti u sportu zvanom biznis: Ako mogu ja, možeš i ti”.

Knjiga je ubrzo postala svojevrsna “biblija” za buduće preduzetnike i one koji se tako osjećaju, a smjernice iz hronike o Cubano-vim životnim i poslovnim iskustvima rado usvajaju početnici širom sveta.

– Moja “pravila” nijesu samo za one koje osnivaju kompanije, već i za one koji u nji-ma misle da rade – napisao je Cuban pre nekolike godine i pritom ponudio sljedeće “zakone”:

1. Nemoj pokretati kompaniju ukoliko nije riječ o tvojoj opsesiji i nečemu što voliš.

2. Ako imaš strategiju o izlasku, onda nije riječ o opsesiji.

3. Zaposli ljude za koje misliš da će uživati da rade za tebe.

4. Prodaja liječi sve. Moraš da znaš kako će tvoja kompanija zarađivati novac i kako ćeš prodati ono što nudiš.

5. Upoznaj svoje temeljne vještine i fokusi-raj se da budeš izvrstan u njima. Plati ljude zadužene da budu dobri u onome što je te-melj tvog posla. Dođi do najboljih. Za druge poslove, zaposli ljude koji odgovaraju tvojoj kulturi, ali nisu skupi za plaćanje.

6. Aparat za kafu? Zar me zezaš? Kafa je za zatvorene ljude. Sokovi moraju da budu besplatni. Ručak je šansa da izađeš iz kan-celarije i razgovaraš. Dan ima 24 sata, ako ljudi vole svoj posao, oni će naći način da ga obave što je više moguće.

7. Bez zatvorenih kancelarija. Otvorena vrata svima omogućuju da imaju uvid u sve što se događa i dižu energiju. Ako zaposleni

traži privatnost, pokaži njemu ili njoj kako da se zaključa u toalet. U pokretanju startu-pa nema ništa privatno. To je i dobar način da spriječiš zapošljavanje direktora koji ne mogu uspješno funkcionisati u startupu. Moj najveći strah je uvjek bio da ću zapo-sliti nekog ko želi da izgradi carstvo. Ako osoba zatraži letjenje u prvoj klasi otjeraj je. Ako izvršni direktor želi da donosi odluke o prodaji, bježi od njega. Oni su graditelji car-stva i zagadiće tvoju kompaniju.

8. Kad je riječ o tehnologiji, idi sa onim što znaš. To je uvek najjeftiniji put. Ako si upo-znat sa Eplom, koristi ga. Ako znaš s Vindo-vsom, pitaj se zašto, i tada ih koristi. Riječ je o startupu, pa imaš malen broj ljudi, dopu-sti im da rade sa onim s čime su upoznati.

9. Neka svi budu ravnopravni. Ako imaš menadžere koji izvještavaju menadžere u startupu, nećeš uspjeti.

10. Nikad ne kupuj jeftinu ili pokradenu robu. Siguran znak propasti za startup je kad mi neko pošalje logo utisnut na majicu. Ako šalješ ljude na javne nastupe i takmi-čenja, ok je da ih snadbiješ primjerenom odjećom, ali ako misliš da će drugi ljudi no-siti majicu sa tvojim brendom dok hodaju okolo, tada grešiš i nemaš pojma kako da potrošiš svoj novac.

11. Nikad nemoj da angažuješ PR kompani-ju. Kompanija za odnose s javnošću će zva-ti i slati poruke ljudima koji rade u publika-cijama koje već čitaš, emisijama koje već gledaš i stranicama na kojima već surfuješ. Kad ugledaš informaciju povezanu sa po-dručjem svog djelovanja, direktno pošalji pismo osobi koja stoji iza njene objave. Nji-hov posao je da nalaze nove stvari i uvjek će rado prihvatiti riječi osnivača kompani-je umjesto nekog PR-a. Jednom kad uspo-staviš komunikaciju s tom osobom, ostani joj na raspolaganju i odgovaraj na sva nje-na pitanja o industriji. Postani izvor. Ako budeš pametan oni će te koristiti.

12. Potrudi se da posao bude zabavan tvo-jim radnicima. Drži oko na količinu stresa u kompaniji i nagradi uspješne ljude. Kad smo u mojoj prvoj kompaniji Micro Solu-tions postigli rekordnu prodaju ili je neko učinio nešto izuzetno, ja sam okolo šetao i ljudima u prodaji delio novčanice od 100 dolara. U Broadcast.comu i MicroSolution-su mi smo imali redovne pijanke. Kamika-ze. Mi bismo ljude svako malo odveli napo-lje i okrenuli jednu ili deset rundi. U Micro Solutions račun su pokrivali domaćini, do-maćini uvjek vole dobru zabavu.

64


Industrija između dva svjetska rata

Najviše radnika u drvopreradi Pilana u Risnu bila je najveća u Crnoj Gori. Dnevno je mogla da preradi 150 metara kubnih oblovine.

Industrija Crne Gore, između dva svjetska rata, bila je veoma ne-razvijena. Tokom Prvog svjetskog rata prestale su da rade Fabri-ka duvana u Podgorici, Fabrika za preradu vune u Danilovgradu,

Pivara u Nikšiću.

Na razvoj industrije negativno su uticali slaba naseljenost i ogro-man procenat poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni gradovi i infrastruktura, malo tržište, nedostatak domaćeg i nezaintereso-vanost stranog kapitala, nerazvijenost zanata i manufakture. U ovom periodu za privredu Crne Gore karakteristične su tri etape: najuspješnija je od 1920.-1929. jer je tada podignuto osam privre-dnih objekata i investirano sedam miliona dinara. U vrijeme svjet-ske ekonomske krize 1929.-1934. najviše je stradala poljoprivreda, a od 1935.-1939. primijetno je oživljavanje privrede, mada se ne može govoriti o nekom većem prosperitetu.

Između dva svjetska rata izgrađeno je 12 industrijskih preduzeća, prema statističkom popisu od 1938.

Drvna industrija je imala najviše preduzeća, najjaču pogonsku snagu i zapošljavala je najviše radnika. Ipak, su uslovi za razvoj drvne industrije bili nepovoljni: nepostojanje šumskih puteva, za-starjelost saobraćajnih sredstava, visoki troškovi transporta i ne-dostatak radne snage. U crnogorskim šumama siječeno je najviše četinarsko drvo za industrijsku preradu koja je obavljana u našoj zemlji ali i van nje. Proizvodnja u drvnoj industriji bila je na najni-žem stepenu, pilane su prerađivale četinarsko drvo izuzev one u Risnu koja je prerađivala bukovu oblovinu.

U razvoju drvne industrije karakteristična su dva perioda: prvi do 1930. i drugi od 1934 do 1941. U prvom periodu izgrađene su sve veće pilane kao i dvije radionice namještaja. U razdoblju između dva svjetska rata radilo je, duže iil kraće, 45 pilana: 18 parnih i 27 potočara.

Pilana u Risnu biila je najveća u Crnoj Gori. Dnevno je mogla da preradi 150 metara kubnih oblovine, a radila je u dvije smjene. Ima-

la je žičaru Bijela gora - Risan dužine 16 kilometara i šumsku želje-znicu od osam kilometara. Računa se da je ova pilana zapošljavala oko 800 radnika, a sirovinom je snabdijevana iz Grahova. Rezanu i drugu građu izvozili su u Italiju i Dalamciju. Pilanin glavni finansi-jer Friman umro je 1931. godine, proizvodnja je zaustavljena 1932. i pilana je likvidirana.

U ovom periodu postojale su dvije radionice namještaja »Lada«u Škaljarima u Kotoru i druga u kolašinskoj Jabuci. Radionicu u Ška-ljarima osnovao je trgovac A. Šmit, a ona je godišnje proizvodila, u periodu od 1932-1936, od 40 do 100 spavaćih soba, 15 do 50 kuhinja

65

Broj 2Februar 2015.

i 300 do 400 drugih komada namještaja. Vlasnici radionice na Ja-buci bili su Pero i Aleksa Stijović. Izrađivali su kvalitetan i skup namještaj i prodavali ga u Crnoj Gori.

U ovom periodu radile su pilane Ombla u Grebicama; Nikšić; Indu-strija drveta H. Čekro ad Sarajevo na Njegovuđi; u Kolašinu; Pješča-nici; Bijelom potoku; Jabuci; Hanu Garančića; Rajkovom viru; Ro-žajama; i tri u Potpeću. Prema statističkim podacima iz 1939, drvna industrija je u ukupnoj industiji, prema broju preduzeća, učestvo-vala sa 130 odsto, po investiranom kapitalu 60 odsto i zapošljavala više radnika nego sve ostale privredne grane.

Industrija Crne Gore u 1939. godini obuhvatala je šest igrana i ima-la samo 15 proizvoda: električnu energiju, morsku so, sapun, ciglu, crijep, jestivo i tehničko ulje, ribu - sušenu, riblje konzerve, fermen-tisani duvan, pivo, tri vrste namještaja i trupce četinara. Industriju su činili šest prehrambenih preduzeća, pet drvoprerađivačkih, dva iz oblasti keramike i stakla i jedno hemijsko. Industrijski pogoni su bili neravnomjerno raspoređeni, na sjeveru ih nije ni bilo, a oni u Boki Kotorskoj u ukupnoj industriji učestvovali su sa 50 odsto.

(Izvor: Ekonomska istorija Crne Gore, autor dr Branislav Marović)

66


Visokotiražni njemački dnevnik „Die Welt” nedavno je svo-jim čitaocima prezentovao publikaciju u kojoj je Crna Gora predstavljena kao prva njemačka destinacija za investira-

nje i turizam, u ovoj godini.

Autori publikacije navode da „Evropska skrivena ljepota“, kako opisuju Crnu Goru, ima mnogo da ponudi – od 300 km duge obale iz snova, planina visokih preko 2500 m, preko netaknute prirodne ljepote do bogatog kulturnog nasljeđa...

Uz napomenu da Crna Gora trenutno prednjači u Evropi po broju

Die Welt

Crna Gora prva destinacija u 2015. godini

investicija, njemačkoj javnosti – zainteresovanim investitorima, turističkim operatorima, ali i običnim građanima – predstavljeni su najvažniji razvojni projekati iz oblasti turizma, infrastrukture, poljoprivrede, energetike koji se trenutno realizuju. Takođe, ista-knuti su potencijali Crne Gore i naglašena je njena ambicija da se pozicionira u sam vrh najatraktivnijih svjetskih turističkih desti-nacija.

Publikacija će, kako je saopšteno, biti dostupna posjetiocima naj-većeg njemačkog sajma iz oblasti turizma koji se održava u martu u Berlinu.

crnogorski biznis će se brzo prilagoditi nafti

Documents