Publications Office

Publications.eu.int

TA-6

6-0

5-9

51-H

R-C

KONTAKT

Dodatne informacije o našim aktivnostima, pozivimana javne natjeèaje te moguænostima zapošljavanja mo�ete pronaæina našoj Web stranici: www.etf.eu.int

Za dodatne informacije molimo kontaktirajte:

External Communication UnitEuropean Training FoundationVilla GualinoViale Settimio Severo 65I – 10133 TorinoE info@etf.eu.intT +39 011 630 2222F +39 011 630 2200

EUROPSKA ZAKLADA ZA IZOBRAZBUJE CENTAR EUROPSKE UNIJE ZA STRUÈNOST KOJI PODUPIRE REFORMU STRUÈNOGOBRAZOVANJA I IZOBRAZBE U ZEMLJAMA KOJE NISU ÈLANICE EZ-a U KONTEKSTUPROGRAMA VANJSKIH ODNOSA EU

NAJZNAÈAJNIJI DOGAÐAJIEUROPSKA ZAKLADA ZAIZOBRAZBU U 2004.

Ovaj dokument je preveden. Ukoliko budete imali bilo kakvih nedoumica u pogledu toènostiinformacija koje sadr�i, molimo pogledajte izvornu verziju na engleskom jeziku.

A great deal of additional information on theEuropean Union is available on the Internet.It can be accessed through the Europa server(http://europa.eu.int).

Cataloguing data can be found at the end ofthis publication.

Luxembourg: Office for Official Publications ofthe European Communities, 2005.

ISBN: 92-9157-456-2

© European Communities, 2005.Reproduction is authorised provided the sourceis acknowledged.

Printed in Belgium

Foto

gra

fija:E

TF

/F.D

eco

rato

3

4

PREDGOVOR

Godina 2004 bit æe zabilje�ena u povijesti kaoprekretnica za europsku integraciju. U svibnju2004. Europska unija je nakon više od desetljeæaintenzivnih priprema primila osam zemaljaSredišnje i Istoène Europe te mediteranske otokeMaltu i Cipar.

U Europskoj zakladi za izobrazbu (ETF) 2004.godine dogodile su se promjene na praktiènojrazini. U srpnju je došlo do smjene uprave kada jeMuriel Dunbar preuzela du�nost Petera de Rooija,koji je bio na èelu zaklade prvih deset godinapostojanja. Krajem 2004. nova komisija, zajedno saèlanicama bivših partnerskih dr�ava ETF-a,preuzela je vodstvo u Bruxellesu.

2004. godine takoðer se oblikovao novi okvirpolitike EU-e u pogledu vanjskih odnosa. NovaEuropska susjedska politika, sve višeusredotoèena na razvoj ljudskih resursa, znaèila jeva�nu ulogu ETF-a.

Ova publikacija ilustrira naèin na koji je 2004. ETFspretno pretvorio implikacije ovih promjena u djelo.No, ona je istovremeno i mnogo više od trenutnesnimke stanja predanog rada zaklade. Ona jeslikovit pokazatelj kako se trud ulo�en u pristup2004. godine koji se pokazao toliko uspješnim, kaoi sve iskustvo steèeno u tom postupku, mo�eiskoristiti u daljnjem razvoju Europe i susjednihregija.

Europska unija nije izolirana zajednica. Ona moradjelovati zajedno s dr�avama koje bi trebale èinitinjezin “prsten prijatelja”. Bilo da je krajnji ciljsuradnje buduæi pristup Europskoj uniji ili ne,imamo ogroman ulog u društvenom, politièkom igospodarskom razvoju susjednih zemalja. A buduæida njihov razvoj uvelike ovisi o razvoju ljudskihresursa, naša je odgovornost i interes nastavitipru�ati podršku poboljšanju sustava obrazovanja iizobrazbe svim sredstvima koje mo�emo prikupiti.

5

U godinama koje su prethodile 2004, Europskazaklada za izobrazbu dokazala je kako mo�eiskoristiti iskustva i znanje 15 zemalja èlanica ukorist deset pristupnih zemalja. Danas svojojriznici resursa mo�e dodati i iskustvo iz prve rukeovih zemalja. Time je ETF u boljem polo�aju noikad da podr�i pomoæ koju Europska unija ula�e urazvoj ljudskih resursa susjednih zemalja.

Ján Figel’

Povjerenik EU-e za obrazovanje, izobrazbu,kulturu i višejeziènost

Ján Figel’, Povjerenik EU-e za obrazovanje, izobrazbu,

kulturu i višejeziènost

Foto

gra

fija:E

TF

/B.D

iew

ald

UVOD

Preuzevši slu�bu ravnateljice Europske zaklade zaizobrazbu (ETF) u srpnju, zahvalna sam što semogu osvrnuti na njezin rad tijekom 2004. Ovajnaèin vraæanja u prošlost predstavlja vrijedanputokaz za buduænost. Suvišno je napomenuti kakoje to posebno zahvalno za novog ravnatelja.

Posljednjih nekoliko godina obilje�eno jesuoèavanjem i sukobima od kojih su neki dotakliregije u kojima djeluje ETF. Ipak, rad Meðunarodnezajednice u pokušaju vraæanja mira i ponovneizgradnje pogoðenih društava bio je ohrabrujuæi.

Europska unija je odigrala kljuènu ulogu u ovojzajednici pokušavajuæi pomoæi bli�im i daljnjimsusjedima u ostvarenju mirnog su�ivota i razvojujakih i stabilnih gospodarstava. Proces podupiremir i stabilnost, širenje demokratskih vrijednosti kaoi razvoj novih tr�išta roba i usluga. Poma�e uotvaranju novih radnih mjesta, i poveæavajuæimoguænosti ljudi u matiènim dr�avama, nastojismanjiti migracijski pritisak i društveni nemir.

U 2004. godini ETF je nastavio potpomagati ovajproces radeæi i kao europska institucija i kao

6

Muriel Dunbar, ravnateljica ETF-a

Foto

gra

fija:E

TF

/F.D

eco

rato

partner na strani dr�ava èlanica EU-e, kao i ostalihva�nih sudionika, primjerice UN-a, Svjetske banke iOECD-a. Djelujuæi u okviru politike EU, ETF jepoticao svaku od zemalja partnera na ulaganjenapora za postizanje društvene i gospodarskestabilnosti.

Bitan èimbenik za napredak je razvijanjefleksibilnog tr�išta rada izgraðenog na temeljimaznanja koje ide u korak s vremenom. Kako bi impomogao pri suoèavanju s ovim izazovom, ETF jesavjetovao i usmjeravao tvorce politike partnerskihzemalja na osnovu vlastitog iskustva i znanja, kao iiskustva i znanja 25 dr�ava èlanica EU-e te ostalihmeðunarodnih agencija.

Sljedeæe stranice bacaju svjetlo na pojedina djelaETF-a u protekloj godini te ostvareni napredak. Prvidio dokumenta predstavlja podruèje rada ETF-a:Europska unija – proširena pristupom novih desetzemalja èlanica bivših partnerskih zemalja ETF-a –u uvjetima globalne ekonomije koja zahtijevakonstantno usklaðivanje ponude i potra�nje znanja.Takvo usklaðivanje mo�e se postiæi iskljuèivoprocesom kontinuiranog pouèavanja i usvajanjaznanja na dosad neviðenoj razini.

Uvodnom dijelu slijede primjeri aktivnosti ETF-a u2004. godini. Naš analitièki rad, procjene stanja,probne aktivnosti te sudjelovanje u programuTempus predstavljaju samo uvod u široki spektartehnièkih pitanja s kojima se treba suoèiti na putuka društvenom i gospodarskom rastu i stabilnosti.Oni su istovremeno i pokazatelj te�ine zadatakapred kojima su se našle partnerske dr�ave.

Ohrabrujuæi rezultati pokazuju da razvijanje znanjai vještina ipak ima odluèujuæi znaèaj. Ulaganjemnajveæih moguæih napora u razvoj najdragocjenijihresursa – ljudskih resursa – utiremo put kastabilnosti i napretku ne samo unutar EU-e, veæ i unjenom susjedstvu koje uvelike prelazi granicesame Unije.

Muriel Dunbar

Ravnateljica, Europska zaklada za izobrazbu

7

MIJENA POLITIÈKOG KRAJOLIKA

Dobri susjedi

U 2004. godini Europska unija uèinila je nešto štose samo 15 godina ranije èinilo nemoguæim. Srušilaje zid koji je Europu dijelio pola stoljeæa. Bivšihzemalja pripadnica istoènog bloka postalo jepunopravnim èlanicama Unije.

Usprkos širenju, Europa još uvijek nadilazi graniceEuropske unije. U uvjetima globalne ekonomijeEuropska unija ne mo�e opstati u izolaciji.Dobrosusjedski odnosi su imperativ za razvojstabilnosti i prosperitet. EU stoga odr�ava stalandijalog i meðusobno suraðuje s kulturološkirazlièitim grupama susjednih zemalja.

EU je odigrala, i još uvijek igra, glavnu ulogu umeðunarodnoj potpori usmjerenoj ka politièkoj igospodarskoj reformi i razvijanju stabilnostiZapadnog Balkana. U ovoj je regiji ostalo jošmnogo posla, no situacija se u posljednjih nekolikogodina promijenila. Došlo je do znaèajnog razvojademokratskog sustava, a sve su dr�ave odluène u

pribli�avanju Europskoj uniji. EU je daleko najveæidonator koji poma�e na Zapadnom Balkanu.

EU posebice brine da Mediteran ne postanegeo-strateška linija rascijepa izmeðu uspješnih imanje uspješnih gospodarstava te razlièitihdruštveno-politièkih sustava. Europski èelnicipokušavaju produbiti dijalog i razvijati politièko igospodarsko partnerstvo sa zemljama SjeverneAfrike, bli�eg Srednjeg Istoka i šire. Cilj jeeuro-mediteranskog partnerstva stvoriti podruèjemira i stabilnosti na temeljima zajednièkih vrijednostite izgraditi regiju uzajamnog prosperiteta krozslobodnu trgovinsku zonu i stvaranje jedinstvenogtr�išta koje bi obuhvaæalo i mediteranske zemlje.

9

Proširenje EU-e u svibnju 2004.

donijelo je promjene i nove izazove.

Foto

gra

fija:E

TF

/F.D

eco

rato

Foto

gra

fija:E

uro

pean

Unio

nphoto

libra

ry

Proširena Europska unija mora i dalje paziti nastrateške odnose s bivšim sovjetskim dr�avamaIstoène Europe i Središnje Azije. Zajednièki jeinteres sprijeèiti pojavu novih zidova koji bi dijeliliEuropu. EU programom Tacis potièe gospodarske ipolitièke promjene u ovom dijelu svijeta. Na tajnaèin podr�ava institucionalnu i administrativnureformu, privatni sektor te ubla�avanje siromaštva,a bila je i vrlo uèinkovita u smanjivanju velikihtenzija i nemira iz prošlosti.

Ovi programi koji su posebno osmišljeni za svakuregiju predstavljaju va�ne instrumente za europskususjedsku politiku koja je stupila na scenu 2004. sciljem dijeljenja dobrobiti steèene nedavnimproširenjem EU-e s dr�avama koje trenutnogranièe s Unijom. (Pogledajte tekst u okviru.) Ciljove politike je prilièno jednostavan: stvoriti krugzemalja zajednièkih vrijednosti koje �ele razvitibliske odnose. To æe ojaèati stabilnost, sigurnost iboljitak svih èlanova te sprijeèiti nastajanje novihlinija razgranièenja izmeðu proširene EU-e isusjeda.

Do 2006. financijska potpora ukljuèenih zemaljausmjeravat æe se programima MEDA i Tacis, no uFinancijskoj perspektivi od 2007. do 2013. oba æezamijeniti pojednostavljeni Instrument za europskosusjedstvo i partnerstvo (European Neighbourhood

and Partnership Instrument, ENPI). Sudjelovanje uredovnim programima Zajednice predviðeno jeiako, znaèajno za Strukovno obrazovanje iosposobljavanje (Vocational and Educational

Training, VET), ne još kroz program Leonardo daVinci.

Toèan naèin provoðenja potpore i suradnje nakon2007. godine još namjerno ostaje otvoren. Todjelomièno objašnjava zašto su zamjeniku KarluFredriku Svedangu iz GD-a za vanjske odnosepostavili tolika pitanja kad je izlo�io ENP naregionalnom Savjetodavnom forumu ETF-a uTorinu u studenom 2004. godine. Na pitanje “Kolikodaleko mo�emo iæi? ” odgovorio je: “To je stvarpolitièke volje.”

10

Prsten prijatelja

Europska susjedska politika (skraæeno ENP) izravna jepolitièka posljedica �elje Komisije za aktivnom potporom“prstena prijatelja”, kako je to nazvao bivši predsjednik EU-eRomano Prodi, oko Europske unije. Ciljevi ove politikeupravljat æe suradnjom sa svim dr�avama ETF-a, izuzev onihs perspektivom pristupa, Ruske federacije i Središnje Azije,no ukljuèujuæi dr�ave Kavkaza.

Njezini su ciljevi:

• dijeljenje dobrobiti od proširenja umjesto novih ogradaunutar i oko Europe;

• promicanje dobrog upravljanja i reforme;

• stvaranje tzv. “prstena prijatelja” – podruèja mira, stabilnostii prosperiteta temeljenog na zajednièkim vrijednostima iinteresima.

Va�no je napomenuti da daljnje širenje EU-e nije jedan odciljeva ENP-a. Nadalje, ENP ne zamjenjuje postojeæe pravne iinstitucionalne dogovore, primjerice sporazume opridru�ivanju i okvire poput Barcelonskog procesa.

11

Stvaranje “prstena prijatelja” oko Europske

unije jedan je od ciljeva Europske susjedske

politike.

Foto

gra

fija:E

uro

pea

nU

nio

nph

oto

libra

ry

Utvrðivanje pravca

Kako dr�ave Zapadnog Balkana mogu izvuæi najbolju lekciju iziskustava pristupanja EU? To je bilo jedno od kljuènih pitanjapostavljenih izaslanicima na susretu povodom desetegodišnjice ETF-ovog Savjetodavnog foruma odr�anog uDraèu, u Albaniji 21. i 22. lipnja 2004. Široka paleta odgovoraukljuèivala je sljedeæe: precizno utvrðivanje politike proizašleiz uèenja zemalja kandidata, odr�avanje više regionalnihsusreta te više studijskih posjeta ukoliko to prilike dozvole tepoticanje zemalja u regiji na preuzimanje kontrole nadodnosima sa zemljama èlanicama EU.

Ovaj je sastanak sudionicima pru�io mnoštvo stimulativnihprilika za doprinošenje razvoju aktivnosti u regiji. Osvræuæi sena specifièan sluèaj reforme VET u Albaniji, izaslanici sudoznali da trenutno samo 16 % uèenika pohaða srednjestrukovne škole, buduæi da sustav nije usklaðen s potrebamaindustrije. U posljednjih 18 mjeseci optimizam je nadjaèaopesimizam, no to se dogodilo zahvaljujuæi veæoj anga�iranostisocijalnih partnera i poveæanom broju studenata.

Posjeta lokalnoj srednjoj strukovnoj školi potvrdila jenovonastali optimizam. Meðunarodna fundacija pomogla jepredanom lokalnom osoblju koje je ovu oronulu školupretvorilo u �ivahnu izobraznu instituciju s automehanièarskimi vodoinstalaterskim teèajevima. “Ova je škola poticajanprimjer meðunarodne suradnje i va�nosti povezanogdjelovanja obrazovnih struènjaka i tr�išta rada,” rekao je Peterde Rooij, koji je tijekom boravka u Draèu zakoraèio uposljednji tjedan upravljanja ETF-om.

U okviru nedavnog proširenja EU-e i moguænosti prenošenjaiskustava steèenih provoðenjem reformi VET s novih zemaljaèlanica na zemlje kandidate za pristup, sudionici su se osvrnulina napredak ostvaren u 2004., a zatim posvetili radionicamakako bi pomogli u oblikovanju ETF-ova Programa rada za 2005.

Sastanak je okonèan potpunom podrškom izaslanika ETF-ovuProgramu rada za 2005. Prijedlozi i ideje sa sastankaSavjetodavnog foruma u Draèu predlo�eni su na usvajanje nazasjedanju Upravnog odbora 9. studenog 2004. u Torinu.

Postignuæa u razvoju VET-a na Zapadnom Balkanu bila su glavna

tema sastanka Savjetodavnog foruma odr�anog u Dürresu, u

Albaniji u lipnju 2004.

Foto

gra

fija:E

TF

/A.M

art

in

NAŠ RAD U 2004.

1. svibnja je vatrometom i proslavama obilje�enpristup deset bivših partnerskih zemalja Europskojuniji. Proteklih deset godina radili smo zajedno stisuæama ljudi u spomenutim zemljama pripremajuæinjihove struènjake za izobrazbu, sustave i politikeza ostvarivanje europske suradnje meðuravnopravnim partnerima. Kanalizirali smo steèenaiskustva i znanje zemalja èlanica EU-e prema regiji,razvijali i provodili probne aktivnosti, podr�avalirazvoj visokog obrazovanja kroz program Tempuste razgranali mre�e za bolji protok informacijapovezanih s tr�ištem rada i izobrazbe. Za nas je

pristup novih deset zemalja èlanica oznaèio krajdugaèkog procesa povezivanja ljudi, usmeravanjareformi, posredovanja steèenih iskustava i znanja ijaèanja sposobnosti za suoèavanje s europskimprocesima, politikama i institucijama.

Zahvaljujuæi gospodarskom rastu koji je nadmašiorast 'starih' zemalja èlanica i obrazovnimpokazateljima koji su donosili obeæanje dugoroènograzvoja odgovarajuæeg segmenta ljudskih resursa, usvibnju 2004. izgledi za nesmetano pripajanjeEuropskoj uniji èinili su se zaista odliènima.

13

2004. obilje�ena

je promjenama i

razvojem Europe

i ETF-a.

Foto

gra

fija:E

TF

Foto

gra

fija:E

uro

pean

Unio

nphoto

libra

ry

14

Bio je ogroman zadatak pripremiti sustaveobrazovanja i izobrazbe i tr�išta rada desetpristupnih zemalja za èlanstvo u EU. U tom smoprocesu sakupili ogromne kolièine podatakabilje�eæi napredak reforme, aktivnosti i strukturesudionika. Bliska suradnja s našom sestrinskomagencijom, Europskim središtem za razvojstrukovne izobrazbe (Cedefop), pomogla jesprijeèiti nepotrebne gubitke resursa u utrci zapristup. Svakoj smo zemlji predali sve izraðenezapise i glavne publikacije te ‘who’s who’ ustrukovnom obrazovanju i izobrazbi. SvojimNacionalnim opservatorijima pomogli smo upripremi za sudjelovanje u Cedefop-ovoj mre�ieuropskih struènjaka na polju obrazovanja(ReferNET), a akterima novih zemalja èlanica upripremi za sudjelovanje u ostalim Cedefop-ovimmre�ama.

Primjer onda i sada

Litva je najsvjetliji primjer utjecaja rada ETF-a na reformuVET u novim zemljama èlanicama. Usko suraðujuæi sMinistarstvom obrazovanja, Litvanski nacionalni opservatorijbrzo se razvio u leglo inovativnih ideja u pogledu reformeVET. Veæ je u kasnim 90-ima Ministarstvo potpomoglonjegovo osnivanje pa je ured postao dr�avni laboratorij zaanalizu potreba tr�išta rada, sektorijalna i regionalnaistra�ivanja te probne aktivnosti.

ETF je pomogao u osnivanju regionalnog centra zaizobrazbu u Marijampolu u projektu potpomognutom finskimdr�avnim tijelima. Centar je djelovao kao partnerstvo sedampostojeæih institucija za izobrazbu u regiji, a ogroman porastuèinkovitosti postignut je stapanjem upravnog tijela, razvojakurikuluma, resornih središta i materijala za poduku. Pravneodredbe sastavljene prije poèetka projekta osigurale sunjegovu odr�ivost, a u roku nekoliko godina taj se uspješanmodel poèeo primjenjivati u ostalom dijelu zemlje.

Postavši novim èlanovima Europske unije, 2004. Litvanci suugostili grupu kolega iz Kirgistana kako bi s njima podijeliliuspješno iskustvo provedbe reforme VET. Danas je u Litvinekadašnja Jedinica za reformu Phare VET postala Jedinicaza upravljanje europskim socijalnim fondom, dok jeNacionalni opservatorij sada dio Metodološkog centralitvanskog Ministarstva obrazovanja.

Jedno od osnovnih naèela ETF-a je uèenje na uspješnim modelima

u drugim zemljama.

Fo

togra

fija:

ET

F

Peter de Rooij razmjenjuje informacije s ETF-ovom sestrinskom

organizacijom, Europskim središtem za razvoj strukovne

izobrazbe (Cedefop).

Foto

gra

fija:E

TF

/Erik

Lunta

ng

15

Va�ne naznake

Stupanj uspjeha sadašnjeg proširenja EU-e imat æebitne implikacije na rad ETF-a u buduænosti. “Prvi krugproširenja pru�it æe va�ne naznake o tome kako ulo�itipomoæna sredstva EU-e za razvoj ljudskih resursa uostalim buduæim zemljama èlanicama,” rekao je bivširavnatelj ETF-a Peter de Rooij u svibnju 2004.“Naporno smo radili poma�uæi zemljamapristupnicama u pripremi za ulazak, no tek nakon štoje Lisabonski sastanak na vrhu uvrstio razvojstrukovnog obrazovanja i izobrazbe u dnevni redeuropske politike i to na mjesto koje ta tema zaistazaslu�uje. Sada su gotovo svi suglasni o va�nostiprilagodbe obrazovanja i izobrazbe potrebama društvatemeljenog na znanju. Takoðer je postignut detaljansporazum o potrebi veæe europske suradnje na poljustrukovnog obrazovanja i izobrazbe kroz procespokrenut u Kopenhagenu 2002. Rezultat toga je dasmo danas u izvanrednoj prilici još bolje pripremitibuduæe zemlje èlanice za pristup.”

“Glavni izazov ETF-a u buduænosti bit æe predvidjetinove smjerove u kojima æe se kretati politika EU,”rekao je Peter de Rooij. “EU razmišlja o svojim fizièkimgranicama. U sljedeæem proširenju najvjerojatnije æeuæi zemlje Balkana i sadašnje pristupne zemlje, no nijeizgledno da æe se EU nakon toga nastaviti širiti i dalje.Stoga nova susjedska politika nije samo privremenorješenje. Politika æe se promijeniti, to više neæe biti onaista koja je glavninu sredstava usmjeravala za pomoænovim èlanicama sa svrhom pristupa Uniji. Nova æepolitika biti pomaganje zemljama 'šire europske regije'u postizanju što veæeg napretka i stabilnosti, s time dakonaèni cilj neæe biti ukljuèenje u EU. Stoga ETF moraiskoristiti sve iskustvo koje smo prikupili u prvom krugupristupnih zemalja kako bi se pripremio za sljedeæi, azatim isti postupak primijeniti na razvoj dobrogsusjedstva.”

Nasljednica Petera de Rooija, Muriel Dunbar, takoðerje optimistièna u pogledu buduænosti ETF-a u okvirunove europske susjedske politike: “Pristupite li VET-ukao instrumentu za gospodarski razvoj, mandat uETF-u postaje uzbudljiv i izazovan,” rekla je unedavnom intervjuu. “Za Europsku je uniju odpresudne va�nosti raditi na razvijanju jakihgospodarstava u njenom okru�enju, kako za razvojnovih tr�išta robe i usluga, tako i za upravljanjeodr�ivim sustavom zapošljavanja. Jaka i naprednatampon-zona oko Europske unije riješit æe problememigracije i društvenih nemira.”

Peter de Rooij,

ravnatelj ETF-a 1994-2004

Fo

togra

fija:

ET

F/A

.R

am

ella

Deset godina ETF-a

29. lipnja 2004. proslavili smo desetu godišnjicuprijemom u Villi Gualino, sjedištu ETF-a u Torinu.Prijem je takoðer obilje�en odlaskom s du�nostidesetogodišnjeg ravnatelja ETF-a Petera de Rooijai predstavljanjem njegove nasljednice MurielDunbar.

Kronika prvog desetljeæa zaklade objavljena je podnaslovom Ten Years of the ETF. Ovaj dokument je�ivopisno izvješæe o desetljeæu izvanrednognapretka ostvarenog kroz uèenje i rad otkrivanjemnovog teritorija. Veæina materijala objavljena je natemelju iskaza ljudi koji su sudjelovali u projektu.

Razvijanje struènosti

U sklopu evaluacije dosad uèinjenog, 2004. smonapravili popis svih aktivnosti kako bi pronašlizajednièki nazivnik. Jedna od najznaèajnijih stvari

koje smo primijetili je da se na meðunarodnoj razinipotpora razvoju obrazovanja i izobrazbe, èini se,sve manje temelji na struènosti a sve više nadijalogu. Danas se znanje i struènost ne raznose,veæ dijele i grade u suradnji s partnerskimzemljama. Odnosno, jednostavnije reèeno: danasviše ne molimo savjetnike da napišu izvješæe oodreðenom problemu, veæ sve èešæe ciljeveposti�emo okupljajuæi ljude za okrugle stolove. Našse rad više oslanja na dijalog i povratneinformacije, a to se primjenjuje na organizacijskirazvoj i na vanjske aktivnosti.

Naš analitièki rad na kljuènim temama u pogledustrukovnog obrazovanja i izobrazbe nekada seodvijao u tzv. 'fokusnim grupama' i posebnimsastancima struènjaka. Razmatrajuæi implikacijerevizije, otkrili smo da trebamo usmjeriti tematskirad bli�e aktivnostima na projektima i sve to postiæirazvijanjem dijaloga unutar ETF-a. Krajem 2004.aktivnosti za razvoj struènosti smo postavili u noviokvir �eleæi projektu ETF-a i dr�avnim upraviteljimaponuditi širi spektar instrumenata za razvojstruènosti te veæi prostor za rasprave o ovoj temi uèitavoj organizaciji. Nadamo se da æemo na tajnaèin postiæi integriraniju povezanost izmeðuorganizacijskog uèenja i individualnog razvoja.

Revizija je takoðer pokazala da bi ETF mogao boljekoristiti tehnologiju. Rezultat toga je da æemo u2005. pokušati proširiti tematski rad u online

zajednice za tehnièko savjetovanje. Klasièanprimjer uèenja organizacije bio je zapravo projekte-uèenja (pogledajte tekst u okviru) koji nas jeusmjerio na ovaj put.

16

Sveèani prijam u Villi Gualino 29. lipnja 2004. obilje�io

je desetljeæe uèenja ETF-a.

Foto

gra

fija

:E

TF

/A.

Ram

ella

17

E-uèenje od partnerskih zemalja

Dijeljenje struènih iskustava i znanja nije jednosmjeranproces od EU-e na partnerske zemlje, što je odliènoilustrirano primjerom ETF-ove suradnje u projektu e-uèenja uIzraelu.

2004. godine objavljeno je izvješæe o procjeni stanjaproizašlo iz prvobitne odluke donesene 2001. o intenzivnijojsuradnji s Izraelom na polju e-uèenja.

U izvješæu je opisan naèin na koji Izrael koristi zanimljiva iinovativna rješenja za univerzalne probleme premošæivanjadigitalnog jaza, posebice meðugeneracijskog.

U Izraelu je kasnih devedesetih tisuæe obitelji dobilo raèunalai prikljuèke za Internet. Prvobitni dr�avni plan bio je na ovajnaèin podijeliti 30.000 raèunala, no procjena na osnovu prvepošiljke od 10.000 raèunala pokazala je da, usprkos ciljanom

segmentu društva i stvarnoj uporabi, djeca mo�da nisu bilagrupa koju je trebalo najviše uvjeravati u blagodati raèunala.

Stoga je dio aktivnosti ove inicijative preusmjeren na starijestanovništvo. Razvijen je multi-generacijski program kroz kojise od mladih uèenika tra�ilo da obuèavaju starije osobe.

Ovakvi primjeri i pouke mogu se koristiti i unutar EU, ali i uostalim partnerskim zemljama. Rad s Izraelom ima dvostrukiuèinak: zakljuèci izvješæa o procjeni stanja koriste se uIzraelu za prateæe aktivnosti, primjerice za izobrazbu uèiteljai nastavnika. ETF æe steèeno pozitivno iskustvo i opæezakljuèke iz izvješæa usmjeriti na novi program MEDA-ETE.

Odrasli su primarni cilj nedavno pokrenutih inicijativa e-uèenja.

Foto

gra

fija:IL

O/J

.M

aill

ard

18

S vremenom æe teme i pripadajuæe analitièkeaktivnosti poèeti formirati program rada na terenu,istra�ivanja zemalja i probne projekte. Projektiimplementirani u 2004. više su se bavili temamakoje su poprimile poseban znaèaj u prethodnimgodinama. Razvili su se spontano iz našihaktivnosti tijekom 2003. i u nastavku su ukratkoprezentirani.

Sivo tr�ište rada

Dugi niz godina velika veæina ljudi smatrala je da'siva' ekonomija tek granièi s kriminalom, pa jestoga prete�no ignorirana. Zapadne donatorskeorganizacije èesto su teško pravdale trošenjeskromnih sredstava na tom podruèju. Meðutimnedavno je ponovno razmotrena va�nost siveekonomije izvan granica Zapadne Europe.

Posljedica toga je da su pojedini meðunarodnidonatori u meðuvremenu shvatili smisao brige zapotrebu za stjecanjem novih vještina ljudizaposlenih u sivom sektoru. Ogromna veæina njihradi in bona fide, no èesto imaju ogranièenesposobnosti i nizak društveni status, što nerijetkorezultira masivnom i dugoroènom nezaposlenošæu.Kao primjer razmjera koje je ovaj problem poprimiovalja navesti da je u pojedinim zemljama SredišnjeAzije slu�beno tr�ište rada tako nerazvijeno da sivisektor zapošljava do 50% aktivnog stanovništva.

Vlade tih zemalja poèinju uviðati da jednostavnoukidanje sivog sektora nije rješenje, te da jepotrebno dublje istra�ivanje o tome kako ljudizaposleni u ovom sektoru dolaze do znanja. Tvorcipolitike u Europskoj uniji takoðer pokazuju volju zapromjenom naèina razmišljanja. Tako se primjerice�arište interesa programa Tacis premjestilo pasada obuhvaæa utjecaj sivog sektora na

gospodarsku tranziciju, smanjenje siromaštva telokalni gospodarski i društveni razvoj.

Otkada je ETF zapoèeo istra�ivati ulogu izobrazbepri pomaganju zaposlenima u izla�enju iz krugasivog sektora, iskustvo steèeno na ovom podruèjuprimijenjeno je na projektne aktivnosti prekogranice. 2004. Albanija je odabrana za istra�ivanjeo sivoj ekonomiji i izobrazbi. ETF-ov Odjel zaproširenje i Jugoistoènu Europu pokrenuo jeistra�ivanje u rujnu, a rezultati se oèekuju u drugomtromjeseèju 2005.

19

Lokalni razvoj i borba protiv siromaštva

U Središnjoj Aziji ETF provodi trogodišnji projektotkrivanja uloge lokalnih inicijativa na poljuizobrazbe u suzbijanju siromaštva. Projekt jeprvobitno pokrenut u Kazahstanu, Kirgistanu iUzbekistanu prikupljanjem podataka o tekuæimjavnim i privatnim aktivnostima lokalne izobrazbe.U 2004. godini rezultati dobiveni promatranjemnavedenih podruèja prikazani su široj javnosti, aprojekt je proširen na zemlje Kavkaza i Tad�ikistan.Glavni korisnici izvješæa su izaslanstva EZ-a u èijeprioritete spada borba protiv siromaštva i lokalnirazvoj.

Projekt je iznjedrio pregled stanja trenutneaktivnosti izobrazbe, no njegov domašaj uvelikeprelazi samu procjenu stanja. Primjerice, okvir zalokalni razvoj kojeg ETF trenutno razraðujepredstavlja jedan od konceptualnih rezultataprojekta. Taj æe se okvir prilagoditi za uporabu u

ostalim zemljama sudionicama projekta spartnerima iz Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistanakoji æe na proširenom projektu djelovati kaomentori.

Iskustva i znanje steèena na ovom polju u okviruETF-a i Europske unije kao cjeline sve æe se višeprimjenjivati u projektnom radu nadolazeæih godina.Lokalni razvoj a posebice pozitivan utjecaj lokalnogpartnerstva predstavljaju kljuènu temu unutar EU-ei u našem radu s partnerskim zemljama. Lokalnapartnerstva su središnji element našeg djelovanjana Zapadnom Balkanu i u mediteranskoj regiji.(Pogledajte tekst u okviru.) Iskustva prikupljena urazlièitim regijama razmjenjuju se i primjenjuju narazna polja unutar naše organizacije i njenihaktivnosti.

Pomaganje

ljudima u

pronala�enju

posla jedan

je od naèina

borbe protiv

lokalnog

siromaštva.

Foto

gra

fija:E

TF

Foto

gra

fija:E

uro

pean

Unio

nphoto

libra

ry

20

Suradnja meðu donatorima

Suradnja s ostalim donatorima intenzivirana je2004. Posebice rad sa Svjetskom bankompremjestio se izvan uobièajenih zemljopisnihgranica ETF-a. Bliska suradnja ostvarena je,primjerice, u Jemenu gdje su profili sektoraprikupljeni veæ 2002., dok je 2004. zajednièkimsnagama izraðen, raspravljen i usvojen nacrt okvirastrategije izobrazbe.

Suradnja se brzo kreæe od praktiène razmjeneiskustava i zajednièke organizacije konferencija,seminara i radionica k osnovnom istra�ivanju upogledu kljuènih tema na polju razvoja ljudskihresursa. Pokušavajuæi pronaæi zajednièko tlo zabuduæu suradnju, 2004. ETF i Svjetska banka suodabrali pet segmenata koje su obje stranesmatrale kljuènima za razvoj izobrazbe upartnerskim zemljama Mediterana. Radilo se oupravljanju, financiranju, ulozi socijalnih partnera,kvaliteti i vještinama potrebnima za sivi sektor.Ciljane zemlje u ovoj praksi bile su Tunis, Jordan,Egipat i Libanon.

Rad potreban za razraðivanje ovih tema ukljuèivaoje miješane grupe od po deset do dvanaeststruènjaka èiji je zadatak bio prikupljanje podatakaiz istra�ivanja o obrazovanju. Trebali su napravitipopis aktivnosti istovremeno vodeæi raèuna obuduænosti, odnosno o planovima, prilikama ipotrebama. Završno izvješæe koje æe biti objavljeno2005. bit æe sastavljeno u obliku regionalnogizvješæa koje æe pokrivati pet segmenata saneksima za svaku od èetiri zemlje.

Ova je aktivnost izrodila mnogo bolje razumijevanjenekih neodlo�ivih problema na polju strukovneizobrazbe u Sjevernoj Africi i Srednjem Istoku. Onaje takoðer dovela do boljeg uvida u rad razlièitihdonatora. Za ETF æe biti od posebne koristiusredotoèenost izvješæa na financije te njegovarazina analize. Aktivnost su financirali ETF iSvjetska banka, a dodatna sredstva priskrbio jeUred za meðunarodni razvoj Velike Britanije.

Prepoznavanje potreba i prilika

Razvijanje struènosti nije samo stvar boljegrazumijevanja slo�enog procesa izobrazbe injegove povezanosti s razvojem tr�išta rada, veæ jepotrebno zbog zemalja koje èine relativnoneistra�en teritorij u razvojnoj suradnji EU. Zemljakojoj je EU nedavno ukazala novu potporu jeTad�ikistan. Zahvaljujuæi pomoæi ETF-a, razvojljudskih resursa postao je kljuèni element programaTacis u ovoj srednjeazijskoj dr�avi. (Pogledajtetekst u okviru.)

Bliska suradnja meðu struènjacima, donatorima i

agencijama za provedbu neizbje�na je za uèinkovitost

obrazovnih programa.

21

Tad�ikistan na rubu pre�ivljavanja

Šest godina nakon što je mirovni sporazum okonèao okrutnigraðanski rat u Tad�ikistanu, uznapredovali su planovi zapokretanje velike reforme izobrazbe koju tamo vide kao kljuènifaktor za gospodarski oporavak zemlje. Uz pomoæ Europskezaklade za izobrazbu osmišljen je konceptualni okvir reforme idecentralizacije sustava strukovne izobrazbe ove planinskesrednjeazijske dr�ave, a projekt Tacis za pomoæ u izradi novihzakona bi trebao otpoèeti 2005.

Enrico Romiti, dugogodišnji struènjak na projektu reformestrukovne izobrazbe Tacis rekao je da se va�nost provoðenjaove vrste reforme u post-ratnom oporavku dr�ave ne bi trebalapodcjenjivati. “Ovo je prvi projekt Tacis u Tad�ikistanu koji nijeusmjeren samo na probleme pukog pre�ivljavanja, primjericeosiguravanja zaliha vode ili zdravstvene njege. To je prvistrateški projekt, kao i prvi obrazovni projekt.”

G. Romiti æe raditi s voditeljima strukovne izobrazbe u triprobne regije, Dušanbe, Kathlon i Soghd, kako bi seustanovile nove obrazovne 'obitelji', osuvremenile izuzetnozastarjele metode poduèavanja i izobrazbe, osmislili novistudijski programi i utvrdile potrebe tr�išta rada u nastajanju.

Mirzo Yorov, upravitelj Metodološkog uslu�nog centra uTad�ikistanu rekao je: “Toliko smo godina �ivjeli u izolaciji dasmo sretni što smo ukljuèeni u širi projekt. Bez ovakve vrstepotpore nemamo nikakvu nadu za pronalazak izlaska iz krizeposljednjih godina.”

Programi strukovnog obrazovanja donose rješenja za podruèja pogoðena krizom poput regije Dushanbe u Tad�ikistanu.F

oto

gra

fija:E

TF

22

Izobrazba uèitelja i nastavnika

Vezano uz proslave kojima je obilje�ena desetaobljetnica u lipnju ove godine, ETF je organiziraomeðunarodnu radionicu na prilièno zanemarenutemu koju veæ nekoliko godina pokušavamo aktivnopromicati: izobrazba uèitelja i nastavnika.Radionica ‘Interes aktera i profesija poduèavanja’bila je razrada teme ‘uèenje metodologije’ razvijenena konferenciji 'Obrazovno gradivo' Savjetodavnogforuma odr�ane u studenom 2003.

Radionicom se pokušalo potaknuti pitanjemodernizacije profesije poduèavanja uz pomoæaktera na polju strukovnog obrazovanja iizobrazbe. Radionica je jasno pokazala slo�enostpitanja kojima se bavila. Izobrazba uèitelja inastavnika predstavlja temelj obrazovanja i vrlo jeteško raspravljati o reformi izobrazbe uèitelja, a dase debata ne raširi na èitav spektar našihaktivnosti.

Ipak, mišljenja su se poèela sakupljati drugi dansastanka sa�etkom izvješæa raznovrsnih raspravavoðenih tijekom šest sjednica seminara. GlavniETF-ov struènjak Bernhard Buck predstavio jemoguæe pravce za buduænost. Izvješæa kao i svaostala dokumentacija seminara dostupna je nanašoj Web stranici.

ETF je i dalje odluèan u raspravljanju o reformiizobrazbe uèitelja i nastavnika u partnerskimzemljama kroz široku paletu svojih aktivnosti,ukljuèujuæi i Tempus (pogledajte dodatak). ETF-ovgodišnjak ETF Yearbook 2005. bit æe u potpunostiposveæen ovom problemu, a ostale aktivnosti su utijeku razrade.

Uèimo jedni druge.

Foto

gra

fija

:E

TF

/F.

De

cora

to

23

Poduèavanje demokracije na sveuèilištima

Krajem devedesetih konzorcij europskih sveuèilišta koji jerazvio sustav izobrazbe uèitelja na jezicima manjina bivšejugoslavenske Republike Makedonije uvidio je kakonedostatak graðanskog obrazovanja koèi demokratski razvojpodijeljene zemlje. Na èelu sa Sveuèilištem iz Malmöa,predlo�ili su pokretanje projekta Tempus za razvoj izobrazbeuèitelja u pogledu predmeta vezanih za demokraciju.

Odabrali su savršen trenutak. Pedagoški zavod makedonskogMinistarstva obrazovanja upravo je pokrenuo razvojgraðanskog obrazovanja, no nedostajalo je sredstava istruènosti, pa je njegov rad koèila nedovoljna suradnja izmeðuobrazovnih institucija i pripadajuæih podruèja primjene. Tra�iose integrirani pristup koji bi ukljuèivao vlasti, sve institucije zaizobrazbu uèitelja i dr�avne škole i vrtiæe.

Njihov je prijedlog prihvaæen i 2001. konzorcij je krenuo splaniranjem razvoja novih strategija uèenja i poduke zademokraciju. Partneri u projektu bili su Fakultet za izobrazbuuèitelja predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u Bitoli,

Fakulteti pedagogije iz Skoplja i Štipa, dva vrtiæa i petosnovnih škola. Zajedno su razvili materijale za uèenje ipoduku, unaprijedili strukture za praktièno uèenje te lansiralimobilne centre za izobrazbu kako bi proširili domet projekta.

Posljedice ovog projekta, okonèanog 2004., osjetile su seširom zemlje. Razvijen je novi nacionalni kurikulum zatemeljnu izobrazbu uèitelja. Školama i studentima pedagoškihfakulteta podijeljeni su ud�benici, èasopisi i videovrpce, a uèitavoj zemlji organizirane su radionice. Glavni dr�avnimjeseènik, Education Worker, pomno je pratio projekt odpoèetka do kraja.

Èak i nakon što je projekt okonèan, partnerstvo razvijenomeðu svim interesnim grupama u pogledu graðanskogobrazovanja osiguralo je predanost cilju. Projekt je uvrstiofakultete ukljuèene u Europsku mre�u obrazovanja uèitelja(ETEN), a njihov je anga�man porastao u tolikoj mjeri da æezajedno ugostiti sastanak ETEN-a 2005.

Razmjena informacija i

struènih znanja

predstavlja va�an dio

ETF-ovog rada s

partnerskim zemljama.

Foto

gra

fija:E

TF

/M.A

rnó

Povezivanje teorije i prakse

Mnoge od problematika koje ETF promièe upartnerskim zemljama aktualne su i u okviruEuropske unije. Obrazovanje odraslih, cjelo�ivotnoobrazovanje, okviri nacionalne kvalificiranosti ie-uèenje, primjerice, teme su u središtu pozornostii predmet na koji je usredotoèen razvoj èak i unutarEuropske unije.

Partnerstvo

U spomenute se teme ubraja lokalno i regionalnopartnerstvo za izobrazbu i zapošljavanje. Postignutje širok konsenzus oko èinjenice da se golemaraznolikost u pogledu usvojenih znanja, mjesta nakojima su steèena i naèina na koji su steèena mo�epremostiti kroz lokalna partnerstva. Dok dr�avne imeðunarodne vlasti moraju neprestano osiguravatipostojanje okvirnih sporazuma u pogledu,primjerice, priznavanja i prenosivosti steèenih

24

Postavljanje trenda u Siriji

2004. godina obilje�ila je kraj ETF-ovog anga�mana upionirskom projektu pokretanja modela strukovnognaukovanja u Siriji. Sudionici su se okupili na seminaru uDamasku prošlog prosinca kako bi raspravili orezultatima.

Nekoliko stotina mladih ljudi trenutno kombinira školskoobrazovanje i praktièno usavršavanje u nekom odlokalnih poduzeæa. Prvi diplomanti ovog modelaobrazovanja sada ulaze na tr�ište rada i 50% ih je veæpronašlo zaposlenje u usporedbi sa samo 20%diplomanata starog sustava strukovnog obrazovanja. “UAl-Hafezu smo dosada zaposlili sve diplomante ovogmodela koji su pokazali �elju raditi za nas,” kazao jeAhmed Shirin, upravitelj proizvodnje sektora proizvoðaèabijele tehnike u Damasku, “takav naèin obrazovanjastvara profil èovjeka kakvog trebamo.”

Projekt uvodi nove oblike upravljanja u školama ireorganizirao je školski kurikulum za èetiri djelatnosti.Zapoèet je u Damasku, a zatim uspješno uveden uAlepu, drugom sirijskom gradu po velièini i va�nojindustrijskoj bazi. Tamošnji industrijalci veæ prièaju oširenju ovog trenda na nove djelatnosti, primjericeljevaèki zanat ili turizam. Mo�da je najva�niji dometprojekta uspostava procesa socijalnog dijaloga u zemlji ukojoj vlada i industrija nisu navikli na suradnju. “ETF jeodigrao vrlo va�nu ulogu u razvijanju partnerstva izmeðuraznih ministarstava i industrijskih komora,” ka�e FouadAl-Ghaloul, zamjenik ministra obrazovanja u Siriji.

Iako je ETF završio svoj rad, projekt se nastavlja. U tijekusu pripreme za širenje modela na Homs; u Alepu jepostavljen cilj za ukljuèivanje 10% od svih strukovnihstudenata u ovaj obrazovni model do 2010.

No, utjecaj ovog naizgled skromnog probnog projekta nezaustavlja se ovdje. Model strukovnog naukovanjaudahnuo je inspiraciju za mnogo dublje reforme koje æezapoèeti u rujnu 2005. Ovaj program MEDA vrijedan21 milijun eura bitno æe unaprijediti 16 strukovnih škola,ukljuèujuæi i škole za strukovno naukovanje, te izgraditistrategiju za reviziju sirijskog sustava VET.

Model strukovnog naukovanja u Siriji stotinama studenata pru�a

praktièna znanja potrebna za zadovoljenje zahtijeva tr�ište rada

ove dr�ave.

Foto

gra

fija:E

TF

znanja, samo su lokalni konzorciji blizu vatre da bito zaista osjetili. Oni najbolje poznaju potrebe ljudiu svojoj zajednici, tko im mo�e pomoæi i koliko æeza to biti potrebno prilagoditi praksu usavršavanja iizobrazbe, itd.

ETF-ov projekt LEEDAK (Lokalni razvojgospodarstva i zapošljavanja u Albaniji i naKosovu) omoguæuje dvjema zajednicama u Albanijii na Kosovu razvijanje lokalnih moguænostizapošljavanja kroz velika partnerstva izmeðu vlasti,poslodavaca, socijalnih partnera i struènjaka zaizobrazbu. Oni uèe od kolega iz ostalih europskihzemalja kroz studijske posjete, no projekt je mnogoviše od antene prema vanjskom svijetu. Štoviše,kad je LEEDAK zakoraèio u drugi dio provedbe2004., lokalno je postalo još lokalnije.

Pola�uæi sve na anga�man zainteresiranih i iz togaproizlazeæi osjeæaj vlasništva, pokrenuli smonatjeèaje za implementaciju strategije izobrazberazvijene u Lezhëu, u Albaniji, tijekom prvog dijelaprovedbe projekta. Poziv je bio upuæen iskljuèivoalbanskim društvima, a naš interes ogranièen napolje turizma. Natjeèaj je dobilo poznato lokalnodruštvo za izobrazbu koje je dovelo vlastitealbanske veze. To je postala prièa o uspjehu.Izvorno opæina nije bila ukljuèena na popisprioritetnih centara za strukovnu izobrazbu podokriljem projekta CARDS, jer takav centarjednostavno nije postojao. Danas su ljudi koji surazvili partnerstvo iz Lezhëa ukljuèeni u širenje teprakse u zemlji i šire.

25

Projekt razvoja lokalnog gospodarstva i zapošljavanja u Albaniji i na Kosovu (LEEDAK) pokazuje kako susjedi mogu izvuæi

korist iz zajednièkog iskustva i struènosti.

Foto

gra

fija

:E

TF

Obrazovanje odraslih

U Jugoistoènoj Europi je 2004. jedna od kljuènihtema bila obrazovanje odraslih. Poèetnoobrazovanje u regiji još uvijek nedovoljno ohrabrujeljude na nastavak školovanja. Dapaèe, mnogi mladijoš uvijek rano napuštaju škole.

Rezultati popisa pokazali su da je ostvarena razinaobrazovanja odraslih niska. Malobrojne tvrtkeomoguæuju usavršavanje svojim zaposlenicima.Posljedica toga je da su slu�be za zapošljavanjesvih zemalja uvele modele kratkoroène izobrazbeza tr�ište rada kako bi pokušale riješiti problemvisoke nezaposlenosti. Buduæi da postoji osjetnapotreba za obrazovanjem odraslih, moraju sestvoriti politièki i pravni okviri kako bi se uklonileprepreke za uèenje i osiguralo kofinanciranje,jednak pristup i što veæe sudjelovanje, relevantnosti transparentnost ponuda za izobrazbu,prepoznavanje vještina i odgovarajuæa uporabasredstava.

26

MEDA-ETE

29. studenog ETF je ugostio pokretanje regionalnogprojekta MEDA: “Obrazovanje i izobrazba zazapošljavanje (Education and Training for Employment,ETE)”. Taj projekt, vrijedan 5 milijuna eura, predstavljanovu inicijativu EU-e koja poboljšanjem izobrazbe iobrazovanja podr�ava zapošljavanje u Sjevernoj Africi ina Srednjem Istoku. Njegov je cilj preobrazba politikeobrazovanja i izobrazbe u regiji. Projekt æe nuditiplatformu za radikalno poboljšanje regionalne kooperacijei pomoæi u razvijanju zajednièkih okvira za prikupljanje,tumaèenje i usporedbu indikatora izobrazbe i tr�išta radana meðunarodnoj razini.

Prilikom lansiranja ovog projekta u Torinu, voditelj odjelaEuropeAid-a Carla Montesi rekla je da je obrazovanjepostalo najveæi prioritet u mediteranskoj politici EU.“Zemlje u regiji pripremaju se za sporazume opridru�ivanju Uniji i, najzad, slobodnu trgovinsku zonukoja bi trebala biti ostvarena do 2010. No nezaposlenostje još uvijek velika, osobito u �ena i mladih, dok obrazovnisektor još nije dorastao zadaæi ovog problema.”

U godinama izmeðu ove i 2008., projekt æe pomoæi desetzemalja regije u poboljšanju i preobrazbi obrazovnihpolitika i strategija, boljoj usklaðenosti obrazovanja iizobrazbe s potrebama tr�išta rada, osna�ivanjukapaciteta pru�atelja usluga koji rade na problemu mladihnezaposlenih ljudi na podruèju samozapošljavanja, tepromicanju uporabe informacijske i komunikacijsketehnologije u obrazovanju i izobrazbi.

Uz pomoæ struènjaka iz svih zemalja sudionika, tim koji jeutvrdio projekt osmislio je èetiri komponente na kojima æeprojekt poèivati. Zavod za intelektualne usluge projekta bitæe godišnji Forum Euromeda o TVET-u za zapošljavanje.Sastavljat æe ga sadašnji èlanovi ETF-ova Savjetodavnogforuma i, ukoliko to bude zahtijevao projekt, ostalipredstavnici.

Stinfobproa�anza

Dvzainipousmiuse-infzaEUpodrdij

Foto

gra

fija:E

TF

Foto

gra

fija:E

TF

/F.D

eco

rato

ETF-ov projekt obrazovanja odraslih obraæa seupravo ovim potrebama i to iskušavanjeminovativnih metoda te pomaganjem u razmjeniznanja i iskustava. U okviru ovog projekta usijeènju smo u Zagrebu organizirali radionicu natemu strategija obrazovanja odraslih i instrumenataza provedbu. U svibnju smo odr�ali još jednuradionicu u Crnoj Gori na temu razvoja partnerstva.Treæa radionica o financiranju obrazovanja odraslihodr�ana je u studenom u Maðarskoj, sasvimprikladno, jer je rijeè o novoj zemlji èlanici kojamo�e mnogo ponuditi u smislu dobre prakse ufinanciranju VET-a u teškim gospodarskimprilikama.

Sve su to bile regionalne radionice, a paralelno snjima u Hrvatskoj, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbijipokrenute su nove dr�avne aktivnosti. Za ove èetirizemlje sakupljena su izvješæa o procjeni dok su zatri razvijene strategije za obrazovanje odraslih.

Kvalifikacije

Kopenhagenski proces i naèin na koji se njimenastoji poboljšati prenosivost kvalifikacija poguraoje problem kvalifikacijskih okvira na dnevnimredovima o europskoj politici obrazovanja iizobrazbe. Kvalifikacijski okviri nisu nov problem;mnoge europske zemlje predlo�ile su nacionalnekvalifikacijske okvire. No nedavno širenje Europedodatno je poveæalo potrebu za hitnimmeðunarodnim usklaðenjem na ovom polju i,imajuæi na umu europsku susjedsku politiku,stimuliralo raspravu o kvalifikacijskim okvirima ususjednim zemljama kao logièki slijed unutarnjeaktivnosti EU.

27

je

a

a

tvni

et

ih

eebite.og

Stvarni pokretaè projekta bit æe institucionalizirana mre�ainformatora i kljuènih aktera sustava izobrazbe iobrazovanja regije. Ona æe obavljati funkciju regionalnogpromatraèa pru�ajuæi donositeljima odluka relevantne ia�urirane analize. Takoðer æe obavljati komparativneanalize i prouèavanja tema povezanih s izobrazbom izapošljavanjem.

Dvije ostale komponente obuhvaæaju posebnu podrškuza samozapošljavanje mladih nezaposlenih ljudi i razvojinicijativa e-uèenja. Prva æe se uglavnom odnositi naposlovnu podršku, savjetovanje, izobrazbu i prateæeusluge na podruèjima samozapošljavanja i osnivanjamikro-poduzetništva. Posljednja æe pak bitiusredotoèenija na korištenje metoda i instrumenatae-uèenja u izobrazbi uèitelja. Neæe osiguravatiinfrastrukturu, veæ æe raditi na spomenutim poljimazajedno s ostalim inicijativama Unije, primjericeEUMEDIS-om, veæim programom EU-e èiji je ciljpoboljšanje kvalitete Euro-mediteranskog informacijskogdruštva i MEDFORIST-a, Euro-mediteranske mre�e zadijeljenje obrazovnih resursa IST.

ETF-ova ravnateljica Muriel Dunbar potvrðuje pokretanje projekta

obrazovanja i izobrazbe za zapošljavanje (ETE).

ETF je prokrèio put ovom podruèju u mnogimpartnerskim zemljama, od kojih je Ruska federacijabila mo�da najupeèatljivija. U okviru savjeta opæepolitike prema zahtjevima ruske vlade, u 2003.poèeli smo organizirati radionice na temu koja jeproizašla iz Kopenhagenskog procesa. U 2004. tesu radionice poèele obraðivati temu nacionalnihkvalifikacijskih okvira i njihov doprinoscjelo�ivotnom uèenju.

U lipnju 2004. organizirali smo politièku radionicu uMoskvi koja je spojila obrazovanje i vlasti sapodruèja rada. Sudionici koje je odabrao ETF bilisu iz dr�avne Dume, vlade, regionalnih vlasti iostalih va�nih slu�bi. Prepoznali su nu�nostsuradnje na ovoj problematici i to su stavili napapir, što je bio izuzetan napredak.

Na zahtjev sudionika i izaslanstva EZ-a u Moskvi, u2005. Ruska federacija æe ostati usredotoèena nanacionalne kvalifikacijske okvire. Istovremenoæemo pokrenuti probni projekt za razvojnacionalnog kvalifikacijskog okvira u Ukrajini, gdje

je predsjednièkom uredbom iz rujna 2004. otvorenput ka pravoj reformi VET.

Prvi pokušaj razvoja VET-a u Ukrajini napravljen jeveæ 1998., no zbog manjka sredstava inicijativa jepreuranjeno propala. ETF je usprkos tomepostavljanjem temelja nastavio svoj rad u sjeni.Probne projekte i ostale aktivnosti u godinama kojesu uslijedile financirali smo iz vlastitog proraèuna.

U 2002. godini, kada je dr�ava objavila nacionalnudoktrinu obrazovanja u 21. stoljeæu, razvoj seodjednom ubrzao. U tome je znaèajnu uloguodigralo strukovno obrazovanje i izobrazba, i u2003. smo Ukrajincima pomogli u osmišljavanjuideje za strategiju nacionalne reforme VET.

U razdoblju izrade nacrta novog programa reformeTacis VET, veæinu informacija pru�ilo je temeljitoistra�ivanje provedeno na temu VET-a i razvojatr�išta rada koje smo objavili 2004. Program æe seinicijalno fokusirati na nastavak izobrazbe idecentralizaciju uprave VET-a, no od 2005. otvoritæe se put brojnim aktivnostima.

Razmjena struènih iskustava iznanja

“Ono što je dobro za nas, dobro je i za njih,” rekaoje Ján Figel’, novi povjerenik za obrazovanje ikulturu u razgovoru za ETF-ov novi èasopis Live &

Learn krajem 2004. To je ukratko filozofijaeuropske susjedske politike, vodeæe doktrine zapodršku EU-e susjednim regijama u godinama kojenadolaze. Doista, mnoga iskustva steèena u EU-i

28

Pitanje okvira za kvalifikacije va�an je dio reforme VET.

Foto

gra

fija

:E

TF

mogu naæi odgovarajuæu primjenu u partnerskimzemljama. Jedan od kljuènih zadataka Europskezaklade za izobrazbu je naèin na koji ta iskustvauèiniti dostupnima u spomenutim zemljama i toonima kojima su potrebna.

Pristup i pridru�ivanje

Jedan od kljuènih elemenata Europske susjedskepolitike je to što jamèi jednaku va�nost razvojuljudskih resursa u potencijalnim buduæim zemljamaèlanicama Unije i ostalim partnerskim zemljama.Teme koje se dotièu zaista su prilièno sliène u svimregijama u kojima djeluje ETF: dnevni red jeutvrðen europskim postignuæima u razvoju koje uprvom redu diktiraju Lisabonski i Kopenhagenskiprocesi.

Glavna razlika u pristupu le�i u tehnièkoj pripremiza pristup koja se odvija u trenutnim i buduæimzemljama kandidatima. One se moraju pripremitina sudjelovanje u europskim strukturama,primjerice Europskom socijalnom fondu (ESF) ieuropskim mre�ama. Kroz svoj rad u novimzemljama èlanicama dokazali smo da smo na razinizadatka u pomaganju ovim zemljama, a naš je radolakšan bogatim struènim saznanjima na koja sesada mo�emo osloniti i koja smo stekli u zemljamakoje su i same prošle kroz postupak usklaðivanjainstitucionalnih rješenja sa pravilima i propisimaEU. One su postale punopravni partneri u našimpripremama za sljedeæi krug proširenja. Primjerice,u Turskoj su ETF pratili struènjaci iz Poljske, astudijski posjeti Poljskoj èinili su dio turskogprograma. Izaslanici su istra�ivali kako je Poljska

postavila strukture za udovoljavanje zahtjevimaprograma poput ESF-ova.

Naše trenutno djelovanje u Turskoj usredotoèenoje na razvoj u jednoj regiji koja æe kasnije koristitikao primjer ostalom dijelu zemlje. U regiji Konya,najprije se radilo na prepoznavanju potrebnihvještina na temelju kojih je razvijena strategijaizobrazbe uz potporu ETF-a i partnera iz novihzemalja èlanica.

Institucionalni razvoj u ovim zemljama èestopodrazumijeva gradnju kapaciteta kroz vrstupotpore koja podsjeæa na naš rad u novimzemljama èlanicama te Rumunjskoj i Bugarskojkroz projekte poput Specijalnog pripremnogprograma za ESF. Projekti Tempus takoðer igrajuva�nu ulogu u ovom procesu.

29

Razvoj ljudskih resursa u buduæim zemljama èlanicama EU-e i ostalim partnerskim

zemljama primarni je cilj svakog ETF-ovog projekta.

Foto

gra

fija:E

TF

/F.D

eco

rato

30

U Rumunjskoj, koja mo�e poslu�iti kao sljedeæiprimjer, usmjereni smo na podr�avanje razvojadijaloga meðu sektorima, što se pokazalo slabomkarikom. Uz potporu ETF-a 2004. okupili su seodbori sektora zastupani velikim brojem sudionikakako bi raspravljali o ovlašæivanju struènjaka zaizobrazbu.

Istra�ivanje i analize provedene u zemljama kojese pripremaju za pristup dostavljaju se u rukesektora za razvoj politike Europske komisije. Kaoprimjer navodimo veliko istra�ivanje o napretkuostvarenom za postizanje ciljeva iz Lisabona u 32zemlje koje je naruèila Europska komisija i kojemora biti pripremljeno za sastanke koji æe seodr�ati u prosincu u Maastrichtu. Izvješæa zemaljaiz Torina pru�ila su istra�ivaèki poticaj za poglavljao trima zemljama kandidatima (Bugarska,Rumunjska i Turska). ETF-ovi struènjaci takoðer susudjelovali u Upravnom odboru koji je nadgledaozavršetak ovog istra�ivanja.

Uèenje od ravnopravnih

Ponekad je struènjacima iz partnerskih zemalja ipartnerima na projektima teško prihvatiti savjetstranih struènjaka. Rukovoðenje za susjedima kojisu iskusili sliène probleme i pronašli djelotvornarješenja za njih lakše æe pronaæi plodno tlo. Upojedinim dijelovima svijeta koje razdiru regionalnisukobi praksa uèenja od susjeda ima još pozitivnijudimenziju. Naše aktivnosti koje ukljuèuju praksuuèenja od ravnopravnih uspijevaju sakupiti idejekoristeæi opæu povijest Zapadnog Balkana.Meðusobne procjene ocijenjene su takouspješnima da su proširene na ostale jugoistoèneeuropske zemlje, ukljuèujuæi Bugarsku, Rumunjskui Tursku.

U 2004. projektni struènjaci iz razlièitih partnerskihzemalja u regiji sastavili su procjene o strukovnojizobrazbi u svojim susjednim zemljama. Nedugozatim ovaj je proces unaprijedio regionalnusuradnju tvoraca politike i, razmjenom struènihznanja, poveæao kapacitet za buduæe politièkeanalize u pojedinim zemljama u regiji. Rezultatimeðusobnih procjena doprinose pomoæi Europskekomisije u okviru projekta CARDS za svaku zemlju.

Kako pokazuje primjer Sankt Petersburga opisan udonjem okviru, filozofija koja se krije iza procjena –uèenje od ravnopravnih – uspješno je prilagoðena iusvojena. Ova je filozofija postala vodilja veæineakcija Europske zaklade za izobrazbu.

Uèiti se mo�e samo u uvjetima otvorenog dijaloga.

Foto

gra

fija:E

TF

31

Uèimo jedni od drugih

Struènjaci iz susjednih zemalja oduševljeno su prihvatiliiskustvo Rusije u potpunom prenošenju odgovornosti zastrukovno obrazovanje i izobrazbu na regionalnu razinu.

Grupe upravitelja strukovnih škola i obrazovnih du�nosnika izUkrajine, Tad�ikistana, Bjelorusije boravili su u SanktPetersburgu poèetkom prosinca 2004. kako bi uèili iz iskustvaosam probnih regija iz Rusije na zadnjem seminaru zajednièkogprojekta Europske zaklade za izobrazbu i Dr�avne zaklade zaizobrazbu o decentralizaciji i restrukturiranju VET-a u Rusiji.

Rusko iskustvo na polju kretanja k decentraliziranom sustavuVET moglo bi poslu�iti kao vrijedan primjer ostalim zemljama.Ukrajina se kreæe prema decentraliziranom sustavu slijedeæipredsjednièku uredbu o reformi VET izdanu u rujnu 2004. Unastojanju za dobivanjem podrške projekta Tacis, ETF radi spet probnih regija kako bi pomogao u izradi regionalnihakcijskih planova.

Xavier Matheu, ETF-ov dr�avni upravitelj za Ukrajinu rekao jekako je povoðenje za ruskim primjerom itekako smisleno sobzirom na razvoj koji je ondje za šest mjeseci napredniji.“Postoje mnoge analogije, pa bi se regije blizanci sa sliènimindustrijama i potrebama struènjaka trebale moæi uzajamnopomagati.”

Vasily Yaroschenko, glavni zamjenik za strukovnu izobrazbuukrajinskog Ministarstva obrazovanja i znanosti, kazao je da jei bez ikakvih detaljnih planova “uèio i prikupljao iskustva” zavrijeme seminara. Ukrajinska politièka kriza, koja je tijekomodr�avanja seminara ušla u drugi tjedan, “neæe utjecati nadugoroène strateške reforme”, dodao je.

Nurali Shoev, zamjenik rektora tad�ikistanskog tehnološkogsveuèilišta, na seminaru je rekao da se manjak radne snage upojedinim ruskim regijama ne mo�e ubla�iti slu�benimmeðuvladinim sporazumima o osiguravanju kvalificiranijihradnika migranata. Stotine tisuæa graðana Tad�ikistana svakegodine odlazi na rad u Rusiju i to kao nisko plaæena radnasnaga – èesto ilegalna i podlo�na policijskom šikaniranju – prièemu bi bolja izobrazba kod kuæe u sprezi s posebnimregionalnim sporazumima ubila dvije muhe jednim udarcem,rekao je.

Eduard Gonchar, èelnik strukovne izobrazbe u bjeloruskomMinistarstvu obrazovanja, u kojem trenutno ne postoje planoviza veæu reformu, rekao je da iskustvo Rusije nudi “vrijednelekcije” koje bi mogle nagovijestiti buduæi razvoj politike.

Foto

gra

fija:IL

O/J

.Maill

ard

32

33

KOPENHAGEN, MAASTRICHT:IZGLEDI ZA 2005

Promid�ba slobodnog kretanja ljudskog kapitala iKopenhagenski proces koji na tome poèiva dali suogroman poticaj suradnji u strukovnom obrazovanjui izobrazbi unutar Europske unije. Prvi plodovi oveintenzivne suradnje postali su vidljivi tijekom 2004.Europass, europska inicijativa za poticanjeprenosivosti kvalifikacija, predstavljen je nasastanku europskih ministara u Maastrichtu uprosincu. Na istom su sastanku ministri ukazali napotrebu još sna�nije suradnje. Ponovno su podr�aliKopenhagenski proces i pristali na poziv za jošpredaniji anga�man od odbora koji je zacrtaorazvitak Lisabonske strategije.

Ukoliko zemlje èlanice Europske unije upredstojeæih pet godina namjeravaju pojaèatianga�man za razvoj �eljenog gospodarstvazasnovanog na znanju, to æe imati dalekose�neposljedice za strukovnu izobrazbu u okviruEuropske unije.

Veæ se izraðuju nacrti novih okvira, a u zemljamaEU-e veæ su izvedeni mnogi eksperimenti èiji senajbolji rezultati utvrðuju dok ovo pišemo.

Fo

togra

fija:E

TF

/A.R

am

ella

Foto

gra

fija:E

TF

34

Kratak pogled u buduænost

Organizacija europske vanjske potpore æe od 2007. do�ivjetiveliku promjenu. U intervjuu za ETF-ov èasopis Live & Learn,

povjerenik Figel’ ponudio je kratak uvid u razvoj dogaðaja kojiæe u sljedeæih nekoliko godina utjecati na rad ETF-a.

“Kao što veæ zasigurno znate, više od stotinu instrumenata –ukljuèujuæi i Tempus – koji upravljaju aktivnošæu EU-e uvanjskim odnosima, nakon 2006. æe se zamijenit sa šestopse�nijih,” rekao je. “Od Tempusa se oèekuje širenje ipokrivanje podruèja školskog i strukovnog obrazovanja iizobrazbe kao i visokog obrazovanja, iako se konaèni nacrtovog programa tek treba dokonèati. Ono što je sigurno je daæe se tri od šest opse�nih instrumenata ticati buduænostiprograma. Radi se o novom europskom instrumentuSusjedstva i partnerstva, novom Pred-pristupnominstrumentu te konaèno novom instrumentu Razvoja igospodarske suradnje.”

“Ovi prijedlozi sadr�e èlanke koji kao cilj izrièito ukljuèujupomoæ u obrazovanju i izobrazbi. Osmišljeni su da u svojimokvirima omoguæe usvajanje tematskih programa, a noviprogram Tempus predviðen je kao jedan od njih.”

“Oèekujemo da æe Europska zaklada za izobrazbu odigratikljuènu ulogu u potpori Komisije u svim njenim radnjama naovim podruèjima, a oèekujemo da æe to postiæi pru�anjemrelevantnih usluga koje ukljuèuju informacije i struèna znanjaza podršku razvoja, provoðenja i procjene politike. Iako je to,u osnovi, smjer kojim je Europska zaklada za izobrazbukrenula u posljednjih nekoliko godina, zbog jasnijegodreðivanja strategija koje utjeèu na rad agencije,organizacija æe se promijeniti.”

Povjerenik EU-e Ján Figel oèekuje velike promjene u potpori Unije

susjednim zemljama.F

oto

gra

fija:E

uro

pean

Unio

nphoto

libra

ry

Veæa transparentnost unutar europskog strukovnogobrazovanja i izobrazbe veæ je rezultirala osjetnosna�nijom �eljom za usporedbom sustava, njhovogutjecaja i kvalifikacija koje nude. Oèekuje se da æeto, zajedno sa sve veæim osvještavanjem potrebeza kontrolom kvalitete, pojam sustavnogvrednovanja uèiniti kljuènom temom u godinamakoje dolaze.

Europska susjedska politika tra�i da se plodovieuropskih postignuæa u razvoju podijele sasusjedima, odnosno svim partnerskim zemljamaETF-a, stoga je vrlo izvjesno da æe trenutnapostignuæa više utjecati na rad ETF-a u sljedeæihnekoliko godina nego ikada ranije. Teme kojima seEuropa bavi trenutno zasigurno æe biti i temekojima æe se baviti ETF u narednim godinama.

No neæe se promijeniti samo tematika. Od 2007.,koja je sluèajno i godina sljedeæeg proširenja Unije,europska vanjska potpora poprimit æe potpunodrugaèiji oblik. Kljuène odluke o tome kako æe onzaista izgledati donijet æe se 2005.

Ukratko, buduænost æe donijeti ogromne promjene.Za ETF, promjene koje su se osjeæale u zrakukrajem 2004. predstavljaju izazov u najpozitivnijemsmislu rijeèi. Daljnja usredotoèenost na kljuènuulogu ljudskih resursa u društvenom igospodarskom razvoju obeæava osvještavanjeva�nosti podruèja na kojem radimo od 1995., veæupotra�nju za našim uslugama i nove odgovornosti.

Temeljite pripreme kroz koje smo prošli u prvomdesetljeæu postojanja pripremile su nas da na oveizazove odgovorimo brzo, prikladno te, ponajprije,fleksibilno.

35

PRILOZI

1. Uredba o osnivanju i izmjene

Europska zaklada za izobrazbu osnovana jeUredbom vijeæa br. 1360/90 od 7. svibnja 1990.

Izvorna uredba o osnivanju izmijenjena je sljedeæimodlukama:

� Uredbom vijeæa br. 2063/94 od 27. srpnja 1994.,kojom se mijenjaju pravila o funkcijama ikadriranju u ETF-u te širi zemljopisno podruèjeETF-ova djelovanja na zemlje koje zadovoljavajuuvjete za program Tacis;

� Uredbom vijeæa br. 1572/98 od 17. srpnja 1998.,kojom se širi zemljopisno podruèje ETF-ovadjelovanja na zemlje koje zadovoljavaju uvjete zapotporu osiguranu programom MEDA;

� Uredbom vijeæa br. 2666/2000 od 5. prosinca2000, kojom se širi zemljopisno podruèje ETF-ovadjelovanja na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu,Hrvatsku, Federalnu Republiku Jugoslaviju i BivšuJugoslavensku Republiku Makedoniju;

� Uredbom vijeæa br. 1648/2003 od 18. lipnja 2003.,koja ukljuèuje pravila o pristupu dokumentima ikojom se mijenjaju ETF-ovi proraèunski postupci.

Proèišæena uredba

Proèišæena verzija ETF-ove Uredbe vijeæaCONSLEG: 1990R1360 – 01/10/2003 objedinjujeizvornu uredbu o osnivanju i naknadne izmjene.

37

38

2. Proraèun (�)

2003 2004 2005

Troškovi osoblja 10 529 000 11 493 973 12 047 000

Izgradnja, oprema i tekuæi troškovi 1 421 000 1 470 027 1 453 000

Operativni troškovi 5 250 000 4 636 000 5 000 000

Ukupna godišnja potpora 17 200 000 17 600 000 18 500 000

Ostala sredstva 500 000 800 000 Iznos jos nije dostupan

Ukupno 17 700 000 18 400 000 18 500 000

Fo

togra

fija:E

TF

/F.D

eco

rato

39

3. Dijagram osoblja i organigram

Osoblje ETF-a po nacionalnosti

Osoblje ETF-a po spolu ipolo�aju

� M Ukupno

A*14 1 1 2

A*13 0

A*12 1 6 7

A*11 6 8 14

A*10 3 3 6

A*9 2 2 4

A*8 6 7 13

A*7 1 1

A*6 1 1 2

A*5 1 1

Ukupno A* 21 29 50

% 42 58 100

B*9 2 2

B*8 2 2 4

B*7 4 3 7

B*6 8 3 11

B*5 4 5 9

B*4 0

B*3 2 2

Ukupno B* 22 13 35

% 63 37 100

C*6 2 2

C*5 1 1

C*4 1 1

C*3 5 1 6

C*2 0

C*1 4 4

Ukupno C* 13 1 14

% 93 7 100

UkupnoPD

56 43 99

% 57 43 1000

5

10

15

20

25

30

A B BG CZ D DK E EL F FIN I IRL L MT NL P PL RO S UK

A* B* C*

Ukupan broj osobja u 2004. u razredu A* bio je 50, u razredu B* 35 i u razredu C* 14,što je ukupno iznosilo 99 privremenih du�nosnika (PD).Ukupan broj privremenih du�nosnika predvidjen organizacijskim planom iznosi 104.

4. Kljuène odluke Upravnog odbora u2004. i popis èlanova

Upravni odbor zasijedao je u o�ujku, lipnju i studenom 2004.;Promatraèi iz zemalja kandidata prisustvovali su na obasastanka kojima je predsjedavao Nikolaus van der Pas,generalni direktor za obrazovanje i kulturu Europske komisije.U lipnju je sastanak odr�an u Torinu, dok je u studenomodr�an u Bruxellesu.

Na sastanku odr�anom 16. o�ujka Upravni odbor ETF-aodabrao je Muriel Dunbar za novu ravnateljicu ETFa spoèetkom mandata od 1. srpnja 2004.

Na sastanku od 29. lipnja ETF-ov Upravni odbor je:

� Usvojio standarde unutarnje kontrole Europske zaklade zaizobrazbu – i primio na znanje ETF-ov plan za usklaðivanjesa standardima do kraja 2004;

� Usvojio ETF-ovo godišnje izvješæe o aktivnostima za 2003.kao i vlastitu analizu i procjenu istog;

� Pristao na odluku o postupcima za usvajanje ETF-ovihpravila za primjenu uredbe o novim zaposlenicima;

� Primio na znanje ugovor s novom ravnateljicom Dr MurielDunbar i s njime povezane postupke u probnom rok;

� Primio na znanje ETF-ovo izvješæe o napredovanju primjeneakcijskog plana odgovarajuæi na vanjsku procjenu za periodo�ujak-travanj 2004; i

� Primio na znanje napredak koji je ETF ostvario primjenomradnog programa iz 2004.

Na sastanku odr�anom 9. studenog, ETF-ov Upravni odborpotvrdio je izgledni plan ETF-a za 2004-2006 usvajanjem:

� Izmijenjenog proraèuna za 2004.;

� ETF-ovog Programa rada za 2005.;

� ETF-ovog nacrta proraèuna za 2005. i organizacijskogplana;

� Naèela ETF-ovih prioriteta za 2006.;

� Smjernica za vanjsku procjenu ETF-a za 2005.

Odbor je takoðer osna�io politiku i operacijski okvir ETF-ausvajanjem:

� Politike za usluge zemljama èlanicama EU;

� Postupka za pripremu analize i procjene ETF-ovoggodišnjeg izvješæa o aktivnostima 2004.;

� Èlanstva ETF-ovog Savjetodavnog foruma;

� Sudjelovanja ETF-ovog Odbora za osoblje kao promatraèana buduæim sastancima Upravnog odbora.

40

41

Popis èlanova ETF-ovog Upravnog odbora 2004.

ÈLAN ZAMJENIK

Europska komisija Nikolaus van der Pas (predsjedatelj)

GD Obrazovanje i kultura

David Lipman

GD Vanjski odnosi

Dirk Meganck

GD Proširenje

Austrija Karl Wieczorek

Savezno Ministarstvo za gospodarske poslove i

rad

Reinhard Nöbauer

Savezno Ministarstvo za obrazovanje,

znanost i kulturu

Belgija Micheline Scheys

Ministarstvo flamanske zajednice

Cipar Charalambos Constantinou

Ministarstvo obrazovanja i kulture

Elias Margadjis

Ministarstvo obrazovanja i kulture

Èeška Helena Úlovcová

Dr�avni zavod za tehnièko i strukovno

obrazovanje

Vojtech Srámek

Ministarstvo obrazovanja, mladih i sporta

Danska Roland Svarrer Østerlund

Ministarstvo obrazovanja

Merete Pedersen

Ministarstvo obrazovanja

Estonija Thor-Sten Vertmann

Ministarstvo obrazovanja i istra�ivanja

Ms Külli All

Ministarstvo obrazovanja i istra�ivanja

Finska Timo Lankinen

Ministarstvo obrazovanja

Ossi V. Lindqvist

Sveuèilište u Kuopiju

Francuska Jean-François Fitou

Ministarstvo zapošljavanja, rada i socijalne

kohezije

Jacques Mazeran

Ministarstvo nacionalnog obrazovanja,

visokog obrazovanja i istra�ivanja

42

ÈLAN ZAMJENIK

Njemaèka Dietrich Nelle

Savezno Ministarstvo obrazovanja i istra�ivanja

Klaus Illerhaus

Stalna konferencija ministara obrazovanja i

kulturnih pitanja regija Federalne Republike

Njemaèke

Grèka Prijedlog u išèekivanju

Maðarska János Jakab

Ministarstvo obrazovanja

György Szent-Léleky

Ministarstvo zapošljavanja i rada

Irska Padraig Cullinane

Odjel za poduzetništvo, trgovinu i zapošljavanje

Deirdre O'Higgins

Odjel za poduzetništvo, trgovinu i

zapošljavanje

Italija Andrea Perugini

Ministarstvo vanjskih poslova

Luigi Guidobono Cavalchini

UniCredit privatno bankarstvo

Latvija Lauma Sika

Ministarstvo obrazovanja i znanosti

Dita Traidas

Agencija za programe razvoja strukovnog

obrazovanja

Litva Romualdas Pusvaskis

Ministarstvo obrazovanja i znanosti

Giedre Beleckiene

Metodièki centar za strukovno obrazovanje i

izobrazbu

Luksemburg Gilbert Engel

Ministarstvo obrazovanja i strukovne izobrazbe

Edith Stein

Trgovaèka komora Grand Duchy

Luksemburg

Malta Cecilia Borg

Ministarstvo obrazovanja

Anthony Degiovanni

Ministarstvo obrazovanja

Nizozemska C.H.M Julicher

Ministarstvo obrazovanja, kulture i znanosti

Poljska Jerzy Wisniewski

Ministarstvo dr�avnog obrazovanja i sporta

Danuta Czarnecka

Ministarstvo dr�avnog obrazovanja i sporta

Portugal M. Cândida Medeiros Soares

Ministarstvo za socijalnu sigurnost i rad

M.Teresa Martins Paixão

Zavod za inovacije u izobrazbi

43

ÈLAN ZAMJENIK

Slovaèka Juraj Vantúch

Sveuèilište Comenius

Slovenija Elido Bandelj

Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta

Jelka Arh

Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta

Španjolska María José Muniozguren Lazcano

Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta

Francisca María Arbizu Echávarri

Dr�avni zavod za kvalifikacije

Švedska Erik Henriks

Ministarstvo obrazovanja i znanosti

Hans-Åke Öström

Ministarstvo obrazovanja i znanosti

Velika Britanija Franki Ord

Odjel za obrazovanje i znanje

Foto

gra

fija:E

TF

/A.R

am

ella

EUROPSKA ZAKLADA ZA IZOBRAZBU

NAJZNAÈAJNIJI DOGAÐAJIEUROPSKA ZAKLADA ZA IZOBRAZBU U 2004.

Luxembourg: Office for Official Publications of theEuropean Communities

2005 – 44 pp – 21.0 x 21.0 cm

ISBN: 92-9157-456-2

Publications Office

Publications.eu.int

TA-6

6-0

5-9

51-H

R-C