Povijest istraPovijest istraživanja moraživanja mora

Renato BatelRenato Batel

Bojan HamerBojan Hamer

CILJ KOLEGIJA: CILJ KOLEGIJA: Upoznati studente sa poviješću istraživanja mora, s Upoznati studente sa poviješću istraživanja mora, s

posebnim osvrtom na Jadransko moreposebnim osvrtom na Jadransko more

NASTAVNI SADRŽAJI:NASTAVNI SADRŽAJI:

• Uvod: od najranijih razdoblja povijestiUvod: od najranijih razdoblja povijesti• Srednji vijekSrednji vijek• Velika putovanja i velika otkrićaVelika putovanja i velika otkrića• Započinje znanstveno dobaZapočinje znanstveno doba• Zemljovidi i navigacijaZemljovidi i navigacija• Započinje znanost o moru (oceanima)Započinje znanost o moru (oceanima)• Ekspedicija Ekspedicija ChallengerChallenger• Oceanologija jeste znanost (znanost o moru)Oceanologija jeste znanost (znanost o moru)• Znanost o moru u 20. stoljeću i njena perspektivaZnanost o moru u 20. stoljeću i njena perspektiva• Istraživanja hrvatskog JadranaIstraživanja hrvatskog Jadrana• Povijest hrvatskih instituta za istraživanje moraPovijest hrvatskih instituta za istraživanje mora• Priprema za ispit s pitanjima iz opće kulturePriprema za ispit s pitanjima iz opće kulture

Znanost o moru je sastavljena od raznorodnih disciplina čiji je Znanost o moru je sastavljena od raznorodnih disciplina čiji je osnovni cilj razumjevanje oceana i mora kao cjeline (uključuje osnovni cilj razumjevanje oceana i mora kao cjeline (uključuje

geologiju, geografiju, geofiziku, fiziku, kemiju, geokemiju, geologiju, geografiju, geofiziku, fiziku, kemiju, geokemiju, matematiku, meteorologiju, biologiju...matematiku, meteorologiju, biologiju...

• Geologija mora (proučava granicu mora i kopna, morsko dno, Geologija mora (proučava granicu mora i kopna, morsko dno, procese nastanka oceana...procese nastanka oceana...

• Fizika mora (proučava uzroke i posljedice dinamike: valove, struje, Fizika mora (proučava uzroke i posljedice dinamike: valove, struje, plimu i oseku, te prijenos energije kroz more: svjetlosti, zvuka i plimu i oseku, te prijenos energije kroz more: svjetlosti, zvuka i topline)topline)

• Meteorologija (obično uključena u fiziku mora: prijenos topline, Meteorologija (obično uključena u fiziku mora: prijenos topline, cikličke pojave i interakcija more-atmosfera)cikličke pojave i interakcija more-atmosfera)

• Kemija mora (sastav i podrijetlo sastavnica morske vode, kemijski Kemija mora (sastav i podrijetlo sastavnica morske vode, kemijski procesi i interakcije)procesi i interakcije)

• Biologija mora (organizmi i njihov međuodnos, interakcija morskog Biologija mora (organizmi i njihov međuodnos, interakcija morskog okoliša i živog svijeta mora)okoliša i živog svijeta mora)

• Inžinjerstvo (projektira i planira instrumentarij za i instalacije na Inžinjerstvo (projektira i planira instrumentarij za i instalacije na moru)moru)

• .................. ..................

Uvod: od najranijih razdoblja povijestiUvod: od najranijih razdoblja povijesti

Paleolitsko razdoblje: Paleolitsko razdoblje: razvoj koplja (harpuna) i razvoj koplja (harpuna) i primitivne udiceprimitivne udice

Neolitsko razdoblje: Neolitsko razdoblje: koštana udica i mrežakoštana udica i mreža

5000 g. p.n.e.: bakrene 5000 g. p.n.e.: bakrene udiceudice

Uvod: od najranijih razdoblja povijestiUvod: od najranijih razdoblja povijesti

• Egipat: grobnica faraona Ti (peta Egipat: grobnica faraona Ti (peta dinastija 5000 g. p.n.e. Sadržava dinastija 5000 g. p.n.e. Sadržava slike s mrežama i otrovnim ribama s slike s mrežama i otrovnim ribama s hijeroglifskim upozorenjima i opisimahijeroglifskim upozorenjima i opisima

• Trgovina: suhom ribom u Perzijskom Trgovina: suhom ribom u Perzijskom zaljevu 1200 g. p.n.e. i Grčkojzaljevu 1200 g. p.n.e. i Grčkoj

• Feničani: trgovci i moreplovci Feničani: trgovci i moreplovci osnivaju “ribarske kolonije i naselja” osnivaju “ribarske kolonije i naselja” npr. Sidonnpr. Sidon

Razvoj prvih plovila: prva dokumentirana Razvoj prvih plovila: prva dokumentirana putovanja moremputovanja morem

• Prve informacije o oceanima sakupljaju Prve informacije o oceanima sakupljaju istraživači i posebno trgovciistraživači i posebno trgovci

• Prvi zapisi: Faraon Snefru 3200. g. Prvi zapisi: Faraon Snefru 3200. g. p.n.e.p.n.e.

• 2750. g. p.n.e. Hannu vodi prvu 2750. g. p.n.e. Hannu vodi prvu ekspediciju od Egipta do južnih granica ekspediciju od Egipta do južnih granica Arapskog poluotoka i Crvenog moraArapskog poluotoka i Crvenog mora

Feničani: prvi moreplovci-razvoj Feničani: prvi moreplovci-razvoj pomorstva, trgovine i pomorske flotepomorstva, trgovine i pomorske flote

• 1200. do 146. god. p.n.e. područje današnjeg 1200. do 146. god. p.n.e. područje današnjeg LibanonaLibanona

• Razvili su odličan sustav navigacije prema Razvili su odličan sustav navigacije prema zapadu: sjever Afrike, Italija, Grčka, Francuska i zapadu: sjever Afrike, Italija, Grčka, Francuska i ŠpanjolskaŠpanjolska

• Došli su do današnjeg Britanskog otočja, a 590. Došli su do današnjeg Britanskog otočja, a 590. god. p.n.e. su oplovili i god. p.n.e. su oplovili i zapadnu obaluzapadnu obalu Afrike Afrike

Sjeverozapadne pacifičke migracijeSjeverozapadne pacifičke migracije

• Započinju 2500. p.n.e.Započinju 2500. p.n.e.

• 1500. p.n.e. 1500. p.n.e. Polinezijske skupine Polinezijske skupine migriraju prema istokumigriraju prema istoku

• Oko 450. do 600. god. Oko 450. do 600. god. n.e. Stižu na Havaje n.e. Stižu na Havaje ( do 8. stoljeća ( do 8. stoljeća obitavaju već sva obitavaju već sva područja u trokutu područja u trokutu Havaji-Novi Zeland-Havaji-Novi Zeland-Uskršnji otoci) Uskršnji otoci)

Doprinos Helenske kultureDoprinos Helenske kulture

• Grci su Sredozemno more zvali Grci su Sredozemno more zvali ThalassaThalassa (mislili (mislili su da je opasano kopnom oko kojega teče su da je opasano kopnom oko kojega teče beskonačna rijeka beskonačna rijeka OceanosOceanos))

• 325. g.p.n.e. Aleksandar Veliki stiže do pustinja 325. g.p.n.e. Aleksandar Veliki stiže do pustinja današnjeg Pakistana gdje po prvi puta njegova današnjeg Pakistana gdje po prvi puta njegova flota plovi oceanom punih 80 dana do povratka u flota plovi oceanom punih 80 dana do povratka u luku Hormuzluku Hormuz

• Pitije (350-300 p.n.e)-astronom, navigator i Pitije (350-300 p.n.e)-astronom, navigator i geograf prvi puta vodi zapis o putovanju izvan geograf prvi puta vodi zapis o putovanju izvan Sredozemlja do Škotske, Norveške i NjemačkeSredozemlja do Škotske, Norveške i Njemačke

Grčki doprinos poimanju Zemlje: kopna i moraGrčki doprinos poimanju Zemlje: kopna i mora

Aristotel Aristotel (384-322 p.n.e.) je vjerovao da oceani ispunjavaju (384-322 p.n.e.) je vjerovao da oceani ispunjavaju najdublje dijelove Zemlje, da zbog Sunca voda isparava i najdublje dijelove Zemlje, da zbog Sunca voda isparava i kondenzira vraćajući se na kompno u obliku kišekondenzira vraćajući se na kompno u obliku kiše

-prvi je započeo katalogizirati morske organizme-prvi je započeo katalogizirati morske organizme

Eratosten Eratosten (264-194 p.n.e.) Aleksandrijski, po prvi puta daje (264-194 p.n.e.) Aleksandrijski, po prvi puta daje mapu svijeta i izračun opsega Zemlje: 40.250 km (danas mapu svijeta i izračun opsega Zemlje: 40.250 km (danas 40.067 km)40.067 km)

PosidonijePosidonije (135-50 p.n.e.) daje prvo mjerenja dubine mora (135-50 p.n.e.) daje prvo mjerenja dubine mora ( oko Sardinije iznosi 1800m), kako to kasnije navodi ( oko Sardinije iznosi 1800m), kako to kasnije navodi StraboStrabo (63 p.n.e.-21.n.e.)(63 p.n.e.-21.n.e.)

Plinije StariPlinije Starijiji (23-79.n.e.) opisuje struju kroz Gibraltarska vrata, (23-79.n.e.) opisuje struju kroz Gibraltarska vrata, te povezuje mjesečeve mjene sa plimom i osekomte povezuje mjesečeve mjene sa plimom i osekom

Ptolomejeva zabludaPtolomejeva zabluda

• Ptolomej Ptolomej (127-51 p.n.e) daje (127-51 p.n.e) daje prvi atlas poznatoga svijeta prvi atlas poznatoga svijeta (opisuje granice poznatoga (opisuje granice poznatoga svijeta): Britansko otočje, svijeta): Britansko otočje, Sjeverna Europa, Azija, “Terra Sjeverna Europa, Azija, “Terra AuAusstralis Incognita” na jugu, tralis Incognita” na jugu, Etiopiju, Libiju, Indijski ocean, Etiopiju, Libiju, Indijski ocean, Kinu i veliki Kinu i veliki zzapadni ocean apadni ocean koji ide do Kine.koji ide do Kine.

• Izračunao je opseg Zemlje Izračunao je opseg Zemlje 29.000 km29.000 km

• Na temelju njegovih podataka Na temelju njegovih podataka su nastale kasnije velike su nastale kasnije velike zablude...ali i otkrićazablude...ali i otkrića

Srednji vijekSrednji vijek

• Nakon Ptolomeja intelektualne Nakon Ptolomeja intelektualne aktivnosti i znanstvena misao aktivnosti i znanstvena misao stagniraju u Europi preko 1000 stagniraju u Europi preko 1000 godina. godina.

• Ipak, zahvaljujući napretku u Ipak, zahvaljujući napretku u izgradnji brodova Vikinzi na sjeveru izgradnji brodova Vikinzi na sjeveru poduzimaju prva putovanja i poduzimaju prva putovanja i kolonizaciju Sjeverne Amerike (793-kolonizaciju Sjeverne Amerike (793-1066 god)1066 god)

• Putuju do Crnog mora i Kaspijskog Putuju do Crnog mora i Kaspijskog jezerajezera

• 871. godine njih 12.000 kolonizira 871. godine njih 12.000 kolonizira Island, a 928. otkrivaju Grenland Island, a 928. otkrivaju Grenland (Erik Thorvaldsson ili Erik Crveni)(Erik Thorvaldsson ili Erik Crveni)

• 985-6. Bjarni Herjolfsson otkriva 985-6. Bjarni Herjolfsson otkriva “novu zemlju” Newfoundland“novu zemlju” Newfoundland

• 1002. Leif Eriksson otkriva 1002. Leif Eriksson otkriva Ameriku, 500 godina prije KolumbaAmeriku, 500 godina prije Kolumba

Srednji vijek i razvoj kartografijeSrednji vijek i razvoj kartografije

• Arapski učenjaci nastavljaju na Arapski učenjaci nastavljaju na temeljima i tradicijama staroga temeljima i tradicijama staroga vijeka razvijati znanje o Zemlji i vijeka razvijati znanje o Zemlji i moru, znanost i filozofiju općenitomoru, znanost i filozofiju općenito

• El-Masud (956) opisuje obrat El-Masud (956) opisuje obrat struja zbog sezonskih monsunskih struja zbog sezonskih monsunskih vjetrovavjetrova

• U Europi srednjega vijeka znanje o U Europi srednjega vijeka znanje o moru stagnira, ali napreduju moru stagnira, ali napreduju saznanja o navigacijisaznanja o navigaciji, , stvaraju se stvaraju se karte s pozicijama luka karte s pozicijama luka portolanosiportolanosi sa točnim mjerama udaljenosti i sa točnim mjerama udaljenosti i opasnostima navigacije, ali bez opasnostima navigacije, ali bez geografske duljine i širine, kasnije geografske duljine i širine, kasnije se dodaju strane svijeta (kompas se dodaju strane svijeta (kompas se upoznaje u Europi tek u 13. st.) se upoznaje u Europi tek u 13. st.)

• 1682-1684. Johannes van Keulen 1682-1684. Johannes van Keulen daje prvi pomorski atlas sa daje prvi pomorski atlas sa udaljenostima prema udaljenostima prema portolanosimaportolanosima iz 14. stoljeća iz 14. stoljeća

Iako se uzroci i posljedice morskih doba ne poznaju, daju se izračuni i Iako se uzroci i posljedice morskih doba ne poznaju, daju se izračuni i predviđanja tih periodičkih pojavapredviđanja tih periodičkih pojavaPPreuzvišeni Bede (637-735) daje izračun plime za Britansko otočjereuzvišeni Bede (637-735) daje izračun plime za Britansko otočjeOpat Wallingford (Opatija St.Albany) oko 1200. god. daje prve tablice Opat Wallingford (Opatija St.Albany) oko 1200. god. daje prve tablice plime i oseke koje se koriste do 17. stoljećaplime i oseke koje se koriste do 17. stoljećaU srednjem vijeku je glavna preokupacija proučavanje plime i oseke, ali i U srednjem vijeku je glavna preokupacija proučavanje plime i oseke, ali i slanoće moraslanoće mora

U renesansi se ponovno otkrivaju kanoni antičke U renesansi se ponovno otkrivaju kanoni antičke ljepote i umjetnosti, antička znanosti, ali i obnavlja ljepote i umjetnosti, antička znanosti, ali i obnavlja znanje o moru prema arapskim prijevodima antičkih znanje o moru prema arapskim prijevodima antičkih tekstova tekstova (kasnije (kasnije na latinskna latinskom om jezik jeziku)u)..

Velika putovanja i velika Velika putovanja i velika otkrićaotkrića

K I N AK I N A

• U ranom 15. stoljeU ranom 15. stoljeću Kina organizira sedam ekspedicija na ću Kina organizira sedam ekspedicija na Pacifički i Indijski oceanPacifički i Indijski ocean

• Preko 300 brodova sudjeluje u njima (čak do 122 m dužine) Preko 300 brodova sudjeluje u njima (čak do 122 m dužine) za vrijeme Ming dinastijeza vrijeme Ming dinastije

• Putovanja završavaju 1433. godine, te započinje 400 godina Putovanja završavaju 1433. godine, te započinje 400 godina kineske izolacijekineske izolacije

Velika putovanja i velika Velika putovanja i velika otkrićaotkrića

• U Europi na početku 15. stoljeća započinje doba velikih otkrića i velikih putovanjaU Europi na početku 15. stoljeća započinje doba velikih otkrića i velikih putovanja• Princ Henri “Moreplovac” (Portugal, 1394-1460.) posebno podupire ta putovanja, te osniva Princ Henri “Moreplovac” (Portugal, 1394-1460.) posebno podupire ta putovanja, te osniva

pomorski opservatorijpomorski opservatorij u kojemu se podučava navigacija, astronomija i kartografija (oko u kojemu se podučava navigacija, astronomija i kartografija (oko 1500)1500)

• Započinju putovanja prema jugu i zapadu (oprezno, jer se do tada vjerovalo da na Započinju putovanja prema jugu i zapadu (oprezno, jer se do tada vjerovalo da na ekvatoru more vrije na visokoj temperaturi te da je i put do tamo opasan zbog morskih ekvatoru more vrije na visokoj temperaturi te da je i put do tamo opasan zbog morskih nemani)nemani)

1487. Bartolomeo Dias (1450-1500) otplovljava Rt Dobre nade u potrazi za bržim i boljim 1487. Bartolomeo Dias (1450-1500) otplovljava Rt Dobre nade u potrazi za bržim i boljim putem do mirodija i svileputem do mirodija i svile

1498. Vasco da Gama (1469-1524) uspješno mapira rutu do Indije, na temeljima prethodnika 1498. Vasco da Gama (1469-1524) uspješno mapira rutu do Indije, na temeljima prethodnika B. DiasaB. Diasa

( 1502. pobjeđuje Arape, omogućavajući nesmetanu dominaciju Portugala u tim ( 1502. pobjeđuje Arape, omogućavajući nesmetanu dominaciju Portugala u tim prostorima, tako da 1511. kontroliraju novi put mirodija, a 1513. već trguju s Kinom i prostorima, tako da 1511. kontroliraju novi put mirodija, a 1513. već trguju s Kinom i Japanom)Japanom)

1492. Započinju putovanja Kristofora Kolumba (1451-1506) prema zapadu u potrazi za bržim 1492. Započinju putovanja Kristofora Kolumba (1451-1506) prema zapadu u potrazi za bržim putem do Indije, na temelju krivih Ptolomejevih izračuna opsega Zemlje na ekvatoru putem do Indije, na temelju krivih Ptolomejevih izračuna opsega Zemlje na ekvatoru vjeruje da je stigao u Zapadnu Indiju, ali je zapravo otkrio “Novi svijet” iako toga do smrti vjeruje da je stigao u Zapadnu Indiju, ali je zapravo otkrio “Novi svijet” iako toga do smrti nije bio svjestannije bio svjestan

• 1499-1512. Amerigo Vespucci (1451-1506) putuje četiri puta preko 1499-1512. Amerigo Vespucci (1451-1506) putuje četiri puta preko

Atlantskog oceana, za Španjolsku i Portugal istražuje preko 10.000 km Atlantskog oceana, za Španjolsku i Portugal istražuje preko 10.000 km sjevernoameričkog kopna, prepoznaje novi kontinentsjevernoameričkog kopna, prepoznaje novi kontinent

• 1507. u njegovu čast se taj kontinent po prvi puta spominje kao 1507. u njegovu čast se taj kontinent po prvi puta spominje kao Amerika (po prijedlogu Martina Waldseemuellera, njemačkog Amerika (po prijedlogu Martina Waldseemuellera, njemačkog karkarttografa)ografa)

• 1513. Vasco Nunes de Balboa otkriva Pacifički ocean (panamski 1513. Vasco Nunes de Balboa otkriva Pacifički ocean (panamski tjesnac)tjesnac)

• 1513. Huan Ponce de Leon otkriva Floridu i opisuje Floridsku struju1513. Huan Ponce de Leon otkriva Floridu i opisuje Floridsku struju

• 1519-1522. Ferdinand Magellan (1480-1521) je krenuo na put prema 1519-1522. Ferdinand Magellan (1480-1521) je krenuo na put prema zapadu, 1520. oplovio južnoamerički rt (Magellanov prolaz), došao zapadu, 1520. oplovio južnoamerički rt (Magellanov prolaz), došao preko Pacifika na Filipine gdje je ubijen 1521. godine. Njegova se preko Pacifika na Filipine gdje je ubijen 1521. godine. Njegova se posada vratila u Španjolsku 1522. nakon što je oplovila svijet. Na tom posada vratila u Španjolsku 1522. nakon što je oplovila svijet. Na tom putovanju je izmjeren opseg Zemljine kugle, te definiran stupanj putovanju je izmjeren opseg Zemljine kugle, te definiran stupanj geografske širinegeografske širine

• 1576-78. Sir Martin Frobisher (1535-1594), na trima putovanjima 1576-78. Sir Martin Frobisher (1535-1594), na trima putovanjima nastoji otkriti prolaz iznad Sjeverne Amerikenastoji otkriti prolaz iznad Sjeverne Amerike

• 1607-1610. Henry Hudson i 1615-1616. William Buffin ga i dalje 1607-1610. Henry Hudson i 1615-1616. William Buffin ga i dalje bezuspješno tražebezuspješno traže

• 1577-1580. Sir Francis Drake (1540-1596) putuje do Kalifornije i 1577-1580. Sir Francis Drake (1540-1596) putuje do Kalifornije i KanadeKanade

Magellanov put oko Magellanov put oko svijeta1519-22.svijeta1519-22.

(Put Sir Francis(Put Sir Francisaa Drakea označen plavo 1577-80.) Drakea označen plavo 1577-80.)