CIRKULACIJA TJELESNIH TEČNOSTI

• Cirkulatorni sistem čine srce i krvni sudovi.

• Srce svojim radom pokreće tjelesnu tečnost.

• Krvni sudovi su:• arterije• vene • kapilari

• Otvoren cirkulatorni sistem.• imaju ga beskičmenjaci – crvi, mekušci, rakovi i insekti.• Tjelesna tečnost cirkulira kroz krvne sudove i kroz tjelesne

šupljine lakune.• tjelesna tečnost je hemolimfa.• U ovom cirkulatornom sistemu postoji leđni krvni sud koji

preuzima ulogu srca.

• Zatvoren cirkulatorni sistem• Sastoji se od srca i krvnih sudova.• Prisutan je kod nekih crva i hordata• Tjelesna tečnost u njemu je krv i limfa.

• šuplji mišićni organ iza prsne kosti između pluća

• veličine stisnute šake (300 grama)

• u prsnoj šupljini između plućnih krila

• unutar opne – osrčje ili perikard

• ima vlastitu opskrbu krvlju putem koronarnog krvotoka

koronarni krvotok

Srce (cor)• Sastoji se od dvije

komore (ventriculus) i dvije pretkomore (atrium).

• Pretkomore i komore na lijevoj, odnosno na desnoj strani su povezane preko elastičnih opni –zalisci.

• U desnoj polovici nalaze se tri a na lijevoj polovici dva zaliska

• Srčani mišić grade tri sloja:

• Perikard ili epikard (srčana kesa)

• miokard – najveći sloj koji preuzima ulogu srca

• endokard (unutrašnja ovojnica)

razgranjena i umrežena mišićna vlakna mogu

podnijeti trajne kontrakcije

• jednosmjerni protok DPK DK / LPK LK

• vene – dovode krv u pretkomore

DPK – gornja i donja šuplja vena

LPK – 3 do 5 (4) plućnih vena

• arterije – odvode krv iz klijetki

DK – plućna arterija

LK – aorta

protok krvi kroz srce

Plućni krvotok (gore) – tjelesni ili sistemski krvotok (dolje)

Građa arterije

Građa vena

kapilari

Građa kapilara

Najvažnije arterije u tijelu čovjeka

Najvažnije vene u tijelu čovjeka

Rad srca

• Rad srca karakterizira automatija i perioidičnost.

• Srce radi grčenjem (sistola) i opuštanjem (dijastola).

• Impulsi za kontrakcije srca nastaju u određenim regionima srca –centrima automatije.

• Centri automatije srca su: sinusni i atrioventrikularni centar.

• Impulsi nastaju spontano u ovim centrima zbog promjene propustljivosti staničnih membrana za jone Na i K.

Atrioventrikularni centar

Hissov snop Purkinjeova vlakna

• samostalno stvara i provodi električne podražaje1. Sinusatrijski čvor (SA čvor) - predvodnik

2. Internodalni putovi

3. Atrioventrikularni čvor (AV čvor)

4. Hissov snop

5. Purkinjeova vlakna

provodno mišićje srca

sistola dijastola

Aorta Plućna arterija

Plućna

vena

• Dok su pretkomore zgrčene komore miruju, zatim se komore grče, a pretkomore miruju.

• Nakon kratke pauze u radu cijelog srca ove se radnje ponavljaju istim redoslijedom i nazivaju se srčana revolucija.

• Za vrijeme pauze zatvoreni su zalisci između desne komore i plućne arterije i između lijeve komore i aorte.

Regulacija rada srca

• Rad srca reguliran je nervnim i humoralnim putem.

• Nervna regulacija se odvija preko simpatikusa i parasimpatikusa.

• Simpatikus ubrzava rad srca a parasimpatikus usporava.

• Humoralna regulacija se odvija putem hormona i mineralnih materija.

• Adrenalin ubrzava rad srca i tiroksin

• Kalij inhibira rad srca a Ca stimulira rad.

• Srce reagira i na promjene količine krvi koja u njega pritiče.

• Proširene komore jače kontrahiraju i pumpaju veće količine krvi – autoregulacija.

• Rad srca prate određene pojave:• mehaničke (ictus cordis) – dodir vrha srca

grudnu kost.• zvučne - srčani tonovi (auskultacija)• električne – EKG.

Regulacija rada srca

• na površini tijela bilježi električni potencijal koji nastaje u srcu

EKG - elektrokardiogram

EKG

• udarni volumen – volumen krvi istisnut jednom sistolom

~ 70 mL

• minutni volumen – volumen krvi istisnut u jednoj minuti

udarni volumen (70 mL) x frekvencija u jednoj minuti (70)

Frekvencija ovisi o:- fizičkoj aktivnosti- dobi (djeca – 130 otkucaja/min)- duševnom stanju- toploti tijela

Cirkulacija krvi

• U arterijama krv se kreće kontinuirano ali neravnomjerno zbog rada srca.

• U kapilarima na kretanje krvi ne utiče rad srca.

• U venama krv se kreće sporo.

• Na kretanje krvi u venama utiču rad srca, usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša, skeletna muskulatrua i venski zalisci.

Regulacija cirkulacije krvi

• Autoregulacija – odvija se na nivou tkiva kada ima kisika krvni sudovi se sužavaju i smanji se protok krvi, ako kisika fali sudovi se šire i krv jače protiče.

• Nervna regulacija – simpatikus izaziva vazokonstrikciju (a skeletni mišići i srce vazodilataciju). Parasimpatikus izaziva vazodilataciju. Važna uloga VMC. autonomni živčani sustav. simpatikus – ubrzava rad i snagu kontrakcije. parasimpatikus – usporava rad i snagu kontrakcije

• Humoralna - adrenalin djeluje kao simpatikus sužava krvne sudove. Noradrenalin i angiotenzin djeluju vazokonstriktorno. Adrenalin nekad djeluje vazodilatatorno.

Cirkulacija limfe

• Limfa je posrednik između krvi i tkiva.

• Cirkulira limfnim sudovima

• Limfni sudovi počinju u kapilarima i ulivaju se u sve veće i nakraju završavaju u gornju i donju šuplju venu.

• Limfni sudovi prolaze kroz limfne čvorove u predjelu vrata, prepona, pazuha, u plućima, jetri, bubrezima, crijevima i dr.

LIMFOTOK

a) Gdje je smješteno srce i čime je zaštićeno? b) Kako se nazivaju krvne žile koje odvode krv iz srca, a

kako one koje dovode krv u srce? c) Nabroji slojeve srčane stijenke i opiši stanice srednjeg

sloja.d) Poredaj (brojevima od 1. do 5.) dijelove provodnog

srčanog mišićja slijedom kretanja podražaja.

internodalni putoviHissov snopatrioventrikularni čvorPurkinjeova vlaknasinusatrijski čvor

24351

ponavljanje i vježbanje

Pitanja:

• Koji organi čine sustav za krvotok?

• Šta su lakune?

• Koji organizmi posjeduju zatvoren cirkulatorni sistem?

• Šta čini desnu a šta lijevu stranu srca?

• Koji je smjer kretanja krvi u velikom i malom krvotoku?

• Šta je srčana revolucija?

• Koji su putevi regulacije rada srca?

• Kako se kreće krv u arterijama a kako u venama?

• Šta su vazokonstrikcija i vazodilatacija?

• Šta je krvni pritisak i zašto se mjeri?

• Postoji li veza između cirkulacije krvi i limfe?