cijepljenje+i+rezidba+vocaka

8/19/2019 Cijepljenje+i+rezidba+vocaka

1/26


2/26


3/26

TOMISLAV JEMRI]

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Priru~nici Agronomskog fakulteta u Zagrebu


4/26

Naslov djelaCIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Copyright©Naklada Uliks, 2007.

Sva prava pridràna. Nijedan dio ove knjige nije dopu{teno umnaàti i prenositi na bilo koji na~in bezprethodnog pismenog odobrenja nositelja prava.

NakladnikNAKLADA ULIKS

âvalsko 1751000 Rijeka

Tel: 051/ 648068051/ 648069

Za nakladnikaSilvano Fran~i{kovi}

UrednikMiro Boì}

RecenzentiDr. Zoran [indrak

Prof. dr. Tomislav ôsi}Prof. dr. Ines Vr{ek

LektoricaMeri Farac Jemri}

Dizajn naslovne strane i priprema za tisak

Naklada Uliks, Rijeka

Tisakmtg-topgraf, Velika Gorica, listopad 2007.

ISBN 978-953-7306-17-5

CIP – Katalogizacija u publikacijiSVEUÎLI[NA KNJI@NICA RIJEKA

UDK 634.1(035)

JEMRI], TomislavCijepljenje i rezidba vo}aka / Tomislav Jemri}.- Rijeka : Naklada Uliks, 2007.

ISBN 978-953-7306-17-5

I. Vo}ke -- Uzgoj -- Priru~nik II.

Vo}arstvo -- Priru~nik

111016098

Odbor za izdava~ku djelatnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu na sjednici odrànoj 17. listopada 2007.

donio je Odluku pod brojem 380-71-01-07-1 da se djelu T. Jemri}a Cijepljenje i rezidba vo}aka odobriuporaba naziva Priru~nik Agronomskog fakulteta u Zagrebu.


5/26

TOMISLAV JEMRI]

CIJEPLJENJEI REZIDBA

VO]AKA

Rijeka, 2007.


6/26


7/26

5

SADR@AJ

SADR@AJ

PREDGOVOR 9

OP]I DIO

GRA\A VO]AKA 12Zbog ~ega je va`no poznavati gra|u vo}aka 12Koji dijelovi tvore vo}ku 12

Korijen 14 Dijelovi korijena 15

Korijenov vrat 16Deblo 16Kro{nja 17Pupovi 19

Kako prepoznati rodne pupove 22

RAST VO]AKA 23Obilje`ja rasta u `ivotu vo}ke 24Obilje`ja rasta vo}ke tijekom godine 25

Rast korijena 25Rast nadzemnoga dijela vo}ke 25Zimsko mirovanje vo}aka 26

Kako za{tititi vo}ke od hladno}e 27 Vegetativni rast 27

O ~emu ovisi vegetativni rast 28[to je dominacija vrha 29

Generativni rast 29 Zametanje rodnih pupova 30 Za{to vo}ke ne ra|aju 32[to je naizmjeni~na rodnost 33[to uzrokuje naizmjeni~nu rodnost 33 Kako smanjiti naizmjeni~nu rodnost 34

PODLOGE ZA VO]KE 36Uporaba podloga kroz povijest 36Za{to se rabe podloge 37O ~emu ovisi odabir podloge 37

Podudarnost podloge i plemke 38Kako je mogu}e prepoznati nepodudarnost podloge i plemke 39

CIJEPLJENJE 40Za{to cijepiti vo}ke 40Pribor za cijepljenje 40 Je li svejedno na kojoj se visini cijepi vo}ka 41O ~emu ovisi uspjeh cijepljenja 42Precjepljivanje vo}aka 43Uzimanje i ~uvanje plemki za proljetno cijepljenje 44Na~ini cijepljenja 45

Cijepljenje pod koru 45Postrano cijepljenje 49


8/26


6

Cijepljenje na jezi~ac (Cijepljenje na engleski spoj) 51Postrano cijepljenje na jezi~ac (Postrano cijepljenje na engleski spoj) 52Okuliranje 53îp-okulacija 56

Njega okulanata nakon cijepljenja 56Cijepljenje na most 58Cijepljenje radi poja~avanja rasta vo}ke ili popravljanja {tete od voluharica 59Uvijanje izbojaka radi u~vr{}ivanja uzgojnog oblika vo}ke 60

REZIDBA 61Za{to orezivati vo}ke 61Pribor za rezidbu 61

Vo}arska pila 62 Vo}arski no` (hipa) 62[kare za rezanje debljih grana 62Obi~ne vo}arske {kare 62

Kada je pravo vrijeme za rezidbu 63Kakve vrste rezidbe postoje 65[to rezidbom na vo}ki treba odstraniti 66

Kako odrediti ja~inu rezidbe 66Kojim redoslijedom obavljati rezidbu 66Neki dodatni postupci u rezidbi vo}aka 68

Povijanje ili rezidba bez {kara 68Povijanje debljih grana 70Zarezivanjem kore moè se mnogo posti}i 71Poluprstenovanje i prstenovanje 72Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacije 73Loretiranje 75

Zalamanje izbojaka i vodopija 76Odstranjivanje vodopija 76

Odstranjivanje debljih grana 76

UZGOJNI OBLICI VO]AKA 79Obi~na piramida 80Popravljena piramida 82Eta`na piramida 83 Vaza 84Palmeta s kosim granama 87Palmeta s vodoravnim granama 90

Drapo-Marchand (Zastava) 90Kordonci 91

Jednostruki okomiti ili kosi kordonac 92 Dvostruki okomiti kordonac 94êtverostruki okomiti kordonac 95

Vretenasti grm i njegove ina~ice 95

REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA 102Rezidba vo}aka stradalih od zimske hladno}e 102Rezidba radi obnavljanja kro{nje 103Rezidba zapu{tenih vo}aka 104


9/26

7

POSEBNI DIO JABUKA 108KRU[KA 114MU[MULA 118OSKORU[A 120

DUNJA 122[LJIVA 124BRESKVA I NEKTARINA 128MARELICA 132TRE[NJA 135 VI[NJA 138MALINA 140KUPINA 142CRNI I CRVENI RIBIZ 144

OGROZD 146BOROVNICA 147CRNA BAZGA 149LIJESKA 151ORAH 154BADEM 157 AGRUMI 158 AKTINIDIJA (KIVI) 162[IPAK (NAR) 165SMOKVA 167KAKI 169MASLINA 170NE[POLA 173

KAZALO POJMOVA 174

SADR@AJ


10/26


11/26


9

PREDGOVOR

Knjiga Cijepljenje i rezidba vo}aka namijenjena je ponajprije amaterskim vo}arima kao

prakti~an vodi~ za upoznavanje s osnovnim na~inima cijepljenja vo}aka i njihovom pra- vilnom rezidbom. Premda cijepljenje i rezidba nisu jedino {to vo}ar treba poznavati, one suosnova uspje{nog uzgoja vo}aka. Da bi potpuno ovladali uzgojem vo}aka, preporu~ujem~itateljima da rabe i drugu stru~nu literaturu, jer nijedna knjiga ne moè u potpunosti od- govoriti na sva pitanja koja se name}u u svakodnevnom druènju s vo}kama.

Vo}ar mora imati hrabro srce, o{tre {kare i naposljetku ono najva`nije – znanje. Hrabrostse stje~e kada se odlu~i na rezidbu, o{tre {kare mogu se kupiti, a u stjecanju znanja trebalabi, nadam se, pomo}i i ova knjiga.

Knjiga je podijeljena Op}i i Posebni dio. Op}i se dio sastoji od {est poglavlja: Gra|e vo}aka,

Rasta vo}aka, Podloga za vo}ke, Cijepljenja, Rezidbe i Uzgojnih oblika. Prva dva poglavlja donose osnovne sadràje koji pomaù ~itateljima u razumijevanju posljednjih ~etiriju poglavlja. Uposebnom su dijelu na kratak i pregledan na~in iznesene najva`nije informacije o podloga- ma, uzgojnim oblicima i rezidbi pojedinih vo}aka, oslanjaju}i se na opise iznesene u op}emdijelu. Nastojao sam, {to je mogu}e vi{e, izbje}i stru~ne izraze kako bi knjiga bila razumljivai onima koji se prvi put susre}u s vo}arskom literaturom. Knjiga je bogato ilustrirana, jer su jo{ stari Kinezi rekli da jedna slika vrijedi kao tisu}u rije~i. Osim fotografija u knjizi se nalazecrteì koje je nacrtala Maja Devaj.

Ne smijem zaboraviti svoje drage prijatelje s Fotozinea (www.fotozine.org) Martinu Rebi}(Reba), Slavena Vilusa (Jethrotull) i Sa{u Savinovskog (Mexico) koji su dali sve od sebe kakobi prikupili fotografije koje su mi nedostajale, ~ak su i fotografirali “po zadatku”. Tu je i In- grid Ivani} iz Pule koja je ustupila fotografije rodnih izbojaka marelice. Fotografije su pomo- gli prikupiti i prof. dr. Susan Lurie (Department of Postharvest Science, ARO, Izrael), ItzhakKosto (Extension Agent of Agricultural Research Service of Israel), dipl. ing. Damir Drvode- li} (Zavod za uzgajanje {uma [umarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu), dr. sc. Zoran [indrak (Zavod za vo}arstvo Agronomskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu), dipl. ing. ZvonimirSavi} (Zavod za vo}arstvo, Zagreb), mr. sc. Nenad Magazin (Departman za vo}arstvo Poljo- privrednog fakulteta u Novom Sadu) i moj student i demonstrator Goran Fruk pa im iskre- no zahvaljujem. Zahvaljujem i recenzentima dr. Zoranu [indraku, prof. dr. Ines Vr{ek i prof.

dr. Tomislavu ôsi}u na korisnim sugestijama koje su knjigu u~inile kvalitetnijom.Tako|er zahvaljujem i svome nakladniku, Nakladi Uliks d.o.o. iz Rijeke, koji mi je omogu}io

da ova knjiga bude napisana i objavljena za ~itatelje koji kao i ja vole vo}ke i druè se s njima.I na kraju, no ne manje va`no, zahvaljujem svojoj supruzi Meri na lekturi teksta, a jo{ vi{e

na strpljenju i poticajima da zavr{im ovu knjigu. Zahvalnost dugujem i sin~i}u Zvonimirukoji se, nadam se, nije previ{e ljutio {to mu tata nije bio na raspolaganju za igru dok je pisaoovu knjigu. Njima dvoma i posve}ujem ovu knjigu.

U Zagrebu 2007. godine

Autor


12/26


13/26

OP]I DIO


14/26


12

ZBOG ÊGA JE VA@NOPOZNAVATI GRA\U

VO]AKA Gra|a pojedinih organa

vo}aka usko je povezana snjihovom funkcijom. Prematome, da bismo mogli uspje{noobaviti rezidbu, moramopoznavati gra|u vo}ke,posebice gra|u rodnihizbojaka. Bez toga ne}emomo}i svladati vje{tinu i

umjetnost rezidbe pa }emorezati napamet, a rezultat }eovisiti o ~istom slu~aju. Rodniizbojci pojedinih vrsta vo}akabit }e podrobno prikazani uposebnome dijelu knjige, a uop}em }e dijelu biti opisani

organi koji su zajedni~ki svim vo}kama.

K OJI DIJELOVI TVORE VO]KU

Kada pomislimo na vo}ku,tada naj~e{}e zami{ljamostablo (slika 1). Zaista, mnoge vrste vo}aka i rastu kaostabla{ice, no postoje i one vo}ke koje nemaju takvugra|u. Tako, primjerice, lijeska

naj~e{}e raste u obliku grmakoji nema debla nego se sastojiod vi{e grana koje rastuizravno iz tla blizu jednadrugoj. Grmove stvaraju jo{ribiz (slika 2), ogrozd i {ipak.Malina i kupina rastu kao

polugrm koji se od grmarazlikuje po tome {to se izbojcirazvijaju udaljeno jedan oddrugoga (slika 3).

Gra|a tipi~ne vo}kestabla{ice prikazana je nacrteù 1. Ona se sastoji odnevidljivih podzemnih dijelova(korijen) i od vidljivihnadzemnih (deblo i kro{nja)djelova. Postoje i dijelovi kojise djelomi~no nalaze u tlu, adjelomi~no izvan njega

(korijenov vrat). Kako se danas ve}ina vo}aka razmnoàvacijepljenjem, korijen, korijenov vrat i dio debla naj~e{}epotje~u od podloge. Ostatakdebla i kro{nja pripadaju sortikoja je cijepljena na tu

GRA\A VO]AKA

Slika 1. – Izgled vo}ke stabla{ice u razdobljumirovanja vegetacije.

Slika 2. – Grm crvenog ribiza u razdobljumirovanja vegetacije.


15/26

13

podlogu. Tako se vo}ka zapravo sastoji od dvadijela – podloge i plemke. Sadnice nekih vo}akakao {to su, primjerice, smokva, ribiz, lijeska,malina i kupina ne proizvode se cijepljenjem pase za njih ka`e da se uzgajaju na vlastitomkorijenu.

Slika 3. – Polugrm kupine (mladice u po~etku vegetacije).

Crte` 1. – Gra|a vo}ke stabla{ice.

sekundarne grane

osnovne grane

provodnica

deblo i korijenov vrat

produljnica

suparni~ki izbojak

grane tre}eg reda

GRA\A VO]AKA


16/26


14

K ORIJEN

Korijen je podzemni organ vo}ke koji ima nekoliko va`nihuloga. Prva je u~vr{}ivanje vo}ke u tlu. [to je korijenrazvijeniji i dublje

rasprostranjen, a ìle deblje i~vr{}e, to se vo}ka bolje drì utlu. Vo}ke koje imaju slab inedovoljno ~vrst korijen lako semogu prevrnuti pod teretomplodova, stoga ih je potrebnopoduprijeti kolcem ili ìcomrazvu~enom na betonskimstupovima. Takva je, primjerice,podloga za jabuku M9. Zbog

jakih ki{a na nagnutimterenima, ~ak i uz primjenuarmature od ìce i betonskihstupova, jabuke cijepljene naovoj podlozi mogu se prevrnutipa nastane velika {teta (slika 4).Zbog toga potporanj mora biti~vrst i dobro ukopan u tlo.

Druga uloga korijena jestupijanje vode i u njojotopljenih mineralnih tvari iztla i njihovo slanje nadzemnomdijelu vo}ke gdje }e li{}eprocesom fotosinteze iz njihizgraditi organske spojevepotrebne za rast mladica, za

zametanje rodnih pupova te zarast i dozrijevanje plodova. Utoj ulozi korijenu ~esto pomaùi razli~ite gljivice koje mupribavljaju hraniva koja senalaze u nepristupa~nu obliku.Gljivice zauzvrat primaju odkorijena {e}ere koji su impotrebni za rast. Pojava korisnihgljivica na korijenu zove semikoriza a gljive mikoriznegljive. Kako bi se {to prijeuspostavio ovaj koristan odnos ipobolj{ao rast, rabe se gotovipripravci koji sadrè sporemikoriznih gljiva u ~ije sesuspenzije uma~e korijen

sadnice prije sadnje.Tre}a uloga korijena jest

stvaranje posebnih tvari rasta(biljnih hormona), citokinina,koji imaju va`nu ulogu u rastu vo}aka, zametanju rodnihpupova i u drugim ìvotnimprocesima koji se zbivaju u vo}ki. Osim citokinina ukorijenu se stvaraju i druge

sloène organske tvari koje supotrebne za rast vo}ke. Korijensluì i za ~uvanje rezervnihorganskih tvari koje vo}ka popotrebi rabi. Neke se vo}kerazmnoàvaju korijenovimreznicama pa korijen ima iulogu razmnoàvanja.

Ovisno o na~inurazmnoàvanja korijen vo}keima razli~it oblik. Ako je vo}ka

(odnosno vo}na podloga)iznikla iz sjemena,(generativno razmnoàvanje)korijen }e imati vretenastizgled s jednom jakom ìlomsr~anicom koja ide duboko utlo. Iz ìle sr~anice spiralnoizlaze manje ìle (crte` 2).

Vo}ke (odnosno vo}nepodloge) koje su nastale

vegetativnim razmnoàvanjemimaju ìle ravnomjernoSlika 4. – Izvrtanje jabuka cijepljenih na podlozi M9 zbogprevelike vlage u tlu i popu{tanja armature.


17/26

15

Crte` 2. – Izgled korijena generativnorazmnoène vo}eke.

raspore|ene u svim smjerovima. Ukorjenjuju se pli}eod podloga razmnoènih sjemenom (crte`. 3).

DIJELOVI KORIJENA

Korijen je sastavljen od ìla razli~ite debljine.Deblje se ìle zovu osnovno korijenje i ono u~vr{}uje

vo}ku u tlu, te provodi vodu i u njoj otopljenemineralne i organske tvari u nadzemni dio. Tako|ersluì i za ~uvanje rezervnih tvari. Osnovno korijenje sedalje grana u tanje osnovno korijenje, a ovo u jo{tanje vlasasto ili obrastaju}e korijenje. Tanko vlasastokorijenje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvariiz tla uz pomo} korijenovih dla~ica koje se nalaze nanjegovim vrhovima. Na jedan kvadratni mm ovogkorijenja raspore|eno je nekoliko stotina korijenovihdla~ica. One ìve kra}e vrijeme, potom odumiru, anove se korijenove dla~ice ponovo stvaraju blizu

vrhova korijena koji su u me|uvremenu narasli. Vrsta tla utje~e na izgled korijenja. U plitku i {krtu

tlu korijen je raspore|en plitko s nekoliko debljih ìlakoje se dalje slabije granaju. Vlasastog i tanjegkorijenja ima malo pa vo}ke na takvim tlima rastuslabo i donose malo plodova. Nasuprot tome, udubljem i plodnijem tlu korijen je razgranatiji i imapuno vlasastog korijenja. U zbijenu tlu korijen jeplitak i slabo razgranat jer mu za rast treba kisik kojeg jedino ima u povr{inskom sloju takva tla.

Crte` 3. – Izgled korijena vegetativno razmnoène vo}ke.

GRA\A VO]AKA


18/26


16

K ORIJENOV VRAT

Korijenov vrat (slika 5)nalazi se na prijelazu izpodzemnog dijela u nadzemnidio vo}ke. On moè biti praviili la`ni, ovisno o tome je li

vo}ka ili podloga razmnoènaiz sjemena ili vegetativno. Ako je vo}ka razmnoèna izsjemena, ima pravi korijenov vrat koji se razvija iz dijelaembrija zvanog hipokotil , a onarazmnoèna vegetativnimputem ima la`ni korijenov vrat.Poznavanje korijenova vrata va`no je za odre|ivanjepravilne dubine sadnje. Ona seobavlja na dubinu korijenova vrata, odnosno na dubinu ukojoj je vo}ka bila posa|ena urasadniku.

DEBLO

Deblo je nerazgranat dio vo}ke (slika 6). Osnovna mu jeuloga provo|enje vode i u njojotopljenih organskih tvari iz

korijena u kro{nju i obratno.Tako|er sluì i za ~uvanjerezervnih tvari. U pro{losti jeprevladavao uzgoj vo}aka s visokim deblom (ve}im od 120cm) ili visokostabla{ica, adanas je visina debla znatnomanja (ne ve}a od 50 do 80cm) pa se takve vo}ke zovuniskostabla{ice. Vo}ke sdeblom visine izme|unavedenih vrijednosti susrednjestabla{ice. Prednosti suniskog debla lak{i pristupkro{nji radi rezidbe, za{tite odbolesti i {teto~ina i berbe. Vo}ke s visokim deblom manjestradaju od mraza jer su imcvjetovi na ve}oj visini gdje jeobi~no toplije nego u niìmslojevima zraka. Zbog oteàna

pristupa kro{nji visokostabla{ice se danas rje|e

uzgajaju. Izuzetak je,primjerice, orah koji se uzgajaradi plodova i cijenjena drveta.

I na oku}nici treba dati

prednost vo}kamaniskostabla{icama jer se

problem mraza moè rije{itiizborom vrsta i sorata kojekasnije cvatu. Osjetljive vrstemogu se posaditi uza zid ku}e,

pa i ako do|e do {tete ostat }ekoji plod.

Slika 6. – Deblo vo}ke stabla{ice.

Slika 5. – Korijenov vrat vo}ke stabla{ice.


19/26

17

K RO[NJA

Kro{nja (slika 7) jerazgranat dio stabla koji sesastoji od grana razli~itedebljine. Najdeblje grane zovuse osnovne grane (slika 8) iligrane prvoga reda. Me|uosnovnim granama isti~e segrana provodnica (crte` 1, str.13) koja ima uspravan rast inastavlja se izravno na deblo.Ponekad se vo}ke uzgajaju bez

provodnice pa se njihovakro{nja sastoji od nekolikopravilno raspore|enihosnovnih grana. Iz osnovnihse grana razvijaju granedrugoga reda, iz njih daljegrane tre}ega reda i na njimarodni izbojci. Svaka granazavr{ava jednogodi{njimizbojkom koji se zoveproduljnica (crte` 1, str. 13).Uz produljnicu se ~esto razvije jo{ nekoliko izbojaka koji sezovu suparni~ki izbojci.Suparni~ke izbojke trebarezidbom odstraniti, a taj sepostupak zove izolacija vrhova.

Ako se kro{nja vo}keredovito ne odr`ava, rodni seizbojci nalaze samo na rubnomdijelu kro{nje gdje ima

dovoljno svjetlosti za tvorburodnih pupova. Uunutra{njosti takve kro{njenalazi se samo mno{tvoogoljelih grana. Zbog toga sepravilnom rezidbom odr`avaosvijetljenost kro{nje te serodna povr{ina raspore|uje na

Slika 7. – Kro{nja vo}kestabla{ice u razdobljumirovanja vegetacije.

Slika 8. – Osnovne grane vo}ke

stabla{ice u razdobljumirovanja vegetacije.

GRA\A VO]AKA


20/26


18

cjelokupan volumen kro{nje.Najbolji oblik kro{nje jeststo`ast oblik jer je u njemusamo mali dio kro{nje slaboosvijetljen i neproduktivan(crte` 4).

U razdoblju vegetacije nakro{nji se uz cvjetove i plodovenalazi i mno{tvo mladica kojese razvijaju iz drvnih pupova.Mladice nose li{}e koje u

procesu fotosinteze stvara tvarineophodne za rast mladica iplodova, ali i za zametanjerodnih pupova iz kojih }e serazviti cvjetovi u sljede}oj vegetaciji. Kada u jesenmladica izgubi li{}e, postaje jednogodi{nji odrvenjeliizbojak. Na mladici se jo{ uistoj vegetaciji iz pupovasmje{tenih u pazu{cu listovamogu razviti nove mladicekoje se zovu prijevremenemladice (slika 9).

Slika 9. – Prijevremene mladicena sadnici kru{ke.

Crte` 4. – Djelovanje oblikakro{nje na njezinu osvjetljenost.

60 – 100% osvjetljenosti




21/26

19

PUPOVI

Pupovi su va`ni dijelovi

vo}aka iz kojih se razvijajunove mladice ili cvjetovi izkojih se nakon oplodnjerazvijaju plodovi. Da bi rezidba“na rod” bila uspje{na, trebapoznavati rodne pupove. Usuprotnome, re`emo napameti pri tome slu~ajno mo`emoodstraniti rodne izbojke nakojima se nalaze ovi pupovi itako berbu “obaviti” prije

vremena.Na vo}kama se nalaze drvni

(vegetativni), rodni(generativni), adventivni ilatentni pupovi. Rodni pupovi

mogu biti cvjetni (slika 10),cvatni (slika 11) i mje{oviti (slika12). Cvjetni je pup onaj iz kojegse razvija samo jedan cvijet, aako se iz jednog pupa razviju dvacvijeta ili vi{e njih takav se pupnaziva cvatni pup. Breskva imacvjetni pup, a {ljiva, tre{nja i vi{nja imaju cvatne pupove.Mje{oviti je pup onaj iz kojeg serazviju vegetativni organi(mladica s listovima) igenerativni organi (cvijet ilicvat). Tako dunja ima mje{oviticvjetni pup jer se na vrhu rodne

mladice nalazi obi~no jedancvijet dok jabuka i kru{ka imajumje{oviti cvatni pup jer se na vrhu kratke mladice (pr{ljena)nalazi gronja s nekoliko cvjetova.

Rodni se pupovi u ve}ine vo}aka zame}u iz vegetativnihpupova ljeti u vegetaciji kojaprethodi cvatnji.

Slika 10. – Cvijet breskve razvijase iz cvjetnoga pupa.

Slika 11. – Cvat tre{nje serazvija iz cvatnoga pupa.

GRA\A VO]AKA


22/26


20

Pojedini pupovi na izbojkukoji u prolje}e ne krenu nego idalje miruju zovu se latentnipupovi. U vegetaciji ih prekrijesloj kore pa se vi{e ne vide. Akose grane jako skrate ili se slomelatentni se pupovi moguprobuditi i iz njih se razviju jakemladice (vodopije).

Postoje i adventivni pupovikoji nastaju na mjestima obilnapritjecanja hraniva i regulatorarasta kao {to je, primjerice,kalusno tkivo rane (vidljivo kaoprsten) (slika 13). Tada iz ovihpupova potjeraju vodopije. Jedna od najdugovje~nijih vo}aka jest maslina koja svoju

Slika 12. – Mje{ovita rodna mladica kupine razvija se iz mje{ovitoga pupa.

Slika 13. – Izbijanje vodopije izkalusnoga tkiva rane.


23/26

21

dugovje~nost zahvaljujemno{tvu adventivnih pupovasmje{tenih posvuda pokorijenovu vratu, deblu,starijim granama pa ~ak idebljim ìlama (slika 14).

Ovisno o tome gdje supupovi smje{teni na izbojku,razlikuju se gornji (terminalni)pup (slika 15) i postrani(lateralni) pup (slika 16).Smje{taj pupa vaàn je za

rodnost jer postoje vo}ke kojezame}u rodne pupove na vrhuizbojka i vo}ke koje zame}urodne pupove postrance.

Slika 14. – Izbijanje mladica masline iz guka na debljim ìlama.

Slika 15. – Gornji pup. Slika 16. – Postrani pup.

GRA\A VO]AKA


24/26


22

K AKO PREPOZNATI RODNE PUPOVE

Da bismo umjeli prepoznatirodne pupove, moramo znatina kakvim se izbojcima naj~e{}enalaze. Rodni pupovi jezgri~avih vo}aka prete`no se

nalaze na vrhu izbojka, dok serodni pupovi ko{ti~avih vo}akaprete`no nalaze sa straneizbojka. Postoji vi{e tipovarodnih gran~icakarakteristi~nih za pojedinu vrstu vo}ke, no one }e iscrpnijebiti opisane u posebnomedijelu knjige. U prepoznavanjurodnih pupova moè pomo}i injihov oblik. Drvni su pupovinaj~e{}e uska, {iljasta vrha (slika17), a rodni pupovi okruglastaili zaobljena vrha (slika 18).Pupovi se najbolje razlikuju poobliku prije po~etka vegetacije,kada po~nu bubriti. Stoga, akonismo sigurni koji su pupovi na vo}ki rodni, najbolje je rezidbuodgoditi do po~etka bubrenjapupova pa tada na temelju

njihova oblika poku{ati prona}irodne izbojke kako ih ne bismogre{kom odstranili. Ponekad je

oblik rodnih i vegetativnihpupova gotovo jednak pa je natemelju oblika te{ko razaznatiradi li se o jednoj ili drugoj vrstipupa. Ako je vo}ka uprethodnoj godini imala velik

prirod, moè se o~ekivatismanjena rodnost, i obratno.Tako|er, ako su je napalebolesti i {teto~ine, rodnost jojne}e biti velika. Tada je boljepri~ekati s rezidbom dok sepupovi ne otvore jer nam setako ne}e dogoditi daodstranimo rodne pupove i, naàlost, obavimo prijevremenu“berbu”. Kasnije, kada

upoznamo svoje vo}ke, rezidbu}emo obaviti bez te{ko}a upravo vrijeme, a jedna rezidbaili dvije rezidbe u vrijemekretanja vegetacije ne mogunanijeti vo}ki veliku {tetu uusporedbi s izgubljenimprirodom, odnosnoprijevremenom “berbom” kojusmo obavili nepravilnom

rezidbom (slika 19) idoìvljenim razo~aranjem ve}pri prvom poku{aju rezidbe.

Slika 19. – Nestru~no orezan vrh kro{nje vo}ke.

Slika 18. - Rodni {trljak jabuke

s mje{ovitim rodnim pupomna vrhu.

Slika 17. – Nerodni {trljak jabuke s vegetativnim pupom

na vrhu.


25/26


26/26

cijepljenje+i+rezidba+vocaka

Documents