CESTOVNI PROMET

KONVENCIJE

• C.E.M.T. - Conference Europene des Ministres de Transports - osnovano 1956.

• Sjedište: Pariz, O.E.C.D. - Organisation for Economics Corporation and Development

• C.E.M.T. u prijevodu znači Europska konferencija ministara prometa

• C.E.M.T. ima : 1. Međunarodnu konvenciju za prijevoz robe - C.M.R. (2008. -

nova revizija) 2. Međunarodnu konvenciju za prijevoz putnika i prtljage - C.V.R.

(1992. - nova revizija)

UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI JAVNOG CESTOVNOG PRIJEVOZA

• Uvjeti dobivanja odobrenja za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza roba i putnika uvjetovane su Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.

• Pristup na tržište međunarodnog cestovnog prijevoza tereta za domaćeg prijevoznika još je reguliran sljedećim propisima:

1. Pravilnikom o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz tereta

2. Bilateralnim ugovorima o međunarodnom cestovnom prometu.

LICENCA ZAJEDNICE

• Licenca Zajednice služi za obavljanje prijevoza tereta unutar

zemalja članica Europske Unije.

• Izdaje ju Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture na rok važenja do 10 godina.

CMR TERETNI LIST

C.M.R. TERETNI LIST je ugovor o prijevozu robe cestom između pošiljatelja i prijevoznika. Pošiljatelj - krcatelj je najčešće međunarodni špediter. Dužnost prijevoznika je da pregleda robu i vjerodostojnost podataka iz CMR teretnog lista.

C.M.R. teretni list sastoji se od tri dijela:

1. Prvi primjerak za ‘pošiljatelja’

2. Drugi primjerak ‘prati robu’

3. Treći primjerak zadržava prijevoznik.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

1. BILATERALNA DOZVOLA

Dozvola na osnovu koje prijevoznik ima pravo obavljati jednu vožnju u odlasku i jednu vožnju u povratku između države članice i države nečlanice ili država nečlanica. Ovu dozvolu izdaje H.G.K. po županijama. Analizom raspodjele dozvola uočava se manjak tih dozvola po županijama što utječe na smanjenje međunarodne robne razmjene.

2. C.E.M.T. DOZVOLA

Multilateralna dozvola koja služi za međunarodni prijevoz tereta između države članice i države nečlanice ili država nečlanica; koristi se za jedno vozilo u razdoblju od jedne godine. Dozvolu izdaje I.R.U. - Paris (Međunarodna cestovna unija), a u Hrvatskoj, pošto te dozvole dobije od I.R.U., Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zaduženo je za izdavanje tih dozvola hrvatskim prijevoznicima.

UVJETI ZA RASPODJELU C.E.M.T. DOZVOLA ZA 2014. GODINU

1. Najmanje dva teretna vozila (EURO 5 ili EURO 6) za jednu CEMT dozvolu koja vrijedi na teritoriju Austrije.

2. Najmanje jedno teretno vozilo (EURO 5 ili EURO 6) za jednu CEMT dozvolu koja vrijedi na teritoriju Italije.

3. Najmanje jedno teretno vozilo (EURO 5 ili EURO 6) za jednu CEMT dozvolu koja ne vrijedi na teritoriju Austrije i Italije.

4. Posjedovanje licence Zajednice za obavljanje prijevoza tereta koju izdaje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

• C.E.M.T. dozvola može se izdati najviše za jednu godinu, a nakon isteka valjanosti mora se vratiti Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

• Na temelju CEMT dozvole dopušteno je obavljanje neograničenog broja vožnji u određenom vremenskom razdoblju (godini, mjesecu), a opremljena je pripadajućim dnevnikom putovanja.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

3. KARNET TIR Koristi se za prijevoz tereta između države članice i države nečlanice

ili država nečlanica. Konvencija o KARNET-u TIR donesena je 19.05.1956. u Ženevi.

Dosada je nekoliko puta izmijenjena. Zadnja revizija je bila 1992. kada su u Konvenciju ušle izmjene o multimodalnom transportu.

KARNET TIR izdaje Međunarodna cestovna unija IRU. Svaki karnet TIR ima svoj registarski broj. Po isteku se vraća

Međunarodnoj cestovnoj uniji. U Hrvatskoj za izdavanje Karneta TIR ovlaštena je od strane IRU-e

Udruga cestovnih prijevoznika Hrvatske ‘Transportkomerc’.

PREDNOSTI: 1. Pojednostavljenje carinskih procedura 2. Kraće zadržavanje na graničnim prijelazima

• KARNET TIR sastoji se od 6 talona- listića za prolaz između 2 zemlje i 14 talona za prolaz između više zemalja.

• KARNET TIR štampan je na francuskom jeziku i na jeziku zemlje koja ga koristi.

• ‘CROATIA OSIGURANJE D.O.O.’ jamči za svaki KARNET TIR u iznosu od 50000 USD, osim prijevoza cigareta kada jamstvo iznosi 2 milijuna USD.

• Vrste KARNET TIR-a:

1. OPEN KARNET TIR

2. TABAC KARNET TIR

3. MULTIMODALNI KARNET TIR.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

4. KARNET ATA (eng. Temporary Admission) je međunarodni carinski dokument koji temeljem međunarodne carinske konvencije o ATA KARNETU zamjenjuje carinske dokumente za privremeni izvoz, privremeni uvoz te tranzit robe između države članice i države nečlanice ili država nečlanica.

Izdavatelj ATA karneta je Hrvatska gospodarska komora koja je od 1.11.1996. postala aktivan član ATA sustava pod okriljem C.C.I.- Međunarodne trgovačke komore sa sjedištem u Parizu.

ATA karnet pokriva: 1. Privremeni uvoz uzoraka 2. Privremeni uvoz stručne opreme 3. Privremeni uvoz robe namijenjene izložbama, sajmovima,

kongresima.

• Na osnovu ATA karneta ne smiju se uvoziti lakopokvarljiva roba te prehrambeni proizvodi.

UVJETI ZA KORIŠTENJE ATA KARNETA

Roba pomoću ATA karneta prelazi granicu brzo i jednostavno (bez angažiranja špeditera), ali pri tome se moraju poštivati određena pravila:

1. da će roba biti ponovno izvezena/uvezena u istom obliku, odnosno u stanju u kojem je bila privremeno uvezena/izvezena;

2. da će roba ostati u vlasništvu osobe sa sjedištem izvan države privremenog uvoza;

3. da će robu upotrebljavati isključivo osoba koja posjećuje područje privremenog uvoza (nije namjenjena za iznajmljivanje).

PREDNOSTI ATA KARNETA

1. Izvozniku ukidaju troškove carine i PDV-a ili polaganja depozita;

2. Za carinu ATA karnet znači manje administracije i sigurnost da će naplatiti uvozne pristojbe ako ne dođe do ponovnog izvoza;

3. Karneti pojednostavljuju prelazak granice, odnosno omogućavaju izvoznicima i uvoznicima upotrebu samo jednog dokumenta za rješavanje svih carinskih formalnosti.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

5. KARNET ECS služi za privremeni uvoz ili izvoz, između države članice i države

nečlanice ili država nečlanica, trgovačkih uzoraka koji služe za izložbe. Ti se uzorci ne mogu prodavati.

6. POLICA OSIGURANJA ROBE u prijevozu ovisi o dogovoru prijevoznika i

korisnika prijevoza.

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI

• EUROPSKI SPORAZUM O MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU OPASNIH TVARI - ADR (2013.- nova revizija) regulira propise za prijevoz opasnih tvari cestovnim putem. Danas u svijetu postoji oko 200 000 kemikalija koje se transportiraju.

• Među opasnim tvarima su:

1. Eksplozivi, 2. Zapaljivi plinovi, 3. Toksični plinovi, 4. Zapaljive tekućine, 5. Oksidirajuće tvari, 6. Organski peroksidi, 7. Otrovne tvari, 8. Zarazne infektivne tvari, 9. Radioaktivni materijali.

PRIMJER C.M.R. TERETNOG LISTA

PRIMJER CEMT DOZVOLE

PRIMJER KARNET TIR-a

PRIMJER ATA KARNETA

ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA

• Odgovornost prijevoznika u slučaju gubitka ili oštećenja pošiljke iznosi 8,33 (SDR) obračunske jedinice posebnog prava vučenja MMF-a po bruto kilogramu težine.

• U slučaju zakašnjenja isporuke:

- u međunarodnom prometu zbog zakašnjenja isporuke prijevoznik je dužan platiti štetu u iznosu vozarine

- u domaćem prometu prijevoznik je dužan platiti 1/10 vozarine za svaki dan zakašnjenja

ODREĐIVANJE CIJENE PRIJEVOZA - VOZARINE

• Udruga cestovnih prijevoznika Hrvatske ‘Transportcommerc’ 20. siječnja 1992. godine u Zagrebu je donijelo: ‘Jedinstvene uvjete i osnove za utvrđivanje cijena usluga prijevoza robe u cestovnom prometu’.

• Vozarine se utvrđuju na osnovi prijeđenih kilometara i tarifne stavke nosivosti vozila u tonama.

• Kod komadnih pošiljaka vozarine se utvrđuju na osnovu dužine prijevoza kilometrima i tarifne stavke težine pošiljke pri čemu pošiljka ne smije biti manja od 200 kilograma.

• Kod specijalnih tereta, rasutog tereta, cisterni i hladnjača vozarine se povećavaju do 80% od redovne cijene prijevoza.

DIREKTNI TROŠKOVI CESTOVNOG PRIJEVOZA

• Čine ih troškovi:

1. Cestarina,

2. vožnje tunelima, mostovima, trajektima, uprtnim vlakovima i sl.,

3. parkiranja vozila,

4. upravnih pristojbi i taksa,

5. otpremništva,

6. veterinarskih, fitopatoloških i sanitarnih pregleda.

VARIJABILNI TROŠKOVI CESTOVNOG PRIJEVOZA

• Varijabilni su troškovi uvjetovani kretanjem vozila, te ovise o prijeđenim kilometrima.

• Najznačajniji varijabilni troškovi se odnose na: 1. pogonsko gorivo, 2. autogume, 3. maziva , 4. motorna ulja te 5. održavanje vozila. • Trošak pogonskog goriva je najveći trošak poslovanja

prijevozne tvrtke.

FIKSNI TROŠKOVI

• Na ovu razinu troškova utječu zakonom propisane pristojbe, stoga se može reći da i „država" bitno utječe na cijenu prijevoza i konkurentnost svojih prijevoznika, ne samo na domaćem nego i na međunarodnom tržištu.

• Problem fiksnih troškova u Republici Hrvatskoj još je kompliciraniji jer se razlikuju po županijama, pa nose predznak diskriminacije (osobito kod osiguranja i poreznih olakšica).

FIKSNI TROŠKOVI

Fiksne troškove u cestovnom prijevozu roba čine troškovi koji ne ovise o kretanju prijevoznog sredstva, a to su:

1. amortizacija vozila, 2. registracija i tehnički pregled vozila, 3. sve vrste osiguranja (osnovno, kasko, odgovornost vozara i

dr.), 4. trošak međunarodnih dozvola, 5. knjigovodstvene usluge, 6. režijski troškovi (voda, struja, telefon, grijanje, komunalne

usluge i dr.). Važno je fiksne troškove promatrati u korelaciji s

prijeđenim kilometrima.

PREVEZENA KOLIČINA TERETA

Izvor: Hrvatsko znanstveno društvo za promet, 2012.

77386

6175

83563

66353

5422

71775

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

Domaći prijevoz Međunarodni prijevoz Ukupno

2011

2012

MREŽA AUTOCESTA U HRVATSKOJ

PANEUROPSKI KORIDORI

ANALIZA MEĐUNARODNOG CESTOVNOG PRIJEVOZA U RH

PRILAGODBA PROPISA REGULATIVI EU

• U odnosu na liberalizaciju tržišta cestovnog prijevoza Zakon o prijevozu u cestovnom prometu usklađen je s Uredbom od 21. listopada 2009. godine.

• On utvrđuje uvjete po kojima strani prijevoznici mogu vršiti usluge nacionalnog cestovnog prijevoza unutar države članice, ovdje je riječ o:

1. Kabotažnom prijevozu robe,

2. Kvotama dozvola,

3. Propisanim obrascima za kabotažne dozvole.

• Prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu dana je mogućnost kabotažnog prijevoza robe na načelu uzajamnosti.

• Hrvatski cestovni prijevoznici za obavljanje prijevoza između zemalja članica trebaju:

Posjedovati Licencu Zajednice.

• Hrvatski prijevoznici ulaskom Hrvatske u EU ostvarili su pravo:

Neograničenog pristupa tržištu bez dozvola i ograničenja za obavljanje prijevoza tereta između država članica. To isto vrijedi za sve prijevoznike iz država članica EU u Hrvatskoj.

UDRUGE CESTOVNIH PRIJEVOZNIKA RH

• Udruge zastupaju globalne interese svojih članova kao što su: 1. Unapređivanje i promicanje prijevozne djelatnosti, 2. Zastupanje interesa svojih članova u zemlji i inozemstvu, 3. Sprečavanje nelojalne konkurencije, 4. Pravni savjeti, 5. Utvrđivanje Kodeksa ponašanja i rješavanje međusobnih sporova putem suda

časti, 6. Uključivanje Udruge u rad srodnih međunarodnih organizacija i suradnja s

europskim asocijacijama i udrugama.

• Udruge u djelatnosti prijevozništva u RH: 1. DALCEST (Dalmatinska udruga prijevoznika) 2. HAP (Hrvatski autoprijevoznici) 3. HCP-GIU (Hrvatski cestovni prijevoznici-gospodarsko interesna udruga) 4. HUP (Hrvatska udruga poslodavaca;Udruga prometa) 5. TRANSPORTKOMERC-GIU (Gospodarsko interesna udruga cestovnih

prijevoznika)

CLUSTERI (KLASTERI)

• Klaster udružuje poduzeća i institucije sa područja prijevoza, špedicije, otpremničkih agencija, luka, ekologije i visokoškolske ustanove. Definiran je zajedničkim obrazovnim programom, analizom tržišta i konkurencije, nastupom na tržištu, nabavom opreme i cjelovitim razvojem prijevozničkih programa.

• Klaster svojim članicama mora ponuditi informacijsku potporu i tehničke komunikacije među članicama, promocijsku potporu, organizaciju nastupa na poslovnim susretima, suradnju sa državnim organima, konzalting kod davanja poslovnih ponuda, brzi pristup tržnim informacijama, informacije o robama u lukama i distributivnim centrima te zajednički pristup velikim poslovima.

• PREDNOSTI ČLANSTVA: 1. Dobivanje novih znanja, 2. Smanjivanje troškova poslovanja, 3. Povećanje prometa, 4. Poboljšanje ponudbene moći i 5. Pojačanje upliva u državne organe.

KLASTERI U HRVATSKOJ

1. ISTARSKI KLASTER

2. KLASTER ŠIBENSKI PRIJEVOZNICI

3. KLASTER JADRANSKI PRIJEVOZI

4. KLASTER CESTOVNI PRIJEVOZNICI-LOGISTIKA

5. KLASTER VARAŽDINSKIH PRIJEVOZNIKA

ZAKLJUČAK

• Osnovni cilj svih članova udruga je što bolje spoznati potrebe korisnika usluga pojedinih cestovnih prijevoznika i zadovoljiti ih što kvalitetnijom uslugom uz konkurentne cijene. Kakvoća usluga, rokovi i poštena cijena usluga temelj su dobrog odnosa s kupcima i dobavljačima.