cesta i njena obiljezjaa pdf

Ivan Ivanec, mag.ing. 2012

3.3.1 KOLNIK 3.3.2 PODJELA CESTA 3.3.3 OBILJEŽJA KOLNIKA 3.3.4 KINEMATIKA, 3.3.5 ZAUSTAVNI I PUT VOZILA 3.3.6 SIGURNOSNI RAZMAK 3.3.6 RADOVI NA CEST

3.3 CESTA I NJENA OBILJEŽJA


3.3.1 KOLNIK


»kolnik« je dio cestovne površine namijenjen u prvom

redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,

KOLNIK

KOLNIK

RUBNE TRAKE

3.3.1 KOLNIK

»cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet,

3.3.1 KOLNIK

»kolnička traka« je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,

kolnička kolnička

KOLNIK

kolnička

Smjer vožnje vozila

3.3.1 KOLNIK

»prometna traka« je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru,(na slici ima 4 prometne trake)

kolnička kolnička

3.3.1 KOLNIK

»prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi« je obilježeni uzdužni dio kolnika na autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl.,

3.3.1 KOLNIK

3.3.1 KOLNIK

»prometna traka za ubrzavanje« je dio kolnika namijenjen za uključivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirališta, motela i sl.),

3.3.1 KOLNIK

»prometna traka za usporavanje« je dio kolnika

namijenjen za isključivanje vozila iz prometnog toka na cesti,

3.3.1 KOLNIK

»prometna traka za spora vozila« je obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost prometa,

3.3.1 KOLNIK

»prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi« je obilježeni uzdužni dio kolnika na autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl.

3.3.1 KOLNIK

biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom

»biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,

3.3.1 KOLNIK

»obilježeni pješački prijelaz« je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti,

»pješački otok« je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,

»pješačka zona« je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom,

2.3.1 KOLNIK

»nogostup« je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način,

»naselje« je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta,

»zona smirenog prometa« je područje u naselju obilježeno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine hoda pješaka i u kojem je dječja igra svugdje dopuštena,

3.3.1 KOLNIK

Stajalište tramvaja ili autobusa je dio površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja ili autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obilježen prometnim znakom.

3.3.1 KOLNIK

Raskrižje je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i si.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta.

3.3.1 KOLNIK


3.3.2 PODJELA CESTA


Podjela CESTA

» RAZVRSTANE za promet motorna vozila«

». OSTALE CESTE za mješovit promet«

a.) AUTOCESTA ZA MOTORNA V.

b.) BRAZA CESTA ZA MOTORNA V.

c.) CESTA NAMJENJENA ISKLJUČIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA ZA MOTORNA V.

a.)JAVNE CESTE

b.)NERAZVRATANE

»javna cesta« je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene ovim Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom,,

3.3.2 PODJELA CESTA

»nerazvrstana cesta« je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.),

3.3.2 PODJELA CESTA

PODJELA PREMA DRUŠTVENO, PROMETNIM I GOSPODARSKOM ZNAČENJU

Podjela javnih CESTA

a) autoceste

b) državna cesta

c) županiska cesta

d) loklana cesta

3.3.2 PODJELA CESTA

»zemljana cesta« je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenoga kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti ima izgrađen kolnik,

3.3.2 PODJELA CESTA

»državna cesta« je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta,

»županijska cesta« je javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija,

»lokalna cesta« je javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine,

PODJELA PREMA DRUŠTVENO, PROMETNIM I GOSPODARSKOM ZNAČENJU

3.3.2 PODJELA CESTA

»autocesta«

je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, (dr.slajd)

3.5 2.5 3.5

3.3.2 PODJELA CESTA

»autocesta « -bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili

tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i 2 posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom,

3.3.2 PODJELA CESTA

»brza cesta«

je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolničke trake, koja ima sva raskrižja u dvije ili više razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom,

3.3.2 PODJELA CESTA

»cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila«

je javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom,

3.25

3.3.2 PODJELA CESTA

KOLKO IMA KOLNIČKI TRAKA A KOLIKO PROMETNIH???

kolnička kolnička

3.3.2 PODJELA CESTA-PROVJERA

KOLKO IMA KOLNIČKI TRAKA???

kolnička kolnička

3.3.2 PODJELA CESTA-PROVJERA

Opišite vrstu ceste na slici iznad?

Tko se sve smije kretati (vrsta vozila)?

a) nerazvrstana

b) motorni i ostali promet (svi se mogu slobodno koristiti cestom)

c) cesta (nije proglašena za javnu cesta)

3.3.2 PODJELA CESTA


3.3.3 OBILJEŽJA KOLNIKA



•hrapav kolnički zastor povoljniji je od glatkog jer je prianjanje guma bolje i bolji su uvjeti kočenja.

Vrsta kolničkog zastora

suvremenim zastor (asfalt, beton, kocka)

bez suvremenog zastora (makadam, šljunak, pijesak, zemlja)

hrapav

gladak. očajan


Stanje kolničkog zastora Stanje površine kolnika uvjetovano je prije svega vremenskim prilikama. Slijedom toga, kolnik može biti suh i čist, suh i onečišćen pijeskom i šljunkom, mokar, blatnjav, pokriven lišcem, nerazgrnutim...

Stanje površine kolnika bitno utjeće na prianjanje guma, duljinu puta kočenja i naćinu upravljanja vozilom.


Širina i broj prometnih traka Javne ceste moraju imati najmanje dvije prometne trake i dvije rubne trake koje se grade neprekinuto uzduž javne ceste u istoj širini, ovisno o vrsti ceste, odnosno o širini prometne trake, uz izdignuti rubnjak na objektima (mostovima, vijaduktima, tunelima, galerijama i si.). većim brojem prometnih traka i njihovom širinom (od 2,75 do 3,5 m) sigurnost prometa na cestama se povećava. najsigurnije su ceste s fizički odvojenim kolničkim trakama za suprotne smjerove vožnje, s večim brojem prometnih traka i trakama za ubrzavanje i usporavanje (autoceste), a najnesigurnija je dvosmjerna cesta s po jednom prometnom trakom za svaki smjer.


Preglednost

Dobra preglednost osigurava mogućnost pravodobnog uočavanja opasnosti na cesti. U blizini raskrižja dviju javnih cesta u razini, ili prijelaza javne ceste preko željezničke pruge u razini, ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemogućavaju preglednost na javnoj cesti


Poprečni nagin kolnika

Poprečni nagib kolnika na ravnom dijelu ceste osigurava odvodnju vode s kolnika i umanjuje mogućnost pojave vodenoga klina. Ovisi o vrsti kolničkog zastora, hrapavosti i građevinskoj izvedbi. Poprečni nagib kolnika u zavoju izveden je, u pravilu, prema unutarašnjoj strani zavoja, odnosno u smjeru centra zavoja. Na taj način umanjuje se utjecaj centrifugalne sile koja želi vozilo izbaciti iz zavoja


Uzdužni nagib kolnika

Na uzdužnom nagibu ceste, uzbrdici ili nizbrdici i okomitim zavojima na cesti - prijevojima, cesto je smanjena preglednost. Na ostalim cestama, a osobito planinskim s okomitim zavojima, može doći do narušavanja stabilnosti vozila, smanjenja mogućnosti upravljanja i određenih opasnosti, pogotovo ako je cesta nedovoljne širine.


Širina rubne trake

Vožnja cestom koja ima rubnu traku i bankinu propisane širine uz rub kolnika, odnosno traku za zaustavljanje vozila u nuždi, daje veću sigurnost u vožnji, osjećaj vece širine prometne trake i smanjuje bočne smetnje.


Vodoravan zavoj

Tijekom vožnje, veliku opasnost na pojedinim dionicama ceste predstavljaju vodoravni zavoji minimalnog polumjera, odnosno oštri zavoji. To je posebno opasno ako se pojavljuju neoćekivano, nakon dugih dionica s blagim zavojima ili duljih ravnih dionica bez obzira na preglednost.

OPASAN ZAVOJ ULJEVO

OŠTRI ZAVOJ ULJEVO


Građevine na cest

Građevine na cesti su mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, vijadukti, tuneli i raskrižja dr. Na tim se građevinama često mijenjaju uvjeti vožnje, kao što su, primjerice, suženja ceste, ograničenja visine i širine, različito stanje površine kolnika, bočni vjetar, različita razina osvjetljenja i drugo.


3.3.4 KINEMATIKA


3.3.4 KINEMATIKA(FIZIKA VOZILA)

Prijanjanje

Za pokretanje vozila s mjesta potrebna je odgovarajuća vučna sila izmeu pogonskih kotača i podloge. Preduvjet za pokretanje vozila s mjesta je raspoloživo trenje podloge tj. kolnika. Prianjanje ovisi o: a. • vrsti kolničkog zastora (asfalt, beton, kocka,

makadam,šljunak, pijesak, zemlja) b. • stanju kolničkog zastora (hrapav, gladak) c. • stanju površine kolnika (suh, mokar, zaleen, pokriven

snijegom, prašinom, blatom, lišcem) d. • vrsti (ljetne, zimske) i stanju guma (dubina profila,

odnosno nove ili istrošene).

3.3.4 KINEMATIKA(PRIJANANJE)

Trenje je sila koja se protivi klizanju jednoga tijela uz

drugo dok se tijela međusobno dodiruju.

Prianjanje kada je raspoloživo trenje veće od obodne

sile na pogonskim kotačima. Klizanje kada je

raspoloživo trenje manje

od obodne sile

napogonskim kotačima.

VUČNA SILA

3.3.4 KINEMATIKA(SILE OTPORA)

Kretanje vozila omogućuje vučna sila, koja mora biti dostatna za svladavanje svih otpora vožnje (F=sila)

F(svih otpora) =

F(uspona) (+,-) +

F(kotrljanja) (+) +

F(promjene brzine) (+,-) +

F(otpora zraka) (+)

VUČNA SILA

OBODNA SILA

3.3.4 KINEMATIKA(CENTRIFUGALNA)

Centrifugalna sila stvara se pri vožnji kroz zavoj. Povećava se s kvadratom brzine i nastoji vozilo izbaciti iz zavoja. Djeluje u smjeru suprotnom od bočne sile trenja koja nastoji vozilo zadržati na putanji kroz zavoj. Ovisi o: • brzini vožnje • polumjeru zavoja • masi vozila. Ponašanje u zavoju: •kočiti prije zavoja •laganim okretajim upravljačem vozila zadržavati smjer vozila

3.3.4 KINEMATIKA(KLIZANJE)

Ako je centrifugalna sila veća od raspoložive bočne sile trenja, dolazi do zanošenja. To se često događa kada se prevelikom brzinom ulazi u zavoj, pa zbog kočenja vozila zadnji kotači blokiraju i pomiču se ustranu. (zadnji pogon vozila) Do klizanja vozila ako je centrifugalna sila veća od raspoložive bočne sile trenja a prednji kotači ne mogu prenijeti potrebnu bočnu silu. To se događa kad se u zavoj ulazi prevelikom brzinom, pa zbog kočnja blokiraju prednji kotači. Vozila s pogonom na prednje kotače sklona su klizanju.


3.3.5 ZAUSTAVNI I PUT VOZILA


Koji je cilj upoznavanja prirodnih zakonitosti zaustavnog puta vozila?

48 ZAUSTAVNI PUT VOZILA

3.3.5 KINEMATIKA(ZAUSTAVNI PUT)

Primarni cilj

ZAUSTAVNI PUT VOZILA-CILJ 49

Poštivanje zakonskih odredbi

Vlastita sigurnost i sigurnost ostallih sudionika u prometu


Sekundarni cilj

50

Upoznati prirodne zakonitosti koje djeluju na vozilo i vozača

Naučiti tehnike kako savladavati prirodne zakonitosti

Sigurno zaustavljanje vozila ZAUSTAVNI PUT VOZILA-CILJ


Posljedice neznanja

51 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-POSLJEDICA


Posljedice neznanja



53 53

Posljedice neznanja



54 54

Posljedice neznanja


Ovdje završava smijeh!


Dio iz Zakona Vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti

od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače.

Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

55 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-UVOD


Percepcija opasne sitacije

56 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PERCEPCIJA


57




58




59




60

PUT REAGIRANJA

PUT KOČENJA

SIGURNOSNI RAZMAK

ZA

US

TA

VN

I PU

T

ZAUSTAVNI PUT VOZILA-UKUPNI PUTA


61 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PRIKAZ PUTA


62 62 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-DEFINICIJA

Definicija:

Zaustavni put vozila je put koje vozilo prijeđe od pojave opasnosti do potpunog

zaustavljanja

PUT REAGIRANJA PUT KOČENJA +


63 63 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PUT REAGIRANJA

PUT REAGIRANJA

Put koje vozilo prijeđe od trenutka uočavanja opasnosti do

aktiviranja kočnice


64 64 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PUT JEDNAKOST

PUT REAGIRANJA

• vrijeme reagiranja vozača • vrijeme reagiranja kočnice • brzina kretanja

Sr = tr · v


65 65 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PROSJEČNO VRIJEME REAGIRANJA

Prosječno vrijeme reagiranja vozača

1 sekunda


66 66 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-VRIJEME REAGIRANJA

Čimbenici vremena reagiranja

Osobine vozača

Značajke podražaja

Uvjeti na cesti


67 67 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-VRIJEME REAGIRANJA

Vrijeme reagiranja vozača, osobine vozača

percepcija interpretacija mišićna reakcija

0,5 s 1,5 s


68 68 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-SPOSOBNOSTI VOZAČA

Sposobnosti koje utječu na vrijeme reagiranja vozača

senzorne mentalne psihomotorne starosna dob psiho-fizičko stanje

Vidim mačku, da li je pregaziti ili ne? Ne stignem više kočiti, jer sam prestar i poprilično alkoholiziran.

Osobine vozača


69 69 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZAČA


,senzorne sposobnosti


70 70 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-MENTALNE SPOSOBNOSTI VOZAČA


,mentalne sposobnosti


71 71 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI VOZAČA


,psihomotorne sposob.


72 72 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI VOZAČA


,starosna dob.


73 73 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PSIHO-FIZIČKE SPOSOBNOSTI VOZAČA


,psiho-fizičko stanje.


74 74 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-ZNAČAJKE PODRŽAJA

Značajke podražaja koje utječu na vrijeme reagiranja

• vidni podražaj • slušni podražaj • jačina podražaja •intezitet podražaja


75 75 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-ZNAČAJKE PODRŽAJA

Uvjeti na cesti koji utječu na vrijeme reagiranja vozača

klimatski uvjeti doba dana složenost prometne situacije


76 76 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-ČIMBENICI

Ostali čimbenici koji utječu na put reagiranja


77 77 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-KOČNICA

Vrijeme reagiranja kočnice

vrsti kočnog sustava tehničkoj ispravnosti elektro-mehaničkim sustavima asistencije i pomoć pri kočenju

0,1 s 0,3 s


78 78 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-SMANJENJE PUTA

PUT REAGIRANJA - brzina kretanja

Kako smanjiti dužinu puta reagiranja ?

Smanjiti brzinu vožnje

Predviđati opasnosti


79 79 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-SMANJENJE PUTA

ODREĐIVANJE PUTA REAGIRANJA

50 km/h 5x3 m =

60 km/h 6x3 m =

90 km/h 9x3 m =

Desetica brzina x 3

15 m

18 m

27 m


80

Put kočenja

Put koje vozilo prijeđe od trenutka aktiviranja kočnice do potpunog zaustavljanja vozila

ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PUTA KOČENJA


81

Put kočenja, formula


sk = v2

2·g·µ

BRZINA KRETANJA

KOEFICJENT PRIJANJANJA

KONSTANTA (9.81 m/s2)


82

Put kočenja, brzina

ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PUTA KOČENJA-BRZINA

sk = v2

2·g·µ

BRZINA KRETANJA

dvostruko veća brzina 22 = 4 četiri puta duži put kočenja

trostruko veća brzina 32 = 9 devet puta duži put kočenja


83

Put kočenja, koeficijent prijanjanja

ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PUTA KOČENJA-KOEFICJENT

sk = v2

2·g·µ

KOEFICIJENT PRIJANJANJA

Vrsta podloge

Koeficijent

prianjanja

suho mokro

Asfalt hrapavi 0,85 0,75

Asfalt glatki 0,60 0,50

Beton 0,80 0,70

Makadam 0,55 0,50

Blatnjav kolnik 0,30 0,20

Snijeg 0,30 0,15

Poledica 0,10 0,05 veći od 0 manji od 1


84

Put kočenja- koeficjent prijanjanja ovisi o:


• vrsti i stanju kolnika • vrsti i stanju pneumatike • masi vozila • stanju kočnica • temperaturi i vlažnosti zraka • ostalo


85

Određivanje puta kočenja


50 km/h 25 m

60 km/h 30 m

90 km/h 45 m

brzina / 2


86 ZAUSTAVNI PUT VOZILA-PUTA KOČENJA

Određivanje dužine puta kočenja

kiša 2 puta

snijeg 4 puta

led 8 – 10 puta



Određivanje ukupne dužine zaustavnog puta

+

+ SIGURNOSNI RAZMAK

PUT KOČENJA

PUT REAGIRANJA

50 km/h 25 m

5 m

50 km/h 15 m

45 m UKUPNI ZAUSTAVNI PUT



Zbog čega bi zaustavni put bio duži ?



Utječe li koeficijent prianjanja na

dužinu puta reagiranja?

PITANJA ZA

PROVJERU:



PITANJA ZA

PROVJERU:

Da li brzina utječe na dužinu puta

kočenja?



PITANJA ZA

PROVJERU:

Utječe li brzina na dužinu puta

reagiranja?



PITANJA ZA

PROVJERU:

Utječe li umor na dužinu puta kočenja?



PITANJA ZA

PROVJERU:

Da li vozač pod utjecajem alkohola ima

duže ili kraće vrijeme reagiranja?


95

Zaustavni put vozila


Domaća zadaća

Prijaviti se na www.kappa.hr

Online-ispiti

UPISATI SVOJE PREZIME I IME

KORISNIČKO IME: test

LOZINKA: test

RIJEŠITI TEST: ZAUSTAVNOG PUTA

VOZILA

http://www.kappa.hr/

Zaustavni put vozila,film - ABS

96



3.3.6 SIGURNOSNI RAZMAK


3.3.6 SIGURNOSNI RAZMAK Razmak i procjena razmaka izmđu vozila u vožnji

Kad vozi iza drugog vozila, vozač je dužan držati potreban razmak, tako da ne ugrožava sigurnost prometa.

PUT REAGIRANJA

PUT KOČENJA

SIGURNOSNI RAZMAK

ZA

US

TA

VN

I PU

T

2 do 3 m


O čemu ovisi razmak između vozila u vožnji u nizu? Razmak između vozila u vožnji ovisi: • o brzini vožnje • o stanju kolnika • o vrsti i stanju vozila (stanje guma, opterećenje, ABS) • o pozornosti vozača • o vremenu reagiranjavozača • o razmaku vozila koje se kreče iza Ako tijekom vožnje vozač prednjeg vozila iznenada naglo koči, vozač vozila koje je iza njega mora biti u stanju zaustaviti svoje vozilo na sigurnoj udaljenosti od vozila ispred.


Koliki razmak između vozila treba održavati?

2 sekunde

Zašto?

Zato što taj razmak, gledano vremenski, odgovara dvostrukom vremenu reagiranja, tako što prva sekunda služi za reagiranje a druga za izjednačavanje puta kočenja ako vozilo ispred ima kraći put kočenja (različit pritisak na kočnicu, ABS i dr.).


Kako provjeriti dvije sekunde razmak ?

METODA BROJENJA

Odredite Fiksni objekt i lagano izgovarati ili brojati 21,22(2 sekunde). Ako ne dođemo u te dvije sekunde do stupića razmak je dovoljan, u suprtnom smanjite brzinu i povećajte razmak.

3.3.6 SIGURNOSNI RAZMAK Koliki razmak između vozila treba održavati?

IZNIMKA RAZMAKA 1 sekunde

u vožnji brzinama manjim od 50 km/h, primjerice,kada je gust promet u gradu,

pri vožnji s povećanom oprezom ako nema ikakvih okolnosti koje zahtijevaju veći razmak

neposredno prije pretjecanja.


RAZMAKA 3-5 sekunde

MLADI I NEISKUSNI VOZAČI

Za sigurno ponašanje vozača bitno je

uočavanje stopsvjetala na vozilu ispred

prepoznavanje razloga zbog kojeg vozilo ispred koci


RAZMAKA Pola brzine

ISKUSNI VOZAČI

80km/h = 40 metara razmaka


3.3.6 RADOVI NA CEST


Radovi na cesti mogu biti zbog redovitog održavanja ceste, popravaka cestovnih građevina, izgradnje ili rekonstrukcije jednog dijela ceste ili nekog sličnog razloga. Vozač koji se približava dijelu ceste koji je označen prometnim znakom radovi na cesti, mora prilagoditi brzinu i način vožnje prema situaciji na cesti, postavljenim prometnim znakovima ili znakovima što ih daju osobe koje izvode radove na cesti.

3.3.6 RADOVI NA CESTI

Radovi na cesti Naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova iznimno mogu obavljati i djelatnici koji obavljaju radove dok se ne postave privremeni uređaji za davanje znakova prometnim svjetlima.

3.3.6 RADOVI NA CEST

Radovi na cesti


pokretna ploča s treptačima i znakovima (K24, K25) označuje mjesto izvođenja radova ili oštećenja na cesti;

Trepćuće žuto svjetlo za naglašavanje prometnog znaka

Radovi na cesti


pokretna ploča s treptačima i znakovima (K24 i K25) označuje mjesto izvođenja radova ili oštećenja na cesti;

Označavanje zatvorenog dijela ceste

pokretna ploča s treptačima i svjetlećim strelicama, usmjerenima prema dolje, i prometnim znakom

cesta i njena obiljezjaa pdf

Documents