burzovno poslovanje i vrste poduzeća koje se bave izvoznim aktivnostima

7/25/2019 Burzovno Poslovanje i Vrste Poduzea Koje Se Bave Izvoznim Aktivnostima

1/58

4. TEMATSKA JEDINICA


2/58


3/58

Burza je mjesto gdje se pod posebnimuvjetima, u odreeno vrijeme, te unaprijed

odreenim pravi!ima vr"i #upnja i!i prodajara$ni% dobara. &ur$ovne transa#'ije vr"e se devi$ama,

nov'em, vrijednosnim papirima, e(e#tima,

drugim vrijednosnim papirima i!i tipi$iranimrobama.Burze po svome ustroju i djelovanju mogu

se podijeliti u dvije skupine) a* bur$e, #oje su osnovane #ao javne ustanove, u #oje

spadaju europs#e bur$e i robne bur$e u Ameri'i, te b* bur$e #oje osnivaju trgova+#a dru"tva, ve!i#a

podu$ea i!i ra$ne udruge. Ta#ve bur$e se jo" na$ivaju

privatne i!i ang!oameri+#e bur$e.


4/58

E(e#tne bur$e su spe'ija!i$irane bur$e $a trgovanje

vrijednosnim papirima.-rva ta#va bur$a osnovana je u Amsterdamu /01.godine.Na e(e#tnim bur$ama trguje se prvo#!asnim

vrijednosnim papirima #ao "to su) dioni'e, industrijs#e

dr2avne obve$ni'e, investment 'erti3#ati, te drugevrijednosni'e, #oji se mogu prodati na tr2i"tu.Na e(e#tnim bur$ama ra$mjenjuje se ve!i#a #o!i+ina

#rat#oro+nog, a!i i dugoro+nog #apita!a.Dnevni o#ret 3nan'ijs#og #apita!a na e(e#tnim

bur$ama dose2e sve vee ra$mjere.Na suvremenom bur$ovnom tr2i"tu, #oje je posta!o dio

meunarodnog tr2i"ta #apita!a, pojav!juju se domaia!i i ino$emni subje#ti.


5/58

Same transa#'ije vrijednosnim papirima nabur$ovnom tr2i"tu vr"e se pre#o bur$ovni%posredni#a, #oji osiguravaju br$u #upnju i!i prodajusvi% vrijednosni% papira #oji 5se pojav!juju nae(e#tivnoj bur$i.Svi subje#ti na bur$i be$ te"#oa vr"e #upnju i!i

prodaju pre$entirani% vrijednosni% papira.Na svim e(e#tnim bur$ama s#!apaju se promptni i!i

termins#i pos!ovi.

-ri s#!apanju promptni% pos!ova ostvaruje se stvarna#upnja i!i prodaja vrijednosni% papira, do# se pris#!apanju termins#i% pos!ova pos!uje s vremens#im+imbeni#om ve$anim u$ vrijednosne papire.


6/58

Kao i #od e(e#tivni% bur$i, ta#o se i na devi$nimbur$ama mogu s#!apati promptni i!i termins#ipos!ovi.-ri promptnim pos!ovima vr"i se #upnja i!i prodaja

devi$ni% sredstava odma% i!i u vrijeme od dva dana.6 s!u+aju ve!i#i% te+ajni% ra$!i#a 'entra!na ban#a

du2na je regu!irati devi$no tr2i"te.Termins#i devi$ni pos!ovi osiguravaju ban#ama i!i

nji%ovim #omitentima u+ina# protiv gubita#a #oji semogu pojaviti i$ preve!i#e 7u#tua'ije devi$nogte+aja. Kod pos!ovanja na termins#om tr2i"tu postoje

standardni vremens#i ro#ovi od jedan mjese', dva,tri i!i "est mjese'i, prema #ojima se s#!apaju pos!ovi.


7/58

-ri dje!ovanju devi$nog tr2i"ta treba spomenutijo" dva termina #oji se #oriste u devi$nompos!ovanju)

a* tr2i"te eurodevi$a,b* eurodo!ar.Tr2i"te eurodevi$a je $na+ajan dio meunarodnog

devi$nog tr2i"ta. Devi$ni se depo$iti primaju i!i

i$daju i$van $em!je porije#!a devi$e.-redmet transa#'ija na tr2i"tu eurodevi$a jesu

nov+ane jedini'e) SAD, 8e!i#e &ritanije, 9vi'ars#e,:ran'us#e, Njema+#e.


8/58

S druge strane tr2i"te eurodo!ara je samo diosvjets#og tr2i"ta na #ojem se vr"i #upnja i prodajaameri+#og do!ara, #ao devi$ni% depo$ita i$vanSAD.Sustav eurodo!ars#og tr2i"ta nastaje u uvjetima

#ada se na do!ars#e depo$ite u SAD s ro#om povienju od trideset dana ne p!aaju #amate, a u$ograni+eno u#amaivanje termins#i% depo$ita i

pre#o trideset dana.-rema tom sustavi stvara se pro'es pre!ijevanja

do!ars#i% sredstava p!aanja u europs#e ban#e, tese jav!ja #ao depo$itno sredstva u europs#imban#ama.


9/58

;a$nim transa#'ijama na tr2i"tu #apita!a do!a$ido u#amaivanja, tj. do ostvarivanja pro3ta,#oji se jav!ja u ob!i#u #amata #oju p!aaprima!a' devi$nog depo$ita davate!ju #apita!a.

-rimanje i!i davanje eurodo!ars#i% sredstavavr"e posredni'i


10/58

Devi$ne transa#'ije vr"e na devi$nomtr2i"tu posredni'i


11/58

Dje!ovanje robne bur$e


12/58

Na robnom bur$ovnom tr2i"tu mo2e se

pos!ovati samo s robom #oja je propisnos!o2ena i o$na+ena prema to+no odreenimstandardima i pravi!ima. Na taj se na+in s#!apa posao be$ uvida u

stvarno stanje ponueni% roba.;obno bur$ovno tr2i"te tije#om vremena ra$vi!oje ne#a svoja obi!je2ja #oja se odnose na)a* ponuda i potra2nja roba vr"i se u odreeno

vrijeme, na odreenom mjestu i prema to+noodreenim pravi!ima pona"anja,b* na+in pos!ovanje i$meu #up'a i prodavate!ja

odreen je propisanim pravi!ima bur$e,'* svi pos!ovi na robnoj bur$i s#!apaju se prema

va2eim standardima be$ prisustva roba.


13/58

-ored #va!itetni% i uspje"ni% pos!ovni% radnji, nabur$ovnim tr2i"tima jav!ja se i t$v. spe#u!ativnopos!ovanje, #ao osobina suvremenog bur$ovnogsustava.

Spe#u!ativno pona"anje najvi"e do!a$i do i$ra2aju pripos!ovanju na tr2i"tima 3nan'ijs#og #apita!a, gdje semogu ostvariti ve!i#e $arade. 6$ to ra$nimpodva!ama bitno se utje+e na odreivanje 'ijenaroba, a!i i devi$ni% te+ajeva.Ta#vo pona"anje na pojedinim bur$ama $na+ajnoutje+e na pojedine na'iona!ne gospodars#e sustave,

#oji mogu biti dovedeni ra$nim pos!ovnimaran2manima na bur$ama, u ve!i#e gubit#e.


14/58

6 nastav#u se i$nose ra$ni spe#u!a'ijs#i pos!ovninastupi na bur$ama, #oji se od!i#uju)spekulacije a la hause (a la os), #ada se

s#!apaju bur$ovni pos!ovi u o+e#ivanju rasta

pojedini% te+ajeva o #ojima ovisi 'ijena pojedini%roba,spekulacije a la baisse ( a la bes), jesu

pos!ovi ve$ani u$ termins#e bur$ovne pos!ove.

Koristi se #ao na+in i$bjegavanja vei% gubita#a,#ada se o+e#uju ve!i#e ra$!i#e od osnovne 'ijene.-ri tim pos!ovima premija se po!a2e unaprijed,


15/58

posao na stupi'u


16/58

hedging posao se s#!apa #ada #upa' robeprema promptnom pos!u istovremeno prodajeistu #o!i+inu istoimene robe prema termins#oj

$a!ju+ni'i na odreeni vremens#i ro#.=stvarena bur$ovna 'ijena mo2e se ra$!i#ovatiod ugovorene 'ijene, pa se ostvaruje $arada i!igubita#,

swap poslovi su #ombina'ija bur$ovni%promptni% i termins#i% transa#'ija. S>apugovorom se po#rivaju ra$!i#e nasta!e7u#tua'ijom devi$ni% te+ajeva.


17/58

Na bur$ovnom tr2i"tu se odreuju bur$ovnite+ajevi, odnosno 'ijene roba #oja seprodaje na bur$i.=stvareni te+ajevi se pre$entiraju u

bur$ovnoj te+ajnoj !isti, do# odreivanjete+aja


18/58


19/58

Na tr2i"tu, posebi'e 3nan'ijs#om, pojav!jujese 'ije!i ni$ papira, na #ojima su upisanaodreena imovins#a prava.Ta se prava ostvaruju putem ti% vrijednosni%

papira, #oja na tr2i"tu poprimaju odreeni

materija!ni ob!i#, na!i# robi.Ta#vi vrijednosni papiri dje!uju na tr2i"tu #ao

$amjena $a odreenu robu i!i us!uge, a!ipravi!a #oja vrijede $a robni promet ne

vrijede u potpunosti i $a promet vrijednosni%papira.


20/58

-rava #oja su ugraena u vrijednosne

papire imaju dvoja#o odreenje)a* pravo na papir #ao po#retnu stvar,

#oja je rea!no pravne naravi, a titu!arprava na papir je v!asni# papira, a mo2e

biti i $a!o2ni v!asni#,b* pravo na tra2binu upisano je na

papiru, a ta obve$a je obve$no pravnenaravi.


21/58

-rava navedena na odreenomvrijednosnom papiru mogu stvarati ra$ne

u+in#e, te prema tome ra$!i#ujemopojedine vrijednosne papire #ao)do#a$ne isprave,!egitima'ijs#e papire,vrijednosne papire

S druge strane prava


22/58

8rijednost #od pojedini% vrijednosni%papira mo2e se odra2avati na dva na+ina)

? #ao nomina!na i!i nas!ovna? te+ajna,

Nomina!na vrijednost je upisanavrijednost na odreenom vrijednosnompapiru, te se jasno vidi i$ samog te#staisprave.


23/58

Na 3nan'ijs#om tr2i"tu se #upuju vrijednosnipapiri, a vrijednost po #ojoj se #upuje

odreeni vrijednosni papir na$iva se te+ajnavrijednost odreenog vrijednosnom papira.6 #apita!nom gospodars#og sustavu, #oji u

svojim transa#'ijama na 3nan'ijs#om tr2i"tu

#oristi bur$e i druge 3nan'ijs#e institu'ije,(ormira se u$ osta!o i 'ijena vrijednosni%papira.

6 sve$i s time na 3nan'ijs#om tr2i"tupojav!juju se dvije vrste vrijednosni% papira,vrijednosni papiri #oji s!u2beno notiraju, tevrijednosni papiri, #oji ne notiraju.


24/58

Sva#i vrijednosni papir treba sadr2avatiodreene sastoj#e)a* na$na#u vrste vrijednosnog papira,b* podu$ee, na$iv, sjedi"te, na$iv i prebiva!i"te

i$davate!ja vrijednosnog papira,'* podu$ee, na$iv i!i ime druge osobe na #oju, i!i

po +ijoj naredbi vrijednosni papir g!asi, i!i na$na#uda papir g!asi na donosite!ja,

d* to+no na$na+enu obve$u i$davate!ja, #oja

proi$!a$i i$ vrijednosnog papira,e* mjesto i datum i$davanja vrijednosnog papira,a #oji se i$daju u seriji, nji%ov serijs#i broj,

(* potpis i$davate!ja vrijednosnog papira, i!i(a#simi! potpisa i$davate!ja u seriji #oja se i$daje.


25/58

Jedna od va2niji% osobina vrijednosni%papira je ta, da je vrijednosni papir pisani

do#ument #oji odreuje ne#o pravo, #oje sejedino putem ta#vog do#umenta mo2eprenijeti na drugu osobu.To proi$!a$i i$ njegove pisane obve$e, #oja

se na$iva s#ripturna


26/58

Navedena prava i obve$e u vrijednosnompapiru, utje!ov!jeni su u ovom pisanomdo#umentu, "to $na+i, da a#o se treba

i$vr"iti odreeni pos!ovni odnos, mora sevrijednosni papir 3$i+#i predati pos!ovnomsubje#tu, jer se u protivnom ne mo2eostvariti #ori"tenje odreeni% prava, #oja

proi$!a$e i$ tog do#umenta.8rijednosni papiri su $a#onom ustanov!jeni

pravni do#umenti, a prava #oje su na njima

napisana trebaju biti jasno vid!jiva.


27/58

Na+in #a#o se odreuju prava na$na+ena uvrijednosnom papiru, tj. o$na+enaov!a"tena osoba na vrijednosnom papiruoni se dije!e)a*vrijednosni papiri @na donosite!ja


28/58


29/58

Sve pos!ovne subje#te, #oji vr"evanjs#otrgovins#o pos!ovanje na$iva sevanjs#otrgovins#a operativa, a dije!i se

prema vrsti vanjs#otrgovins#og prometa.-rema toga pos!ovanje subje#ata vanjs#e

trgovine dije!i se na)vanjs#otrgovins#a podu$ea $a nei$ravan

uvo$ i i$vo$vanjs#otrgovins#a podu$ea $a i$ravan

i$vo$ i uvo$.


30/58


31/58

8anjs#otrgovins#a podu$ea $a nei$ravani$vo$ svoje pos!ovanje vr"e #ao trgov'i,na#up'i i!i posredni'i u 'i!ju ostvarivanjapri%oda, #oji se ostvaruje i$ ra$!i#e i$meu#upovne i prodajne 'ijene pojedinog proi$vodai!i us!uge i!i provi$ije $a i$vr"eno posredovanje.=va podu$ea ne pos!uju sa samo jednim

proi$voa+em, ve $astupaju sva#og t#o impovjeri bi!o #oji i$vo$ni i!i uvo$ni posao.6nutar te s#upine podu$ea dje!uju)spe'ija!i$irana vanjs#otrgovins#a podu$ea $a

i$vo$ u uvo$, #omisionari, ino$emni $astupni'i,distributeri, bro#eri, i$vo$ni pre#up'i,#ompradori, (a#tori, proje#tno?#on$u!tants#iin2enjering biroi.


32/58

Spe'ija!i$irana podu$ea $a i$vo$ i uvo$ #upujuodreene proi$vode dire#tno od proi$voa+a,te je prodaju na ino$emno tr2i"te.To su vanjs#otrgovins#a podu$ea sa dugom

tradi'ijom pos!ovanja u ino$emstvu i ve!i#im$nanjima. B!ede viso#e ra$ine pos!ovni%a#tivnosti u ino$emstvu, ova podu$ea imaju

svoje predstavni#e u ino$emstvu, te putem nji%vr"e svoje pos!ovanje.I$vo$no uvo$na #omisionars#a podu$ea su

podu$ea, #oja vr"e posredni+#e us!uge u

svoje ime i!i prema na!ogu #omintenta. -os!.suradnja se vr"i prema #omisionom ugovoru oposredovanju $a pojedini i$vo$ni i!i uvo$niposao.


33/58

Ino$emni $astupni'i


34/58

&ro#eri


35/58

Komprador je posebna vrstavanjs#otrgovins#og posredni#a, #oji dje!uju u

Japanu i!i Kini. To su spe'ija!i$irani posredni'i,#oji rade $a odreena ino$emna podu$ea,sve pos!ove ve$ane u$ $astupanje ti%podu$ea u nji%ovim $em!jama.

:a#tor


36/58

-roje#tno?#on$u!tativni in2enjering biroidje!uju #ao samosta!na podu$ea, #oja su

spe'ija!i$irana $a pojedine dije!ovegospodars#e dje!atnosti.-rema $a%tjevu naru+ite!ja oni proje#tiraju

ra$ne proje#te, daju stru+na uputstva $a

i$radu, vr"e nad$or pri!i#om i$gradnje i s!i+no.6 ne#im s!u+ajevima vr"e pos!ove nabavepotrebni% ureaja i!i opreme $a ugradnju unji%ove proje#te. -ri tome mogu suraivati s

ve!i#im 3nan'ijs#im institu'ijama u sve$i#reditiranja i$gradnje i opremanja pojedinogproje#ta, a $a ra+un investitora.


37/58


38/58

8anjs#otrgovins#a podu$ea $a i$ravani$vo$ i uvo$ pos!uju na na+in, da se i$ravno

p!asiraju odreene proi$vode na ino$emnotr2i"te.6nutar jednog ta#vog podu$ea vr"e se sve

potrebite radnje $a potrebe i$vo$a proi$vodane#og proi$voa+a na ino$emno tr2i"te.Ta#ve radnje se vr"e)putem v!astite vanjs#otrgovins#e organi$a'ije

u $em!ji i!i#oristei v!astitu vanjs#otrgovins#u

organi$a'iju u ino$emstvu.


39/58

Nastup u ino$emstvu naju+in#ovitije e se vr"iti,a#o na ta#vim mjestima dje!uju !judi odpovjerenja, a da su pod dire#tnom #ontro!ommati+nog pos!ovnog subje#ta.

B!ede toga se u ino$emstvu otvaraju ra$ni ob!i'ipredstavni"tava #ojima se 'i!j promi'anja i!iprodaja ne#og proi$voda i!i us!uge. Na taj na+inproi$voa+ dire#tno surauje s partnerima i!i

#up'ima na ino$emnom tr2i"tu, te se br$opri!agoava novonasta!oj promjeni stanja naino$emnom tr2i"tu.-ostoji vi"e na+ina suradnje s ino$emnim

tr2i"tem, a to su)


40/58

:i!ija!a u ino$emstvu je osamosta!jen diodomaeg podu$ea, #oji dje!uje u ino$emstvu,a $a svoje podu$ee vr"i sve potrebnepos!ovne radnje na ne#om ino$emnom tr2i"tu.

Ta#vu vrstu predstavni"tava u ino$emstvuosnivaju ve!i#a podu$ea, #oja na to tr2i"tei$vo$e ve!i#e #o!i+ine svoji% proi$voda, a nataj na+in su uvije# u tije#u dogaanja, a#o sebi!o "to poremeti na tom tr2i"tu.

To je na+in organi$iranja i$vo$ne mre2e, #ojuu svom pos!ovanju #oriste ve!i#a #apita!isti+#apodu$ea pri!i#om nastupa na ino$emnatr2i"ta.


41/58

De!egat u ino$emstvu dje!uje #ao stru+na osobasvojeg podu$ea s 'i!jem ra$vijanja pos!ovnesuradnje s ino$emnim #up'ima, dobav!ja+ima idrugim pos!ovnim !judima.Ta#av organi$a'ijs#i na+in nastupa na ino$emno

tr2i"te #oriste podu$ea, #oja nemaju druge ob!i#epredstavni"tava u ino$emstvu. -redstavni+#opodu$ee u ino$emstvu vr"i sve vanjs#otrgovins#eradnje na ino$emnom tr2i"tu u ime svog podu$ea.=no vr"i pos!ove prodaje proi$voda svog

podu$ea, #upuje sav potreban materija! $a svojepodu$ee, $astupa svoje podu$ee, ra$vijapos!ovnu suradnju s ino$emnim suradni'ima,istra2uje ino$emno tr2i"te i s!i+no.


42/58

Nabav!ja+#i uredi u ino$emstvu dje!uju #ao pos!ovniuredi ve!i#i% podu$ea u ino$emstvu. =snivaju i%pojedina podu$ea i!i vi"e podu$ea $ajedni+#imdogovorom u 'i!ju vr"enja vanjs#otrgovins#i%pos!ova u ino$emstvu, #ao "to su #upnja sirovina i!ireprodu#'ijs#i% materija!a u ino$emstvu $a potrebesvojeg podu$ea.-rodajni uredi u ino$emstvu dje!uju na s!i+an na+in

#ao i nabav!ja+#i uredi s tim, da vr"i pos!ove nastupana pojedino ino$emno tr2i"te. =n je ov!a"ten

$astupati svoje podu$ee u pos!ovnim #onta#tima sino$emnim suradni#om u svim pos!ovima ve$animu$ prodaju proi$voda svojeg podu$ea. -ri tomene$avisno dje!uje u pripremi, ugovaranju i!iostvarenju ne#og pos!a, te na "irenju pos!ovanja.


43/58

Prodajni uredi u inozemstvu dje!uju nas!i+an na+in #ao i nabav!ja+#i uredi s tim,da vr"i pos!ove nastupa na pojedinoino$emno tr2i"te. =n je ov!a"ten $astupatisvoje podu$ee u pos!ovnim #onta#tima sino$emnim suradni#om u svim pos!ovimave$anim u$ prodaju proi$voda svojegpodu$ea. -ri tome ne$avisno dje!uje upripremi, ugovaranju i!i ostvarenju ne#ogpos!a, te na "irenju pos!ovanja.


44/58

Trgovaka i servisna mrea u inozemstvudje!uje #ao suradnja domaeg proi$vodnog i!itrgova+#og podu$ea s ne#im od svoji%predstavni#a u ino$emstvu, i!i sa ne#imino$emnim podu$eem u stranoj $em!ji.=rgani$a'ija dje!ovanja ta#vi% sustava mo2e

se i$vesti na dva na+ina.-rvi na+in je #ori"tenje postojei% trgova+#i%

organi$a'ija u stranoj $em!ji $a na"e potrebe, tedrugi na+in, da se u stranoj $em!ji organi$iraju

v!astita i!i mje"ovita podu$ea $a na"e potrebe.


45/58

Sva podu$ea, #oja dje!uju unutar pojedini%$ema!ja u ino$emstvu mogu se podije!itiprema u+e"u #apita!a u njima u tri s#upine)

-rvu s#upinu sa+injavaju privatna podu$ea uv!asni"tvu pojedini% pos!ovni% !judi i!i grupa!judi,

drugu $adru2na i!i #ooperativna podu$ea, te

treu u #oju spadaju ra$ne vrste dr2avni%podu$ea.


46/58

-rivatna podu$ea mogu biti #apita!no uv!asni"tvu jedne i!i vi"e v!asni#a.6 s!u+aju #ada je podu$ee u v!asni"tvu jedne

osobe na$iva se ino#osna radnja, a #ada je u

v!asni"tvu vi"e osoba na$iva se trgova+#odru"tvo. 8!asni# ino#osne radnje 'ije!om svojomimovinom odgovara $a obve$e svojeg podu$ea.Trgova+#o dru"tvo pos!uje pod jednim na$ivom,

a meusobni odnosi +!anova rje"avaju seposebnim ugovorom, do# se odgovornost prematreim osobama ureuje $a#onom.


47/58

Ino#osna radnja je povijesno stariji ob!i#podu$ea, do# su trgova+#a dru"tvare!ativno m!ai ob!i# organi$iranja #apita!a,#oji su nasta!i raspadom porodi+ni%

$adruga u s!obodne $ajedni'e #apita!ista.=bje vrste podu$ea dje!uju s manjim

#apita!nim sredstvima, tim da ino#osneradnje vr"e trgovinu na ma!o i po!a#o

nestaju s trgova+#e s'ene, a trgova+#adru"tva dje!uju u veem broju, organi$iranau ra$ne ob!i#e i prema potrebi pos!ovanja.


48/58

=rta+#o dru"tvo je trgova+#o pos!ovanje dviju i!ivi"e pojedina'a u $ajedni+#om pos!ovnompot%vatu. a pos!ovanje dru"tva odgovarajuso!idarno svi v!asni'i 'ije!om svojom imovinom.Dru"tvo $astupaju prema dogovoru v!asni#a,jedan i!i dva +!ana, a na$iv dru"tva prema

dogovoru v!asni#a.Komanditno dru"tvo je udru2enje osoba u #ojemjavno dje!uju orta'i?#omp!ementari, #oji radera$ne pos!ove, do# u isto vrijeme tajni orta'i?#omanditisti dje!uju u dru"tvu samo svojim

u!o2enim #apita!om. Javni orta'i odgovaraju $arad dru"tva 'je!o#upnom svojom imovinom, do#tajni orta'i samo svojim u!o2enim sredstvima udru"tvo.


49/58

Komanditno drutvo je udru2enje osoba, u#ojem javno dje!uju orta'i?#omp!ementari, #ojirade ra$ne pos!ove, do# u isto vrijeme tajniorta'i?#omanditisti dje!uju u dru"tvu samosvojim u!o2enim #apita!om. Javni orta'i

odgovaraju $a rad dru"tva 'je!o#upnom svojomimovinom, do# tajni orta'i samo svojimu!o2enim sredstvima u dru"tvoDrutvo na dionice je poseban na+in

dje!ovanja #omanditnog dru"tva. Taj na+inpos!ovanja ra$vio se od postan#a dje!ovanjadioni+#i% dru"tava. Dru"tvo se organi$ira premaposebnom $a#onu, a #omanditni #apita! seupisuje u registar dr2ave.


50/58

Drutvo s ogranienim jamstvom dje!uje#ao podu$ee s ni2om ra$inom #apita!a is!i+no je dioni+#im dru"tvima. =no svojepos!ovanje ne treba javno objav!jivati, jer se

nji%ova pos!ovna a#tivnost ograni+ava samona uneseni #apita! u dru"tvo.Dioniarsko drutvo je najra$vijenije

dru"tvo s unaprijed odreenom ra$inom

#apita!a, te nastavno na to i to!i#om ra$inomodgovornosti.


51/58

Dioni+ars#o dru"tvo posjeduje odreenura$inu #apita!a, #oji se na#on javnog upisau!aga+a pretvara u dioni'e, do# se osobe #ojeupisuju ta#vu vrstu #apita!a na$ivajudioni+ari.I$nos na #oji g!asi pojedina dioni'a na$iva se

nomina!ni i$nos, do# se 'ijena po #ojoj se natr2i"tu prodaje dioni'a, na$iva tr2i"navrijednost dioni'e. Dioni+ar prema dioni+#omdru"tvu snosi odgovornost samo u ra$inisvojeg u!aganja tj. vrijednosti dioni'e.


52/58

Zadruna poduzea #oristi!a su se #aoorgani$a'ijs#i ob!i# pri!i#om trgovine 2ive2nimnamirni'ama u ranijim vremenima, #ao diosamopomoi i $a"tite ma!i% proi$voa+a i

potro"a+a od is#ori"tavanja trgovine i bana#a.Dr2avna podu$ea u ra$vijenim $em!jama

nastoje se svesti na najmanju moguu mjeru, a#oriste se $a pos!ove i namjene, #oje nisu

interesantne $a obi+ne u!aga+e, #ada dr2avatreba $a"tititi dr2avni interes i!i bo!je punjenjedr2avne b!agajne. Na taj na+in osnivaju se dvijevrste dr2avni% podu$ea i$ 3s#a!nog i!i $a"titejavnog interesa.


53/58

:is#a!ni interes se jav!ja, #ada dr2ava i$po!iti+#i% ra$!oga ne namjerava podi$atipore$e, nego osniva podu$ea, putem #oji%

#ro$ monopo!s#i po!o2aj na tr2i"tu ostvarujeve!i#e pro3te i njima puni dr2avnu b!agajnu.a"tita javnog interesa je drugi ra$!og

osnivanja dr2avni% podu$ea, a u tu

s#upinu u!a$e podu$ea $a proi$vodnjuoru2ja i vojne opreme.


54/58

6 'i!ju "to bo!jeg i sigurnijeg pos!ovanja podu$ease nastoje meusobno pove$ivati i ostvarivati "tobo!ji po!o2aj na tr2i"tu, posebi'e ino$emnom.-os!ovno pove$ivanje se obi+no vr"i u 'i!ju

ra'iona!i$a'ije proi$vodnje i pos!ovanja, #oriste senajnovija $nanstvena i!i te%no!o"#a postignua.-odu$ea se mogu pove$ivati %ori$onta!no i!iverti#a!no.Gori$onta!no pove$ivanje je pos!ovno pove$ivanje

podu$ea iste proi$vodne dje!atnosti, #a#o bi sestvori!o jedno ve!i#o i sna2no podu$ee. Ta vrstapos!ovnog pove$ivanja na$iva se #onso!ida'ija.


55/58

8erti#a!no pos!ovno pove$ivanje je na+in

pos!ovnog pove$ivanja podu$ea premate%no!o"#om s!ijedu proi$vodnje. Ta#av na+inpos!ovnog pove$ivanja na$iva se integra'ija.-ostoji trea vrsta pove$ivanja mje"avina prve

i druge vrste podu$ea, u$ pove$ivanje ra$ni%bana#a i trgovine, te transportni% podu$ea.Ta#av na+in organi$a'ije na$iva se#on'entra'ija, a ta#o se obi+no organi$irajuve!i#e mu!tina'iona!ne #ompanije i!i podu$ea,

#oje se bave ra$nim dje!atnostima. Ta#av na+inorgani$a'ije na$iva se (u$ija. Ta#va podu$eadje!uju u najra$vijenijim $em!jama, a na$ivajuse #arte!i, #on'erni i trustovi.


56/58

Karteli se pojav!juju #ao podu$ea istovrsni%

dje!atnosti, a teme!jem meusobnoggospodars#og spora$uma.=ni nastoje ovim putem imati pod nad$orom

proi$vodnju, i!i p!asman na pojedinom tr2i"tu,#a#o bi osigura!i svoj monopo!s#i po!o2aj na tom

tr2i"tu. Ci!j nji%ovog dje!ovanja je ostvarivanjevee $arade, putem ra$ni% pos!ovni% opera'ijana ne#om tr2i"tu.Ci!j osnivanja #on'erna je neometano pos!ovanje

unutar gospodars#e grane u$ punu #ontro!u

#on'erna. Kon'ern se "iri suradnjom s ban#ama,#oje ot#upom dioni'a pojedinog podu$eaostvaruju veins#o v!asni"tvo i ve2u ga u$ #arte!.Najva2niji na+in "irenja #on'erna je osnivanjenovi% podu$ea.


57/58

Koncerni su na+ini trajnog pove$ivanja veegbroja srodni% podu$ea u 'i!ju osiguravanjapotrebiti% proi$vodni% resursa, uredneproi$vodnje, #ori"tenja suvremeni%

$nanstveni% postignua i jedinstvene prodajena tr2i"tu.Ci!j je ostvarivanje vee dobiti. Kon'erni

nastaju o#o jednog i!i vi"e podu$etni#a

pove$ani% u$ ne#u ban#u. =rgani$ira se novopodu$ee, #oje uprav!ja svim drugimpodu$eima o#up!jenim u #arte!.


58/58

Trustovi su vrsta udru2ivanja podu$ea,#oja se mogu provesti #ro$ dva ob!i#a,spajanjem i!i (u$ijom, te #ro$ %o!dingdru"tvo u #ojem podu$ee $adr2ava

odreenu ra$inu samosta!nosti, a!i vei diodioni'a pre!a$i u %o!ding dru"tvo. :u$ijomse vi"e podu$ea udru2uje u jednopodu$ee, #oja pritom gube mogunost

samosta!nog pos!ovanja u #orist jednogpodu$ea.

burzovno poslovanje i vrste poduzeća koje se bave izvoznim aktivnostima

Documents