buduĆnost hrvatskog turizma nakon ulaska u eu

5/13/2018 BUDUNOST HRVATSKOG TURIZMA NAKON ULASKA U EU

1/21

Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 35-55, 2006I. Vukovi: SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI...

35

WIFI sstereichWirtschaftskammer

T.E.I. ThessalonikiGreece

Department of TourismManagement

UDC 338.486(4-67 EU: 497.5)Original scientific paper

Received: 22.01.2006

SUVREMENI TRENDOVI U RAZVOJU

TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI IIMPLIKACIJE NA HRVATSKU

Ivan VukoviUniversity of Rijeka, Croatia1

Saetak: U radu se istrauju suvremeni trendovi u razvoju turizma u Europskoj Uniji kao i njihoveimplikacije na razvoj turizma u RH jer je EU, kao najvea regionalna integracija u svijetu, sa svojimturistikim tritem, ali i sa svojim ekonomskim potencijalima postala najvea i najznaajnija regionalnaekonomska zajednica koja bitno utjee na razvoj turizma u RH. Radi se o tome da EU od 01. svibnja 2005.godine obuhvaa dvadesetpet najrazvijenijih zemalja Europe, ako se izuzmu vicarska i Norveka koje imajuvie od 470 milijuna stanovnika, te koje u svjetskom turistikom prometu sudjeluju sa vie od 40%

turistikog prometa u svjetskim razmjerima, a u europskim razmjerima sa vie od 75%. Istodobno, po svojimizdacima za turizam, lanice EU su meu najznaajnijim zemljama svijeta jer trenutno sudjeluju sa vie od45% izdataka u svjetskim razmjerima za inozemni turizam, a isto tako kao emitivne zemlje u turizmu,najznaajniji su izvor razvoja turistikog prometa u svijetu i Europi. U isto vrijeme EU od turizma zaraujetrenutno vie od 40% ukupnog prihoda od inozemnog turizma u svijetu, a 2004. godine taj prihod se procjenjuje na 526 milijardi amerikih dolara. U tom kontekstu treba shvatiti da je RH kao tradicionalnamediteranska destinacija u turistikom pogledu izuzetno znaajan partner EU i njenim lanicama. Hrvatskasvojim prirodnim, kapitalnim i ljudskim potencijalima ima vrlo veliko znaenje za razvoj turizma u EU jer u2004. godini od ukupnog turistikog prometa u iznosu od 5,8 milijuna turista, 25 lanica EU sudjelovalo je sa75% ostvarenog turistikog prometa, te u ostvarenim deviznim primanjima od turizma od 6,9, udio EU bio jevii od 85%. Afirmacija RH kao materinske tradicionalne turistike destinacije, to znai afirmacija svih prirodnih, kulturnih, povijesnih, kapitalnih i ljudskih potencijala, trenutno ini Hrvatsku najpoeljnijomturistikom destinacijom u Europi i svijetu. U tom kontekstu Hrvatska je od prvorazrednog zna aja za EU uturistikom pogledu i jedino zajednikim aktivnostima i koordinacijom Hrvatske i EU mogue je ostvariti uperspektivi da RH doista postane europska turistika Kalifornija.Kljune rijei: suvremeni, trendovi, razvoj turizma, EU, implikacija, Hrvatska.

Abstract: MODERN TRENDS IN DEVELOPMENT OF TOURISM WITHIN EUROPEAN UNION AND

THEIR IMPLICATIONS UPON CROATIA. This paper researches modern trends in development of tourismin European Union, as well as the implication on the development of tourism in Republic of Croatia, because EUhas become the biggest regional integration in the world, with its tourism market, while with its economicalpotentials it has become the biggest and most significant regional economic community which has influence onthe development of tourism in Croatia. It is known that EU from 1st of May 2005 consists of twenty-five most

1 Ivan Vukovi, Ph.D., Associate Professor, University of Rijeka, Faculty of Tourism and HospitalityManagement in Opatija, Croatia.


2/21


36

developed countries in Europe, thus excluding Switzerland and Norway, which have more than 470 millioninhabitants, and participate in the worlds tourism trade with more than 40% of tourism turnover in the world,while in European proportions with more than 75%. On the other hand by their expenditure in tourism, membersof EU are among most significant countries in the world, because they momentarily participate with more than45% expenditure in world proportions for foreign tourism, as well as amity countries in tourism are the mostsignificant source in development of tourism turnover in the world and Europe. At the same time, EU earns fromtourism more than 40% of the total income from foreign tourism in the world, while in year 2004 this income isvalued at $526 million. In this context it must be realised that Croatia as a traditional Mediterranean destinationfrom the tourism aspact is a significant partner to EU and its members. Croatia with its natural, capital andhuman potentials has great importance for development of tourism in EU, because in year 2004 it had the totaltourism turnover in the amount of 5,8 million tourists, 25 EU members participated with 75% of realized tourismturnover, while in realized foreign tourism incomes 6,9, the ratio from EU was greater than 85%. Recognition ofCroatia as a motherly-traditional tourism destination, which means recognition of all natural, cultural, historical,capital and human potentials, at this moment, makes Croatia the most desirable tourism destination in Europeand in the world. In this context Croatia is of first-class importance to EU from the tourism aspect and only bymutual activities and coordination between Croatia and EU, is possible to achieve the perspective that Croatia

becomes the European California.Key words: modern, trends, development of tourism, implications, Croatia.

UVOD

U okviru ovog rada istraivali smo suvremene odnosno moderne tendencije urazvijanju turizma u EU i njihove implikacije na razvoj turizma u Hrvatskoj jer se radi odijalektikoj povezanosti i uvjetovanosti izmeu razvoja turizma u EU i u Hrvatskoj.Turizam je kao drutvena i gospodarska djelatnost postala jedna od najpropulzivnijihdjelatnosti ekonomskog razvoja na suvremenom stupnju znanstveno-tehnoloke iekonomske razvijenosti u svijetu, a s tim u svezi i EU koja je vodea ekonomskaregionalna zajednica u ekonomskom i znanstveno tehnolokom razvoju.

EU trenutno (2005.g.) obuhvaa dvadesetpet najrazvijenijih zemalja Europe

koje imaju jedno od najveih turistikih trita, a istodobno sa svojim ljudskim, kulturnopovijesnim, kapitalnim te prirodnim resursima, imaju najbolje uvjete za razvoj turizma usvjetskim razmjerima. U tom kontekstu treba uvodno istaknuti da EU ima vie od 470milijuna stanovnika te da je po stupnju ekonomske razvijenosti, mjereno per capita, sabruto drutvenim proizvodom od 23.000 amerikih dolara jedna od vodeih ekonomskihgrupacija u ekonomskom i turistikom razvoju. Po razini izdvajanja od svog brutoosobnog dohotka (primanja), stanovnitvo EU ide u vodee sile svijeta jer prema nekim procjenama izdvaja od godinjeg bruto osobnog dohotka vie od 10% za turistikaputovanja. U isto vrijeme EU trenutno sudjeluje sa vie od 40% od svjetskog turistikogprometa u svijetu, a Europa vie od 75%, dok po izdacima za inozemni turizam sudjelujeoko 40% od 520 milijuna amerikih dolara koliko su bila izdvajanja za inozemni turizamu svijetu 2004. godine. Isto tako, po ostvarenim prihodima od ukupnog turistikog prometau svijetu, EU je sudjelovala sa vie od 40%. EU je sa svojim lanicama najemitivnija

turistika zajednica u svjetskim razmjerima i u Hrvatsku iz EU dolazi vie od dvije treineinozemnih turista, to ima neposredni utjecaj na razvoj turizma u Hrvatskoj.

1. EUROPSKA UNIJA I TURIZAM

EU je jedinstvena nadnacionalna integracija europskih demokratskih zemaljaokupljenih s ciljem zajednikog promicanja mira i prosperiteta.2 EU osnovalo je ranih

2 www.entereurope.hr


3/21


37

pedesetih godina prolog stoljea est europskih drava: Belgija, Francuska, Italija,Luksemburg, Nizozemska i Njemaka. 1973. godine su im se pridruile V. Britanija iDanska, 1981. godine Grka, 1986. panjolska i Portugal, a 1995. Finska, vedska iAustrija. Najvee se proirenje Unije dogodilo 1.5.2004. kada joj je pristupilo deset novihzemalja srednje i istone Europe.

Danas Unija broji 25 lanica. To su Austrija, Belgija, Danska, Finska,Francuska, Grka, Irska, Italija, Nizozemska, Njemaka, Luksemburg, Portugal,panjolska, vedska i Velika Britanija, Cipar, eka, Estonija, Letonija, Litva, Maarska,Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija.

1.1 Turizam u Europskoj uniji

Turizam kao gospodarska i socijalna, te kulturna djelatnost jedna je odnajznaajnijih djelatnosti suvremenog drutva i gospodarskog razvoja u svjetskimrazmjerima, a osobito je postao znaajan u zemljama Europe.Europski turizam ima dugu tradiciju i on se razvija vie od dvije stotine godina, a usvojem povijesnom je razdoblju proao nekoliko faza.3

Prva faza trajala je od poetka sedamdesetih godina 18. st. do poetka ezdesetihgodina 20. stoljea. Druga faza trajala je od ezdesetih do kraja osamdesetih godina 20.stoljea. U tom je razdoblju dolo do znatnog razvoja turizma u Europi te se stoga ta fazazove faza masovnog turizma. Trea faza traje od devedestih godina 20. stoljea i njukarakterizira individualni turizam.

U svakoj fazi potrebe i zahtjevi stanovnika pojedinih zemalja Europe bili surazliiti, a pratili su tempo i dinamiku ekonomskog, politikog i kulturnog razvoja pojedinih zemalja to se odrazilo i u podru ju turizma. Krize u gospodarstvu i politici

pojedinih zemalja utjecale su i na krize u turizmu. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskograta, zatim Zaljevskog rata, ekonomske recesije osamdesetih godina i politike krizedevedesetih u jugoistonoj Europi krize su bile najjae. Meutim poetak europskihintegracija intenzivira razvoj europskog gospodarstva i turizma. Danas je turizam jednaod vodeih gospodarskih djelatnosti Europe. Europske drave troe oko 1,8% svojegdrutvenog proizvoda za turistiku djelatnost, a turizam sudjeluje s vie od 10% ueuropskom izvozu.

Prema znanstvenim istraivanjima razvoja turizma u Europi proizlazi da jeEuropa 1992. godine ostvarila do tad jednu od najveih razina razvijenosti turizma, jer jete godine vie od 300 milijuna Europljana sudjelovalo u meunarodnom turistikom prometu, to je oko 61% ukupnog svjetskog turistikog prometa, a mjereno krozostvarena financijska sredstva od turizma, Europa sudjeluje s vie od 50,1%.4 Veinazemalja okupljenih unutar EU predstavlja, u svjetskim razmjerima, vodea receptivna, pa

i emitivna turistika trita. ak ih se 11 pozicionira meu vodeih 40 receptivnihzemalja svijeta prema dolascima i 13 prema prihodima. Prema izdacima za turistikaputovanja meu vodee emitivne zemlje svrstava ih se 14.

Vie od polovice stanovnitva Unije putuje, a svaki esti od deset stanovnika putuje unutar Unije. Oko polovice izdataka za putovanja ostvaruje se unutar Unije.Predvia se da e u budunosti broj turistikih putovanja iz Unije i u njenim okvirimarasti i to prije svega kao posljedica dogradnje integracijskih procesa, pojednostavljenja i

3 I. Vukovi: Meunarodna ekonomija i turizam, Zagreb, 2000., str. 1924 Ibidem, str. 193


4/21


38

pojeftinjenja samih putovanja i socio-demografskih promjena u drutvu. Poveat e seputovanja turista tree dobi, mladi e se poeti sve ranije osamostaljivati, ene e se eezapoljavati te e se poveati njihova turistika aktivnost. Uslijed tehniko-tehnolokognapretka poboljat e se uvjeti ivota i rada. WTO predvia da e turizam nastaviti rastipo umjerenoj stopi od 4% prosjeno godinje te da e 2020. godine u svijetu realizirati1,6 milijardi dolaska inozemnih turista. Od ega 717 milijuna u Europi. Od toga bi 430milijuna trebalo otpasti na EU te e stoga i globalna vanost EU biti jo vea.

Tablica 1. Prosjena godinja stopa rasta dolazaka turista na europsko podruje urazdoblju od 1995-2010. godine

Razdoblje Prosjena godinja stopa rasta

1995.-2000. 3,2%

2000.-2010. 2,5%Izvor: Ekonomska misao i praksa, Dubrovnik, god VII (1998) br.1, str. 132

Tablica 1. nam pokazuje da prosjena godinja stopa rasta za razdoblje 1995-2000 iznosi 3,2%, a za razdoblje od 2000-2010 e iznositi 2,5%.

1.2. Novi trendovi u turizmu

Novi potroaki trendovi, politike promjene, nova tehnologija, fragmentacijatrita, globalizacija, vertikalna, horizontalna i dijagonalna integracija, zabrinutost zbogokolia, gospodarska integracija i mnoga druga vana dogaanja - sve to pridonosisloenosti upravljanja poduzeem u turizmu.5

Predvia se da

e do

i do velikog porasta turizma u sljede

ih dvadeset godina.Promjenjivi gospodarski uvjeti, izmijenjeno ponaanje potroaa i nove tehnologije

uzrokovat e nastanak novih trita. Promijenit e se sastav turistike populacije. Poveate se udio starijih osoba u turistikim kretanjima, vei naglasak stavljat e se naindividualne godinje odmore te na obrazovni odmor i aktivnu rekreaciju. Rastua svijesto potrebi ouvanja okolia utjecat e na politiku planiranja i turistiku potranju, apriroda, koja predstavlja glavni turistiki resurs, sve e vie nestajati i biti sve osjetljivija.Zahtijevat e se ekoloki, dugoroni pristup planiranja turizma.

Strunjaci predviaju deset makrotrendova koji e imati znatan utjecaj napotroaa:

1. globalizacija2. tehnoloko ubrzanje3. mirnodopski rat

4. propast zbog duga5. promijenjeno ponaanje6. poticanje rasta7. centurizam i oekivanja8. sindrom blizine doma9. usredotoenost na sebe10. istraivanje.6

5 www.masmedia.hr6 Ibidem


5/21


39

Da bi se postigao uspjeh na globalnom tritu, usluge koje se nude moraju imatiuniverzalnu privlanost, a razvoj proizvoda mora naglasiti prilagodljivost. S gleditapotroaa granice i dravni teritorij postaju zastarjeli, a zamjenjuje ih univerzalnaprivlanost najnovijih i najvrjednijih proizvoda. Potroai e pohrliti onima kojiisporuuju sve to prua udobnost, tedi vrijeme i smanjuje stres. Morat e se ulagati uvlastitu konkurentnost i modernizaciju zbog opasnosti zastarijevanja. Osjeajsigurnosti pri pruanju usluga, bilo vezano uz samo putovanje, bilo u radnoj okolini,pridonijet e privlaenju i zadravanju kupaca. Kamate su visoke, a dugovi se otimajuneprestano kontroli kako na razini drave tako i na razini pojedinca. Dohodci sesmanjuju, kupovna mo slabi i sve to navodi da treba zadrati svoje najbolje kupce ipreuzeti trini udio svoje konkurencije. Svi opreznije troe, poduzea, pojedinci, pa ak idrave. Ekonomska neizvjesnost i nesigurnost radne okoline danas su prisutni usvakodnevnom donoenju odluka.

Dolazi do stvaranja novih poduzea. U budunosti e doi do velikog brojasporazuma, koalicija, mrea, povjeravanja posla vanjskim izvriteljima, to e potaknutirast. Svi e se boriti za prevlast.

Uspjena poduzea znati e iskoristiti prolost i budunost, znat e kada jevrijeme za promjenu. Sindrom blizine doma odvraa mnoge od vremenski dugihputovanja. U sredite pozornosti dolaze produljeni vikendi. Osnovni razlog je nesigurnostradnih mjesta. Poveat e se elja za osobno tj. za brigu o sebi. To se prije svega odnosina turiste dobne granice ispod 50 godina. Segment stanovnitva iznad 50 godina trait enove destinacije, baviti se neim novim, openito eljeti doivjeti neto novo.

1.3. Trendovi u turizmu EU

U 2000. godini ostvareno je 699 milijuna meunarodnih turisti

kih dolazaka i476 milijardi USD prihoda, a predvien je dinamian rast turizma do 2020. godine po

stopi od 4,1% prosjeno godinje ime bi se do 2020. godine trebao udvostruiti. PritomEuropa i dalje ostaje najdinaminije turistiko trite.

U 2000. godini na europskom je kontinentu ostvareno 58% svih inozemnihturistikih dolazaka u svijetu (403 milijuna) i gotovo polovica svjetskih prihoda (231milijardi USD), dok je Sredozemlje i dalje najpopularnija destinacija gdje se ostvaruje50% svih europskih meunarodnih dolazaka.7

EU je najsnanija gospodarsko-politika integracija u svijetu. Obuhvaanerazvijene zemlje starog kontinenta te zajedno s Japanom i SAD-om dri prevlast usvijetu. 1997. godine sudjelovala je s 41% u svjetskoj i 84% u europskoj trgovinskojrazmjeni. S 8,6 bilijuna USD bruto nacionalnog prometa, njezin udjel u svijetu dostie30%, a u Europi 85%.

Potrebno je, meutim, istaknuti da se najintenzivniji trgovinski tokovi odvijajuizmeu samih zemalja EU, jer one vie od 40% vlastitog izvoza i uvoza ostvarujumeusobnom razmjenom. Turizam u Uniji ima veliki znaaj. Procjenjuje se da je u njemudirektno zaposleno oko 9 milijuna ljudi to je 6% ukupne zaposlenosti. Gotovo svakoosmo mjesto vezano je uz turizam. Predvia se da e u turizmu EU u budunosti bitizaposleno 11 milijuna ljudi, a njihov udjel u ukupnoj zaposlenosti trebao bi porasti za 3postotna poena.

7 www.geografija.hr


6/21


40

Globalno, EU je najvei regionalni generator prihoda od turizma u svijetu.Prema procjenama Svjetske turistike organizacije, od turizma je u svijetu 1997. godineostvareno 443 milijarde USD prihoda, a u samoj Europi 228 milijardi USD, u emu suzemlje EU sudjelovale s 40% u svjetskom i 78% u europskom totalu s ostvarenih 177milijardi USD. Za samu Uniju taj je prihod predstavljao 2% BNP, 9% vrijednosti izvoza i31% primitka cijelog sektora usluga. Na podruju EU realizira se 40% svjetskog i 60%europskog meunarodnog turizma.

Svijet je 1997. godine zabiljeio 614 milijuna meunarodnih turistikihdolazaka, od kojih 248 milijuna u EU, 113 milijuna u ostalim dijelovima Europe, te 253milijuna na ostalim kontinentima. Veina zemalja okupljenih unutar EU predstavlja, usvjetskim razmjerima, vodea receptivna pa i emitivna turistika trita. ak ih se 11 pozicionira meu vodeih 40 receptivnih zemalja svijeta prema dolascima i 13 prema prihodima. Prema izdacima za turistika putovanja, meu vodee emitivne zemlje

svrstava ih se 14. Vie od polovice ukupne populacije EU sudjeluje u turistikimputovanjima. 1997. godine stanovnici EU potroili su 166 milijardi USD to predstavlja44% svjetskih i 80% europskih izdataka. Oko polovice izdataka za putovanja ostaje usamoj Uniji.

Tablica 2. Dolasci inozemnih turista u svim tipovima turistikih smjetaja u zemljamaEU 1996.-2000.

Zemlja 1996 1997 1998 1999 2000

Austrija 17089,973 16647,281 17352,477 17466,714 17982,204Belgija 5829,257 6037,031 6179,254 6369,030 6457,325Danska 2124,572 2157,665 2072,800 2023,056 2087,681Finska - 1831,500 1866,842 1830,560 1970,817

Francuska - - - - -Grka - - - - -Irska - - - - -Italija 29324,237 29963,670 30941,982 31846,086 35107,475 Nizozemska 6580,300 7841,000 9312,000 9874,000 10003,000Njemaka 15204,707 15836,797 16511,486 17115,685 18983,264Luksenburg 724,279 778,304 789,176 836,921 807,002Portugal 4566,705 4798,356 5539,313 5378,526 5599,127panjolska 18134,344 - - - 36838,614vedska - - - - -V. Britanija - - - - -Cipar - - - - -eka 4558,322 4975,658 5482,080 5609,700 4666,305Estonija - - - - -

Letonija 188,269 219,939 238,835 240,799 268,083Litva 255,301 288,028 306,228 293,120 299,976Maarska 2978,772 2887,264 2870,797 2788,695 2992,401Malta 1063,594 1111,161 1182,240 1214,230 1215,713Poljska 3823,844 4119,551 3709,891 3228,997 3117,146Slovaka 951,355 814,138 896,100 975,105 1045,614Slovenija 831,895 974,350 976,514 884,048 1089,549

Izvor: Izraeno prema Yearbook of tourismus statistics, 2002.


7/21


41

Tablica nam pokazuje kretanje broja dolazaka od 1996. do 2000. godine usvim tipovima turistikog smjetaja u zemljama EU. Ta pojedine zemlje podaci nisubili dostupni.

Posljednjih godina zemlje lanice EU obavljale su intenzivne pripreme zaprilagodbu novim, suvremenim zahtjevima koje im u ekonomski ivot i trite uvodenova znanstveno-tehnoloka dostignua. Utvruju se novi programi u gotovo svimoblicima nacionalnih gospodarstva. U tome se rauna na snaniji razvitak uslunogsektora, a u njemu uz znanost i tehnologiju, odluujuu ulogu dobiva daljnji razvitakturizma. Turizam se u tom kontekstu i dalje tretira kao pokreta razvoja ukupnoggospodarstva tih zemalja.8

2. TRITA VISOKORAZVIJENIH ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I

NJIHOVE KARAKTERISTIKE2.1. Populacijska struktura

Europski demografski profil ima tendenciju rapidnog starenja, to znai da sebroj ljudi starije ivotne dobi sve vie poveava. U sljedeih 20 godina oekuje se da ebroj osoba starijih od 65 godina porasti na 17 milijuna, to bi se moglo pokazati izvrsnoza turistiku industriju. Naime, iako je intenzitet turistikog prometa koji ostvareumirovljenici oduvijek bio manji od prosjeka, od novih se generacija, koje se tek pribliavaju mirovini, oekuje da e zadrati, ako ne i poveati, stupanj turistikepotronje. Razlog takvih predvianja je taj da su to generacije ljudi boljeg zdravstvenog iimovinskog stanja, kolovaniji te skloniji putovanjima od prijanjih generacija. To semoe zakljuiti iz podatka iz 1999. godine kada se od ukupnog broja ostvarenogturistikog prometa u Europi ak 23% odnosilo na dobnu skupinu od 55 i vie godina,dok se za 2005. godinu predvia poveanje i do 28%. Ovakav trend rasta brojaumirovljenika na turistiko trite utjecati e na 3 naina:

1. kako ovaj dio populacije nije ogranien na godinje odmore ili dravnepraznike, sezonska putovanja u Europi izgubit e svoj znaaj;

2. cijene u turistikoj ponudi postat e elastinije, upravo zbog mogunostiprilagodbe umirovljenika vremenskom trajanju putovanja;

3. konano, poveat e se vanost turistikim putovanjima na tetu poslovnihputovanja, iz razloga to veina Europljana starijih od 60 godina vie nije ustalnom zaposlenju.

2.2. Gospodarstvo

Europski turistiki promet poeo se znatno razvijati i rasti du cijelogkontinenta. U ukupnoj vrijednosti potronje u EU, udio turistike potronje iznosi 12%to turistiku industriju ini najveom samostalnom industrijom u Europi.

Unato nedavnom posrtanju cjelokupnog gospodarstva u zemljama EU,turistiki promet zabiljeio je porast uz godinju stopu od 3% to je bilo 1-2% vie odukupne ostvarene potronje, te je tako prestigao ostale kategorije kao to su odjevnaindustrija, domainstva, pie te industrija duhana.

8 Vukovi, I., Hrvatin, S.: Ekonomska misao i praksa, god VII (1998) br. 1, str. 129


8/21


42

2.3. Karakteristike trita

Turizam u zemljama EU dosegao je vrhunac 2002. godine kada je ostvareno 344milijuna inozemnih turistikih putovanja, u to je bilo ukljueno 3.1 milijardi noenja, teukupna potronja od 289 milijardi . Usporavanje europskog gospodarstva, kao i posljedice dogaaja 11. rujna, oslabili su dotad neprekinuti lanac sigurnog porastaturizma u Europi, koji se protezao jo od Zaljevskog rata 1991. godine. Nakon proglaenja od 1.2% za prvih osam mjeseci 2002. godine inozemni turistiki promettrebao je nadoknaditi malu dobit od svega 1% za cijelu godinu, to je bilo znatno manjeod porasta od 5-6% koji je bio zabiljeen u 1990. godini.

Prema Mintelovoj Travel and Tourism Intelligence predvia se poveanjeinozemnog turistikog prometa u Europi po prosjenoj godinjoj stopi od 4,2% izmeu1999. i 2015. godine.

Kao jo jedna posljedica dogaaja 11. rujna u New Yorku, pojavio se veliki padinteresa za putovanje zranim putem. Europljani su se okrenuli kopnenom transportu, nakoje trenutno opada vie od 50% inozemnih turistikih putovanja. Takoer je zbogizbjegavanja koritenja zranog prometa naglo porastao brodski promet.

Iz moda oitih razloga, stanovnici Zapadne Europe (ukljuujui VelikuBritaniju, zemlje Skandinavije, Njemaku i vicarsku) radije e putovati u stranedestinacije nego stanovnici June Europe. Prema studiji Les vacances des europeenskoju je objavio Eurostat 2002. godine, postotak putovanja s 4 i vie noenja iznosio je31,2% u Portugalu, 37,3% u panjolskoj, te 46,3% u Italiji, ak 76,9% u Njemakoj,67,9% u Nizozemskoj te konano 60,9% u Velikoj Britaniji. Udio inozemnih putovanjamnogo je vei u Belgiji (82,1%), Austriji (68%) i Njemakoj (66%) nego umediteranskim zemljama kao to su Grka (4,5%), panjolska (10,3%) i Italija (22,8%).

Klimatski uvjeti, visoka kupovna mo, te znanje stranih jezika, prvenstveno

engleskog, glavni su razlozi koji idu u prilog inozemnom turizmu u zemljama ZapadneEurope. Meutim, junoeuropske zemlje, naroito panjolska, Italija i Francuska,pokazuju bolje izglede za razvoj inozemnog turizma u budunosti, jer standardi ivljenjakao i stupanj obrazovanja rastu bre nego na zapadnom dijelu Europe. Takoer je odvelike vanosti bilo uvoenje eura kao jedinstvene valute u tim zemljama.

Glavna potencijalna sila koja stoji iza europskog inozemnog turizma jeNjemaka. 2002. godine procijenjeno je 101 milijun meunarodnih polazaka izNjemake, inei time 31% od ukupnog inozemnog prometa u Europi. Dalje je slijediVelika Britanija sa 16%, te stanovnici zemalja Skandinavije, Francuske, Italije teNizozemske koji skupa ine 28% ukupnog engleskog trita.

2.4. Potronja

Zapadna Europa predstavlja sami vrh u inozemnoj turistikoj industriji,uglavnom zbog visoke koncentracije zemljopisno malih zemalja sa relativno visokimstupnjem bogatstva i kupovne moi. ak 12 zemalja Zapadne Europe bilo je 2000.godine meu prvih 14 potroaa svjetskog turizma, gdje ih je 6 ak zauzelo mjesto meu prvih 10, skupa sa SAD (64,5 milijardi dolara), Japanom (31,9 milijardi dolara),Kanadom (12,2 milijarde dolara) te Kinom (13,1 milijarda dolara). Ovdje, meutim, uobzir treba uzeti i to da su sve vrijednosti izraene u amerikim dolarima, pa je mogueda su iznosi izmijenjeni zbog fluktuacija teaja. Tako je npr. dolar kroz odreenivremenski period jaao u odnosu na euro, dok je vedska kruna bila osobito slaba valuta,


9/21


43

to do neke mjere objanjava nagli pad potronje u vedskoj, te lagana snienja naglavnim europskim tritima.U svakom sluaju, od glavnih trita najbre je rasla Velika Britanija, ija je

ukupna potronja od 1997. godine porasla za 33% u dolarima. S druge strane, Italija jezabiljeila otar pad, naroito 2001. godine, kada joj je potronja pala za 19% od najniegstupnja ikad postignutog od 17,6 milijardi dolara u 1998. godini. Iako Austrija i vicarskadjeluju kao da su u porastu, zapravo se prikazuje samo nedavni skok, nakon pada 2000.godine do razine ispod one sa kraja devedestih godina.

Tablica 3. Najvei europski turistiki potroai 2000. i 2001. godine9

2000 2001 % promjene

2001/00

Predvianja za

2015.

% promjene

2015/00

Njemaka 47.8 45.9 -3.9 89.8 87.9Velika Britanija 36.3 36.9 1.8 80.1 120.7Francuska 17.7 17.5 -1.4 35.4 100Italija 15.7 14.2 -9.3 36.2 130.6 Nizozemska 12.2 N/A - 18 47.5Belgija/Luksemburg 10.2 N/A - 18.7 83.3Austrija 9.3 9.7 4 16.5 77.4vedska 8 6.8 -15.1 11.7 46.3vicarska 6.2 6.6 5.2 12.2 96.8

Izvor: World Tourism Organization (WTO)

Iako su uoljive neke promjene u predvianjima stopa rasta u turistikoj potronji za neka vea europska trita, poredak se ne bi trebao bitno promijeniti krozperiod od 12 godina. Velika Britanija bi trebala poneto smanjiti razliku s Njemakom,

koja je, s druge strane, sklonija brem rastu od manjih trita kao to su Nizozemska ivedska. Njemaka jo ima potencijal od relativno nerazvijenih novih zemalja naIstoku, gdje je nezaposlenost konstantno visoka i raspoloivi dohodak manji odnacionalnog prosjeka.

Osim Velike Britanije, Francuska i Italija oito imaju iznad prosjeni potencijalrasta, poto njihova populacija sve vie razvija naklonost prema inozemnom turizmu.Promjena u poretku, koja bi se mogla dogoditi, bila bi preuzimanje francuskog 3. mjestapo turistikoj potronji u Europi od strane Italije.

2.5. Destinacije

Francuska i panjolska zadravaju poloaj vodeih destinacija za sve zemlje EUosim Austrije i Grke. Nakon to je 1998. godine sustigla Francusku, panjolska je preuzela ulogu vodee destinacije, primajui oko 39 milijuna europskih turista 1999.godine. Procjenjuje se da na panjolsku otpada oko 18% ukupnog svjetskog turistikogtrita.

Prije nekoliko godina, Azija-Pacifik bila je najbre razvijajua destinacija to je pokazala 1999. godine kada je skoila na 6. mjesto s vie od 16 milijuna primljeniheuropskih turista. Meutim, trenutno poveanje interesa prebacilo se na blie destinacije

9 The European Leisure Travel Industry, Travel and Tourism Intelligence, March 2003, Mintel InternationalGroup Ltd, London


10/21


44

u Alpama i mediteranskim zemljama. Hrvatska je, nakon propraenog gubitka interesazbog konflikata na Kosovu, postala jedna od brzo razvijajuih destinacija za odmor.Nakon to se oporavila od politikih previranja i potresa iz kasnih 90-ih, Turska je nagloodskoila, potaknuta vrtoglavim padom lire. S druge strane, Tunis je osjetio otar pad ustranim dolascima nakon teroristikog napada na njemake turiste 2002. godine. Takoerje usporeno i poveanje dolazaka u Grku.

Tablica 4. Prvih 10 destinacija stranih turista u Europi, 2001. godine10

Destinacije Broj stranih turista % od ukupnog broja stranih

turista u Europi

panjolska 46-5 11.5Francuska 67-5a11Njemaka 30.4 7.5

Italija 67.7aAmerike 19.9 4.9Austrija 18.2 4.5Azija Pacifik 15.4 3.8Velika Britanija 15.3 3.8Poljska naGrka 12.5 3.1

Izvor: WTO

3. TURIZAM U HRVATSKOJ

Hrvatska je tradicionalno orijentirana turistika zemlja. Rast turistikogproizvoda posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni

generator razvoja gospodarstva.12

Da bi se mogla pravilno pozicionirati na dinaminom ikonkurentnom tritu potrebno je da prati suvremene trendove kroz koje se identificirajukretanja potranje, nove trine prilike, podru ja moguih ulaganja i infrastrukturnepotrebe. Podruje Hrvatske posjeduje raznolik i ouvan prirodni i kulturni potencijal totreba ouvati i zatititi kako bi se turizam mogao dugorono razvijati. Turizam morapostati glavni pokreta razvoja.

3.1. Vanost turizma za Hrvatsku

Turistikogospodarska djelatnost je jedna od vanih gospodarskih djelatnosti uRH. Njezin uspjean razvoj je osnovica za razvitak i drugih gospodarskih djelatnosti uHrvatskoj, te njezino ukljuivanje u europske i svjetske turistike tijekove.13

Zbog vanosti koju turizam ima u Hrvatskoj potrebno je postaviti pravilnudijagnozu dosadanjeg razvoja, te utvrditi komparativne prednosti kojima zemljaraspolae, i to prije svega u odnosu na druge zemlje Europe. U tom kontekstu osobito jevano da se uoi postojanje nekoliko globalnih strategija razvoja turizma na europskompodruju kao npr.:

10 The European Leisure Travel Industry, Travel and Tourism Intelligence, March 2003, Mintel InternationalGroup Ltd, London11 a-podaci o prelasku granice12 www.hrvatska21.hr13 Vizjak, A.: Ekonomska misao i praksa, god. VII (1998) br. 1, str. 177


11/21


45

maritimna kontinentalna razvoj zimskog i ljetnog turizma tranzitna strategija razvoja turizma razvoj zdravstvenog turizma.14Polazei od tih strategija te od specifinosti glede prirodnih i kulturnih ljepota i

ljudskih potencijala kojima Hrvatska raspolae mogue je razvijati Hrvatski turizam.Osim ovih strategija za uspjean razvoj turizma u naoj zemlji vano je i koritenje drugihstrategija koje su bitne pretpostavke europeizacije hrvatskog turizma i cjelokupnoggospodarstva. Tu je prvenstveno vano da Hrvatska koristi sljedee strategije razvoja:

1. strategija u normativima i standardima prostora, kadrova i opremljenosti2. marketinke strategije ponude i potranje3. menaderske strategije4. telekomunikacijske strategije5. informacijske strategije.15Kada govorimo o vanosti hrvatskog turizma, i uz injenicu da se vikovima

ostvarenim u turizmu djelomino kompenzira veliki deficit robne razmjene, vano jesagledati i pitanje konkurentnosti. Konkurentnost je vano sagledati u odnosu na druge popularne turistike zemlje i to poglavito u odnosu na one koje imaju izlaz naMediteransko more i Crno more. Konkurentnost turistikih sektora tee je vrednovati odostalih iz razloga to se turistike destinacije meusobno razlikuju i to kvalitetaturistikih usluga ovisi o mnogobrojnim imbenicima - infrastrukturi, okoliu, otvorenostitrgovine, kulturi zemlje i sveukupnom drutvenom okruenju.

Svjetsko vijee za putovanja i turizam, odnosno meunarodni forum turistikeindustrije, izraunava nekoliko indeksa konkurentnosti koji oslikavaju te imbenike uvie od 200 zemalja:

- indeks konkurentnosti cijena- indeks infrastrukture- indeks okolia- indeks otvorenosti- indeks razvijenosti drutva- indeks ljudskih potencijala.16Indeks konkurentnosti cijena je ponderirani prosjek indeksa hotelskih cijena,

indeksa pariteta kupovne moi, prilagoenog indeksa potroakih cijena i poreza na promet robe i usluga. Indeks infrastrukture mjeri konkurentnost infrastrukture iizraunava se na temelju informacija o kvaliteti prometnica, dostupnosti poboljanihzdravstvenih objekata, vode za pie i eljeznice. Indeks okolia izraunava se temeljemgustoe naseljenosti, emisije ugljinog dioksida i broja ratificiranih ugovora o okoliu.

Indeks otvorenosti uzima u obzir otvorenost turizma te uzima podatke o viznom reimu,obujmu u kojem je drava otvorena prema meunarodnom turizmu, otvorenosti trgovine iporeza na meunarodnu trgovinu. Indeks razvijenosti drutva mjeri stupanj razvijenostizemlje s obzirom na drutvena pitanja te koristi podatke o dostupnosti javnih glasila. PC-a, TV ureaja i stopi kriminala. Indeks ljudskih potencijala mjeri kvalitetu ljudskih

14 Vukovi, I. i Hrvatin, S.: Ekonomska misao i praksa, god. VII(1998) br. 1, str. 13615 Ibidem, str. 13716 www.hnb.hr


12/21


46

potencijala u svakoj zemlji. On se izraunava na temelju podataka o prosjenoj ivotnojdobi, stopi pismenog stanovnitva, obrazovanju, zaposlenosti, broju stanovnitva, daljemusavravanju, vjetinama i jednakosti spolova.

Tablica 5. Hrvatska i odabrane zemlje: Indeksi konkurentnosti turistikog sektora

Cijene Pristuptritu

Infra-struk-tura

Okoli Tehno-logija

Ljudskiresursi

Otvore-nost

Dru-tveniraz-voj

Bugarska vrijedn.indeksa

rang

44

81

64

41

68

18

48

94

69

69

73

40

66

66

66

61Hrvatska vrijedn.

indeksa

rang

41

88

62

34

75

64

68

51

68

57

68

55eka vrijedn.

indeksa

rang

51

65

90

20

69

12

86

52

71

47

77

19

72

43Turska vrijedn.

indeksa

rang

60

46

31

73

59

41

46

101

70

67

45

93

64

77

59

79Italija vrijedn.

indeksa

rang

20

111

50

52

64

27

100

26

84

19

70

48

78

32panjolska vrijedn.

indeksa

rang

23

107

68

32

74

2

94

40

94

12

71

40

77

33

Grka vrijedn.indeksa

rang

36

93

64

37

54

69

99

31

79

29

70

49

73

42Tajland vrijedn.

indeksa

rang

67

36

46

56

57

48

43

113

70

68

59

70

67

60

54

91Meksiko vrijedn.

indeksa

rang

50

66

19

89

52

60

48

92

66

71

59

70

68

54

60

77

Izvor: www.hnb.hr

Tablica 5. pokazuje da su prednosti Hrvatske u odnosu na druge zemlje sizlazima na Mediteransko i Crno more cijena turistikih usluga i kvaliteta okruenja, kao

i kvaliteta ljudskih resursa, dok su nedostaci loa tehnologija i nedovoljna otvorenost uodnosu na druge zemlje. Sveukupno gledano, ti pokazatelji govore da je turistiki sektorHrvatske konkurentan te da ima dobre izglede. Izgledi se mogu dalje poboljatiunapreenjem tehnoloke sofisticiranosti turistikih poduzea i daljim poveanjemotvorenosti. Vlada RH je sa Svjetskim vijeem za putovanja i turizam radila naosmiljavanju turistike strategije. Plod njihovog zajednikog rada bio je plan akcija zarazvoj sektora koji je trenutano u provedbenoj fazi.17

17 Ibidem


13/21


47

3.2. Trendovi u turizmu Hrvatske

Na temelju analize mnogobrojnih radova s podruja turizma, u budunosti seoekuju sljedei trendovi na podruju turizma:

globalizacija turizma povezivanje turistikih operatora i velikih lanaca hotela bra evolucija turistikoga trita uvoenje novih tehnologija utemeljenih na e-commerceu i izravnim

interakcijama ponude i potranje one-to-one marketing, odnosno marketing izravnih odnosa s klijentima

(customer relationship) marketing database menadment Website-ovi umjesto turistikih informacijskih centara izravni on-line marketing novo distribucijsko umreavanje i bri sustavi bukiranja ekoturizam18Hrvatska kao tradicionalno orijentirana turistika zemlja, u kojoj je turizam

glavni generator gospodarskog razvoja mora drati korak sa nadolazeim trendovimakako bi i dalje mogla opstati na tritu konstantno poveavajui svoju konkurentnost. Unastavku je dan pregled tendencija kretanja turizma Hrvatske s razliitih aspekata da bise utvrdilo kakvo je bilo njegovo stanje i kakvo je ono danas. Turizam, kao djelatnost,u cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske ima vrlo vanu ulogu, a esto se spominje kaouzdanica naeg razvoja. U razdoblju od 1994. do 2002. godine hrvatski turizam bio jepod snanim utjecajem ratnih dogaaja te potekoama poslijeratnog oporavka. Stoga je, nakon 1995. godine bilo potrebno vratiti povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu

turistiku destinaciju te se prilagoditi nastaloj promjeni svjetske turisti

ke potranje.

19

Hrvatska je 1990. godine bila srednje razvijena turistika destinacija i imalaoko 7% udjela po broju ostvarenih noenja. No, kako hrvatski turizam od tada gubi nakonkurentnosti u posljednjem desetljeu je smanjio trini udio u svjetskom turizmukao i na tritu Mediterana. Tako se njezin udio u 2000. godini, na istom trituMediterana, smanjio za gotovo tri puta. Udio turizma u BDP-u vrlo je mali s obziromna vanost turizma i njegove potencijale za razvoj gospodarstva Hrvatske. Tako je1995. godine udio turizma u BDP-u iznosio 2,1% dok je 2002. godine taj udio iznosio3%. Iako se poveavao kroz godine, radi se o vrlo malom udjelu koji jo uvijek nijedosegao prijeratnu razinu, koja je 1990. godine iznosila 4%. Ipak, udio turizma u BDP-u svakako nije jedini pokazatelj njegove vanosti i uspjenosti, kao drugi pokazateljmoe se uzeti u obzir udio deviznog prihoda u BDP-u. Kada se govori o deviznomprihodu od turizma u Hrvatskoj kao stavci u platnoj bilanci, potrebno je naglasiti da se

uz njega jo nalaze rashodi (potronja domaih turista u inozemstvu) i neto devizni prihod (koji se dobiva oduzimanjem prethodno navedene stavke). Udio deviznogprihoda od turizma u BDP-u 2002. godine bio je 17%, dok je taj udio u 19995. godiniiznosio 7,2%.

18 www.poslovniforum.hr19 www.hgk.biznet.hr


14/21


48

Tablica 6. Devizni prihod od turizma i njegov udio u BDP-u1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosjena stopa

rasta '95-'02

Mil USD 1.801,3 1.349,1 2.014,0 2.523,1 2.733,4 2.493,4 2.758,0 3.335,0 3.811,5 9,8% BDP-a - 7,2 10,1 12,6 12,6 12,5 15,0 17,1 17,0 -

Izvor: hgk.biznet.hr

Devizni prihod od turizma je u uskoj vezi s brojem ostvarenih noenja pa je takonjegovo kretanje po godinama kroz promatrano razdoblje bilo slino kretanju brojaostvarenih noenja.

Graf 1. Ostvarena noenja u RH i devizni prihod od turizma


U razdoblju 1995.-2002. godine devizni prihod od turizma poveavao se saprosjenom stopom od 9,8% dok se BDP, izraen u USD poveavao prosjenom stopomod 5,5%. U 2002. godini devizni prihod od turizma iznosio je 3,8 milijardi USD-a, to je182% vie u odnosu na 1995. godinu. Iz grafa 1 je vidljivo da u zadnje dvije promatranegodine devizni prihod od turizma je manje zavisan od broja ostvarenih noenja u odnosuna ostale godine. Razlozi tome lee u promjeni u strukturi turista. Naime, u 2002. i 2001.godini dolo je do poveanja broja turista iz zapadnoeuropskih zemalja, Velike Britanije iSAD-a, koji su bolji vanpansionski potroai od turista iz npr. Poljske i Slovake kojih jedolo manje u odnosu na prijanje godine.

U razdoblju od 1996.-2002. godine, ostvarene investicije u dugotrajnu imovinuu turizmu rasle su prosjenom stopom od 25%. Najvee apsolutno poveanje investicija

ostvareno je u 2002. godini u odnosu na 2001. godinu. Uzevi u obzir prethodnonavedeno poveanje investicija i injenicu da je to druga godina zaredom da jezabiljeeno poveanje investicija u turizam, moe se izvesti privremeni zakljuak da jedolo do pozitivne promjene u shvaanju turizma kao vane djelatnosti u Hrvatskoj.

Prema sluenoj metodologiji, u koju ulaze hoteli i restorani, broj zaposlenih uturizmu ini mali dio u broju ukupno zaposlenih. Naime, u promatranom razdoblju kod broja zaposlenih nisu bile prisutne vee oscilacije (39.000-43.000 zaposlenih). Tako jenpr. U 2002. godini u Hrvatskoj zabiljeeno 1.060.100 zaposlenih u poslovnimsubjektima, od ega ih je blizu 40.000 bilo zaposleno u turizmu, to ini samo 3% ukupno


15/21


49

zaposlenih. Prve poslijeratne 1996. godine bilo je 46% manje zaposlenih u odnosu na1990. godinu. U osamdesetima, kada je hrvatski turizam bio na vrhuncu svojeuspjenosti, bilo je oko 80 tisua zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, to nam govori dase ve u spomenutoj 1996. godini broj zaposlenih u toj djelatnosti prepolovio. Kod udjelazaposlenih turistikih djelatnika u broju ukupno zaposlenih u RH nije bilo veihpromjena i to djelomino zbog smanjenja broja ukupno zaposlenih i zbog injenice da jetaj udio uvijek bio ispod 7%.

Sa smanjenjem broja zaposlenih u turizmu, dolo je do poveanja neto plaa utoj djelatnosti, ali usprkos tome, prosjene neto plae konstantno su ispod prosjekaHrvatske. U 1995. godini, kao zadnjoj ratnoj godini, u Hrvatskoj je zabiljeeno 2.4milijuna dolazaka turista, to je 29% manje nego 1994. godine. Karakteristino za 1995.godinu jest injenica da je to zadnja godina u kojoj je, u strukturi dolazaka turista,zabiljeen poprilino mali udio dolazaka stranih turista, svega 54%. U godinama koje su

slijedile nakon, udio dolazaka stranih turista poveavao se (sa izuzetkom 1999. godine) pa je tako 2002. godine taj udio iznosio 83%. Za obje godine (1995. i 1999.) razlogsmanjenom broju dolazaka stranih turista bio je rat, dok se kod domaih turista biljeistagnacija uzrokovana relativno niskim ivotnim standardom.

Graf 2. Dolasci turista u RH


U 2002. godini zabiljeeno je 8,3 milijuna dolazaka turista i u razdoblju od1994. godine do 2002. godine, ukupan broj dolazaka turista rastao je po prosjenoj stopiod 10,8%, s time da je za dolaske stranih turista ta stopa iznosila 13,5%, a za domaeturiste 2,5%. Koliki je to pozitivni pomak u poveanju ukupnog broja dolazaka, pokazuje

i podatak da je ukupan broj dolazaka turista u 2002. godini dostigao razinu od 98%dolazaka u 1990. godini, odnosno 79% dolazaka u 1987. godini, kada je ukupnozabiljeeno najvie dolazaka.

Veina uzrono-posljedinih veza gore navedenih, vrijedi i za noenja turista.Naime, u 1995. godini zabiljeen je pad ukupnog broja noenja u odnosu na 1994. godinui to za 64%, a razlog tog smanjenja broja noenja je zavretak rata. U 1995. godini ustrukturi noenja, strani turisti sudjelovali su sa 66% udjela, to je ujedno i najmanji udionoenja stranih turista u promatranom razdoblju (1994.-2002.). Udio se kroz godinepoveavao, s izuzetkom 1999. godine, da bi na kraju u 2002. godini dosegao razinu od


16/21


50

88%. U 2002. godini zabiljeeno je ukupno 44,7 milijuna noenja, to je 119,3% vie uodnosu na 1994. godinu.

Graf 3. Ostvarena noenja u RH


Ukupan broj ostvarenih noenja u razdoblju 1994.-2002. godine, rastao je poprosjenoj stopi od 10,3%, a za ostvarena noenja stranih turista ta stopa iznosila je12,1%, te za domae turiste 1,4%. Kako podatak za ukupan broj dolazaka turista, tako ipodatak za ukupno ostvarena noenja u 2002. godini pokazuje da je od zavretka rata do2002. godine postignut znaajan uspjeh turizma u Hrvatskoj. Naime, u 2002. godiniukupno je ostvareno 85% noenja iz 1990. godine tj. 65% noenja iz 1986. godine kada

je ostvareno najvie noenja. U usporedbi s 1986. godinom podatak o broju ukupnoostvarenih noenja na prvi pogled i ne govori o nekom velikom uspjehu, ali potrebno jeuzeti u obzir da je 1994. godine ostvareno samo 30% noenja iz 1986. godine.

Gledajui strukturu noenja stranih turista po zemljama iz kojih dolaze, u promatranom razdoblju (1994.-2002.) najvie noenja ostvarili su redom turisti izNjemake, Slovenije, eke i Italije. Trend kretanja u broju noenja turista iz tih zemaljavidljiv je kod turista iz Njemake koji su od 1996. godine na prvom mjestu, a turisti izSlovenije koji su od 1998. godine na drugom mjestu. U razdoblju od 1987.-1990. godinenajvie noenja, na godinjoj razini, ostvarili su turisti iz Njemake, Slovenije i Italije.Iako je struktura noenja stranih turista u razdoblju od 1987.-2002. godine gotovo ista zaprva tri mjesta, postoji velika razlika prije 1990. godine i poslije. Ta razlika odnosi se naturiste iz Velike Britanije. Naime, u razdoblju od 1987.-1990. godine, turisti iz VelikeBritanije po broju ostvarenih noenja nalazili su se na etvrtom mjestu s oko 4,5 milijunanoenja godinje, dok su u razdoblju od 1994.-2002. godine bili znatno nie, ne prelazei700 tisua noenja godinje.

U 1999. godini zabiljeen je pad ukupnog broja noenja za 15% u odnosu nagodinu prije, s time da je povean broj noenja turista iz zemalja s kojima graniimo, a tosu; Bosna i Hercegovina, Maarska i Slovenija.

Noenja po upanijama u promatranom razdoblju okarakterizirale su tri upanijeu kojima je ostvareno najvie noenja, a to su Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska. Za sve tri upanije je karakteristian pad broja noenja u 1995. godini uodnosu na godinu prije i 1999. godine u odnosu na godinu prije. Od te tri upanije jedino


17/21


51

je u Splitsko-dalmatinskoj upaniji uoljiv trend porasta broja noenja (izuzev 1995. i1999. godinu). Osim porasta noenja u toj upaniji uoava se i trend porasta udjela brojanoenja u ukupnom broju noenja, dok se taj udio u Istarskoj i Primorsko-goranskojsmanjivao. Tko je npr. udio noenja Istarske upanije u 1994. godini iznosio 51%ukupnog broja noenja RH, a 2002. godine je taj udio iznosio 36%. Za vrijeme rata uHrvatskoj pa sve do danas po dolascima i noenjima najjaa je bila Istarska upanija i tonajvie zbog toga to je bila van ratnih dogaanja.

Upravo ratna dogaanja bila su razlog velikom smanjenju ukupnog brojapostelja u turistikim objektima u 1991. i 1992. godini. s najvie postelja, i to 926 tisua,turistiki objekti u Hrvatskoj raspolagali su 1988. godine, dok je najmanje postelja bilo1992. godine, ukupno 576 tisua. Od 1992. godine ukupan broj postelja se poveavao,tako da je 2002. godine turistima na raspolaganju bilo 804 tisua postelja. Ovoj manjojrazlici u broju posjetitelja u 2002. i 1988. godini, djelomino je razlog i promjena

metodologije prikupljanja podataka o broju postelja. Simultano smanjivanje broja postelja i broja noenja u odnosu na osamdesete, za posljedicu je imalo neznatnosmanjenje iskoritenosti kapaciteta od oko 6%. Naime, kako je za raunanje iskoritenostikapaciteta, izmeu ostalog, potrebno podijeliti broj noenja sa brojem postelja, ako sebroj postelja smanji proporcionalno s brojem noenja, iskoritenost kapaciteta ostati eisti, a razlika koje je nastala, posljedica je bre dinamike pada broja noenja. Za noenja prema vrstama objekata u promatranom razdoblju (1994.-2002. godine), moe seizdvojiti tri vrste objekata u kojima je bilo ostvareno najvie noenja, a to su: hoteli,kampovi te privatni smjetaj. U odnosu na osamdesete, podaci su djelomino usporedivi,ali prema onom dijelu koji je usporediv moe se izvui identian zakljuak da su najvieudjela u ukupno ostvarenim noenjima imale prije navedene tri vrste objekata. Udananje vrijeme perspektivnim vidovima turizma pokazali su se nautiki, zdravstveni,kongresni te seoski turizam i iako se ne ostvaruje veliki broj noenja u npr. nautikom i

zdravstvenom turizmu, oni su predodreeni za razvijanje elitnog turizma koji nepodrazumijeva toliko velik broj ostvarenih noenja nego veu turistiku potronju.

U lukama nautikog turizma u razdoblju od 1995.-2002. godine ostvaren jeporast ukupnog broja noenja i to prosjenom stopom od 19%. U zdravstvenom turizmuse ne biljee toliko dobri rezultati u broju noenja jer su potrebne investicije u ljeilita,ali se zato prepoznaje potencijal zbog iroke ponude prirodnih bogatstava i ekolokihkvaliteta. Kongresni turizam u Hrvatskoj je najzastupljenji u Zagrebu, Opatiji iDubrovniku.

Veliki potencijal i uzlazni trend uspjenosti bio bi kratak opis dananje situacijeu hrvatskom turizmu. Ipak, situaciju valja sagledati neto dublje, to se tie vremenskoguzorka, da bi se vidjelo da turizam jo uvijek nije na razini na kojoj je bio sredinomosamdesetih. Osim toga, rat nije bio poetak, ve nastavak pada broja noenja koji jepoeo ve krajem osamdesetih. U izradi strategije razvoja hrvatskog turizma, 1990.godina je godina koja se esto uzima kao nekakav cilj u ostvarivanju broja noenja, nopremala panja se daje sredstvima za postizanje tog cilja. Naime, danas vie nije dovoljnoponuditi samo sunce i more, ve turistika ponuda mora biti vie obogaena dodatnimprogramima za relaksaciju i zabavu (dva najea razloga dolazaka turista u Hrvatsku). Usijenju 2001. godine uvoenjem nulte stope PDV-a na organizirane dolaske stranihturista postignut je pozitivni pomak u shvaanju turizma kao znaajne djelatnosti uHrvatskoj.20

20 Ibidem


18/21


52

4. IMPLIKACIJA TRENDOVA TURIZMA EU NA HRVATSKU

Hrvatska s 5,8 milijuna inozemnih dolazaka, sudjeluje sa svega 1,5% umeunarodnim turistikim dolascima Europe i 2,9% u receptivnom turizmu europskogSredozemlja te zauzima tek esto mjesto u toj regiji.21

Prema preliminarnim podacima HNB-a, u 2004. godini, ostvaren je brutodevizni prihod od turizma u iznosu od 6,9 milijardi USD-a, to je 9,4% vie u odnosu naprethodnu godinu. Na taj iznos utjecala je deprecijacija dolara prema euru koja je iznosila9,9%. Meutim, kada se ostvareni devizni prihod analizira u eurima (5,7 milijardi eura)onda se zakljuuje da je taj iznos gotovo isti kao prethodne godine. tovie, neto devizniprihod od turizma je u 2004. godini, uslijed poveanih rashoda od 13,4% ak i manji za1,6% (u eurima).

Tablica 7. Dolasci turista u Hrvatskoj za razdoblje od 1999-II.2005.

DOLASCI TURISTA (u tisuama) INDEKSI

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. I-II 2005.I-II 2005. /I-II 2004.

UKUPNO 5.127 7.137 7.860 8.320 8.878 9.412 208,4 97

DOMAI 1.322 1.305 1.316 1.376 1.469 1.500 123,5 95

STRANI 3.805 5.831 6.544 6.944 7.409 7.912 84,9 100

Austrija 478 640 687 690 709 741 8,7 100

Bosna iHercegovina 157 182 172 173 178 163 7,7 109

eka 423 711 742 698 699 664 1,0 84

Italija 631 1.012 1.060 1.099 1.206 1.232 15,6 99

Maarska 148 250 280 318 356 403 1,9 87

Nizozemska 75 104 125 148 179 212 1,1 56

Njemaka 627 1.048 1.300 1.482 1.552 1.580 8,3 102

Poljska 108 285 392 358 238 241 0,7 98

Slovaka 110 187 203 191 188 176 0,8 117

Slovenija 717 849 877 870 918 884 8,7 89

vicarska 26 36 46 61 83 104 1,6 89

VelikaBritanija 60 85 107 132 153 208 3,5 122

Kanada 10 14 15 16 19 22 1,0 75SAD 37 53 52 59 65 98 3,2 98


21 www.varazdin.hr


19/21


53

Tablica nam prikazuje tendenciju kretanja gostiju od 1999.-II.2005. i to posebno za domae, a posebno za strane goste, kao i kretanja gostiju iz pojedinihzemalja. Iz tablice je takoer vidljivo da je u prva dva mjeseca 2005. godine u odnosuna prva dva mjeseca 2004. godine dolo do pada ukupnog broja gostiju za 3%. Uzroktome je u padu domaih gostiju za 5% dok su strani ostali na razini prologodinjih.Kada je rije o stranim gostima najvei porast dolazaka biljee gosti iz Velike Britanijei Slovake, a najvei pad dolazaka gosti iz Nizozemske i Kanade.

Tablica 8. Noenja turista u Hrvatskoj za razdoblje od 1999.-II.2005.

NOENJA TURISTA ( u tisuama) INDEKSI

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. I-II 2005.

I-II 2005. /

I-II 2004.UKUPNO 27.126 39.183 43.404 44.692 46.635 47.797 545,0 93

DOMAI 5.241 5.138 5.021 4.981 5.312 5.281 325,6 92

STRANI 21.885 34.045 38.384 39.711 41.323 42.516 219,4 95

Austrija 2.536 3.358 3.601 3.543 3.585 3.638 25,1 95

Bosna iHercegovina 763 890 801 787 848 755 24,8 117

eka 2.856 4.734 4.921 4.560 4.554 4.173 2,3 78

Italija 2.701 4.526 4.724 4.883 5.323 5.375 35,1 94

Maarska 822 1.418 1.554 1.733 1.905 2.092 4,3 86

Nizozemska 596 901 1.059 1.204 1.497 1.690 2,4 70

Njemaka 4.670 7.804 9.686 10.789 11.056 10.888 23,6 101

Poljska 683 1.818 2.514 2.185 1.331 1.286 2,2 60

Slovaka 725 1.249 1.335 1.223 1.205 1.101 1,9 122

Slovenija 4.279 5.016 5.119 4.993 5.208 5.032 23,5 87

vicarska 102 154 202 252 340 412 3,1 94

Velika Britanija 281 410 542 661 721 1.015 10,3 115

Kanada 26 40 40 45 55 63 1,9 67

SAD 99 147 144 160 177 254 7,5 102

Izvor: hkg.biznet.hr

Tablica nam prikazuje tendenciju kretanja noenja od 1999-II.2005. i to posebno

za domae, a posebno za strane goste, kao i kretanja noenja gostiju iz pojedinih zemalja. Iztablice je takoer vidljivo da je u prva dva mjeseca 2005. godine u odnosu na prva dvamjeseca 2004. godine dolo do pada ukupnog broja noenja za 7%. Uzrok tome je u padudomaih noenja za 8% i stranih za 5%. Kada je rije o stranim noenjima gostiju najveiporast noenja biljee gosti iz Velike Britanije, Slovake i Bosne i Hercegovine, a najveipad noenja gosti iz Nizozemske, Poljske i Kanade.


20/21


54

Tablica 9. Devizni prihod od turizma u milijunima USD

*preliminarni podaciIzvor: hgk.biznet.hr

Tablica pokazuje da neto prihod ukupno u razdoblju od 1996.-2004. pokazujetendenciju rasta iz godine u godinu (osim u 1999. u odnosu na 1998. gdje je dolo dopada).

Trendovi koji se javljaju kod europskog turizma imaju utjecaj na implikacije ina turizam Hrvatske. Kada je rije o tome vano je naglasiti da je u strukturi ukupnog

turistikog prometa u Hrvatskoj devedesetih godina bilo vie od dvije tre

ine inozemnihturista, od kojih oko 95% Europljana. Upravo zbog te vanosti koju Europa ima za

hrvatski turizam prethodno su navedeni podaci o dolascima, noenjima i prihodu odturizma koji su preteno ostvarili turisti iz pojedinih europskih zemalja.

Kada je rije o hrvatskom turizmu treba napomenuti da on sudjeluje s oko 2% ueuropskom turistikom prometu. Da bi Hrvatska mogla slijediti europske trendovepotrebno je izvriti daljnju privatizaciju, restrukturirati turistiko gospodarstvo, poveatikvalitetu (vodei se naelom vrijednost za novac), razviti individualno ili pakkorporativno poduzetnitvo, poboljati prometnu infrastrukturu. Treba naglasak staviti narestrukturiranje i izgradnju obiteljskih hotela, pansiona, kampova, turistikih agencija srelativno malim brojem zaposlenih djelatnika, te na hotele i druga turistika poduzeakoja e poslovati po naelu kooperacija na europskom i svjetskom tritu.22

Nune su promjene i u strukturi turistike ponude Hrvatske prema Europi te je

potrebno promijeniti iskljuivo sezonski karakter poslovanja, to je mogue kroz razvojrazliitih vidova turizma.Perspektivno gledajui, najbitnije je da Hrvatska intenzivira svoje ukljuivanje u

EU, jere joj to dati izvanrednu ansu za jo bri razvoj turizma, kao i implementacijueuropskih standarda u turizmu.23

22 Vukovi, I., Meunarodna ekonomija i turizam, Zagreb, 2000. str. 20823 Ibidem, str. 210

U K U P NOStope rasta u % (prema istom tromjeseju

prethodne godine)

Prihod Rashod Neto prihod Prihod Rashod Neto prihod1996. 2.014,0 -510,4 1.503,6 49,3 21,1 62,1

1997. 2.523,1 -530,1 1.993,0 25,3 3,9 32,5

1998. 2.733,4 -600,3 2.133,2 8,3 13,2 7,0

1999. 2.493,4 -751,4 1.742,0 -8,8 25,2 -18,3

2000. 2.758,0 -568,1 2.189,9 10,6 -24,4 25,7

2001. 3.335,0 -606,4 2.728,6 20,9 6,7 24,6

2002. 3.811,4 -781,3 3.030,2 14,3 28,8 11,12003. 6.376,4 -672,4 5.704,1 67,3 -13,9 88,2

2004.* 6.972,9 -838,8 6.134,1 9,4 24,7 7,5


21/21


55

ZAKLJUAK

U ovom radu istraivali smo suvremene tendencije u razvoju turizma u EU injihove implikacije na razvoj turizma u RH te smo istraivanjem obuhvatili globalnetendencije u kretanju turistikog prometa EU u zadnjih desetak godina te njihovimreperkusijama na razvoj turizma u Hrvatskoj. Istraivanje je pokazalo da je EU potrendovima rasta trita u svjetskim razmjerima postala vodea regionalna ekonomskazajednica jer sudjeluje u svjetskom turistikom prometu sa vie od 60%, u Europi vie od75%. Treba istai da se turizam u EU u posljednjem desetljeu razvijao paralelno saekonomskim razvojem EU i njenih lanica s jedne strane, a s druge strane s proirenjemEU najprije od 12 lanica na 15 lanica 1995.godine, a potom od 15 lanica na 25 lanica2004. godine. Naravno da je ekonomski razvoj u tom desetljeu, usprkos odreenimrecesivnim ekonomskim kretanjima, imao vrlo velike pozitivne utjecaje na razvoj turizma

u EU, a istovremeno da je irenje EU na 25 lanica bitno povealo turistiko europskotrite, kako unutar EU tako i izvan nje. Isto tako, po indeksu konkretnosti, ide u jedno odumjerljivijih turistikih destinacija, osobito u podru ju Mediterana. Prema procjenamasvjetske turistike organizacije (WTO), EU e perspektivno do 2020. godine imati jednuod najveih stopa rasta turizma u svijetu od 4%, a Hrvatska to mora iskoristiti da sasvojim prirodnim, ljudskim i kapitalnim resursima, kao i dodatnim investiranjem, privueto vie turista iz EU, kao i da postane, sa svojim standardima i normativima tekvalitetom, vodea turistika destinacija u Europi i svijetu na dui vremenski period.

LITERATURA

1. Bokovi, D. and erovi, S. (eds.). Hrvatski turizam na pragu XXI. stoljea = Tourism in Croatia on

the treshold of 21st century : book of selected papers : knjiga odabranih radova / IV. znanstveni istruni skup s meunarodnim sudjelovanjem, Pore, 28.-29. listopada 19992. Internet www.hgk.biznet.hr; www.entereurope.hr; www.geografija.hr; www.hnb.hr;

www.masmedia.hr; www.poslovniforum.hr; www.varazdin.hr3. Vizjak, A., Hrvatski turizam u europskoj i svjetskoj turistikoj razmjeni, Hotelijerski fakultet, Opatija,

1998.4. Vukovi, I. and(i) S. Hrvatin, Razvoj turizma u Europi i njegove daljnje strategije razvoja,

Ekonomska misao I praksa, Vol. 7, No. 2, (1998), p.p. 115-140.5. Vukovi, I., Meunarodna ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2000.6. Vukovi, I., Europska ekonomija, Dalmatina, Zagreb, 2004.7. WTO, Yearbook of tourism statistics, Madrid, 2002.8. Statistiki ljetopis Hrvatske, razliita godita, Republiki zavod za statistiku, Zagreb9. The European leisure travel industry, travel and tourism intelligence, March, 2003, Mintel International

Group Ltd, London

buduĆnost hrvatskog turizma nakon ulaska u eu

Documents