budizam sa posebnim osvrtom na jogu

of 49/49
1 FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE TIVAT Maja Mirković BUDIZAM SA POSEBNIM OSVRTOM NA JOGU SPECIJALISTIČKI RAD Tivat, Maj 2016

Post on 31-Dec-2016

248 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 1

    FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE

    TIVAT

    Maja Mirkovi

    BUDIZAM SA POSEBNIM OSVRTOM NA JOGU

    SPECIJALISTIKI RAD

    Tivat, Maj 2016

  • 2

    FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE

    TIVAT

    BUDIZAM SA POSLEDNJIM OSVRTOM NA JOGU

    SPECIJALISTIKI RAD

    Predmet: Kultura Mediterana

    Mentor: Prof. dr Stevo Niki

    Student: Maja Mirkovi

    Smjer: Nautiki turizam i upravljanje marinama

    Br. Indexa: S32/14

    JMBG: 2003993235020

    Tivat, Maj 2016

  • 3

    Sadraj:

    1. UVOD:.................................................................................................................................................. 4

    2. Nastanak I razvoj Religije...................................................................................................................... 5

    2.1. Judaizam ....................................................................................................................................... 8

    2.2. Hrianstvo ................................................................................................................................... 9

    2.3. Islam ........................................................................................................................................... 10

    2.4. Budizam ...................................................................................................................................... 11

    3. Porjeklo Budizma: .............................................................................................................................. 12

    3.1. Siddhattha Gautama ................................................................................................................... 15

    3.2. Budino uenje ............................................................................................................................. 18

    3.3. Osmostruki plemeniti put............................................................................................................ 21

    Meditacija ...................................................................................................................................... 23

    Dharma.......................................................................................................................................... 25

    Nirvana .......................................................................................................................................... 26

    Karma ............................................................................................................................................ 28

    3.4. Budizam religija ili filozofija?..................................................................................................... 30

    4. Gdje se Joga I Zen susreu.................................................................................................................. 32

    4.1. Joga I njeni korjeni....................................................................................................................... 34

    Jame I Nijame (Yame I Niyame) ...................................................................................................... 36

    Asana: ............................................................................................................................................ 37

    Pranajama: .................................................................................................................................... 38

    4.2. Joga danas................................................................................................................................... 39

    4.3. Joga I Zdravlje.............................................................................................................................. 41

    Benefiti Joge .................................................................................................................................. 43

    4.4. Korporativna Joga ....................................................................................................................... 45

    5. Zakljuak............................................................................................................................................ 47

    6. Literatura........................................................................................................................................... 48

  • 4

    1. UVOD:

    Svakoj religiji pripada sveto bie, koje utie I odreuje na sve ovo svjetsko, prirodno dogaanje. Neke od religija, posebno odreeni pravci Budizma, ne baziraju se na vjerovanju transcendentalnog.

    Religija je stvar zajednice. Svi vjernici I lanovi jedne zajednice koji uestvuju u molitvama u damiji, crkvi, sinagogi I dr. time uvaju svetu tradiciju I odravaju je na ivotu. Za svakog pojedinca religija je jedno objanjenje stvarnosti I smisla bivstvovanja koja mu nudi pomo da svoj ivot bolje ivi.

    Budizam se nalazi na etvrtom mjestu najveih svjetskih religija, sa vie od 300 milona vjernika. Ubrzo po nastajanju budizam se proirio I u druge djelove Azije. irenje budizma nikada nije bilo zasnovano na primjeni sile u preobraanju ili potinjavanju, to je u potpunoj saglasnosti sa religijski veoma tolerantnom Azijom. Otac ove religije nikada nije zapisivao svoje misli I tumaenja. Njegovi uenici su pamtili njegove rijei I prenosili ih usmenom tradicijom ooko 500godina, kada su prvi put zapisana uenja.

    Za budizam je vano da ovjek do prosvjetljenja doe vlastitim silama I snagama. Nema Boga, ne postoje svete knjige iz kojih se budizam moe nauiti, sve je vezano uz unutranji duhovni ivot. Buda, osniva budizma, udio je za spasenjem iz svjeta beskonanosti svjeta raanja I umiranja, nita nije bilo dovoljno sveto, da bi moglo da opravda na bol I nau patnju. Buda je imao samo jedno mjerilo: istina I stvarnost su tamo gdje patnja prestaje, I toj jednostavnoj istini on je sve podreivao. Shvatio je da sam razum nije sredstvo podobno da se njime iskorjeni patnja, ali nije gubio iz vida injenicu da je razum kadar da pomogne ovjeku u njegovom naporu ve destruktivnu ulogu: unititi sve zablude o sutini, svaku vjeru u vjenost I realitet stvari samo pot u cjenu moglo se krenuti nirvani. 1

    U literature I popularnoj kulturi, naziv joga odnosi se na tjelesnu praksu, meditaciju, tehnike disanja I sistem vrjednosti, dok se u drevnim spisima pominje kao nain ivota ili put ka samorealizaciji.

    Joga se ne zasniva na teorijko filozofskim istraivanjima I ne nudi odgovore na pitanja, ve daje rjeenja koja treba koristiti kako bi se ilo napred I stiglo do istine. Majstori joge istiu da postoje razliiti pristupi znanju, ali da svi vode do jedinstvenog cilja.

    1 Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str. 28

  • 5

    2. Nastanak I razvoj Religije

    Pojam religije je latinskog porijekla koji ima nekoliko etimolokih odreenja povezati, svezati. Prema jednoj grupi odreenja ona oznaava vjerovanje u jednog Boga I jednu zajednicu, kao I jednog vladara, koje zajedno obuhvata vjerovanje u jednu religijsku istinu. Prema drugim odreenjima religija predstavlja uspostavljanje zavjeta, veze ili povezanosti sa boanskim biem, crkvom kao boanskom ustanovom I ljudima, I tumai se kao izdvajanje neega od obinih stvari, to znaci uspostavljanje odreenih potovanja prema neemu, a posebno prema boanstvu. Nastala je od latinske rijei glagola religio, religare sto znai povezati. Ovu rije prvi put upotrebljava Laktanacije, hrianski filozof u IV vijeku nove ere.

    Religiju je mogue podjeliti u etiri osnovna oblika:

    I. Animizam (lat. Anima-dusa) predstavlja najstariji I najprimitivniji oblik religije, praktikovan kod pripadnika prvobitne ljudske zajednice. Oni su vjerovali u postojanje spiritualnog, nematerijalnog faktora koji su nazivali dua, a preko njega su objanjavali prirodne pojave. Bitan princip animizma je analogija, odnosno, propisivanje ljudskih karakteristika predmetima.

    II. Toteizam je najvjerovatnije nastao preko animizma. Totem predstavlja predmet identifikacije oreenog plemena, to znai da se jedan totem vezuje samo za jednu zajednicu. Totem po vjerovanju titi pripadnike plemena.

    III. Politeizam naziv nastao od grke rijei: poli vie, mnogo I theos-bog. Za ovu vrstu religije je karakteristino vjerovanje u vie bogova, razliita boanstva koja vladaju razliitim sektorima prirode I ljudskog djelovanja. Najznaajnije stare religije su bile politeistike(egipatska, starogrka, rimska, odinizam)

    IV. Monoteizam naziv nastao od grke rijei: monos jedan I theos bog. Za ovu vrstu religije je karakteristino oboavanje jednog boga- Nastale su u period od estog vijeka prije nove ere do sedmog vijeka nove ere. Monoteistike religije su hrianstvo, judaizam, budizam, islam.

  • 6

    Socioloko odreenje religije2

    Prema Veberu, definiciju religije je nemogue dati na poetku, ve na kraju izlaganja. Vebera ne interesuje sutina religije ve uslovi I efekti jedne odreene vrste zajednikog djelanja, koje se moe razumjeti samo ako se poe od subjektivnih doivljaja, predstava, ciljeva pojedinaca od smisla, poto su spoljni tokovi tog djelanja veoma razliiti.

    Bogovi u poetku nisu imali ljudski oblik. Oni taj oblik dobijaju kad je prevaziena naturalistika predstava o njima. Objanjenje raznih vrsta bogova I demona je, prema Veberu, povezano direktno sa ekonomskom situacijom I istorijskom sudbinom pojedinih naroda. Odlike bogova se razlikuju zavisno od prirodnih I socijalnih uslova egzistencije, a isto tako se razlikuju mogunosti nekog boga da osvoji primat I monopol kao boanstvo. Razliiti drutveni slojevi su na svoj nain prihvatili etiku religiju ili religiju spasenja. Ne postoji neko opte pravilo prema kojem neki drutveni sloj, na recionalni ili iracionalni nain, prihvata neku religijsku koncepciju.

    Religija spasenja vodi svoje porijeklo iz socijalno privilegovanih slojeva, ali mijenja svoj karakter kad zahvati negativno privilegovane slojeve za koje je obrazovanje neto nedostino. Ovdje se deava naznaeni fenomen, pojava kada se religija pretvara u magiju. U stvari, religija spasenja je prototipni oblik ove transformacije. Ukoliko je neke drutvene grupe nie mjesto na drutvenoj ljestvici, ,,utoliko radikalnije mjesto dobija potreba za spasenjem. Spasiteljstvo moe imati I oblik ne konkretnih borbi I stradanja, ve I pretvaranje boga u ovjeka, to je ,,omogueno ljudima da postanu bogovi, odnosno ,,bog je postavi ovjek sebi uzeo sutinu ovjeanstvu u kojoj se neprekidno inkarnira. Razliite su forme i sadraji spasenja na drugom svijetu i mogu imati formu bjeanja od mukotrpne sadanjosti i osloboenja od prolaznosti postojeeg ivota, sa sadrajem usmjerenom ka grijehu i zemaljskom neznanju. Zavisno od puta spasenja uticaj neke religije na ivot vrlo je raznolik. U starom budizmu spasenje je lino I zavisi od linosti.

    Pored svega toga, ima mogunost da se spasenje ne moe postii sopstvenim djelima, ve djelovanjem nekog obdarenog heroja ili inkarniranog boga. Hristos je spasitelj koji oslobaa ovjkea, spas se trai od determinisane sudbine, od iskvarenog boga, oslobaa se ovjek svjesti o grjehu I grjene prirode, kao to to potenciraju Pavle, Avgustin I Luter. Spasenje se moe vezati I za vjeru. Isus je propovjedao da njegovi uenici nijesu sposobni da oslobode ovjeka demonskih sila zato to nisu vjerovali u sopstvenu mo. Vjerovanje koje u poetku ne zahtjeva nikakva intelektualna rezonovanja, postepeno zahtjeva sve vei intelektualni napor I vodi filozofskom ili gnostikom obliku spasenja.

    2 Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 114

  • 7

    Iako je presudna istorijska razlika izmeu preteno istonjakih I azijskih religija, s jedne strane, I preteno zapadnjakih tipova religije spasenja, s druge strane, u tome to prve bitno zavravaju u kontemplaciji, a druge u askezi, prema Veberu, u mnogim drugim stvarima je mnogo vie evidentnija razlika izmeu religija spasenja:

    - Tu je primarna koncepcija apsolutno svemogueg boga I svjeta koji je stvorio, koja je kao takva bila nametnuta Zapadu I time zatvoren put mistinom posjedovanju boga I ujedno svakom panteizmu

    - Put apsoluta zatvorio je pretenzije religiji intelektualaca koja se nikad nije odrekla smisaonosti empirijskog

    - Zapad je jedini razvio I sauvao racionalno rimsko parvo I ovakav oblik spasenja nije mogla dati religije bez apsolutnog boga I u oktviru narodnih bogova

    - Racionalni karakter metodike spasenja djelimino je rimskog a djelimino jevrjeskog ishodita

    - Kod religija istone Azije nema crkve kao racionalne organizacije s njenim vrhovnim poglavarom I kontrolom podanika, to znai da pored egzistencije trenscendentnog boga nema mjesta za postojanjem zemaljskog boga.

    Na kraju, prema Veberu, spasenje moe biti milost predestinacije, kao htijenje nekog boga iji su putevi nedokuivi (Muhamed, Luter, Kalvin). Kod islamskih boraca u ratnikom periodu to je bila obaveza svetog rata, virtuoznost ekonomske djelatnosti kod puritanaca, konfuijanska sudbina, ideja o metodinom profesionalnom potvrivanju u ekonomskoj djelatnosti kod kalvinista.3

    3 Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 124

  • 8

    2.1. Judaizam

    Judaizam je monoteistika religija Jevreja. Judaizam je najstarija od tri velike svjetske monoteistike religije I izvor je hrianstva I islama. Jevreji vjeruju da je Bog s njima sklopio poseban savez I da su upravo zbog toga oni opstali u istoriji. Bog je izabrao jevrejski narod da s njime sklopi savez: Bog e tititi narod, a on e ivjeti prema Bojem zakonu. Bog je jevreje izveo iz egipatskoga ropstva I odveo u zemlju Kanaan(Palestinu).

    Istorija Jevreja opisana je u Bibliji, posebno u Petoknjiju, poznatom kao Pet Mojsijevih knjiga ili Tora (Zakon). Patrijarsi Abraham, Izak I Jakov potuju se kao osnivai jevrejskog naroda. Pretpostavlja se da je Abraham ivio izmeu 2100 I 1500 godine p.n.e. Nakon progona iz Mezopotamije Abraham se kretao po teritoriji dananje Palestine (Izraela), Egipta I Arabije. Dva Abrahamova sina su bila posebno ugledna Jimael I Izak. Od Abrahamovog sina Izaka vode porijeklo brojni poslanici poput Jakova, Josipa, Mojsija, Salomona, Davida pa sve do Isusa.

    Jakovu je sam Bog, togom jednog ukazivanja, promjenio ime u Izrael. Jakov I njegova porodica su se nakon burnog ivota I estih selidbi skrasili u Egiptu. U vrijeme Ramzesa II je najvjerovatnije ivio jedan od najveih jevrejskih praotaca Mojsije koji je potomak proroka Jakova. Bog je izabrao Mojsija da izvede Hebrejski narod iz egipatskog ropstva I da ih vodi kroz pustinju do Obeane zemlje. Na brdu Sinaju Mojsije je primio od Boga deset zapovjedi koje su bile uklesane na dvijema kamenim ploama, Ploama zakona. Cijeli hebrejski narod obvezao se na savez s Bogom I prihvatio deset bojih zapovjedi.

    Danas je u svijetu oko 15 miliona Jevreja, a najvie ih ih ivi u Sjevernoj Americi i Aziji. Pojam jevrejstva s jedne se strane odnosi na pripadnost narodu, a s druge na pripadnost religiji. Podjela Judaizma je na: Ortodoksni (Nastojao je sauvati tradicionalni judaizam), Reformirani (Nastao je pod uticajem prosvjetiteljstva,naglaava kritiki pogled na Bibliju), Konzervativni (Nastaje kao reakcija protiv promjena koje su uvedene od strane reformista. Nastojao je istai pozitivne istorijske elemente jevrejske tradicije).

    Jevrejsko sveto pismo naziva se Torah nebiim we Ketuvim zakon, proroci I spisi, I ima tri osnovna dijela: Toru, ili pentateuh (petoknjienje), proroke I druge spise. Najstariji dio Tora datira iz 10 vijeka p.n.e. Propisuje osnovna pravila ponaanja pripadnika judejske dogme. 4 Vjerski hram se naziva sinagoga zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u jevrejstvu. Talmud znai uenje, odnosno to je jevrejski zbornik usmenog zakona I predanja, zbirka izreka mudraca, koje se odnose na svakodnevni etiki religijski ivot ljudi. Postoje dva Talmuda: 1. Jerusalimski Talmud I 2. Vavilonski Talmud.5

    4 Mojsijevi zakoni koji ine prvih pet knjiga Biblije.

    5 Informacije iz teksta Judaizam se mogu pronai na web stranici https://sh.wikipedia.org/wiki/Judaizam

  • 9

    2.2. Hrianstvo6

    Kao jedna od tri najvee monoteistike religije Hrianstvo (na grkom jeziku: , na latinskom jeziku: christianitas) spada u otkrivene religije odnosno religije koje svoje uenje smatraju za neposrednu objavu boga preko njihvoih osnivaa. Nastala je na prostoru nekadanjeg Rimskog Carstva. Hrianstvo je smatralo I smatra sebe za apsolutnu religiju, za religiju u kojoj je iskazana konana istina I za jedino pravu religiju. Hrianstvo se karakterie monoteizmom posebnog tipa. Bog je, jedan, ali je u isto vrijeme troian, javlja se u tri lica boja: bog-otac, bog-sin I bog-duh sveti. Religija je zasnovana na uenju I ivotu Isusa Hrista iz Nazareta u Galileji, opisanog u Novom zavjetu. Svi koji su se okrenuli Hristu I vjeruju u njega I slijede njegovo uenje su njegovi sledbenici I zovu se Hriani. Svi Hriani zajedno ine Hristovu crkvu koja, po Novom zavjetu Svetog pisma, predstavlja Isusovo tijelo.

    Brojne nesuglasice izmeu istoka I zapada rimske imperije, kao I razliitost filozofskih orjentacija I tumaenja teolokih pitanja u razliitim djelovima carstva prouzrokovale su raskol, odnosno podjelu hrianske crkve. Velika podjela se desila 1054 godine ime je zavren spor izmeu rimskog pape Lava XIX I carigradskog Patrijarha Mihajla Kerularija. S jedne strane je ostala Pravoslavna crkva ona koja potuje I uva kanone I odluke sedam Vaseljenskih sabora, koja odbacuje I ne priznaje univerzalni autoritet pape, I koja je danas organizovana uglavnom na nacionalnom nivou. Na drugoj strani, nastala je Rimokatolika crkva, nad kojom Papa ima potpunu juridsikciju. Od vremena reformacije, hrianstvo se dijeli na tri glavne grane: Katolicizam (Rimokatolika crkva oko jedna milijarda krtenih lanova), Istono Hrianstvo (Istona Pravoslavna crkva sa ukupno oko 240 miliona krtenih lanova) I Protestanstvo (Ima raznih grupa I denominacija kao to su: Anglikanci, Luteranci, Reformisti, Evangelisti, Harizmatici itd).

    Pravoslavlje je teilo za ouvanjem tradicionalnih hrianskih vrijednosti I uenja, dok se katolianstvo zalagalo za centralizaciju sa sjeditem crkve u Vatikanu. Najbitnija razlika izmedju ove dvije religije je relacija izmedju pojmova Bog otac, Sin I Sveti duh. Po katolikom tumaenju ovi pojmovi su u ciklinom odnosu,to znai da iz Boga oca istovremeno slijedi I Sin I Sveti Duh, a kod pravoslavlja je taj odnos linearni, odnosno iz Boga oca ne moe da slijedi sveti duh.Sveta knjiga Bibilija je hrianska sveta knjiga. Sastoji se iz dva dijela: Starog zavjeta-u kojem je opisan nastanak Zemlje I ljudi na njoj, I njihov razvoj, do roenja Isusa Hrista, I Novog Zavjeta u kome je opisan ivot Isusa, kroz etiri jevanelja, I budunost ljudi I njihovog ivota na Zemlji. Glavne hrianske vrline su vjera, nada I ljubav.

    6 Informacije preuzete iz teksta 'Hrianstvo' koji se moe pronai na web stranici

    https://sh.wikipedia.org/wiki/Hri%C5%A1%C4%87anstvo

  • 10

    2.3. Islam

    Islam to doslovno znai mir, spokojstvo, sve u redu, dobro je najmlaa svjetska, univerzalna religija. Islam je monoteistika religija, vjera u jednog Boga Alaha utemeljena na poslednjoj Boijoj objavi Kuranu. Islam se razvija u 7 vijeku u polunomadskom politeistikom drutvu Arabijskog poluostrva.

    Osniva islama je arapski vjerski reformator I dravnik Muhamed. Do doivljaja vjerske I moralne vokacije Muhamed dolazi pri kraju etrdesetih godina ivota kada se potpuno posvetio vjerskim pitanjima.

    Islam, je tipina religija otkrovenja, jer sve postavke Kurana koje je sastavio Muhamed uzima kao direktne izlive I dictate boje volje, koje on samo prenosi.

    Islam njeguje strog monoteizam, nastao je usavravanjem prethodnih abrahamskih religija. Kako su se razvijali narodi I njihova svijest, tako su se mijenjali propisi. Muslimanima se smatraju ne samo sljedbenici Muhammeda, ve I ljudi koji su kao Boije poslanike I Boje robove prihavtili Abrahama, Mojsija, Isusa.

    Postoje etiri izvora islamskog zakona:

    1. Kuranska objava Kuran 2. Muhamedove upute I praktini primjeri sunet I hadis 3. Jednoduna saglasnost velikih islamskih zakonoznanaca idma 4. Teoloko razmiljanje, logike prosudbe po analogiji kijas 7

    Savremeni islamski svijet obuhvata pet kulturolokih zona: arapsku (arapske zemlje I narodi), tursku (Osmanlije, Azerbejdanci I dr.), iransko-indijsku (Iran, Avganistan, Pakistan, Banglade, muslimani u Indiji), maleku (Malezija I Indonezija) I crno-afriku (Eritreja, Nigerija, Sudan I dr.) zonu.

    Za islam se moe rei da predstavlja religiju koja nastoji da na najdosledniji nain izrazi boju svemo I uzvienost nad prirodnom realnou. Tom tenjom je motiviran I potpuni, isti islamski monoteizam. Ako bi se prihvatilo da je bog troian I da se moe inkarnirati u ovjeku, pa da tako I neko od ljudi postane bog, za islam bi to znailo degradiranje boje uzvienosti I svemoi. Zato Muhamed u Kuranu esto naglaava da je on samo boiji prorok I jedan od ljudi, a ne bog. 8

    7 Informacije preuzete iz teksta Islam se mogu pronai na web stranici https://sh.wikipedia.org/wiki/Islam;

    http://www.camo.ch/religijesvijeta.htm 8 Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 205

  • 11

    2.4. Budizam

    Osniva Budizma je Buda Gotama u VI vijeku p.n.e. u Indiji. Budizam je igrao glavnu ulogu u Istonom svijetu u kulturnom, spiritualnom I socijalnom ivotu, a u XX vijeku je poeo intenzivno da se iri na Zapadu.

    Budizam je etvrta po veliini religija na svijetu, jer okuplja vie od 300 miliona sljedbenika. Kao i druge religije, nije ograniena samo na prostor Azije. Ima svojih pristalica u Evropi i SAD. Kulturno i umjetniki je obogatio sve zemlje u koje su vrjednosti ovog uenja prihvaene.

    irenje religije nikada nije bilo zasnovano na primjeni sile u preobraenju ili potinjavanju, to je u potpunoj saglasnosti sa religijski veoma tolerantnom Azijom.

    Otac ove religije nikada nije zapisivao svoje misli i tumaenja. Njegovi uenici su pamtili njegove rijei i prenosili ih usmenom tradicijom oko 500 godina, kada su prvi put zapisana uenja prosvjetitelja.

    Buizam sprjeava da se unutar jedne drave stvore dvije strane bogati i siromani koje meusobno vode tihi ili otvoreni rat.

    Jedna od glavnih karakteristika budizma je otkrivenost. Na neki nain je podjeljena religija I sastoji se iz tri grane, a to su: hiajana, mahajana I tantrizam. Jo jedan oblik budizma je lamaizam, koji je razvijen na Tibetu.

    Za mnoge budizam predstavlja neto vie od religije I blii je filozofiji. Na grkom zani ljubav prema mudrosti I budistiki put se moe sumirati kao:

    - Voditi moralan ivot - Biti svjestan svojih misli, rijei I postupaka - Razvijati mudrost I razumjevanje

    Budisti vjeruju u reinkarnaciju, to znai pretapanje due u drugo tijelo nakon smrti. Vrhovni budistiki vjerski poglavar je Dalaj Lama.

    Danas se Budizam prihvata kao vid filozofije. 9

    Budisti uglavnom posjeuju mjesta gdje su se dogodila etiri najznaajnija dogaaja u Budinom ivotu Lumbini gdje je roen, Bod Gaju gdje je postigao probuenje, Sarnat gdje je prvi put objavio uenje I Kusinaru gdje je preminuo.

    9 Informacije preuzete iz teksta Budizam se mogu pronai na web stranici

    http://www.budizam.net/Pages/Buda.htm; https://sh.wikipedia.org/wiki/Budizam; http://www.gotquestions.org/Srpski/Budizam.html

  • 12

    3. Porjeklo Budizma:10

    U - predrenesansnom - dobu indijske knjizevnosti izvreno je i mukotrpno probijanje prirodnih prepreka, koje su se suprostavljale duhovnom zblienju Indije i Kine. Taj uski put kroz pukotine Himalaje prokrio je budizam. Budizam je nastao u Indiji, odakle se proirio Centralnom Azijom, Istonom Azijom i Jugoistonom Azijom. U svom najveem usponu, budizam se proirio od Mongolije do Maldivskih ostrva, od Balka na sjeveru Avganistana do Balija. Osniva budizma je Siddhartha Gautama sa duhovnom titulom Buda. Buda doslovno znai onaj koji je probuen, a u filozofskom smislu onaj koji je vlastitim duhovnim naporom I aktivnim stavom prema svojim eljama, nagonima I osjeajima doao do pravilnog saznanja o prirodi svjeta I ljudskog ivota I do isrpavnog odnoenja prema sebi I prema drugim ljudima, - onaj koji je probuen u duhovnom I moralnom smislu.

    Za mnoge Budizam predstavlja neto vie od religije I blii je filozofiji ili vjetini ivljenja. Kao rezultat iroke geografske ekspanzije, zajedno sa svojim tolerantnim duhom, Budizam danas obuhvata veliki broj razliitih tradicija, vjerovanja I praksi. Tokom poslednjih decenija, Budizam je takoe dobio znaajno prisustvo izvan Azije. Sa brojem vjernika I pratilaca koji se procjenjuje na skoro 400 miliona ljudi, Budizam se u nae vrijeme proirio irom svijeta. Vjekovima, ova tradcijija je bila mona sila u Aziji, koja je dotakla skoro svaki aspekt istonog svijeta: moral, mitologiju, socijalne ustanove itd. Danas, Budizam utie na te iste oblasti I izvan Azije. Nastao je na temelju Budinog iskustva probuenja ili uvida u pravu prirodu ivota I predstavlja detaljno opisan put koji do njega vodi.

    Budino uenje u prvobitnoj pali verziji preneseno je, kako je spomenuto, najprije na otok Lanku (Cejlon) za vladavine kralja Aoke, u 3 v.p.n.e. tu su oko 100. Godine prije n.e. djela pali kanona 11zapisana i pohranjena iz straha pred pogonima. Poetkom 5 v.p.n.e. sakupio je i rekonstruisao cejlosku verziju kanonskih djela i komentara Indijac Buddhaghoso. Na podruju pali budizma, koji se naziva theravada ili uenje starjeina, tj. Najstarijih Buddhinih sljedbenika iz vremena prije drugog sabora( oko stotinu godina poslije Budine smrti) kad su se poele formirati sekte, najprije zbog manjih nesaglasnosti o pravilima redovnike discpiline, Buddhaghoso je bio jedini uenjak na podruju sistematizovanja Budina uenja. 12

    10

    Informacije preuzete iz lanka 'The Origins of Buddhism' koji se moe pronai na sajtu http://asiasociety.org/origins-buddhism?page=0,1 11

    Pali kanon je zbirka spisa teravada budizma, koji su sauvani na pali jeziku. Kanon na pali jeziku se sastoji od ,,tri korpe'' zbog ega se naziva Tipitaka a sastoji se od sutri (kazivanja Bude lino), vinaje (discipline) i abidarme(doktrine). 12 Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str. 30

  • 13

    Do zapisivanja uenja budizam se razvijao u dva osnovna pravca: theravdski koji se doslednije drao Budinog uenja I mahajanski koji ima slobodniju interpretaciju I primjenu u praksi.

    Prvi znaci unutranjih podjela u zajednici se mogu pronai stotinama godina nakon Budine smrti, a u nekima I od najranijih vremena. Tokom narednih nekoliko vjekova se usled razlika u doktrinarnim pitanjima, redovnikim pravilima I pod uticajem geografskih udaljenosti razvijaju rane kole. U poetku su to samo teorijske podjele koje s vremenom postaju I administrativne te se redovnika zajednica I formalno dijeli. Od prve podjele na dvije tradicije stavira I mahasamgika razvio se vei broj ranih kola. Dananji teravada budizam se formalno vee uz jednu od podskupina stavira tradicije kao svojevrstan nasljednik, dok je mahajana iti pojam prvenstveno povezan doktrinarnim slinostima koje iako vjerovatno nastale meu mahasamgikama june Indije ne predstavljaju neku specifinu tradicionalnu kolu te unutar sebe nastavlja razliite monake tradicije.

    Teravada

    Teravada je najstarija do danas sauvana kola budizma. Teravada budisti zasnivaju svoja vjerovanja I prakse na Pali kanonu, koji izlae osnovne osobine budistikog monasticizma. Osnovan na ortodoksnom pali kanonu, sauvao se do danas uglavnom u nekoliko manjih zemalja na jugoistonom obrubu Indije. Kao iskljuiva religija, osim u ri Lanki, postoji jo samo u Burmi I Sijamu, a u daljim zemljama jugoistone Azije odrava se I obnavlja uz druge odreenije oblike tzv. Mahajana budizma. 13

    Teravada budizam se oznaava mnogim imenima. Sam Buda je svoje uenje nazivao Dhamma-vinaya, nauk I disciplina, ukazujui time na dva fundimentalna aspekta sistema etikog I duhovnog treninga kojem je poduavao. Na osnovu svoje istorijske dominacije u zemljama june Azije, teravada se takoe identifikuje I kao juni budizam, nasuprot sjevernom budizmu koji se iz Indije proirio na sjever u Kinu, Tibet, Japan I Koreju. Teravada se esto izjednaava sa malim vozilom, to je obino sinonim za tibetanski budizam, zen, an I druge kole sjevernog budizma. Jezik teravadskih kanonskih tekstova jeste pali, kojim se vjerovatno govorilo u centralnoj Indiji u Budino vrjeme. Veinu govora koje je izrekao Buda zapamtio je Ananda, Budin roak I bliski pratilac. Ubrzo posle Budine smrti, monaka zajednica sakupila se da odrecituje sve govore koje su uli tokom Budinog poduavanja dugog etrdeset pet godina. Otuda svaki sauvan govor poinje formulom ovako sam uo. Ovo uenje prenoeno je unutar monake zajednice putem dobro utvrene usmene tradicije.

    13 Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str. 30

  • 14

    Mahajana

    S druge strane, ve pod kraj stare ere, budistika misao u Indiji poinje da se razvija sve samostalnije u apokrifnim djelima fantastinog stila idnijske anr-knjievnosti. Ta su se djela irila sve dalje pod nazivom Budine tajne nauke, koja nije smjela da se objavi svjetu dok prava vjera nije poela da izumire. Iz tog su se bujanja apokrifnog14 budizma razvile tzv. Maha-yanam religije koje su se lake I spremnije prilagoavale postojeim narodnim vjerama I kultovima. Naziv maha-yanam znai veliko vozilo, a mahajanisti ortodoksiju teravade nazivaju nipodatavajuim imenom malo vozilo, smatrajui ipak da je I to malo vozilo obuhvaeno u njihovom velikom. Zahvaljujui misionarskim sklonostima, koje se oituju ve u Aokinom carstvu, a u srednjem vijeku jo snanije u prisilnoj emigraciji budizma iz Indije, mahayanam religije su prepravile cijelu istonu I sjevernu Aziju, od Kine I Japana do Sibirije I junih granica Rusije s Iranom. 15

    Mahajana je danas najvea budistika skupina; iako prihvata stari kanon tripatake otvorena je novim tekstovima, razmatranjima I promjenama doktrine. Veina novih tekstova se na neki nain nastoji pripisati Budi ili njegovim uenicima te je kao takva predstavljena u uvodnim poglavljima istih. Neki tekstovi su vjerovatno izvorno nastali I na drugim jezicima zemalja gdje je postajao budizam, prvenstveno na kineskom, te su se naknadno prevodili na sanskritski.

    Do prvog vijeka prije nove ere neki od iskaza Budinog uenja su dublje istraeni. Takoe, drutvo se razvijalo i to je zahtjevalo novije i relevantije tumaenje uenja. Mnogo kola je izraslo iz ovih novih razvoja i one su dobile zajedniki naziv mahayana, zato to su tvrdile da su relevantne za svakoga, a ne samo za monahe i monahinje koji su odbacili svjetovni ivot.

    Mahajana budizam ima veliki poredak bogova I boanstva, jer ui da se Buda moe javiti u hiljadu oblika, da je mogue da u isto vrjeme postoji pet transcendentalnih, nebeskih, Djani Buda, a osim njih tu su i brojne bodisatve i razna druga boanstva, od kojih su mnoga 'pozajmljena' iz hinduizma.

    U prvom vjeku nove ere, dolo je do velikog rascjepa izmeu Budistikih ogranaka Mahajane I Hinajane. Od Hinajane ostala je samo Ravada kola, koja se trenutno nalazi u ri Lanki I svim zemljama jugoistone Azije.

    14

    Apokrifni tekstovi predstavljaju spise kji nisu uli u kanonske knjige. 15 Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str. 31

  • 15

    3.1. Siddhattha Gautama

    Koliko su istorijski podaci o Budi malobrojni, toliko su legende o njemu mnogobrojne. Neke su zajednika svojina mnogih religija, a druge su vezane iskljuivo za Budu.

    Siddhattha Gotama potie iz jedne plemike porodice induskog plemena Shakija, koja je vladala jednom indijskom dravicom u podnoju Himalaja, na granici izmeu sadanje Indije I Nepala.

    Siddhattha Gotama je roen 486 godine p.n.e u aristokratskoj porodici u Lumbiniju, mjestu smjetenom na dananjoj granici Indije I Nepala.

    Postoje mnogobrojne legende o Budinom nastanku. Legenda pria kako je roen na udesan nain. Prialo se da je njegova majka, kraljica Maja sanjala kako su je odnijeli na Himalaje, gdje je Buda u vidu snijenobijelog slona uao u njeno tijelo. Ona je svoj san ispriala muu na njegovom dvoru, I tu je onda izreeno proroanstvo da e rodti sina koji e postati ili veliki vladar ili Buda. Kada se rodio istog dana u Bodh Gaji niklo je drvo ispod kojeg e Buda jednog dana postii prosvjetljenje. im je roen dijeak je nauio sedam koraka, to je oznaavalo da e osvojiti svjet, a gdje god je stupio nogom procvjetali su lotosi, I objavilo da e postii krajnju nirvana, da e biti prvo meu svim ivim biima, da e mu ovo biti poslednje raanje I da e prei preko okeana postojanja.

    Neke druge legende odnose se na Budinu izvanrednu snagu I mo: kao dijete on je jednim prstom gurnuo zlatnu posudu koju petsto slonova nije moglo ni da pomakne s mjesta; statua bogova poklonila se njegovim stopalima; boravei tri mjeseca u kraljevstvu bogova, vratio se na zemlju silazei niza stepenice praen hinduistikim boanstvima.

    Druga najuvenija legenda je pri roenju Bude kada saoptavaju njegovom kralju-ocu da e njegov sin postati ili osvaja svijeta ili prevlaiva svijeta. Da se ne bi odrekao svijeta Buda treba da bude tako uvan da ne sretne starca, bolesnika, mrtvaca I monaha-asketu, kako mu prva trojica ne bi probudili misao o nitavnosti I bjedi ivota, a etvrti ukazao primjer kako se treba odnositi prema ivotu. Njegov otac je elio da mu sin bude osvaja I vladar svijeta, pa tako okruuje sina svim udobnostima I radostima uvajui ga u dvorcu. Ali jedno boanstvo odlui da se pri Sidartinim etnjama po parku jednog dana pojavi u obliku starca, a zatim u obliku bolesnika I mrtvaca. Tada je Siddhattha saznao pravu prirodu I sudbinu ivota, I odluuje da napusti dvor, a time I da se posveti monakom ivotu.

    Objasnio je ocu zato tako postupa: Kad vidim nestalnost svega u svijetu, onda vie ne mogu da uivam: da starost, smrt I bolest ne postoje, jo bih moda I nastavio sa uivanjem. Slijedeih est godina proveo je traei odgovor od hinduistikih uitelja I

  • 16

    guruaa. ivio je u meditaciji, postu, jogi I ekstremnom samoodricanju, ali ni to nije pomoglo da nadje duevni mir I prosvjetljenje.

    Sjeo je da bi meditirao pod drvetom pipala, Indijske svete smokve, koja se od tada naziva I drvetom bo ili drvetom prosvjetljenja, odluan da se nee odatle pomjeriti dok konano ne pronae tajnu izlaska iz kruga raanja I umiranja. Postoje razne verzijame prie o susretu Bude sa Marom, odlienjem zla. Buda se prisjea pojedinih znaajnih prilika iz prolosti u kojima mu se Mara obraao, pokuavajui da mu nametne izvjesne ideje koje je Buda odmah odbacivao, tako da se Mara pokunjeno povlaio. U drugim verzijama nalaze se opisi tri Marine keri koje je on slao da zavedu Budu s njegovog puta, I velike vojske pomou kojih je Mara pokuavao da zaplai Budu I navede ga na potinjavanje. I vojska je poraena, vojnici su se razbjeali na sve strane, a mjesto je ostalo pusto, dok je kia cvjea padala s neba na Budu pobjednika.

    Sidarta, nepokoleban, utonu u duboko zadubljenje I prvo se prisjeti svih svojih ranijih ivota, zatim zadobi znanje o krugu preporaanja I sa tom izvjesnou odbaci neznanje I strast svog ega koji su ga vezivali za ovaj svijet. Proveo je etrdeset dana u meditaciji, sve dok nije nadrastao svu spoznaju I razumjevanje I postigao prosvijetljenje. im sam shvatio put koji vodi savlaivanju propadanja, moja dua bi osloboena od elje to vodi propadanju, ona bi osloboena zabluda koje vode propadanju, bi osloboena I od neznanja koje vodi propadanju. U meni, osloboenom, rodi se saznanje: oslobodio sam se. Roenje bi uniteno, bi zavreno sveto putovanje, dunost ispunjena. Vie nema povratka u ovaj svijet: I to shvatih.

    Tako je Sidarta postao probuen I postao Buda (Budni). U njemu vie nije bilo udnje I patnje, naao se u stanju savrene ravnotee u stanju nirvane. On nije roen kao Buda, ve je postao Buda sopstvenim trudom. Meutim, umjesto da u takvom stanju zadubljenja doeka smrt svog fizikog tijela, Buda je na nagovor boanstva odluio da svoje novo znanje podjeli sa drugim ljudima, kako bi I njima bila pruena ansa da izau iz kruga patnje, iz kruga neprekidnog raanja I umiranja.

    Doao je do zakljuka da odgovor treba traiti u vlastitoj svjesnosti, da gladovanjem ne moe nita postii. Moram ojaati svoje tijelo kako bih ojaao I svoje misli.

    Buda je navodno posjedovao nadljudske moi I sposobnosti. Meutim on je odgovorio na zahtjev za uda ne volim, odbacujem I prezirem ih I odbio da se povinuje. On je navodno postigao svoje sposobnosti kroz duboke meditacije u vrijeme kada se odrekao svijeta I ivio kao isposnik. On je izvravao takva uda da bi najvie koristila ivim biima I upozorio da udotvorne moi ne bi trebalo da budu razlog za praktikovanje njegovog puta.

  • 17

    Reeno je da je odmah nakon njegovog roenja Siddhartha Gautama ustao napravio sedam koraka na sve etri strane svijeta, a na mjestu gdje je prvi put dotakao tlo iznikli su lotosi. Tada je rekao: Preda mnom nema novih ivota, jer ovo je moje poslednje tijelo. Sada u razoriti I iupati korjene patnje to izazvana je raanjem I umiranjem.

    Neke osobine legende ove vrste ne ulivaju povjerenje u istorijsku vjerodostojnost pripovjesti. Poslije Budinog prosvjetljenja u Bodh Gaji I poetka njegovog puta uitelja nove nauke koje je otkrio, jedne veeri dok je veerao I odmarao se kraj nekog jezera u Himalajima, on odlui da poe na ostrvo Lanku(Cejlon) I tamo poduava. Odmah I uini tako, stiui na odredite kroz vazduh, lebdei iznad mjesta gdje se odravao veliki skup ostrvskih duhova. Tu im on prvo utjera strah kiom, olujom I mrakom to je trebalo da najavi njegovo prisustvo I natjera duhove da mu naine mjesta gdje bi mogao sjesti.

    Ova pria ispriana je u Mahavamsi zbirci legendi nastalih na Cejlonu. Zanimljivo je da nijedna potpuna pria o Budinom ivotu nije nastala itavih est vjekova. Prvi potpuni ivopis djelo je indijskog budistikog pjesnika Avaghoe iz I vijeka nove ere. Ono to je postojalo do tada bili su opisi razliitih duina pojedinih razdoblja iz Budinog ivota. Poslednje nedelje njegovog ivota nadahnule sun eke od takvih najranijih opisa. Jedan od najpoznatijih sadri rjei koje su mogle potei od samog Bude, na primjer rijei oprotaja upuene njegovim uenicima. 16

    Tako je linost koja je irila jednu realistiku I prirodnu filozofiju u mnogim govorima koji joj se pripisuju, ve postala predmet prie o natprirodnim zbivanjima.

    17

    16

    Kevendi R. ,'Legende sveta', Tivat 2016, str. 25 17 Buddha statue at Po Lin Monastery, Hong Kong. Photograph: Gareth Jones/Getty Images/Asia Images

  • 18

    3.2. Budino uenje

    Buddhino uenje preneseno je najprije na otok Lanku za vladavinke kralja Aoke, u 3 vijeku p.n.e.

    Buda je bio neumoran u nenametljivom propovjedanju svojih saznanja I u radu na moralnom uzdizanju ljudi. Tako je priddobio mnoge pristalice, koji su se djelili na bike I upasake. Bike predstavljaju ono to I monasi ili redovnici u hrianskoj crkvi, a Upasake svjetovni vjernici ili laici. Bike su naputali dom I sve oblike svjetovnog ivota I potpuno se odavali duhovno-moralnom usavravanju I propovjedi, ivjei iskljuivo od milostinje koja im je davana.Kasnije, osnivaju se I budistiki manstiri. Za razliku od hrianskog, budistiko svetenstvo nije bilo strogo hijerarhijski organizovano.

    Izvjestan broj moralnih dunosti bio je zajedniki I za bike I za upasake, ali su bike imale I specijalne dunosti. 18

    Buda se obraao ljudima razliitog ranga: kraljevima I prinevima, bramanima, seljacima, prosjacima, uenima I neobrazovanima. Njegovo uenje bilo je primjereno iskustvima, nivou razumjevanja I mentalnim sposobnostima njegovih slualaca. Ono emu se poduavalo zvalo se Buddha Vacana tj. Rije Budina, u to vrijeme nije postojalo bilo ta to bi se zvalo Theravada ili Mahayana. Poto je ustanovio red monaha, buda je postavio izvjesna pravila discipline nazvana Vinaya kako bi bili vodilja lanovima reda. Ostatak njegovog uenja zvao se Dhamma I iskljuivao je njegove govore.

    U gradu Sarnati je pronaao svojih pet saputnika, I upravo njima je izgovorio svoj prvi govor o Dhammi, svom uenju I ujedno univerzalnom zakonu ovoga svjeta. Prvo je od pirina na tlu napravio krug, koji je predstavljao toak ivota koji se neprestano okree. Sidarthha Im je otkrio da je postao Buda, a zatim opisao zadovoljstva koja je imao dok je jo bio princ I muenja kojima se izlagao. Nijedna od te dvije krajnosti nije bila put ka nirvana, zato se odluop za Srednji put, koji ide izmeu ta dva ekstrema. Zatim ih je Buda poduio Dhammi, koja se sastoji od etiri plemenite istine I Osmostrukog puta.

    Kako se broj pratilaca poveavao, Buda je organizovao Sanghu, zajednicu monaha, koji su usmenom predajom uvali Dhammu I omoguavali monasima da se potpuno usresrede na cilj dostizanja nirvana.

    Budistiko uenje utvreno je na tri prva sabora Budinih pristalica I sledbenika. Poznata su etiri sabora budizma.

    18 Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 134

  • 19

    Na prvom saboru odranom 483 god p.n.e u Raagrhi, uz prisustvo 500 prosvjetljenih kaluera, ponovljene su sve Budine besjede, nabrojani svi disciplinski propisi I zakljueno je da je budistiko uenje sauvano u potpunosti I ostalo bez promjena. Njegovi najblii uenici sazvali su sabor u Raaghri, Maha Kasapa koji je bio najuvaeniji I najstariji meu monasima, predsedavao je saborom. Tu su bile I dvije veoma vane osobe, specijalizovane za dvije razliite oblasti Dhammu I Vinayu. Jedan je bio Ananda, stalni pratilac Bude tokom 25 godina. Ananda je bio u stanju da recituje ono to je Buda izgovorio, a druga osoba je bio Upali, koji je pamtio sva Vinaya pravila. Samo su ta dva dijela Dhamma I Vinaya bili recitovani na prvom saboru. I dok oko Dhamme nije bilo razmimoilaenja, bilo je diskusije oko pravila Vinaye. I poto lanovi sabora nisu mogli da se saglase oko odreivanja tih pravila, Maha Kaspara je na kraju presudio da nijedno pravilo discipline ne treba mijenjati.

    Na drugom saboru, odranom u Vajaliju 383 god p.n.e uz prisustvo 700 prosvjetljenih, raspravljala su se neka pravila Vinaye. Povod za odravanje drugog sabora odnosio se na nepropisne prakse meu pojedinim monasima u toj oblasti. Neki monasi vidjeli su potrebnu da mjenjaju izvjesna manja pravila, pravovjerniji monasi tvrdili su da nita ne treba mjenjati, dok su drugi insistirali na promjeni nekih pravila. Na kraju jedna grupa monaha napustila je sabor I formirala Mahasanhiku Veliku zajednicu.

    Trei sabor U III vijeku p.n.e u vrijeme cara Aoke odran je trei sabor u Pataliputri kako bi se razmotrile razlike u miljenjima izmeu monaha u uz razliite budistike tradicije. Na ovom saboru razliita miljenja su obuhvatala I Vinayu I Dhammu. Predsedavajui na ovom saboru, Moggaliputta Tissa, nainio je djelo naslovljeno Kathavatthu, u kojoj se pobijaju teorije koje su zastupile neke kole. Uenje potvreno I prihvaeno na ovom saboru danas je poznato kao Theravada.

    etvrti sabor, zasjedao je krajem prvog vjeka nove ere uz uee 499 poznatih budistikih posveenika, koji su usvojili nova pravila ponaanja. Koja su vjerovatno posledica Budinog oslobaanja svojih uenika od manje vanih propisa.

    Buddhino je uenje, kako je I sam uvjek uporno ponavljao, iskljuiva analiza patnje I nezadovoljstva zbog ontoloke neautentinosti ovjekova bia u svijetu.

    U prvoj besjedi poslije prosvjetljenja, Buda je izloio uenje o etiri plemenite istine I osnove etikog vladanja njegovog srednjeg puta, odnosno puta umjerenosti. Budistiki sledbenici(kalueri) bili su posveeni beskonanom ivotu, prosjaenju, siromatvu, neporonosti, meditaciji. Buda, uprkos tome to je bio uitelj I duhovni sudija u sporovima oko dokrtrine I discipline, nikada nije pristajao I teio da bude u formalnom smislu voa I nije zathjevao zaklinjanje na vjernost, odanost I poslunost.

    Svoje prosvjetljenje I saznanje o etiri plemenite istine i osmostrukoj stazi ovjeka iznio je u svojoj besjedi grupi asketa u Jelenjem parku. Ovaj razgovor je zabiljeen kao

  • 20

    Propovjed u Jelenjem parku ili Pokretanje toka zakona. Ove istine nisu iznjete kao teorija ili nekakava hipoteza, ve Buda za njih kae: 'Ove etiri plemenite istine, monasi, jesu stvarne, nepogrjeive, neizmjenjvie. Zato se i nazivaju plemenitim istinama.'

    etiri plemenite istine prosvjetljenog Bude obuhvataju:

    1. Plemenita istina o patnji (duka) u ivotu postoji neizbjena patnja, injenica je da svi trpe psihiki bol, kao to su usamljenost, frustracije, strah stid, razoarenje I bijes. Prva istina je realistina, prije nego pesimistina, jer pesimizam znai oekivanje da e stvari krenuti loim tokom. Umjesto toga, Budizam objanjava na koji nain tu patnju jeste mogue izbjei I kako biti istinski srean.

    2. Plemenita istina o nastanku patnje (samudaja) patnju izazivaju udnja ili odbojnost. Dobiti ono to se eli ne garantuje sreu. elje liavaju osjeaj zadovoljenosti I sree. ivot ispunjen udnjom stvara snanu energiju koja na kraju postaje uzrok nove egzistencije. Umjesto da se neprekidno borimo da imamo ono to elimo, treba pokuati izmjeniti svoje elje. Jer one nas liavaju zadovoljstva I sree. Buda kae da kada naa elja, naa udnja, nae neprekidno zadovoljstvo onim to imamo I naa neprekidna tenja za vie pone da izaziva u nama patnju, tada bi trebalo da se zaustavi. On poziva da se napravi razlika izmeu onoga to je neophodno I onoga to se eli. Poduava da potrebe mogu biti zadovoljene, ali da su elje beskrajne.

    3. Plemenita istina o prestanku patnje (niroda) patnju je mogue prevazii I dostii sreu, trea istina govori da su istinska srea I zadovoljstvo mogui. Ovo je moda najvanija od sve etiri plemenite istine, jer je u njoj Buda potvrdio da su istinska srea I zadovoljenost mogui. Ako se dignu ruke od beskorisne udnje I naui da se ivi dan po dan(ne vraati se u prolost ili stalno matati o budunosti) moe se postati vrlo srean I slobodan. Tada nastane vie vremena I energije da se pomogne I drugima. To je nibbana (nirvana).

    4. Plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje postoji nain da se eliminiu vezanost I elja, a to je osmostruki plemeniti put. Sastoji se od ispravnog razumjevanja, ispravnih misli, ispravnog govora, ispravnog ivljenja, ispravnog napora, ispravne sabranosti I ispravne koncentracije.

    Buda ne tvrdi da je samo on sposoban za stanje probuenosti, koje zapravo nije privilegija bilo kakve posebne osobe. On je dostigao najvipu mogui stupanj proienja kojem svaki ovjek moe da tei I ne skrivajui otkrio je jedini direktan put koji do njega vodi. Prema Budinom uenju svako moe da tei uzvienom stanju savrenosti ukoliko tako odlui.

  • 21

    Budino uenje u osnovi je prijateljstvo I prisnost sa dharmom. Buda dharmu prima kao kosmiku silu koja tei pravednosti.

    Budizam, ui I propovjeda etike vrjednosti: dunost, odgovornost, pravednost kao lik svakog drutva I pojedinca, a samog pojedinca oslobaa sebinosti, sebinih elja, zloge I oajanja.

    Za svaku od ovih plemenitih istina Buda je vezao specifian zadatak koji sledbenik mora da izvri: prvu plemenitu istinu treba shvatiti, drugu treba napustiti, treu treba ostvariti, etvrtu treba razvijati. Potpuno ostvarenje tree plemenite istine otvara put ka Nirvani.

    3.3. Osmostruki plemeniti put

    Sutina Budinog uenja moe se sumirati u dva principa: etiri plemenite istine I plemenita osmostruka staza. Tako ova dva principa ukljuuju jedan drugog, jer formula etiri plemenite istine sadri osmostruku stazu I plemenita osmostruka staza sadri etiri istine.

    Poslednja meu plemenitim istinama osmostruki plemeniti put jeste sveobuhvatan vodi za razvijanje onih korisnih kvaliteta I vjetina u ljudskom srcu koje treba njegovati kako bi sledbenik stigao do krajnjeg cilja, konane slobode I sree.

    Osmostruki put podrazumjeva ispravno razumjevanje, ispravnu namjeru, ispravan govor, ispravno djelovanje, ispravno ivljenje, ispravan napor, ispravnu svijesnost I ispravnu koncentraciju. Znai biti moralan, fokusirati um na misli I postupke I razvijati mudrost kroz razumjevanje.

    Osmostruki put usmjeren je ka iskorjenjavanju udnje I sastoji se iz tri cjeline:

    I. moralno vladanje, to obuhvata isrpavan govor, ispravne radnje I postupke, ispravan nain zaraivanja za ivot;

    II. mentalna disciplina, to podrazumjeva ispravan napor, sposobnost, ispravnu kontemplaciju;

    III. intuitivna mudrost, ispravna gledita, ispravne namjere.

    Osmostruki put ini ispravno: razumjevanje ispravno shvatanje etiri istine; razmiljanje da se u ivotu ide samo pravim putem; govor: ne lagati, ne koristiti grube rijei, ne kritikovati nepravedno, ne ogovarati; ponaanje; uzdravanje od krae, ubijanja, okrutnosti, putenog ivota; zaraivanje za ivot: baviti se poslom koji ne ugroava niiji ivot; nastojanje: obuzdavati zle misli I stvarati samo dobre; svjesnost:

  • 22

    svjest o sopstvenom stanju tijela, misli I osjeaja; koncetracija: duboka meditacija koja vodi ka vioj svjesti I prosvjetljenju, kao to je to postigao Sidharta Gothama. 19

    Osmostruka staza je sutina Budina uenja I sutina njegovog puta koji vodi osloboenju. Kada ovjek shvati osmostruki put onda nije shvatio samo Budu ve je uinio da I on postane Buda.

    Buda opisuje patnju kao: Raanje je patnja, bolest je patnja, starost je patnja, biti vezan za ono to se ne voli jeste patnja, ne dobiti ono to se eli jeste patnja. Patnja su, ukratko, pet oblika I naina kojima se ovjek vezuje za patnju: tijelo, osjeaji, predstave, misli I elja za saznavanjem stvari. Sve je to patnja.

    Napredovanje na ovom putu ne ide pravolinijski. Umjesto toga, razvijanje svakog od aspekata plemenitog osmostrukog puta podstie produbljivanje I snaenje svih ostalih, vodei sledbenika spiralom koja se uzdie ka duhovnom sazrijevanju I koja kulminira probuenjem.

    Cilj budizma je dostizanje prosvjetljenja ili probuenja. Probuenje se moe odrediti kao uvianje istine, naputanje I prevazilaenje gnijeva, elje I neznanja te dostizanje osloboenja od svekolike patnje, odnosno stanja blaenosti I unutranjeg mira, nirvane.

    Buda je tvrdio da je probuenje koje je, nekada davno zaboravljeno, on samo ponovo otkrio dostupno svakome ko je spreman da uloi napor I predanost potrebne da se ide plemenitim osmostrukim putem do njegovog kraja. 20

    Prosjaci, onaj ko se odvrati od svijeta ne bi trebalo da slijedi ove dvije krajnosti: prva je tenja za zadovoljenjem strasti, niska I prosta besmislena napast neobrazovanog I neoplemenjenog ovjeka. Druga je muna I neoplemenjena besmislena sklonost ka muenju samog sebe. Postoji, prosjaci potpuno tijezan sredinji prolaz koji posredstvom uvida I mudrosti dovodi do smirenja, do obuhvatnog znanja, do probuenja, do utrnua, kuda usmjerava onaj ko je tim putem doao, to je prosjaci, plemeniti osmostruki put koji se sastoji od ispravnog gledita, ispravne namjere, ispravnog govora, ispravne djelatnosti, ispravnog naina ivota, ispravnog napora, ispravne panje I ispravne sabranosti.21 Dhamma-akka-ppavattana-suttam, S.LVI, 11

    19

    Djurant V., Istone civilizacije, Narodna knjiga Alfa, Beograd, 1995 str 15 20

    Informacije preuzete iz lanka ta je thereavada budizam se mogu pronai na web stranici http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv060525/Therevada%20Buda.htm 21 Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str. 36

  • 23

    Meditacija

    Svrha meditacije je razvoj svijesti I mudrosti. Latinska rije meditacija je samo priblian prevod termina bhavana, to znai ,,njegovanje ili ,,razvoj uma. Meditacija je vrlo jednostavan, ali zato I vrlo uinkovit nain, da kroz vjebu ili odreenu tehniku svako moe postii svoj unutranji mir, poboljati svoju koncetraciju, rjeiti se stresa I spoznati istinu.

    Svaka kultura na zemlji, na primjer, je proizvela neku vrstu mentalne prakse koja se moe nazvati meditacija. U judeizmu I hrianstvu preklapaju se dvije prakse molitva I razmiljanje. Molitva je direktno obraanje nekom duhovnom entitetu. Razmiljanje je produeni period od svjesne misli o nekoj odreenoj temi, obino vjerskoj. Sa stanovita mentalne kulture, ove obje aktivnosti su vjebe u koncentraciji. Rezultati su osjeaj mira I blagostanja.

    Iz Hindu tradicije dolazi Jogi meditacija. Vjebe se sastoje od fokusiranja uma na jedan objekat I ne dozvoljavanje da misli lutaju. Nakon sticanja osnovne vjetine, jogi nastavlja da proiruje praksu na sloenije objekte meditacije.

    Budistika meditacija predstavlja niz tehnika kojima se razvijaju svjesnost, koncetracija, mirnoa I uvid. Cilj je razvoj svjesti, koristei koncentraciju kao alat. Budisti upranjavaju meditaciju kao dio puta prema prosvjetljenju I nirvani. Meutim postoji I nekoliko razliitih puteva do tog cilja22

    Postoje dva osnovna tipa budistike meditacije:

    Vipassana (svjesnost,uvid) Samatha (mir)23

    Ove meditacije se esto kombinuju ili se koriste jedna poslije druge, obino po redoslijedu vipassana, zatim samatha.

    Osnovna svrha Samatha meditacije je da se um smiri I nauiti kako ga koncentrisati. Predmet koncentracije ili kammatthana je manje vaan od same vjetine koncentracije, a varira u zavisnosti od pojedinca I situacije.

    Jedan pali tekst navodi 40 predmeta koncentracije od kojih su neke: ureaji, odbojne stvari, sjeanja, vrline

    22

    Informacije preuzete iz lanka 'What meditation is', se mogu pronai na web stranici http://www.vipassana.com/meditation/mindfulness_in_plain_english_5.php 23

    Informacije preuzete iz lanka Buddhist Meditation, se mogu pronai na web stranici http://www.religionfacts.com/buddhism/meditation

  • 24

    Samatha donosi umu prostranost, I u tom prostoru moe da se smjesti vipassana. Rezultat posmatranja stvari uz pomo uma koji je ist I neometan podstie nastanak mudrosti, uvida.

    Cilj Samatha meditacije je da se napreduje kroz etiri faze:

    1. Odvajanje od spoljanjeg svijeta I svjesnosti o srei I miru 2. Koncetracija, sa suzbijanjem razmiljanja 3. Donoenje sree, ali sa osjeajem spokoja 4. Dolazak spokoja, kao I donoenje stanja staloenosti

    Meutim, samatha meditacija je najpopularnija vrsta budistike meditacije, ali najrasporostranjeniji oblik danas je Vipassana ili meditacija svjesnosti. Vipassana je najstarija od budistike meditacijske prakse. Metoda dolazi direktno iz Sitipatthana Sutta predavanje koje dolazi od Bude. Ova tehnika je blaga, ali je takoe veoma temeljna. To je drevni I kodifikovan sistem obuke osjetljivosti, set vjebi posveenih sve vie I vie ivotnom iskustvu. Vipassana je oblik mentalnog treninga koji e pomoi da se svjet doivljava na potpuno nov nain.

    Buda je objasnio da kroz vipassana meditaciju, treba stei mudrost koja donosi slobodu od neznanja.

    Mnoge vjetine steene u meditaciji mira mogu se primjeniti na vipassana meditaciju, ali cilj e biti drugaiji. Kao to samo ime kae, svrha meditacije uvida je realizaija vanih istina. Naroito onaj ko praktikuje vipassanu nada se shavaanju istine prolaznosti, patnje.

    To the mind that is still the whole universe surrenders.

    -Lao tzu-

  • 25

    Dharma 24

    Dharma/Dhamma (Sanskrit: dharma; Pali: dhamma) je vieznaan indijski

    filozofski termin. Neka od znaenja su: ustanovljenje, poredak, zakon, ispravnost, doktrina. Prvobitno je znaila ono to dri univerzum zajedno, podrku materijalnog ili moralnog postojanja. Oznaava I kosmiku zakonitost u kojoj je, prema uenju o karmi, moralni osnov iskonskiji od materijalnog. Odatle proizilaze znaenja: vrlina, ispravnost, istinitost.

    Rije dharma je praktino neopisiva. To je sutinska priroda stvarnosti, uenja I prakse koji omoguavaju samu bit prirode svih stvari. U budistikim tekstovima se sreu razliita znaenja termina dharma/dhamma, od kojih su neka: zakon, uenje, pravilo, ispravnost, uzronost, pojava, estica (konstitutivni inilac pojavnog svjeta, nalik atomu).

    Preciznija odreenja svih tih znaenja posebno je razradio Budagosa25 izdvajajui etiri glavna znaenja dharme:

    uenje vrlina kosmiki zakon pojava

    Najvie se istie prvo znaenje, pri emu se podrazumjeva Budina dharma, oslobaajui zakon koji je otkrio I postavio Buddha.

    Dharma ui univerzalnim vrjednostima besklasne zajednice, jedinstven je I apsolutan kodeks, odnosno standard pravilnog ponaanja I postupanja. Dharma je konanost, konana istina, ona prevazilazi pogrenost zdravog razuma.

    Dharma je kosmiki zakon, zakon ispravnosti I ivjei po njenim principima ne dolazi do nakupljanja negativne karme koja tada kroz reinkarnacijske cikluse nastoji uravnoteiti sve misli, rijei, djelovanja

    Sve ono to ini korist ljudskom biu na njegovom putu je pod uticajem dharme, sve ono to oteava I ometa ovjeka na njegovom putu se naziva a-dharma.

    Bude dolaze I odlaze, ali se dharma u svom izvornom obliku protee u beskraj. ivot koji se ivi u skladu sa istinom koju je izloio Buda je ivot proet dharmom.

    24

    Informacije za tekst preuzete sa sajta https://hr.wikipedia.org/wiki/Dharma 25

    Budagosa je bio uticajni uitelj i monah teravada budizma. uven je po svojim tumaenjima pali kanona, koja do danas predstavljaju neprikosnoveni autoritet. U zemljama teravadinskog budizma Budagosu smatraju najveim izlagaem i tumaem kanonskih spisa. https://en.wikipedia.org/wiki/Buddhaghosa

  • 26

    Nirvana

    Nirvana (Sanskrit: nirva) ili nibana (pali: nibbna) je pojam koji koriste

    ainisti i budisti da opiu blaeno stanje konanog osloboenja od patnje, zemaljskih strasti i vjeitog kruga preporoenja.

    Sanskritski izraz nirvana nastao je od korjena rijei va (duvati) I prefiksa nir (izvan) I prevodi se kao gaenje vatre, hlaenje, to se odnosi na stiavanje udnje, mrnje. Pali rje nibana se vezuje za glagol nibami (hladiti duvanjem). Obino se prevodi kao gaenje, poput gaenja svjee duvanjem ili gaenje vatre, hlaenje. U svkaodnevnom govoru drevne Indije je vjerovatno koriena u smislu hlaenja groznice, I za iskazivanje osjeanja zdravlja koje iz tog sljedi. Prenosno se odnosi na hlaenje groznice udnje, mrnje I neznanja, tri glavna zla u budizmu. 26

    Nekada se pravila razlika izmeu dvije vrste nirvane: Upadhie kada su ugaene samo ljudske strasti I Anapadhie kada je ugaeno svako bie. Prva se odnosi na stanje za vrijeme uvota, a druga na stanje poslije smrti, koje se esto oznaava parinirvanom, tako da razlika izmeu upadhiee I anupadhiee odgovara razlici izmeu nirvane I parinirvane. U literature o budizmu sporno je pitanje da li prelazak u parinirvanu znai prelazak u apsolutno nita. U Budinim govorima ima nekoliko mjesta koja ne doputaju da se parinirvana shvati kao totalni prekid I nebie, kao nita. Naprotiv, prema njima prelazak u parinirvanu znaio bi spajanje sa apsolutom. Ima o monasi, neto neroeno, nepostalo, nenapravljeno, neoblikovano. Kad ne bi postojalo ovo neroeno, onda roeno, nastalo, nainjeno, oblikovano ne bi moglo nai svoj izlaz.27

    Budizam ui da je nirvana najvie, isto stanje postojanja koje pojedinac moe da dostigne. Nirvana odbacuje racionalno objanjenje I logian poredak da se ne moe nauiti, ve samo doivjeti. U Budinim govorima ima nekoliko mjesta koja ne doputaju da se paranirvana shvati kao totalni prekid I nebie, kao nita. Naprotiv, prema njemu prelazak u paranirvanu znaio bi spajanje sa apsolutom. Buda nirvana opisuje kao: istinu, slobodu, najveu sreu, zdravlje, ono to ne stari, neuslovljeno, neuprljano, nepropadljivo, nemanifestovano, mirno, besmrtno, uzvieno, predivno, udesno, smirenje strasti, zatitu od patnje, drugu obalu, ostrvo, zaklon, utoite.

    Budini govori u Besjedi u Benaresu kau: Postoje dvije krajnosti, o monasi, od kojih se mora daleko drati onaj koji se odrekao svjetovnog ivota. S jedne strane, to je ivot u zadovoljstvima, ivot odan zadovoljstvu I uivanju; to je nisko, prostako, neduhovno, neplemenito, ne vodi cilju. S druge strane, to je vjebanje u samomuenju: ono je puno 26

    Informacije preuzete sa sajta https://en.wikipedia.org/wiki/Nirvana 27 Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 143

  • 27

    patnji, neplemenito, ne vodi cilju. Savreni ovjek, o monasi, drei se daleko od ovih krajnosti, otkrio je put koji lei u sredini koji pribavlja uvid I saznanje, koji vodi miru, saznanju, prosvjetljenju, nirvani.Ako su e I patnja osnovne karakteristike ljudskog ivota onakvog kakav jeste zbog vezanosti za objektivni prirodni svjet, nirvana je ono stanje za kojim ovjek treba da tei. To stanje ima ulogu najvie vrjednosti u budizmu ili osnovu njegove hijerarhije vrjednosti. 28

    Tokom Budinog ivota ponekad je bio optuivan da je nihilista29, on je te optube odluno odbio dodajui: Jednu stvar I samo jednu stvar ja predajem, patnju I prestanak patnje.

    Hinduisti koriste ovaj izraz kojim oznaavaju religiozno oslobaanje, dok ainisti pripadnici jedne od najstarijih religija na svijetu(danas su u Indiji u velikoj manjini), smatraju da nirvana dosee individualna dua koja je potpuno oiena od naslaga karme.

    Nirvana kraj patnjeu ovom ivotu I svim buduim ivotima. Buda je jednom rekao Ja predajem put do besmrtnosti, ali nije mislio da se ne mora umrijeti. Buda je govorio: Samsara, vjeiti ciklus roenja I smrti, zavrava Nirvanom, nikada se ne bih ponovo rodio, ja bih postojao I ne bih postojao u isto vrijeme, zauvjek. Ja bih bio u Nirvani. 30

    Kada se u potpunosti izbjegne karmiki ciklus moe se postii parinirvana (zavrna Nirvana) u zagrobnom ivotu. U literatuti o budzmu sporno je pitanje da li prelazak u parinirvanu znai prelazak u apsolutno nita. U Budinim govorima ima nekoliko mjesta koja ne doputaju da se parinirvana shvati kao totalni prekid I nebie, kao nita. Naprotiv, prema njima prelazak u parinirvanu znaio bi spajanje sa apsolutnim.

    Due koje su postigle parinirvanu su osloboene ciklusa reinkarnacije. Buddha nikada nije precizirao kakva je parinirvana. U Budizmu ona je iznad normalnog ljudskog shvatanja. 31

    Nirvana, koja je najvie postignue duhovne borbe, predstaavlja pozitivno blaenstvo. Ona je cilj savrenstva a ne ponor unitenja. Razaranjem svega to je individualno u nama mi ulazimo u zajednicu sa celom vasionom I postajemo sastavni dio velike svrhe. Savrenstvo je onda u osjeanju jednistva sa svim to postoji, to je ikad posojalo I to e ikad postojati. Vidik bia se iri do granice realnosti. To je neka vrsta postojanja bez

    28

    Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 142 29

    Nihilizam je filozofsko uvjerenje da nita u realnosti ne postoji ili da se nita ne moe pouzdano spoznati. U etici se nihilizam javlja kao tvrdnja da nema objektivnog kriterijuma morala. 30

    Informacije preuzete iz lanka Dharma data: Nirvana se mogu pronai na web stranici: http://www.buddhanet.net/e-learning/dharmadata/fdd43.htm 31

    Informacije preuzete iz lanka How Nirvana works se mogu pronai na web stranici :http://science.howstuffworks.com/science-vs-myth/extrasensory-perceptions/nirvana1.htm

  • 28

    egoizma, bezvremenog postojanja, punog povjerenja, mira, smirenosti, blaenstva, sree, finoe, istote, svjeine.

    Nirvana se, saeto reeno, karakterie saosjeanjem prema svakom biu, pravim ujedinjenjem, I na osnovu toga, blaenom veselou.

    Karma

    Rije karma znai dijelo ili uzrok I posledica. Karma jeste jedan od najvanijih budistikih pojmova. Karma je refleks ili 'trag' u umu. Kada se uini dobro dijelo voeno dobrim namjerama, te dobre namjere izviru iz uma. Uinivti dobro dijelo, razvija se sklonost uma ka dobrim djelima, u njema ostaje trag, i to se naziva 'dobrom karmom'. Isto vai i za rave postupke, govor ili misli poinjene iz pohlepe, mrnje itd...

    Predstavlja uzrono-posledini kosmiki zakon beskonanog nastajanja i propadanja. Sve to se deava registruje se i biljei u memoriju univerzuma, da bi se u nekom trenutku deifrovalo. ovjek je po svojoj prirodi predodreen da stvara, a nivo njegove svjesti odreuje njegov odnos prema radu. Karma nalae da se sve obaveze izvravaju bez oekivane nagrade. Rad mora da bude zadovoljstvo ovjeka, koji ne smije da zavisi od uspjeha ili neuspjeha.

    Teorija karme je osnovno uenje u budizmu, ovo vjerovanje je postojalo u Indiji prije pojave Bude. Ipak, Buda je bio taj koji je formulisao I objasnio ovo uenje u cjelovitom obliku. Budistiko uenje o karmi naroito istie voljni momenat. U stvaranju karme namjera ima vei znaaj od samog djelanja. Buda je govorio: Volja jeste ta koju nazivam djelom. Poelivi neto, ovjek djeluje putem tijela, govora ili uma. Postoje djela koja dozrjevaju u toku ivota, koje dozrjevaju u ivotinjskom svjetu, svjetu ljudi I u nebeskom svjetu. Plodovi su trostruki: oni koji dozrjevaju u toku ivota, oni koji dozrjevaju u buduim, novim roenjima I oni koji dozrjevaju u toku neprekidnih roenja.

    Svaka aktivnost, pozitivna ili negativna ostavlja utiske u umu. Tako svojim mislima, rijeima I djelima sejemo sjeme buduih iskustava. Ova povratna sila moe biti modifikovana, promjenjena ili sprjeena, ali veina ljudi nije u stanju da je neutralize. Taj zakon uzroka I posledice nije kanjavanje, ve postoji zbog uenja I razvoja. Osoba ne moe pobjei posledicama svojih dijela, ali e im podlei tek kada uslovi za njegovu patnju potpuno sazru. Volja koju karakteriu udnja, mrnja I zabluda uzrokuju lou karmu, dok ona koju karakterie nesebinost, blagonaklonost I nezabludelost stvara dobru karmu. Zakon karme se ne namee spolja, on je poloen u samoj naoj prirodi. Sutina zakona karme je da svako bie snosi posledice sopstvenih dijela.

  • 29

    Meutim, karma ne znai predodreenost, poto je pojedinac slobodan da djela u okviru same situacije nastale usljed njegove karme. Karmike posljedice, I dobre I lose, pokreu uslovno nastajanje, koje ljude zadrava u toku samsare. Posljedice karme se mogu iskusiti tokom ivota djelatnog subjekta, ili u nekom od narednih ivota. Meutim, prema budistikom uenju o nespostvu, ne postoji trajno sopstvo ili dua koja nastavlja da ivi. Nakon smrti produuje da postoji samo karakter, pa jedino zaista besmrtno u ovjeku jesu njegova djela. Postoje samo pojave koje neprekidno funkcioniu, budui da su povezane lancem uzroka I posljedica. ovjek se iz ovog toka moe izbaviti putem spoznaje, nakon ega tei iscrpljivanju karme, to vodi osloboenju.

    Budagoa, uticajni uitelj I monah iz 5. Vjeka je u svojim stihovima saeo budistiko uenje o karmi. On prvo postavlja pitanje: ko je poinilac karme? Ko anje plod karme? Da li karma oblikuje um? nakon ega odgovara: nema poinioca ko djelo ini: Niti ima onog ko posljedice trpi: to samo sastojci krue I premjetaju se: to je zaista pravi uvid!32

    Zbir ovjekovih dijela odreuje njegov sadanji I budui ivot, a sadanji ivot I karatker odreeni su djelima izvrenim u prolom ivotu. Karma je rezultat naih prolih dijela, mi smo odgovorni za nau sreu I nesreu. Mi stvaramo sopstveni pakao, mi smo arhitekte nae sudbine. 33

    Karma zvui kao neka vrsta moralne osude, meutim, to ne moe biti, jer u budizmu ne postoji niko ko sudi. Bolje je misliti da je karma kao neka vrsta prirodnog prava, kao gravitacija. Izraz what comes around, goes around sve se jednom vrati34

    32

    Informacije preuzete sa web stranice https://en.wikipedia.org/wiki/Karma 33

    Informacije preuzete iz lanka The theory of karma, se mogu pronai na web stranici http://www.buddhanet.net/e-learning/karma.htm 34

    Informacije preuzete iz lanka The Buddhist Concept of Karma se mogu pronai na web stranici http://www.arrowriver.ca/torstar/karmanote.html What is kamma? http://www.budsas.org/ebud/whatbudbeliev/87.htm

  • 30

    3.4. Budizam religija ili filozofija?

    Neprestano se tvrdilo da je Budino uenje zapravo samo filozofija, a ne religija.

    Filozofija je pokuaj da se objasni svjet ili razmiljanje, ali Buda je odbacio objanjivanje svijeta. Odreivao je smisao svoga uenja, apelirao na um I ovjekovu spoznajnu sposobnost. Ako se uzme u obzir da je budizam uenje jednog ovjeka, Bude I njegovih spoznaja, koje ostaju na razini prosvijetljenosti, probuenosti a religija je odnos ovjeka prema nekom boanskom biu, postavljeno je pitanje sa pravom.

    Sr Budina bia i smisao njegove djelatnosti jeste moralno usavravanje ovjeka. Zato Buda nije sistematski razvio i izrazio svoje filozofsko uenje kao to je to uinio sa svojim etikim uenjem.

    Pred uenicima je odbijao da se izjanjava o pitanjima konanosti i beskonanosti kao i o prirodi odnosa due i tijela, Buda je imao svoj stav o tim i nekim drugim bitnim filozofskim pitanjima, pa je njegovo etiko uenje u skladu sa tim stavom. Jedno bitno filozofsko pitanje je: da li u osnovi pojavnog svjeta (svjeta kakav nam se prua raznolikost stvari i procesa) postoji neka nepromjenjiva supstancija? U budistikim tekstovima ima dovoljno osnova za tvrdnji da Buda nije prihvatao postojanje takve supstancije ili nepromjenjive osnove svjeta pojedinih stvari. Mnogi istraivai budistike filozofije smatraju da je Budin pogled na svjet dinamiki, a ne supstancijalistiki.

    Poto porie postojanje neke vjene supstancijalne osnove svjeta pojedinanih stvari i dogaanja, Budina i budistika filozofija uopte mora da trai neki princip koji mnotvenost i procesualnost povezuje u neko jedinstvo. Za Budu taj povezujui princip ili snaga jeste darma. 35

    Buda nigdje ne spominje da mu se Bog javio, ne govori o Bogu stvoritelju I ne smatra sam sebe Bogom. On je prije svega uitelj mudrosti ivota. Moe se rei da je budizam I jedno I drugo: on je filozofija, jer se ovjek trudi da snagom svoga uma shvati sebe I svijet u kome ivi, I on je religija jer njegove spoznaje nose u sebi neki oblik spasa.

    Nirvana je za pravo shvaanje budizma stanje spaenosti, stanje sree I mira, stanje potpunog oslobaanja. Zbog toga se moe rei da je budizam I religija prakse, a manje religija vjerovanja.

    Budizam kao religioznost ne posjeduje hijerarhijsku organizaciju. Budistom se postaje vlastitom voljom, a ne roenjem ili nasleem. 36 Kada su ljudi upitali Budu ta on poduava, on je rekao ono kako stvari stoje. On je rekao da niko ne treba da vjeruje

    35

    Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 13 36 N. Dogan, 'Bog u velikim religijama: prirodne religije, idovstvo i islam', Tivat 2016, str. 27-48

  • 31

    njegovim uenjima iz vjere, vec da umjesto toga treba da ispita sebe da vidi da li je istinito ili ne.

    S obzirom na raznovrsnost mudrih savjeta, Buda upozorava svoje uenike da, u logici i ivotu provjere razne ideologije koje im se nameu i da ne usvajaju nita iz potovanja prema autoritetu ideologa. Pri tome nije izuzimao ni sebe. Tako kae: 'Ne usvajajte, to ujete da se govori, ne usvajajte tradiciju. Nemojte prebrzo zakljuivati, da ,,tako mora biti''. Ne usvajajte izjave zato, jer su zapisane u knjigama, niti na osnovu pretpostavke, da je to ..prihvatljivo'', a ni zato, jer je tako rekao va uitelj. '37Nepoznato mu je bilo nasilno obraanje, osnova njegovog sistema je praksa, a ne vjera. Mi smo nesretni zbog naih ludih elja. Da postanemo sretni, potrebno je da dobijemo novo srce I da gledamo novim oima. Ako suzbijemo zle misli, a uzgajamo dobre, moi emo zao I nesretan duh preobraziti u dobar I sretan. 38

    Trebalo bi da na prvi pogled bude jasno da Budizam ne moe biti obuhvaen u opseg pojma religije ako se taj opseg definira ,,vjerom u boga I duu, kako je to jo I danas uobiajeno u enciklopedijama, pod iskljuivim uticajem biblijskog pojma religije. Ta se definicija ne da primjerniti na azijske religije, meu kojima budizam u tom pogledu nije iskljuiva iznimka. 39

    U Budinoj zajednici nije bilo razlika meu kastama, u to doba ene u Indiji nisu bile odvojene, Budhha je izjavio da su one sposobne da postignu posveenje.

    Rasprava o definicije religije, dovodi do zakljuka da je pitanje da li je budizam religija ili filozofija, neadekvatno. Adekvatniji izraz ovog ishodinog odnosa nalazi se u Jaspreovu pitanju o smislu filozofskog uvjerenja: Opravdano je pitanje je li mogua vjera bez religije, filozofija nastaje iz tog pitanja. 40

    Veber ima kritiki stav ka Budizmu. On polazi od shvatanja da budizam ima negativan stav ne samo prema onim sadrajima ljudske prirode I egzistencije koje hrianstvo obuhvata pojmom grjeha, ve I prema prolaznoj ljudskoj egzistenciji kao takvoj. Pogotovu, budizam ima negativni stav prema patnji I bolu uopte, dok hrianstvo prihvata I pozitivnu, preporodilalu ulogu bola. Ovaj negativni stav prema egzistenciji kao takvoj vodi budizam u negativno ocjenjivanje svih strasti, pa, dakle I onih koje vode uzdizanju I uvrenju ivota. 41

    37

    Veljai ., Filozofija istonih naroda, Tivat 2016 str. 251 38

    Veljai ., Filozofija istonih naroda, Tivat 2016 str. 253 39

    Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str 58 40

    Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str 60 41 Niki S., Kultura Mediterana, Tivat 2016, str. 152

  • 32

    4. Gdje se Joga I Zen susreu

    Joga I Budizam su dvije tradicije koje su evoluirale u istoj duhovno kulturnoj drevnoj Indiji. One koriste dosta slinih termina I prate iste principe I praksu kao nain za smanjenje patnje I nude meditaciju kao osnovni alat za njegovanje svjesti. Oni koji studiraju jednu od ovih tradicija mogu biti skloni da iz jedne vide u drugoj slinosti. Sve Budistike kole upotrebljavaju meditaciju, a neke dodaju I joga vjebe kao Pranajame I Mantre. Mahajana koristi vjebe disanja, mantre, vizuelizacije I boanstva slino kao Joga tradicija. Druga najstarija do danas sauvana kola budizma Theravada, ima manje zajednikog sa Jogom, Iako se koriste sline metode koncentracije I meditacije.

    Kursevi za obuku instruktora Joge nude I djelove o budistikim meditacijama I imaju kurseve za instruktrore koji ele da naue da predaju jogu po budistikim principima.

    Danas, Joga je najvie poznata po svojoj tradiciji Asana ili Joga poloaja. Budizam je poznat kao tradicija meditacije. Dok joga tradicionalno definie sebe kao meditaciju, ili smirivanje poremeaja uma, a ne kao asane koje su kao ispomo meditaciji. U Joga Sutrama, klasinim tekstovima Joge, od kojih postoje dvije stotine Sutras samo tri se bave asanom, dok se vei broj bavi meditacijom, njenom teorijom I rezultatima.

    U Jogi je disanje klasini ivotni material umjetnosti koncetracije duha, odakle religijsko nadahnue treba da crpe svoj prvobitni neposredni uvid I smisao. S vremenom joga postaje sve vie sistem fizikih vjebi uz pretpostavku o automatskom postizanju odreenih psihofizikih dostignua koja se proiruju do fantastinih granica natpirodnih ,,moi.42 Buddha je preuzeo osnovne tehnike elemente joge, meu tim tehinikama spada I disanje kao prvi, iako ne I jedini tjelesni material kojim se slui I Budina umjetnost anam. 43

    Bitna je razlika izmeu joge I Buddhinog sistema u ovome: ,,tehnika joge postala je ,,neutralna I primjenjiva u ,,mnoge svrhe, neovisno od moralnih pretpostavki, ,,neutralno sredstvo za sticanje ,,moi. 44 Iz indijskog sistema joga izrodilo se I vjerovanje da se ovjek raa s predodreenim brojem udisaja I izdisaja. Ko polagano die I uspije da vie ili manje potpuno suzdrava dah, taj prema tome vjerovanju time produuje svoj ivot.45

    42

    Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str 117 43

    Izraz hanam oznaava upravo introvertnu ,,zadubljenost'' duha, karakteristinu za Buddhinu definiciju i metodu. 44

    Njanaivako B., 'Budizam', Tivat 2016, str. 119 45 Njanaivako B., Budizam, Tivat 2016, str 116

  • 33

    Joga I Budizam imaju isti cilj da pomognu da se ovjek oslobodi od egocentrinog osjeaja sebe I da se doivi jedinstvo sa univerzumom. Put Joge I Budizma su veoma slini, poinju sa etikim praksama I sprovode I obuhvataju obuku u koncetraciji I svjesnotsi. Jedna razlika je da joga put naglaava razvoj koncetracije na veoma prefinjen objekat, na dah, kako bi postigli duboka stanja apsorpcije. Budistiki put s druge strane, se fokusira na osveivanje svih dogaaja dok se oni otkrivaju u toku svjesti, tako da se moe doivjeti ono to se deava bez vezivanja za iskustvo.

    Budistika praksa svjesnosti je potpuno razvijena tehnika koja se moe modifikovati I primjeniti u asanama. Budina etiri temelja svjesnosti su: osvjeivanje tijela, osjeanja, uma I dharme.

    Da li je joga religija?

    Da bih odgovorio na ovo pitanje, vraam se na nastanak joge. Tradicionalno, joga je nauka o Sebi. Joga nastoji da pomogne u razumjevanju naeg unutranjeg svijeta kroz razliite tehnike koje ukljuuju meditaciju, asane, disanje, fokusiranje na svjesnost, I odreenja pravila ponaanja. Ako se po religiji misli na religiozno iskustvo prevazilaenja, gubitak straha o smrti, I pojava platonskih kvaliteta kao to su istina, ljepota, dobrota, harmonija I evolucija, onda da, joga moe dati religiozno iskustvo. To nije religija u obliku ideologije, dogme, sistema vjerovanja, ili saglasnosti. To je duhovno iskustvo koje nam daje pristup univerzalnom domenu stvarnosti. Deepak Chopra, MD, osniva The Chopra Foundation, autor, govornik, doktor La Jolla, California

    Rodili smo se. Umrjet emo. U meuvremenu, ta da radimo sa ovim ivotom? Joga nam nudi darshana: pogled ili pristup angaovanju na ovo pitanje sa naim cijelim tjelom, duhom, umom. Joga prua praksu da nam pomogne da prepoznamo I otklonimo te prepreke. Religija? Moda. Ono to je sigurno, joga je dobrota I ljepota. Cyndi Lee, Autor Yoga Body, Buddha Mind, Lynchburg, Virginia46

    46

    Informacije iz lanka 'Is Yoga religion' mogu se pronai na web stranici http://www.yogajournal.com/yoga-101/yoga-religion/

  • 34

    4.1. Joga I njeni korjeni

    Teko je odrediti gdje ili kada joga poinje. Arheolozi su otkopali figure koje sjede u joga poloaju, a stare su oko 2700 godina prije Hrista, a rije joga se pojavljuje u najstarijoj Indijskoj literaturi. Prvi arheoloki dokazi o njenom postojanju otkriveni su u ruevinama drevnih gradova Harapa I Moheno Daro, koji se nalaze na teritoriji dananjeg Pakistana.

    Danas je mnogo prihvaena nego to je bila u prolosti. Nekada su je prakticirale samo duhovno napredne osobe I to mukarci.

    Nastala je kroz potragu za duhovnou I odgovorima na iskonska pitanja o smislu ivota. Rije jogapotie iz sanskritskog ju to znai vezati, pripojiti, usmjeriti I koncentrisati panju na, koristiti I primjeniti.

    Neki povezuju ovu rje sa vjebama u razliitim poloajima, drugi sa disciplinom, a u najboljem sluaju asocira ih na spiritualnost.

    Joga, prema svom izvornom znaenju, jeste sjedinjenje individue ili njene due sa vrhovnim biem Bogom. Joga znai mistiko sjedinjenje, postati jedno s Bogom, sljediti pravila ili vjebe koje vode tom sjedinjenju.

    Kroz vjebanje joge kontroliemo sebe I ide se putem koji void do harmonije I ravnotee. U tom procesu dolazi do povezivanja svih vidova ovjekovog postojanja fizikog, emocionalnog I duhovnog otkrivajui pritom povezanost sa zemljom, svemirom I sa ostalim ljudima.

    Veina ljudi pripisuje ovu discipline indijskoj kulturi, ali iako rije joga potie iz sanskrita, taj pojam povezan je sa nekoliko religija. Brojni pripadnici drugih vjera slijedili su sopstveni put I pronali odgovore u dubokoj meditaciji I tragali za uzvienom istinom, smislom svog postojanja I unutranjom kosmikom realnou.

    Jedan od ciljeva joge je da progresivno otklanja ogranienja individualnog uma, da istrai I razotkrije njegove unutranje potencijale I postepeno ga oblikuje.

    Rije Joga se pojavljuje u najstarijoj indijskoj literaturi od kojih su najpoznatiji Patanalijeve Joga sutre. Pretpostavlja se da su napisane izmeu drugog vijeka prije nove ere I etvrtog vijeka poslije Hrista, u njima se nalaze opisi joge I vjebe.

    Patanali definie jogu kao smirivanje neumornog uma, Smirivanje uma je istovremeno cilj I metod joge. Sutina njegovog uenja je osmostruki put koji ine: jama, nijama, asana, pranajama, pratjahara, darana, djana I samadi.

  • 35

    Sve joga vjebe ine jama I nijama: moralni principi Patanalijevih joga sutri. Ovi moralni principi, posebnoo nenasilje I odsustvo pohlepe, oslikavaju sutinu vjebi I poloaja joge.47

    Joga nudi put ka samopoboljanju I duhovnom napretku. Polazi se od toga da svako bie, ne samo ovjek odlazi na sopstveno duhovno putovanje kojim sebi produava ivot nakon ivota . U jogi nema elemanata spasenja, krivice ili grijeha, ne postoje moralna pravila.

    Joga jeste trening uma, ali ne samo to. Obuhvata I fiziko tijelo, koje smatra velikim blagom. Tijelo omoguava vrijedna iskuskva I lekcije. Ono predstavlja osnovu na kojoj gradite itav ivot. Joga trai da se brinete o njemu pomou pravilne ishrane I fizikih vjebi, kao I putem odgovarajueg odmora I spavanja. Istovremeno, joga ui da niste samo tijelo, ve I um, I ne samo um nego I ,,neto vee od tijela I uma, ono to se zove duh.

    Postoji mnogo stilova joge I razliitih tradicija iz kojih oni potiu. Iako su sve tradicije cjeloviti sistemi koji sadre meditativne tehnike, fiziko vjebanje, duhovna, etika I filozofska uenja, cilj svakog od njih je isti postizanje prosvjetljenja I ivot u harmoniji, blagostanju, zdravlju I srei. U dananjem modernom svijetu, esto se posveuje panja smao fizikom, ili duhovnom aspektu naeg bia I gubi se iz vida da cjelovito bie treba biti potpuno uravnoteeno na svim svojim nivoima.

    47 Majer E. , 'Yoga and You', Tivat 2016, str. 19

  • 36

    Jame I Nijame (Yame I Niyame)

    Prema Patanaliju, uvenom autoru brojnih sanskirtskih spisa, jogin koji eli da slijedi osmostruki put I dostigne nirvana, kao I onaj koji poduava druge, mora da se pridrava odreenih moralnih pravila neinjenja, takozvanih yama, kako bi vodio ist, poten I svjestan ivot, sluio za primjer I tako uticao na okruenje. Pataneli je stvorio vrstu osnovu za dostizanje vieg duhovnog nivoa.

    Yame su univerzalni moralni principi. Odnose se na osjeaj odgovornosti u drutvu I utiu na odnose sa okolinom. Pet jami su: 48

    Nenasilje Budistika praksa predlae vrlo efikasno oruje protiv agresije saosjeanje, odnosno prihvatanje dogaaja I ljudi otvorenog srca I s puno ljubavi

    Istina ivot u istini stvara potovanje I integritet, ali I omoguava da se na putu razvoja spoznaju prave istine.

    Potenje ovo se ne odnosti samo na in krae ve I ohrabrivanje ili nesprjeavanje drugog da uzme tue

    ednost potrebno je drati pod kontrolom fizike impulse I jaati hrabrost I volju, kako bi se raskinule veze sa zavisnostima raznih vrsta.

    Odsustvo pohlepe dobro je liiti se svega onoga to nije potrebno I posjedovati samo onoliko koliko je neophodno. Pohlepa sprjeava da se primi ono to je sutinski potrebno

    Niyame: (discipline) se odnose na unutranji ivot i povezane su direktno sa angaovanjem vjebaa. Nijame su:49

    Proiavanje praktikovanje asana, pranajama I meditacije isti tijelo I um jaajui njihove potencijale. Ali I voenje rauna o istoi u svome okruenju.

    Zadovoljstvo podrazumjeva da se ne udi za onim to se nema I ne zaviditi drugima na onome to posjeduju. Zadovoljstvo I zahvalnost zbog onoga to se ima osnova su istinske radosti I napretka jer je srea izazvana posjedovanjem materijalnih dobara samo privremena

    Strogost izgradnja samodiscipline, entuzijazma I elje za znanjem. Uenje pogreno je traiti sreu spolja jer se ona nalazi u nama. Ova niyama je

    o itanju knjiga I svetih tekstova koji daju primjer I inspiriu Predanje Bogu predstavlja sutinu duhovnosti, ali to ne treba shvatiti kao

    religiju, ve kao prihvatanje boanske koncepcije, vjerovanje da postoji entitet koji radi za nae dobro

    48

    Majer E., 'Yoga and You', Tivat 2016 str 21 49 Majer E., 'Yoga and You', Tivat 2016 str 24

  • 37

    Asana:50

    Joga poloaji se na Sanskritu zovu Asane I odnosi se na sve joga poloaje. Asana oznaava fiziki poloaj koji se radi na odreeni nain sa zadravanjem u poloaju. Po Patanaliju asana znai mjesto na kome jogin sjedi I nain na koji on sjedi. Svi poloaji zahtjevaju punu svjesnost o kontaktu tijela sa podlogom. Asane blagotvorno utiu na miie, disanje, zglobove, krvotok, nervni I limfni sistem, na sve organe I lijezde, na um, psihu I akre(energetske centre). Ovim vjebama postie se staloenost, smirenost, oputenost I osjeaj unutranje slobode I mira. Asane se prepoznaju I pamte po njihovim imenima, neke su dobile imena po ivotinjama, neke asane su dobile imena po izgledu poloaja tijela, a neke su dobile ime po uvenim yogijima koji sui h uveli. 51 Asane djeluju slijedei odreena naela joge. Jedan od najvanijih naela je upotreba gravitacije. Potom tu su masae unutranjih organa putem raznih uvrtanja tokom vjebi I na kraju tu su istezanja ligamenata I miia cijelog tijela. Svi ti principi se primjenjuju prilikom vjebanja I dokazano doprinose ukupnoj dobrobiti jogija.

    Joga nije samo atletski sistem, to je duhovni sistem. Asane su osmiljene tako da utiu na suptilno tijelo u cilju duhovnog preobraaja. Ljudi poinju sa praktikovanjem asana radi fizike kondicije I fizikog zdravlja, ili ak I zbog toga to su uli da je ona dobra za relaksaciju, ali krajnja svrha koge je duhovni razvoj. Ovaj razvoj zavisi od prodiranja kroz mjesta u suptilnom tijelu koja su blokirana sa nerjeivim pitanjima I energijom.

    Svaki poloaj ima svoju osnovu preko koje se drimo na tlu dok se vjeba. Svako tijelo ima tri poloaja: stajai, sjedei I leei. Postoje razliite kategorije asana u skladu s njihovom osnovom. To su: stojei poloaji kojima su osnova stopala; poloaji leanja na leima kojima je osnova stranja strana tijela; poloaji leanja na trbuhu kojima je osnova prednja strana tijela; poloaji naglavake kojima su osnova glava, vrat I ramena, vrat I ramena, laktovi I podlaktice, dlanovi I ruke; poloaji sjedenja.

    Asane su jedan put ka blaenom zadovoljstvu, one rade na tome da nas priblie fokusiranom umu I osloboenju bilo koje emocionalne ili unutranje tenzije u naem tijelu. One su osnovni I neizostavni dio joge I putem njih milioni u svijetu, praktikujui I razvijajui tu staru, a stalno rastuu vjetinu, unaprjeuju svoje zdravlje I ivotnu radost.

    50

    Majer E., 'Yoga and You', Tivat 2016, str. 24 51

    Informacije iz lanka 'Asane' mogu se pronai na web stranici http://anaradoyoga.com/asane/

  • 38

    Pranajama: 52

    Rije pranajama se sastoji iz dvije rijei: Prana sveprisutna ivotna sila I jama-kontrola. Pranajama prije svega podrazumjeva svjesnost duha. Prana se u odnosu na ljude, moe opisati kao neto to neprekidno tee u nama, ispunjava nas I odrava ivim: to je vitalnost.

    Pranajama je vjeba disanja, koja regulie dah I njegov ritam. Asana I pranajama su tijesno povezane I svjest o disanju treba uvjek da bude ugraena u nae vjebe I poze.

    Jogiji vjeruju da se pri udisanju ne prima samo kiseonik nego I prana za koju se smatra da je kosmika energija koja daje ivot svemu u univerzumu.

    Biti svjestan disanja je glavna osnova pranajame.

    Sve to se deava u naoj svijesti utie na disanje: dah se ubrzava kad se uznemirimo, a usporeniji je kada smo relaksirani.

    Disanje je izvor ivota. To je osnovni razlog zbog koga su drevni Jogiji razvili razliite tehnike disanja, od onih za poetnike ili osnovnih do naprednih tehnika disanja. Pranajame su osmiljene tako da dopuste Slobodan protok energije u tijeli I da proiste tjelesne energetske kanale. Praktikovanje pranajame obezbjeuje da svaka elija u tijelu dobija kiseonik I hranjive materije.

    Navikli smo da diemo iz grudi koristei samo dio plua, ne znajui da nezdrav I neprirodan nain disanja moe da dovede do brojnih komplikacija. Sa pranajama disanjem poveava se kapacitet plua. Neke od koristi pranajame su:

    Umanjuje toksine I otpadne materije unutar tijela, titi od bolesti Razvija koncentraciju I fokus, savladava stres I