brze vise jace 3

8/11/2019 Brze Vise Jace 3

1/78

Vladimir Findak - Gordana Lukenda

BRE, VIE, JAE 2prirunik tjelesne i zdravstvenekulture za uitelje/uiteljice 2. razreda osnovne kole


2/78


3/78

Vladimir Findak - Gordana Lukenda

Bre, vie, jae 2prirunik tjelesne i zdravstvenekulture za uitelje/uiteljice 2. razreda osnovne kole

Zagreb, 2005.


4/78


5/78

5

Vrijeme u kojemu ivimo karakteriziraju nesamo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni ne-

gativni utjecaji na ovjekov antropoloki sta-tus zato to je, uz ostalo, sve manje kretanja, asve vie vremena flgutaju tzv. nemiine ak-tivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisumalene, naprotiv, nije ugroeno samo zdravljeljudi, ve i njihove osobine i sposobnosti, e-ga, dakako, nisu poteena ni djeca, odnosnouenici. U takvim situacijama primjerenotjelesno vjebanje za uenike znai sastavni inuni dio njihove svakodnevnice, tovie, ne-zaobilazan dio integralnog sustava njihova od-goja i obrazovanja, a time i njihove pripremeza ivot i rad u suvremenom drutvu.

Da bi se komparativne prednosti tjelesnogvjebanja u uem smislu, odnosno tjelesne izdravstvene kulture u irem smislu iskoristileto potpunije, odluili smo napisati udbeniktjelesne i zdravstvene kulture za uenike dru-gog razreda osnovne kole Bre, vie, jae 2.Udbenik je ponajprije namijenjen uenicima,a potom njihovim uiteljima i roditeljima; ue-nicima da to prije postanu i ostanu ovisnici osvakodnevnom tjelesnom vjebanju kao sas-

tavnom dijelu kulture ivljenja, a uiteljima,da im pomogne u svakodnevnom radu, pogla-vito u dijelu koji se odnosi na realizaciju planai programa tjelesne i zdravstvene kulture. Ro-diteljima e pomoi da jo uspjenije suraujusa svojom djecom ne samo u obavljanju njiho-vih obveza vezanih za kolu, nego i u zado-voljavanju njihovih svakodnevnih potreba, in-teresa i elja, poglavito onih koje proizlaze iznjihove bioloke potrebe za kretanjem.

Sukladno navedenim ciljevima, udbenik je

podijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio ud-benika s naslovom Vjebanjem do zdravlja sa-drava informacije (teorijske i praktine) uzpomo kojih se uenici na izravan ili neizravannain upuuju na brojne mogunosti i sadrajeuz pomo kojih se tjelesnim vjebanjem moeutjecati na uvanje i unapreivanje zdravlja.Drugi dio udbenika ili, tonije, Sportska po-etnica odnosi se na upoznavanje uenika sasportom u svim njegovim pojavnim oblicima is plemenitim idejama i porukama olimpizma.

Trei dio udbenika flrezerviran je za Bre,vie, jae a upuuje uenike u razliite naine

praenja i vrednovanja njihova rada i napretkau podruju tjelesne i zdravstvene kulture.Drimo, tovie sigurni smo, da e tako

koncipiran udbenik biti od koristi svima, aponajvie uenicima. Hoemo li, meutim, utoj namjeri uspjeti, odnosno koliko emo usp-jeti, uglavnom ovisi o uiteljima. Zato? Zatoto smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, pla-novi i programi, kao ni drugi relevantni imbe-nici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdrav-stvenoj kulturi, ukljuujui i udbenik Bre,vie, jae 2 ne pomae ako uitelj ima tekoau radu. Upravo radi izbjegavanja tih tekoa,bar to se tie uporabe udbenika Bre, vie,jae 2 odluili smo napisati ovaj prirunik zauitelje. Prirunik je potpuno konzistentan sasadrajem udbenikaBre, vie, jae 2. Vjernoprati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinominterpretacijom, nego i metodikom obradom.Gdje god je bilo mogue i potrebno, u priru-niku je flrezerviran prostor za korelaciju tje-lesne i zdravstvene kulture s drugim pred-metima. Preporuujemo vam da pozorno pro-

itate i dio prirunika u kojemu vas informi-ramo o moguemu i potrebnom doprinosu tje-lesnog vjebanja zdravlju uenika, upuivanjuuenika u razliite izvannastavne i izvan-kolske aktivnosti te u nain samokontrole isamoocjenjivanja njihova rada. Takoer vampreporuujemo da se praktino uvjerite u vri-jednost pojedinih vjebi i pojedinih metodi-kih rjeenja. eljeli smo, dakle, ne samo davam uz pomo ovog prirunika olakamo upo-rabu udbenika Bre, vie, jae 2 da vam po-

mognemo u realizaciji programa tjelesne izdravstvene kulture, da jo vie unaprijeditesvoj rad u ovom predmetu, nego i va rad ucjelini, na zadovoljstvo vaih uenika i vasosobno.

Ako vam ovaj prirunik u tome bar malopomogne, onda je njegova namjena ispunjena inaa elja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli.

AUTORI

Predgovor


6/78


7/78

Prirunik za uiteljice / uitelje

7

ZATO VJEBATIU UIONICI

udbenik,str. 3.

KAKO VJEBATIU UIONICI

udbenik,str. 4. i 5.

SAT RAZREDNIKAZato i kako vjebati u uionici?

CILJ SATA:Uspostaviti dobru suradnju s uenicima i osigurati uvjete za realizaciju vjebanja u trajanjuod 3 do 5 minuta kada se elimo odmoriti od uenja u koli ili kod kue.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI: Pedagoka radionica.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: plakat, raznobojni listii portska kapica udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2Raspored stolova u uionici

Stolovi su sloeni po 3 u skupini i stolci oko stolova.

MOGUI TIJEK SATA

UVODNA AKTIVNOSTDjeca se nalaze u krugu, naizmjenino djeaci i djevojice.PozdravljanjeDjeca se u krugu dre za ruke. Prvo dijete pozdravlja rijeima: Ovo je moja prijateljicaDora. Zatim podie Dorinu ruku, a ostala djeca pozdravljaju: Dobar dan, Dora!. Postupakse ponavlja sve dok sva djeca ne budu imala podignute ruke. U tom trenutku svi pozdravlja-

ju: Dobar dan, prijatelji!, a zatim sputaju ruke.Dnevna poruka:Dobar dan, djeco!Danas je _______ . (dan u tjednu)Datum je _______ .Vrijeme je _______ .

Poruka dana je: BRE, VIE, JAE!Objasnimo poruku(prema dominikanskom opatu Henryju Didonu iz 19. stoljea). Bre u ivosti duha.

Vie u moralnom pogledu. Jae (snanije) u ivotu uope.


8/78

arobni krug- igraZaponemo igru tako da djeca stoje u krugu. Jednom djetetu iz kruga dajemo lopticu. Ono jebaca u krug, a odbijenu lopticu od tla hvata drugo dijete, koje odglumi da se loptica pretvo-rila u neki drugi predmet, iju uporabu ostalima prikazuje odgovarajuim pokretima. Tkopogodi to dijete pokazuje, dobiva lopticu i baca je preko arobnog kruga novom suigrau,

kod kojega se loptica opet pretvara u neto novo (npr. stolac, metlu, olovku, spuvu). GLAVNA AKTIVNOST

Uporaba udbenikaUenici sjedaju na svoja mjesta. Otvaramo udbenikBre, vie, jae 2, str. 3., i promatramoto rade uenici i njihova uiteljica. Moemo li i mi izvoditi te ili sline vjebe u uionici?Moemo. Upuujemo uenike da okrenu str. 4. i 5. udbenika Bre, vie, jae 2, da poskupinama proue kako se vjebe izvode te da smisle naziv za vjebu i demonstriraju je predrazredom (ovisno o broju uenika u odjelu, uitelj odreuje koliko e biti skupina i koliko ekoja od njih prouiti vjebica). Nakon 5 -10 minuta glasnogovornik skupine objanjava kakose vjeba izvodi, a ostali lanovi demonstriraju njezino izvoenje. Na velikom razrednomplakatu ispod crtea vjebe upisuje se naziv koji su uenici smislili za tu vjebu. Izredaju sesve skupine.

*Napomena: Kada izvoditi te i sline vjebe?Izvodit emo ih kada za vrijeme nastave uiteljica/uitelj primijeti opadanje pozornosti,nemir, zijevanje, bezvoljnost, okretanje u klupi, potrebu za razgovorom, labilno dranje tijela,pasivnost uenika i sl. Ukratko, kada se u nastavnom procesu osjea umor. Vjebat emo 3-5 minuta. Neemo uvijek raditi sve niti iste vjebe.

Prije vjebanja treba otvoriti prozore te primaknuti stolac klupi da se moe slobodno vjebati.Svaku vjebu trebalo bi ponoviti nekoliko puta. Vjebanje se zavrava s nekoliko vjebi di-

sanja, a potom se nastavlja uenje.

Uenicima objanjavamo u kojim emo se situacijama sluiti ovim vjebama. Naglaavamokako mi odreujemo kada emo vjebati (imati mikropauzu), ali da oni mogu odrediti kojee se vjebe vjebati.Traimo od uenika da otvore udbenik Bre, vie, jae 2, str. 4. i 5., te jo jednom prouesve navedene vjebe. Dijelimo im arene listie kola papira i potiemo ih da sastave svojizbor od 6 -7 vjebi. Na listi piu samo nazive vjebi. Kada je posao zavren, potpisani listise presavije i stavlja u portsku kapicu (iltericu). Kapicu vjeamo u kuti tjelesne izdravstvene kulture. Dogovaramo se o tome da e, svaki put kada osjetimo umor, jedan odredara izvui listi iz kapice, a vjebe e voditi autor izvuenog kompleksa vjebi. Nakon

dogovora ponovno uzimamo udbenikBre, vie, jae 2 i itamo upute koje nam je dao autorudbenika, to nikako ne smijemo zaboraviti prije vjebanja, za vrijeme vjebanja i na nje-govu kraju.

ZAVRNA AKTIVNOSTUenici radionicu ocjenjuju jednim od znakova raspoloenja, a potom ispriaju svojedojmove: to im se u radu svidjelo? to bi promijenili? Bi li ponovno eljeli raditi na sliannain? Zato?

8

BRE, VIE, JAE 2


9/78

MJESTO RADA:uionica.

NASTAVNE CJELINE:Hodanje i tranje- igre.

NASTAVNE TEME:Okretanje u mjestu, Tranje prozivanjem broja - elementarna igra.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataRazmjetanje namjetaja, pripremanje uionice za rad.Hodanje sa zadacima2. Pripremni dio sata

Koristimo se kompleksima vjebi iz portske kapice.3. Glavni A dio sataOkretanje u mjestu.Tranje prozivanjem broja - elementarna igraGlavni B dio sataDodavanje lopte kotrljanjem - tafetna igra4. Zavrni dio sataTko najbolje nasmijava.

CILJ SATA:Razvijanje zdravstvene kulture uenika radi uvanja i unapreivanja vlastitog zdravlja izdravlja okoline. Zadovoljiti potrebu uenika za kretanjem. Pruiti im mogunost stjecanjaosnovnih znanja i vjetina i navika potrebnih za prilagodbu novim motorikim aktivnostima.

ZADAE:ANTROPOLOKA:a) Antropometrijske znaajke Pozitivno utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvojauenika, poveanja miine mase i smanjenja potkonog masnog tkiva.b) Motorike sposobnosti Utjecati na razvoj motorike, koordinacije i ravnotee.c) Funkcionalne sposobnosti Poticati organske funkcije sustava za disanje i krvotok te tako utjecati na pravilnu izmjenu

tvari i razvijanje aerobnih sposobnosti.


9

KAKO VJEBATIU UIONICI

udbenik,str. 4 i 5.

Okretanje u mjestuTranje prozivanjem broja - elementarna igra

Kada nemamo na raspolaganju dvoranu nitimogunost za rad u prilagoenoj prostoriji (hodnik,aula, predvorje), a vremenski uvjeti ne doputajuizlazak na kolsko dvorite ili igralite, prisiljeni smo

nastavu izvoditi u uionici. To nije najprikladnijemjesto za tjelesno vjebanje, ali i to je bolje rjeenjenego preskakati sate tjelesne i zdravstvene kulture.


10/78

OBRAZOVNA: upoznati mogunosti vjebanja u uionici i naine ponaanja pri vjebanju nauiti se okretati na mjestu nauiti igrati novu igru.ODGOJNA:

stvoriti navike potivanja pravilnog ponaanja pri vjebanju u uionici razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih tijekom vjebanja u uionici poticati pozitivan odnos prema radu utjecati na stvaranje navika svakodnevnog vjebanja poticati suradnju, odlunost, upornost, utjecati na stvaranje ugodnog raspoloenja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2 inventar uionica - stolci, ploa, kreda.

METODE RADA: metoda usmenog izlaganja metoda demonstracije metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa metoda standardno ponavljajueg vjebanja sintetika metoda uenja.

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: frontalni oblik rada paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:sat uenja novih motorikih gibanja.

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATArazmjetanje namjetaja, pripremanje uionica za radHodanje sa zadacima.Uenici hodaju umjerenim tempom oko uionice u koloni po jedan. Na dogovoreni znak:a) stanu, unu (3 s) i nastave hodatib) stanu, sjednu (3 s) i nastave hodati

c) prelaze u hodanje etveronono (3 s), a potom opet hodaju uspravnod) prelaze u brzo hodanje (3 s), a potom hodaju umjerenim tempom.

PRIPREMNI DIO SATA

Uporaba udbenikaUenici stoje u slobodnoj formaciji.Koristimo se kompleksima vjebi iz nae portske kapice.Uz pomo udbenikaBre, vie, jae 2, str. 4. i 5., ili plakata prisjeamo se kako se izvodevjebe.

10

BRE, VIE, JAE 2


11/78

GLAVNI A DIO SATAUenici su podijeljeni u etiri vrste.1. Okretanje u mjestuAko su uenici u I. razredu, davanjem smjera kretanja: Okrenite se prema meni, Okrenitese prema ogradi itd., nauili koja im je lijeva, a koja desna ruka ili noga, tada to ponovimo,

a potom prelazimo na okretanje u mjestu opisnim zapovjetkama. To su zapovjetke nadesno,nalijevo, elom natrag. Pri okretanju ne treba strogo gledati kako se ono izvodi. Vano jeda se uenici okrenu na pravu stranu i da to izvedu slono. Okreti trebaju biti prirodni, leerni,a poslije, u III. i IV. razredu, pazit emo da se izvode pravilno.Pravilan okret u mjestu podrazumijeva njegovo brzo i odreito izvoenje. Nakon izvedenogokreta ponovno treba zauzeti stav pozor. Okreti u mjestu jesu okreti nadesno, nalijevoi elom natrag. Okreti nadesno i nalijevo iznose 1/4 krunice i izvravaju se na zapo-vjetku nade-SNO!, odnosno nalije-VO!. Okret elom natrag iznosi 1/2 krunice iizvrava se na zapovjetku elom na-TRAG!2. Tranje prozivanjem broja - elementarna igraUenici su podijeljeni u etiri vrste i razbrojeni od prvog do posljednjeg u svakoj vrsti. Kaduitelj prozove npr. broj tri, svi brojevi tri tre oko svoje vrste do svoga mjesta. Tko budeprvi, donosi svojoj vrsti jedan bod. Za vrijeme tranja uenici se ne smiju hvatati rukama zasvoje suigrae u vrsti. Pobjednik je ona vrsta koja na kraju skupi najvie bodova.

GLAVNI B DIO SATADodavanje lopte kotrljanjem- tafetna igraUenici su podijeljeni u etiri kolone, a svaka kolona na dvije polukolone, koje se nalazejedna nasuprot drugoj na udaljenosti od 8 m. Na jednoj strani prvi uenici u kolonama nauiteljev znak otkotrljaju loptu uenicima na suprotnoj strani, a nakon toga odlaze na zaeljesvoje kolone. Kad uenici prime loptu, otkotrljaju je sljedeim uenicima na suprotnoj strani,a potom i oni odu na zaelje svoje kolone. To ponavljaju redom sve dok lopta ponovno nedoe u posjed onih uenika koji su je prvi poeli kotrljati. Kolona koja prva obavi zadatak,

dobiva najvie bodova.

ZAVRNI DIO SATATko najbolje nasmijava- elementarna igraSvi su uenici u krugu, a u sredini kruga je jedan uenik. Njegov je zadatak da u roku od 30sekundi nasmije to vie uenika i to tako da ide redom od jednoga do drugoga, postavlja impitanja, izvodi razliite pokrete, smije se i sl. Za svakog uenika kojeg uspije nasmijati osva-ja bod. im istekne zadano vrijeme, ulogu preuzima drugi uenik, pa ostali redom.Najuspjeniji je onaj koji skupi najvie bodova, odnosno nasmije najvie uenika.Vraanje namjetaja u prvobitni poloaj.

SAT RAZREDNIKAPrije izvoenja prvog nastavnog sata u uionici, uenike treba uputiti u pravila ponaanja.Obznanjujemo im da emo neke sadraje morati odraditi u uionici. Mogue je u kuti tje-lesne i zdravstvene kulture postaviti plakat s ispisanim cjelinama i temama (pojednostavljenglobalni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture) te na njemu posebno oznaiti (obojiti,zaokruiti) sadraje koje je mogue izvesti u uionici. Najjednostavnije je da to uitelj uinisam, no zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi to uinili sami uenici na jednoj radionici.


11

Prijedlozi uporabe udbenika za ostvarivanjeunutarpredmetnih i meupredmetnih veza


12/78

PRIJEDLOG RADIONICE

UVOD- igra-

poruka dana: vjebati moemo i u uionici. GLAVNI DIO

Uenici su podijeljeni u devet skupina (toliko je i nastavnih cjelina u II. razredu). Svakaskupina dobiva listi s nazivom cjeline i popisom tema. Uenici sami zaokruuju teme kojese mogu sigurno izvoditi u uionici. Glasnogovornik skupine obznanjuje i obrazlae izbor, alisti se lijepi na veliki zajedniki plakat.

ZAVRNI DIO- igra- razgovor o satu.

12

BRE, VIE, JAE 2


13/78

MJESTO RADA:sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:Dizanje i noenje, Plesne strukture.

NASTAVNE TEME:Dizanje predmeta razliita oblika i teine do 5 kg udvoje na odreenu visinu, Hodanje itranje prikladnim ritmom na razliite zvune signale.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataTko e prije pronai svoj predmet- elementarna igra2. Pripremni dio sataOpe pripremne vjebe s krugovima.3. Glavni A dio sataDizanje predmeta razliita oblika i teine do 5 kg udvoje na odreenu visinu,Hodanje i tranje prikladnim ritmom na razliite zvune signale.

Glavni B dio sataKotrljanje lopte izmeu nogu- tafetna igra4. Zavrni dio sataZauzmi pravilan poloaj tijela- igra

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Usvajanjem novih motorikih informacija uenici e biti pripremljeni za uinkovito rjeavan-je svakodnevnih motorikih zadaa iz razliitih ivotnih situacija.

ZADAE:ANTROPOLOKA:

a) Antropometrijske znaajke Stimulirati skladan tjelesni razvoj uenika poveanjem miine mase i reduciranjempotkonog masnog tkiva.b) Motorike sposobnosti Utjecati na razvoj snage i koordinacije.c) Funkcionalne sposobnosti Poticati rad organa i organskih sustava i time posebno utjecati na poveanje funkcija respi-ratornog i krvoilnog sustava.OBRAZOVNA: usvojiti tehniku dizanja predmeta razliitih oblika i teina udvoje razviti sposobnost i naviku pravilnog rasporeda snage

usvojiti osjeaj za ritam, smisao za skladnost pokreta, reagirati na promjenu dinamike, izm-jenu tempa te samostalno i kreativno izvoditi pokrete.


13

POLOAJTIJELA

udbenik,str. 6.

NASTAVNA JEDINICA:Dizanje predmeta razliita oblika i teine do 5 kg udvoje na odreenu visinuHodanje i tranje prikladnim ritmom na razliite zvune signale


14/78

ODGOJNA:- njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaavanja- razvijati pravilan odnos prema radu i zajednikim aktivnostima.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2 lopte loptica krugovi medicinke stalci klupa.


METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: frontalni oblik rada rad u parovima paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:sat uenja novih motorikih gibanja.

MOGUI TIJEK SATA UVODNI DIO SATA

Tko e prije pronai svoj predmet- elementarna igraRazred podijelimo u dvije skupine, npr. na lopte i loptice. Uitelj se kree i u ruci driloptu i lopticu, a uenici tre slobodno. Kad upita: Tko e prije pronai svoj predmet?,uitelj stane drei u jednoj ruci loptu, a u drugoj lopticu. Lopte i loptice odgovarajubrzim postrojavanjem s one uiteljeve strane gdje se nalazi njihov predmet. Koja se skupinaprva postroji, osvaja jedan bod.

PRIPREMNI DIO SATAUporaba udbenika

U ovom dijelu sata koristimo se udbenikomBre, vie, jae 2, str. 6., ili plakatom na koje-mu su prikazani poetni poloaji tijela.Najprije pogledamo i opiemo crte, zatim opiemo i demonstriramo vjebu, a potom jeuenici izvode. Inzistiramo na tome da zauzmu pravilan poetni poloaj tijela i da se koristenazivima za te poloaje.

14

BRE, VIE, JAE 2


15/78

OPE PRIPREMNE VJEBE S KRUGOVIMAZbog raznovrsnih mogunosti opih pripremnih vjebi s krugovima i zbog relativnolakog rukovanja krugovima, te vjebe treba primjenjivati ee. Prednost im je to veato svaki uenik moe sam izraditi krug, od tvrdog kartona ili od plastike, s polumjeromod 30 cm.Ope pripremne vjebe s krugovima:1. Krugom ispod noge- stav spojeni, priruiti. Krug je u lijevoj ruci. Premjetati krug ispodpodignute lijeve noge u desnu ruku, a ispod podignute desne noge u lijevu ruku.

2. Hlaenje krugom-

stav spojeni, priruiti, krug je u desnoj ruci. Mahati krugom ispredglave najprije desnom, zatim lijevom rukom.3. Prebacivanje kruga- stav spojeni, predruiti, krug je na dlanu desne ruke. Prebacivatikrug s dlana desne ruke na dlan lijeve ruke i obrnuto.4.Bacanje kruga s glave- stav sjedei, raznono, krug je na glavi. Nagnuti glavu naprijed,krug pada ispred tijela.5. Krugom iz ruke u ruku - leei poloaj na prsima, uzruiti, krug je u desnoj ruci.Premjestiti krug iz desne u lijevu ruku i obratno.6. Podizanje kruga nogama- leei poloaj na leima, drati krug izmeu unutarnjihstrana stopala. Podizati opruene noge i krug do vertikale, a zatim ih sputati na tlo.7.Ribanje poda krugom- upor kleei, krug je ispod ruku. Opruanjem i grenjem ruku

kliziti krugom po tlu ispred tijela naprijed-natrag.8. Ustajanje s krugom - stav uei, krug je na glavi. Podignuti se s krugom na glavi u uspra-van poloaj, a zatim se vratiti u uanj.9. Preskakivanje kruga s druge strane - stav spojeni, krug je na tlu do lijeve noge. Sunonimodrazom skoiti preko kruga u lijevu, a zatim u desnu stranu.

GLAVNI A DIO SATA1. Podizanje i noenje medicinke, kamena, oblice svladavajui preprekeUenike podijelimo u nekoliko vrsta ili kolona, ispred kojih se nalaze prepreke. Na uiteljevznak, u paru podiu jedan od spomenutih predmeta, nose ga slobodno svladavajui odreeneprepreke i potom stavljaju na klupu (visoku do 2 m).


15

OPIS POETNOG POLOAJA NAZIV POETNOG POLOAJA

Stojimo s oputenim rukama niz tijelo,pete sastavljene, prsti rastavljeni.

uimo s rukama oslonjenima na tlo ispred tijela,

glava u produetku tijela.

Sjedimo s ispruenim nogama i rukama pokraj tijela,dlanovi oslonjeni na tlo, glava u produetku tijela.

Kleimo s rukama oslonjenima na tlo ispred tijela,glava u produetku tijela.

Leimo na prsima s ispruenim rukama ispred tijela,glava malo podignuta.

Leimo na leima sopruenim rukama pokraj tijela.

stojei

uei

sjedei

kleei

leei na prsima

leei na leima


16/78

2. TunelUenike podijelimo u dvije jednake skupine. Jedni stoje u vrsti, a drugi u koloni. Jedan dru-gome dre ruke na ramenu oponaajui vlak. Uitelj udaraljkama ili tamburinom dajeritam, koji uenici u vrsti prihvaaju pljeui rukama, a vlak se kree u zadanom ritmu.Pri polaganijem tempu uenici pljeu rukama u uzruenju, a pri brem pljeu rukama u pre-

druenju oponaajui tunel, ispod kojeg se vlak kree treim koracima. Nakon odmorauenici zamijene uloge i zadatak se ponavlja.

GLAVNI B DIO SATAKotrljanje lopte izmeu nogu - tafetna igraUenici su podijeljeni u nekoliko kolona, stoje u raskoranom stavu jedan iza drugoga naudaljenosti predruenja. Na uiteljev znak prvi uenici iz kolona kotrljaju loptu izmeu nogui dodaju je drugom ueniku, ovaj treemu i tako redom do posljednjega. Kada posljednjiuenik primi loptu, tri s njome na elo kolone i dodaje je dalje unatrag. To ponavljaju redomsve dok na elo kolone opet ne doe uenik koji je bio prvi. Ekipa koja prva obavi zadatakdobiva najvie bodova.

ZAVRNI DIO SATAZauzmi pravilan poloaj tijela - igraZavrni dio sata iskoristit emo za usavravanje znanja postavljanja tijela u poetni poloaj.Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Stoje jedni nasuprot drugima. Jedna skupina zadajedrugoj koji e poetni poloaj tijela zauzeti. Bod za svoju skupinu osvaja svaki uenik koji jezauzeo pravilan stav. U sluaju nedoumice o tome je li stav ispravno zauzet, pogleda se crteu udbenikuBre, vie, jae 2, str. 6. Bodovi se zbrajaju, a pobjeuje ona skupina koja skupivie bodova.

16

BRE, VIE, JAE 2


17/78


NASTAVNE CJELINE:Kotrljanje i kolutanje, Penjanja, puzanja i provlaenja.

NASTAVNE TEME:Bono kotrljanje i kolut naprijed povezano, Penjanje po kosoj klupi, balvanu, deblu isilaenje.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataLovci s loptom- elementarna igra2. Pripremni dio sataOpe pripremne vjebe bez sprava.3. Glavni A dio sata

Bono kotrljanje i kolut naprijed povezano.Penjanje po kosoj klupi bono i silaenje niz vedske ljestve.Glavni B dio satatafeta bacanjem lopte o zid- tafetna igra s pomagalima4. Zavrni dio sataStavovi- elementarna igra.

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Podizanjem ope sposobnosti organizma i usvajanjem novog fonda motorikih znanja uenicie biti pripremljeni za uinkovito rjeavanje svakodnevnih motorikih zadaa iz razliitihivotnih situacija.

ZADAE:ANTROPOLOKA:a) Antropometrijske znaajke Stimulirati rast i razvoj, poticati razmjernost miinog i potkonog masnog tkiva, utjecati naskladan odnos dijelova tijela s teitem na pravilno dranje.b) Motorike sposobnosti Utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na razvoj koordinacije.c) Funkcionalne sposobnosti Poticati rad organa i organskih sustava i time posebno utjecati na poveanje funkcija respi-ratornog i krvoilnog sustava.


17

POLOAJRUKU I NOGU

udbenik,str. 7.

NASTAVNA JEDINICA:Bono kotrljanje i kolut naprijed povezanoPenjanje po kosoj klupi, balvanu, deblu i silaenje


18/78


19/78

PRIPREMNI DIO SATA

Uporaba udbenikaU ovom dijelu sata koristit emo se udbenikom Bre, vie, jae 2, str. 7., ili plakatom s

prikazanim poloajima ruku i nogu. Uz demonstraciju uenik e, promatrajui sliku, dopuni-ti informaciju uoavajui detalje koji bi mu mogli promaknuti pri demonstraciji.

Do sada smo uenicima uvijek opisno govorili kakav poloaj ruku i nogu moraju zauzeti. Udananjem pripremnom dijelu sata nauit emo ih nazivima svih poloaja i ubudue emo seuvijek njima koristiti. Najprije pokazujemo crte i opisujemo ga. Nakon toga slijedi demon-stracija, pa izvoenje vjebe.

PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVA1. Izmjenini zamasi rukama u zibu- stav spojeni, jednom rukom predruiti, drugom

zaruiti. Zamahom mijenjati poloaj ruku kroz pouanj.2. Tik-tak- stav pozor, priruiti. Oponaati sat pokretima glave lijevo-desno.3. Kozli se brani rogovima- stav raskorani, priruiti. Sputati glavu i izvoditi pokreteprema naprijed.4. Ptice ire i sputaju krila - stav pozor, priruiti. Podizati ruke u stranu, pa ih sputati uztijelo.5.Branje jabuka- stav spojeni, priruiti. Podizati ruke iznad glave (kao da beremo jabuke)i sputati ih ispred tijela (kao da stavljamo jabuke u koaru).6. Kazaljka na vagi- stav raskorani, priruiti. Izvoditi pokrete trupom u lijevu pa u desnustranu oponaajui kazaljku na vagi.7.Drvosjea- stav raskorani, uzruiti. Zamahivati rukama iza glave i podizati se na prste,

a potom se nagnuti prema naprijed i sputati do pretklona.


19

OPIS POLOAJA

osnovnipo

etnipoloajruku

osnovni

poetnipoloajnogu

NAZIV POLOAJA

Uspravni stojei poloaj s oputenim rukama pokraj tijela

Uspravni poloaj tijela s rairenim rukama u stranu

Uspravni stojei poloaj s ispruenim rukama iza tijela

Uspravni stojei poloaj s podignutim rukama iznad glave,tj. u produetku tijela

Uspravni stojei poloaj, pete su sastavljene,a prednji dio stopala je rastavljen

Uspravni stojei poloaj, stopala su sastavljena

Uspravni stojei poloaj, noge (stopala)su rastavljena (u irini ramena)

prirui

odrui

zarui

uzrui

stav pozor

stav spojeni

stav raskorani


20/78

8. Udaranje lopte - stav spojeni, odruiti. Na jednoj nozi stajati, a drugom zamahivati premanaprijed i oputenu je vraati natrag. Jednako izvoditi i drugom nogom.9. Poskakivanje sa zadacima- stav spojeni, priruiti. Sunoni poskoci u mjestu, a na dogo-voreni znak: raznoiti, pljesnuti rukama po koljenima pa zgriti noge.

GLAVNI A DIO SATABono kotrljanje u opruenom poloaju i kolut naprijedIspred svake kolone nalaze se dvije strunjae postavljene po duini. Iz poetnog poloaja(leei na prsima) do kraja prve strunjae uenici se bono kotrljaju u opruenom poloaju,a zatim ustanu, isprave se i izvedu kolut naprijed.Obrati pozornost na poloaj ruku i nogu (ruke su uzruene, a noge opruene). Pri izvoenjukoluta naprijed trai se da se zauzme stojei stav, te da se pomae uenicima koji ga jo nemogu samostalno izvesti.

Uporaba udbenikaPri objanjavanju pomae nam slika iz knjigeBre, vie, jae 2, str. 7. - poloaj ruku i str. 8.- pravilno izvoenje koluta naprijed i pomo pri njegovu izvoenju. Jedan uenik izvodi kolutnaprijed na strunjai, drugi klei sa strane i pomae mu jednom rukom u vratnom dijelu kra-ljenice, a drugom ga pridrava za natkoljenicu. Predlaemo da udbenici cijelo vrijeme buduotvoreni na tim stranicama kao podsjetnik uz radna mjesta.Bono penjanje po kosoj klupi i silaenje niz vedske ljestveUenici se po kosoj klupi penju dokorakom, dakle bokom okrenuti prema smjeru kretanja.Zadatak izvode najprije pojedinano, a zatim cijela kolona istodobno.Poetnu visinu kose klupe, balvana ili debla treba prilagoditi sposobnostima uenika, akrajnja je granica 100 cm.Ispod vedske klupe i uz vedske ljestve postavljamo strunjae. Uenicima koji su nesigurnipri izvoenju vjebe mora se pomoi. Nain pruanja pomoi dok hodaju vedskom klupomprikazan je na str. 8., a silaenje sa vedskih ljestvi na str. 9.

Predlaemo da udbenik Bre, vie, jae 2 bude cijelo vrijeme otvoren na podu uz radnomjesto.

GLAVNI B DIO SATAtafeta bacanja lopte o zidUenici su podijeljeni u nekoliko kolona, koje se nalaze iza crte udaljene od zida 3 m. Nauiteljev znak prvi uenici bacaju loptu o zid, hvataju je i predaju sljedeem ueniku u koloni,koji ini to isto, a oni odlaze na zaelja kolona. To ponavljaju redom sve dok lopta opet nedoe u ruke prvom ueniku, koji je podie uvis. Kolona koja pobijedi, dobiva najvie bodo-va.

ZAVRNI DIO SATA*Napomena: Zavrni dio sata iskoristit emo za utvrivanje znanja o zauzimanju pravilnogosnovnog poloaja ruku i nogu.

20

BRE, VIE, JAE 2


21/78

Uporaba udbenikaPrije poetka igre u krugu, uz pomo udbenika Bre, vie, jae 2, treba ponoviti kako sezauzima pravilan osnovni poetni poloaj ruku i nogu.Stavovi- elementarna igra

Svatko zauzima stav po elji: prirui, odrui, zarui, stav pozor, stav spojeni ili stav rasko-rani. Sudionik koji se nalazi u sredini kruga izgovara naziv stava, a svi sudionici koji suzauzeli taj stav mijenjaju mjesto. Sudionik koji je ostao bez mjesta (bez svoje oznake lje-pljivom trakom na tlu) proziva.Ako je sudionika previe, svatko moe imati svoga kontrolora koji ga pazi, a nakon nekogvremena kontrolori i sudionici mijenjaju mjesta.

Uporaba udbenikaTJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Predlaemo da plakat sa stavovima i nakon ovoga sata ostane na zidu dvorane kako bismo sedanim sadrajima mogli vraati na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture. U nedostatkuplakata sluimo se udbenikomBre, vie, jae 2. Uenike moemo uputiti da kod kue uzmuknjigu, stanu pred ogledalo i isprobaju pravilno zauzimanje svih osnovnih poetnih poloaja.


21



22/78

CILJ SATA:Razviti uenicima svijest o oprezu pri vjebanju na satima tjelesne i zdravstvene kulture i uslobodno vrijeme.

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATAUporaba udbenika

Uenici otvaraju udbenikBre, vie, jae 2, str. 10. i 11., promatraju crtee i opisuju ih uzvoenje:1. prije vjebanja2. za vrijeme vjebanja- u dvorani- na kolskom igralitu3. poslije vjebanja.

GLAVNA AKTIVNOSTUporaba udbenika

Koja je razlika u nainu vjebanja djeaka i djevojica iz udbenika i naina na koji mivjebamo? Objasnite.S obzirom na to da je u priruniku za uitelje uz udbenik Bre, vie, jae 1 detaljno raz-motren sat istog sadraja u idealnim uvjetima, ovdje emo se pozabaviti radom u najloijimuvjetima, tj. pozabavit emo se oprezom pri izvoenju nastave tjelesne i zdravstvene kultureu uionici.to od navedenog moemo i mi bez tekoa ostvariti? Na to moramo paziti pri radu?Rad u skupinama.

Svaka skupina ima svoje pitanje i na njega mora dati to vie moguih pravilnih odgovora.Odgovara se na listovima papira, koji e se na kraju sata uvezati i od njih e nastati priruniko ponaanju i radu u uionici za trajanja sata tjelesne i zdravstvene kulture.

22

BRE, VIE, JAE 2

OPREZ PRITJELESNOM VJEBANJU


SAT RAZREDNIKA:Oprez pri tjelesnom vjebanju


23/78

Na temelju dosadanjeg iskustva uenici e bez veih potekoa odgovoriti na postavljenapitanja.1. Kako osposobiti prostor za vjebanje? Nacrtaj prostor uionice kako ga zamilja.2. Kojim se pomagalima i rekvizitima moemo koristiti u uionici? Napiite abecedni popissvih pomagala i rekvizita koje imate.

3. Gdje odlaemo i uvamo naa pomagala i rekvizite? Nacrtajte kako biste vi ukrasili naekutije i koare.4. Gdje emo se odjenuti i odloiti obuu i odjeu? Napiite pet pitanja na koja odgovoremora znati svaki uenik.5. Na to moramo paziti pri razmjetanju namjetaja? Navedi opasnosti koje nam prijete.6. Gdje i kako emo se oprati nakon vjebanja? Opiite postupak prikazan u udbenikuBre,vie, jae 2, str. 11.7. Napiite to vie prijedloga za naziv broure koju emo dobiti spajanjem vaih listova.8. Smislite naslovnu stranicu za nau brouru. Nacrtajte prijedloge.

ZAVRNA AKTIVNOSTUenici prikazuju svoje uratke. Uvezujemo listove. (Builicom napravimo dvije rupice iuveemo ih komadiem deblje vrpce.)Zajedniko listanje.Komentiranje ZA i PROTIV.Jeste li zadovoljni naim dananjim uratkom?elite li jo to dodati?Potiemo uenike da kod kue izrade nove stranice ili priloge za nau brouru. Broura seizlae u kutiu tjelesne i zdravstvene kulture.


23


24/78


NASTAVNE CJELINE:Hodanje i tranje, Vienje i upiranje.

NASTAVNE TEME:Hodanje po klupi, balvanu s okretom do 180, Kratkotrajni upor na prei.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataTranje s provlaenjem.2. Pripremni dio sataOpe pripremne vjebe s lopticama.3. Glavni A dio sataHodanje po klupi, balvanu s okretom do 180.Kratkotrajni upor na prei.Glavni B dio sataPrenoenje punjenih loptica- elementarna igra

4. Zavrni dio sataRazgovor o satu.

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Zadovoljiti potrebe uenika za kretanjem i razvijati navike zdravog naina ivota.

ZADAE:ANTROPOLOKA:a) Antropometrijske znaajke Utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvoja.b) Motorike sposobnosti

Utjecati na razvoj koordinacije, snage i ravnotee.c) Funkcionalne sposobnosti Poticati rad organa i organskih sustava i time posebno utjecati na poveanje funkcija respi-ratornog i krvoilnog sustava.OBRAZOVNA: usvojiti pravilan nain hodanja po klupi s okretom od 180 poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta.ODGOJNA: pridonositi razvoju odlunosti, upornosti i ustrajnosti njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaavanja.

24

BRE, VIE, JAE 2

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURANASTAVNA JEDINICA:Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180

Kratkotrajni upor na prei


25/78

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:- udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2- vedska klupa- niska greda- loptice krpenjae.

METODE RADA:- metoda usmenog izlaganja- metoda demonstracije- metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa- metoda standardno ponavljajueg vjebanja- sintetika metoda uenja.

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:- frontalni oblik rada- paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:sat uenja novih motorikih gibanja

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATATranje s provlaenjemUenici tre u paru po igralitu ili dvorani. Na uiteljev znak desni u paru stane i zauzmeraskorani stav, a lijevi se provlai ispod njegovih nogu, ustaje i odlazi na svoje mjesto.Nakon toga nastavljaju trati do idueg uiteljeva znaka. Tada se desni provlai ispod lijevog.

Radi pravilnog optereenja, te zadatke treba izvoditi i u hodanju.

PRIPREMNI DIO SATA -OPE PRIPREMNE VJEBE S LOPTICAMAOpe pripremne vjebe s lopticama dostupne su svima bez obzira na uvjete rada. Jednostavnesu za manipulaciju, nisu elastine, ive, pa ih uenici za vrijeme vjebe mogu nadzirati bezveih tekoa. Loptica je teka 20 dekagrama.Uenici su rasporeeni u etiri vrste. Pazimo na razmak izmeu uenika.1.Bacanje i hvatanje loptice uz okret- stav spojeni, priruiti. Loptica je u desnoj ruci. Bacitilopticu uvis desnom rukom, okrenuti se za 180 i uhvatiti je objema rukama.2.Isputanje loptice- stav spojeni, priruiti. Lopticu drati ispod brade, podii glavu, lopti-ca pada na tlo.

3.Bacanje loptice uvis jednom rukom-

stav raskorani, priruiti. Loptica je u desnoj ruci.Baciti lopticu desnom rukom uvis i uhvatiti je objema rukama.4.Lopticom oko tijela - stav spojeni, priruiti. Loptica je u lijevoj ruci. Premjetati lopticu izlijeve ruke u desnu ispred tijela, a iz desne ruke u lijevu iza tijela.5. Podizanje loptice s tla- leei poloaj na prsima, uzruiti. Loptica je na tlu izmeu ruku.Podizati lopticu s tla ispruenim rukama, a potom je sputati.6. Lopticom iznad glave- leei poloaj na leima, priruiti. Loptica je u desnoj ruci.Premjetati lopticu ispred glave iz desne ruke u lijevu.7. Bacanje i hvatanje loptice u unju- stav uei, predruiti lopticom. Bacati lopticu uvisi hvatati je objema rukama.8. Skakanje s lopticom- stav spojeni, lopticu drati izmeu unutranjih strana stopala.

Izvoditi sunone poskoke s lopticom.


25


26/78

GLAVNI A DIO SATA

Uporaba udbenikaTraimo od uenika da promotre crte u udbeniku Bre, vie, jae 2, str. 10. Uoavamo dauenici, pomaui jedni drugima, zajedniki pripremaju sprave za vjebanje kako bi mogli

zapoeti raditi. Objanjavamo im kako se nose strunjae, a kako vedska klupa (pazimo napravilno dizanje i sputanje sprava). Svaka skupina ima zadatak pripremiti jednu spravu ipomagala. Svaki uenik iz skupine dobiva tonu uputu to mora raditi, koju spravu priprema,kamo je treba staviti, kako e je nositi i kojim e redoslijedom koja skupina iznositi sprave izspremita.Kad su pripremili radno mjesto, uenici stanu u kolonu ispred svojega radnog mjesta i ekajudaljnje upute za rad.1. Hodanje po klupi, balvanu s okretom od 180Uenici su podijeljeni u etiri skupine. Stoje ispred svoje vedske klupe. Ako nemamo ved-sku klupu, moemo iskoristiti nisku gredu, a u prirodi balvan. Uz vedsku klupu postavljenesu strunjae kao zatita od sluajnog pada. Uz pomo udbenikaBre, vie, jae 2 objanjava-mo uenicima kako se izvode vjebe (Moj katalog onoga to znam, str. 32.), te kako pravil-no asistiramo uenicima koji su nesigurni pri izvoenju vjebi (uvajmo jedni druge ipomaimo si, str. 9.). Otvorene udbenike ostavimo uz radno mjesto.a) hodanje u normalnom uspravnom poloaju s okretom do 180b) hodanje na prstima s okretom do 180c) hodanje bono dokorakom s okretom do 180.Hodati neusiljeno, lako, sa stopalima postavljenim usporedno s pravilnim poloajem ruku.Osobito paziti na uspravno dranje tijela. Obratiti pozornost na pomaganje suvjebau. Jedanuenik hoda po klupi s rukama u odruenju, a drugi hoda pokraj klupe i dri bliu ruku uodruenju, na koju oslanja ruku uenika/uenice koji hoda po klupi.2. Kratkotrajni upor na preiPrea mora biti u visini prsiju kako bi uenici bez potekoa mogli naskoiti u upor. Ispod

pree su strunjae. Na uiteljev znak uenici naskau na upor i kratko se zadre u tom poloa-ju. Obratiti pozornost na pomo uenicima koji ne mogu samostalno izvoditi upor. Jedanuenik izvodi kratkotrajni upor na prei, a drugi stoji sa strane i pridrava ga jednom rukomza nadlakticu, a drugom za podlakticu.Pri objanjavanju pomae nam crte na stranici 8.Predlaemo da i uz ovo radno mjesto na podu cijelo vrijeme stoji otvoren udbenikBre, vie,jae 2, str. 8.

GLAVNI B DIO SATAElementarna igra s tranjem i noenjem, prenoenjem loptica.Prenoenje punjenih loptica

Uenike podijelimo na dvije jednake skupine, koje su udaljene jedna od druge 10-15 m.Ispred svake skupine je krug i u njemu loptice, kojih mora biti vie nego uenika u skupini.Na uiteljev znak uenici, npr. ekipa A, tre prema krugu ekipe B i nastoje iz njihova krugaodnijeti u svoj krug to vie loptica ili ak sve. To ine i uenici ekipe B. Prenoenje lopticatraje jednu minutu. Pobjednik je ekipa koja je u svoj krug prenijela vie loptica.

26

BRE, VIE, JAE 2


27/78

ZAVRNI DIO SATAPovremeno, ovisno o situaciji, razgovaramo o pozitivnim i negativnim trenucima koji mogupridonijeti veem odgojnom utjecaju nastave tjelesne i zdravstvene kulture.

Uporaba udbenika

Traimo od uenika da ponovno otvore udbenik Bre, vie, jae 2, stranice 10. i 11., i pro-motre crtee koji prikazuju uenike:- prije vjebanja- za vjebanja- poslije vjebanja.Usporeujemo situacije sa slika sa stvarnim stanjem u naem odjelu.Dogovaramo se o tome to emo promijeniti, popraviti.Izriemo pohvale tamo gdje su zasluene.


27


28/78

Uporaba udbenikaZa vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture uenici su u gotovo stalnom aktivnom odno-su prema drugim uenicima u razredu. Prema sadraju koji izvode, prema spravama, poma-galima i rekvizitima kojima se koriste, njihova se aktivnost odvija u razliitim prostornim ivremenskim uvjetima. To upuuje na zakljuak kako je potrebno uiniti sve (prije, za vrijemei nakon nastave) kako bi se njihov rad i aktivnosti odvijali u sigurnim uvjetima.U mjere osiguranja nastavnog procesa ubrajaju se: zdravstveno-higijenske mjere preventivne mjere uvanje pomaganje.UdbenikBre, vie, jae 2, str. 8. i 9., pomoi e nam u poduci uenika II. razreda.Ove stranice moemo iskoristiti na svakom glavnom A dijelu sata tjelesne i zdravstvene kul-ture gdje su prisutni: upori - upori na prirodnim i umjetnim preprekama kolutanje - kolut naprijed penjanje - penjanje na kosu klupu i vedske ljestve i silaenje

skakanje-

nagazni skok na povienja do 40 cm i saskok vienje - kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama hodanje - hodanje po klupi s okretima do 180.

Nakon obrade postavljamo na zid plakat ili na podu uz radno mjesto ostavljamo otvorenustranicu udbenika.Crteima se koristimo:- na satima uenja novog motorikog gibanja- uz demonstraciju uenik promatra sliku i tako dopunjava informaciju uoavajui detaljekoji su mu promaknuli pri promatranju demonstracije- na satima ponavljanja podsjeamo uenike kako se izvodi odreeno motoriko gibanje. Uz

pomo crtea upozoravamo ih na pogreke pri radu, pomaganju i uvanju- na satima provjeravanja upozoravamo uenike na motorika znanja koja nisu zadovoljava-jue svladana i upuujemo ih na to da kod kue temeljitije proue crtee.

28

BRE, VIE, JAE 2

UVAJMO JEDNI DRUGE IPOMAIMO SI




29/78

SADRAJI NASTAVNIH PREDMETA:GLAZBENA KULTURA

pjevanje:Hoki-poki sluanje

PRIRODA I DRUTVO glavni dijelovi tijela

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA vjebe jaanja miia stopala

MATEMATIKA zadaci zadani rijeima

LIKOVNA KULTURA slikanje kontrast boja prema boji

HRVATSKI JEZIK pisanje samostalno pismeno izraavanje na zadanu temu.

CILJEVI I ZADACI:SPOZNAJNI: usvojiti pjevanje napjeva po sluhu nabrojiti glavne dijelove tijela razlikovati glavne dijelove tijela i osnovne funkcije tih dijelova tijela razvijati zdravstveno-higijenske navike znati prepoznati sputeno i pravilno stopalo prema otisku

upoznati vjebe za jaanje miia stopala zbrajati i oduzimati brojeve do sto usporeivati brojeve do sto nacrtati zatvorenu zakrivljenu crtu upoznati kontrast boje prema boji, razvijati osjetljivost za kontrast, dominaciju iusklaivanje boja samostalno napisati krai sastavak prema naputku.FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost govorno-pismenog izraavanja razvijati umijee sluanja poticati usvajanje vjetina samostalnog uenja

razvijati imaginativne sposobnosti


29

MOJASTOPALA


VJEBE ZA JAANJEMIIA STOPALA


TEMATSKO INTEGRIRANI NASTAVNI DANS TEMOM NAE ZDRAVLJE


30/78

razvijati i obogaivati emocionalnu dimenziju osobnosti razvijati sposobnost promatranja razvijati vjetine kooperativnog uenja aktivirati stvaralake i kreativne sposobnosti uenika.ODGOJNI:

razvijati suradniki odnos i meusobno povjerenje potovati i poticati samostalnost, spontanost, originalnost i osobnost poticati skladan razvoj cjelokupne djetetove osobe njegovati kulturne navike te navike meusobnog uvaavanja i potovanja njegovati pravilan odnos prema tijelu.

IZVORI ZNANJA I NASTAVNA POMAGALA: udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2 kazeta ili CD kazetofon ili CD-player listii crni flomaster veliki bijeli papir vodene boje pano.

MOGUI TIJEK NASTAVNIH SITUACIJA

1. HOKI-POKIPoetak nastavnog dana zapoinjemo pjesmom i plesom Hoki-poki. Priloen je tekst pjesme:

HOKI-POKI

Ti stavi lijevu nogu naprijed, stavi lijevu nogu van.Ti stavi lijevu nogu naprijed i protresi se ti sad.Uini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli tos.

Ti stavi lijevu ruku naprijed, stavi lijevu ruku van.Ti stavi lijevu ruku naprijed i protresi se ti sad.Uini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli tos.

Ti stavi lijevo rame naprijed, stavi lijevo rame van.

Ti stavi lijevo rame naprijed i protresi se ti sad.Uini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli tos.

Ti stavi svoju glavu naprijed, stavi svoju glavu van.Ti stavi svoju glavu naprijed i protresi se ti sad.Uini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli tos.

Ti stavi cijelog sebe naprijed, stavi cijelog sebe van.Ti stavi cijelog sebe naprijed i protresi se ti sad.

Uini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!U tome je cijeli tos.

30

BRE, VIE, JAE 2


31/78


31

2. MOJE TIJELOSvojom pjesmom pokazali smo sve glavne dijelove tijela. Ta nastavna situacija uglavnom jesadrajno poznata uenicima. Znanje je potrebno usustaviti. Kako na zapisivanje ne bismotroili previe vremena, pripremit emo listie na kojima su nastavni sadraji djelominonapisani, a dio e uenici sami upisivati. Tako emo imati vie vremena za ostale zanimljivi-

je aktivnosti.Glavni dijelovi tijela:- glava - lice oi, ui, nos, usta mozakostali dijelovi glave: kosa- vrat - povezuje glavu i trup- trup - prednji dio - prsa, trbuh, spolni organi, srce, plua, eludac, crijeva stranji dio -lea, stranjica- udovi - ruke, noge prsti, nokti.

Djeaci i djevojice razlikuju se prema spolnim organima. Svi dijelovi tijela i svi organi jed-nako su vani. Brinemo se o njihovu zdravlju.

Uporaba udbenika3. MOJA STOPALA

Kada imamo problema sa zdravljem, posjeujemo lijenike, pedijatre ili druge specijaliste.Mi emo danas biti specijalisti za svoja stopala. Uzmimo udbenikBre, vie, jae 2, str. 12.Pogledajmo to nam prikazuju crtei. Nacrtani su otisci pravilnog i sputenog stopala.

Uporaba udbenika

4. VJEBE ZA JAANJE MIIA STOPALAto trebaju initi djeca i odrasli koji imaju sputena stopala? Trebaju redovito vjebati miie

stopala. Kako se to radi?Uenici su podijeljeni u devet skupina. Svaka skupina ima svoga: dobavljaa, glasnogo-vornika, demonstratora, pospremaa. Uloge se dijele ovisno o tome koliko skupina ima lano-va. Sva potrebna pomagala nalaze se na jednom stolu u kutiu tjelesne i zdravstvene kulture:listi s prikazom vjebe i njezinim opisom, polica, ue, platno, kutija.Dobavlja donosi listi i pomagala, ako su potrebni. Zajedniki se prouava vjeba. Nakon 5-10 minuta prekida se samostalan rad skupina. Glasnogovornici skupina opisuju vjebu iupuuju sve prisutne na to gdje se ona nalazi u udbeniku Bre, vie, jae 2. Demonstrator,uenik koji prema uputama neto pokazuje drugima, izvodi vjebu. Nakon zavretka svihprikaza, pospremai pospremaju pomagala na mjesto odakle su ih uzeli.

Uporaba udbenika5. OTISAK

Saznali smo kako se izvode vjebe za jaanje miia stopala. Sada emo provjeriti kakva sunaa stopala. Nainimo svoj otisak prema uputama iz udbenikaBre, vie, jae 2, str. 13., apotom ga usporedimo s otiskom pravilnog i sputenog stopala iz udbenika na str. 12.


32/78


33/78

MJESTO RADA:sportsko igralite.

NASTAVNE CJELINE:Skakanje, Bacanja i hvatanja.

NASTAVNE TEME:Preskakivanje preko kratke vijae, Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataNajbolji koija- elementarna igra2. Pripremni dio sataOpe pripremne vjebe s vijaom.3. Glavni dio A sataPreskakivanje vijae jednonono s meuposkocima i bez meuposkoka.Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla.

Glavni B dio sataKotrljanje lopte rukom - tafetna igra4. Zavrni dio sataUdari po prstima- elementarna igra

CILJ SATA:Usavravanjem motorikih znanja pripremit emo uenike za adekvatno rjeavanje svako-dnevnih motorikih zadaa.

ZADAE:ANTROPOLOKA:

a) Antropometrijske znaajke Stimulirati skladan tjelesni razvoj, poveanje miine mase i smanjenje potkonog masnogtkiva.b) Motorike sposobnosti Utjecati na razvoj ope motorike s naglaskom na poveanje eksplozivne snage nogu i koor-dinacije.c) Funkcionalne sposobnosti Poticati funkcije dinog i krvoilnog sustava te tako utjecati na razvoj aerobnih sposobnos-ti.OBRAZOVNA: usvojiti pravilan nain preskakanja vijae te bacanje i hvatanje loptice.


33

PRESKAKIVANJEKRATKE VIJAE


NASTAVNA JEDINICA:Preskakivanje vijae jednonono s meuposkocima i bez meuposkokaBacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla


34/78

ODGOJNA: pridonositi razvoju odlunosti i upornosti utjecati na pozitivan odnos prema radu i zajednikim aktivnostima.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

vijae lopte.


METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: frontalni oblik rada rad u parovima (utroje, uetvero) paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:sat ponavljanja.

MOGUI TIJEK SATA

Uporaba udbenikaDonesemo na igralite zatvorenu kutiju u kojoj su vijae i udbeniciBre, vie, jae 2.

Pogodi to je u kutiji-

igraemu slui knjiga, a emu vijaa? Ponovit emo u udbeniku to sve moramo znati napravitis vijaom. Zaponimo.

UVODNI DIONajbolji koija- elementarna igraSvi se uenici rasporede u parove. Jedan od njih ima uzde, vijau, koju prebaci svome paruoko pojasa. Tako tre oko igralita ili oko dvorane, ali se ne smiju sudarati s ostalim zaprega-ma. Na uiteljev znak zaprege se zaustavljaju, a uenici mijenjaju uloge te ponovno nas-tavljaju trati. Koji e koija biti najuspjeniji?

PRIPREMNI DIO SATA-

OPA PRIPREMNA VJEBA S VIJAAMA1. Protezanje vijaom - stav spetni, predruiti dolje uetverostruenom vijaom. Podizativijau iznad glave i to vie se uspeti na prste. Pogled za vijaom. Poetni poloaj.2. Vitlanje vijaom sa strane - stav spetni, odruiti. Uetverostruena vijaa je u desnoj ruci.Vijaom vitlati najprije desnom, a potom lijevom rukom.3. Boni krugovi vijaom - stav spojeni, priruiti. Uetverostruena vijaa je u desnoj ruci.Zamahom prema naprijed izvoditi bone krugove desnom, a potom lijevom rukom. Pogledza vijaom.4. Podizanje noge vijaom - stav spojeni, jednom nogom na vijai. Priruiti i dratiudvostruenu vijau uz tijelo. Povlaenjem vijae i grenjem ruku podizati vijaom nogu s

tla. Poetni poloaj, a potom podizati drugu nogu.

34

BRE, VIE, JAE 2


35/78

5. Vijaom preko glave - stav raskorani, predruiti dolje udvostruenom vijaom.Podizanjem opruenih ruku (vijaa zategnuta) prebaciti vijau preko glave iza tijela. Istim jeputem vratiti u poetni poloaj.6. Doticanje nonih prstiju vijaom- stav sjedei, raznono. Predruiti uetverostruenomvijaom. Pretklonom trupa dotaknuti vijaom prste desne noge, poetni poloaj, pa dotaknu-

ti prste lijeve noge.7. Otkloni s vijaom-

stav spojeni, uzruiti uetverostruenom vijaom. Otklon ulijevo iudesno, pogled za vijaom.8. Preskakivanje preko vijae - stav spojeni, predruiti. Udvostruena vijaa je u desnoj ruci.Vitlati vijaom po tlu od naprijed prema natrag i preskakivati preko nje.

GLAVNI A DIO SATA

Uporaba udbenika1. U ovom dijelu sata posluit emo se udbenikomBre, vie, jae 2, str. 16. i 17., da bismovidjeli kako sve moemo vjebati s vijaom sami i u drutvu prijatelja. Promatramo crtee idemonstriramo: jednonono preskakivanje vijae, sunono preskakivanje s poskocima i beznjih. Preskakivanje kratke vijae u kretanju. Obratiti pozornost na poloaj ruku i rad nogu.Ovisno o broju vijaa, uenici su rasporeeni u parove (trojke, etvorke).Preskoci kratke vijae1. Preskakivanje vijae jednononoUenici preskakuju vijau u mjestu jednononim odrazom.2. Preskakivanje vijae sunono s meuposkocimaUenici preskakuju vijau u mjestu sunonim odrazom tako da poslije svakog preskoka,dakle neposredno prije sljedeeg preskoka, naprave u mjestu jedan meupreskok.3. Preskakivanje vijae sunonoUenici preskakuju vijau u mjestu sunonim odrazom.

4. Preskakivanje vijae u kretanjuUenici preskakuju vijau u kretanju jednononim odrazom. Najprije to izvode u polaganomtranju, a poslije neto bre.

2. Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla. Uenici su podijeljeni u etiri koloneudaljene 1,5 m od zida. Nakon baene lopte o zid uenici putaju da lopta padne na tlo, potomje hvataju objema rukama i predaju iduem vjebau, a sami odlaze na kraj kolone.Pri bacanju treba paziti da se desna ruka (kod denjaka) povlai iz ramena, a lijeva je ispredtijela. Snanim zamahom desne ruke preko ramena izvede se izbaaj, pri emu lijeva idesna noga zamijene svoja mjesta. Pri hvatanju dlanovi uvijek moraju biti okrenuti premaodbijenoj lopti i to tako da palac jedne ruke ulazi izmeu kaiprsta i palca druge ruke poput

paukove mree.

GLAVNI B DIO SATAKotrljanje lopte rukom- tafetna igraUenici su podijeljeni u nekoliko kolona, koje se nalaze iza crte. Svi prvi u koloni imajuloptu, koju na uiteljev znak kotrljaju rukom, ali tako da ruka gotovo neprestano dodirujeloptu. Kad stignu do odreenog znaka (stalka), uzmu loptu u ruke, trei je nose natrag ipredaju sljedeem ueniku. Kolona koja prva stigne, osvaja najvie bodova.


35


36/78

ZAVRNI DIO SATAUdari po prstima- elementarna igraUenike podijelimo u nekoliko skupina koje se nalaze u formaciji kruga i dre vijau. U sre-dini svakog kruga nalazi se jedan uenik, koji obilazi oko kruga i nastoji udarati po prstimabilo kojeg uenika koji dri vijau. Svaki uenik prema kojemu je upuen udarac spaava se

tako da pravodobno ispusti vijau. Ako u tome uspije, ponovno uhvati vijau, a ako dobijeudarac, mijenja mjesto s uenikom iz sredine kruga.

Uporaba udbenikaSLOBODNO VRIJEME

Uputiti uenike da se ovim aktivnostima, ako nisu sigurni kako se izvode pojedina motorikagibanja, mogu baviti i kod kue u slobodno vrijeme prouavajui crtee u udbeniku Bre,vie, jae 2.

36

BRE, VIE, JAE 2



37/78

KORELACIJA: tjelesna i zdravstvena kultura i priroda i drutvo.

NASTAVNA CJELINA: Nae tijelo i zdravlje.

NASTAVNA TEMA: Temelji zdravog ivota.

ZADAE NASTAVNE JEDINICE: Planski i sustavno utjecati na oblikovanje zdravstvenih i kulturnih navika djece. Jaati svi-jest o potrebi organiziranja aktivnosti tijekom dana.

ZADACI NASTAVNE JEDINICE:MATERIJALNI znati imenovati glavne oblike zdravog naina ivota (sport, tjelesna aktivnost, svje zrak,sunce, odmor i san) znati nabrojiti aktivnosti koje se obavljaju tijekom dana i razvrstati ih u radne i zabavne napraviti raspored svih dnevnih aktivnosti i razvijati potrebu da se pridravamo toga ras-poreda.FUNKCIONALNI razvijati naviku aktivnog provoenja slobodnog vremena utjecati na razvijanje sposobnosti promatranja, opaanja, usporeivanja i govornog izraa-vanja pri opisivanju dnevnih aktivnosti utjecati na oblikovanje zdravstvenih, djelatnih i kulturnih navika.

ODGOJNI osvijestiti vanost ouvanja zdravlja zdravim nainom ivota motivirati za primjenu zdravog naina ivota shvatiti zato je potrebno preuzeti dio kunih poslova u obitelji njegovati samodisciplinu.

Uitelj e svoje pripreme napisati prema udbeniku kojim se koristi.Pokazat emo kako se udbenik Bre, vie, jae 2 moe primjereno uklopiti u nastavu dru-goga predmeta, u ovom sluaju prirode i drutva.


37

TJELESNO VJEBANJEU SLOBODNO VRIJEME


PRIRODA I DRUTVONASTAVNA JEDINICA:Moj radni dan i slobodno vrijeme


38/78

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATAKontrola domae zadae (ako je bila zadana).Razgovor o dnevnim obvezama lanova obitelji u domu i izvan njega.

Roditelji imaju svoje obveze, a djeca svoje. NAJAVA

Moj radni dan i slobodno vrijemeUitelji sastavljaju plan ploe prema sadraju iz udbenika za nastavu prirode i drutva.

NOVI NASTAVNI SADRAJRazgovor tee prema planu ploe i prilagoen je udbeniku kojim se uitelj koristi.

VJEBANJEZadaci prema udbeniku i vjebenici kojom se koriste uitelji. Npr.:- to radi ujutro nakon ustajanja (prijepodne, poslijepodne)?

-

Kako najradije provodi slobodno vrijeme? Gdje ga, s kime i kako moemo provesti?Otvorimo udbenikBre, vie, jae 2.

Uporaba udbenikaTJELESNO VJEBANJE U SLOBODNO VRIJEME, str. 18. i 19.

Uenici po skupinama razmotre sve crtee.1. Igra kod kue, u dvoritu (gumi-gumi, preskakivanje vijae, lopta)2. Igra iza/ispred zgrade (kolica, lopta, role, romobil, frizbi, skejtbord)3. Park (tobogan, penjalice)4. Izlet (etnja u prirodi, igra u prirodi, tranje, skakanje).Dramska igra:

Pokuaj uprizorenja svih situacija sa slika.Uenici u pisanke nacrtaju svoju najdrau aktivnost u slobodno vrijeme.

PONAVLJANJESamostalno, u sebi, proita se tekst iz udbenika.Ponavljanje prema planu ploe.

PROVJERAVANJEMogue je odgovoriti na pitanja:1. Koje poslove obavlja u svome domu?2. Kojim se igrama najee igra u prirodi?

3. Koliko se tvoja obitelj odmara nedjeljom?4. Zato je vano baviti se sportom?

DOMAA ZADAAUz pomo roditelja sastavi svoj raspored dnevnih aktivnosti. Nastoj ga se svakodnevnopridravati.

38

BRE, VIE, JAE 2


39/78

Dodatni opi pojam - razliitost i jednakovrijednost

TEMELJNI CILJEVI:- usmjeriti pozornost cijelog razreda prema zadanoj temi, tjelesnom vjebanju u slobodnovrijeme, kako bi svi uenici imali osjeaj sudjelovanja u zajednikom cilju i u zajednikojaktivnosti, te kako bi due vrijeme zadrali pozornost na zadanim sadrajima, u koli i izvannje- postii aktivno sudjelovanje svih uenika u nastavi

-

pobuditi i iriti zanimanje uenika za teme- poticati proirivanje znanja, aktivnost i kreativnost- povezivati aktualnu nastavnu cjelinu s novim podrujima i temama.

Nulto razdoblje projektaNa satu prirode i drutva razgovarali smo s uenicima o svojemu radnom danu i slobodnomvremenu. O tome ve puno znamo. Sada odluujemo o tome to jo elimo saznati. Tijekomrazgovora uenike usmjeravamo na njihovo slobodno vrijeme, na to kako ga sve mogu isko-ristiti. Naglasak je na tjelesnom vjebanju u slobodno vrijeme.

Uporaba udbenikaOtvorimo udbenikBre, vie, jae 2, str. 18. i 19., te ponovno promatramo slike. Zajedno suenicima sastavljamo popis svih tjelesnih aktivnosti kojima se mogu baviti u slobodno vri-jeme. Aktivnosti piemo kredom na plou, flomasterom na veliki bijeli papir ili, to jenajpraktinije, na samoljepljive listie.Prisjetimo se kojim se tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme bave nai prijatelji,roditelji, rodbina, svojta, susjedi i drugi. Razmislimo o tome kojim bismo se aktivnostima, sobzirom na kraj u kojemu ivimo, jo mogli baviti. Kakve nam mogunosti pruaju naedvorite, park, igralite, sportska dvorana, gora, planina, potok, rijeka, jezero, more.Nakon to smo skupili velik broj listia, privrstimo ih na pano ili plakat. Izbrojimo ih i zajed-no s uenicima pokuamo urediti da bi popis bio jasniji. Traimo od uenika da pronaukriterije po kojima bi svrstali one aktivnosti koje su po neemu sline. Pronalazimo razliite

kriterije svrstavanja (prema mjestu izvoenja, broju sudionika, vrstama pomagala, prematome tko ih sve moe koristiti, u koje godinje doba i sl.).Predlaemo kriterij mjesta izvoenja. Za svaku aktivnost odreujemo mjesto najpogodnije zanjezino izvoenje.Pitanjima navodimo uenike na zakljuak o razliitosti tjelesnog vjebanja u slobodno vri-jeme i o njegovoj jednakoj vrijednosti. Razgovaramo o pojmu razliitosti (Po emu se raz-likuju tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme?) i o njihovoj jednakoj vrijednosti (Zato sve tje-lesne aktivnosti pozitivno utjeu na nae zdravlje?). to bi se dogodilo kada djeca ne bivjebala i ne bi se igrala?Traimo i druge primjere razliitosti uz jednakovrijednost (spolovi i djeca s razliitim poseb-nim potrebama).


39

PRIJEDLOG RAZREDNOG PROJEKTARazredni projektTemaTjelesno vjebanje u slobodno vrijeme

Kad izvre sve svoje obveze, djecise esto zna dogoditi da ne znajuto bi sama sa sobom u slobodnovrijeme. Zajedno s uenicimapokuajmo osmisliti projekt sa to

vie naina tjelesnog vjebanja uslobodno vrijeme.


40/78

Prvo razdoblje rada na projektuU ovom razdoblju rada na projektu vana je suradnja roditelja. Stoga emo ih pismeno oba-vijestiti o temi i ciljevima projekta te ih zamoliti za suradnju. Roditelje emo zamoliti da ukolu poalju razliita pomagala za tjelesno vjebanje, da pomognu svome djetetu u priku-pljanju informacija, omogue mu susret s odreenim osobama ili dolazak do nekog materi-

jala. Pozivamo ih da i sami sudjeluju u dijelovima projekta u razredu.Nakon zavretka rasprave o razliitostima i jednakovrijednosti tjelesnog vjebanja u slobod-no vrijeme, dogovaramo se o akciji skupljanja to vie razliitih pomagala za tjelesnovjebanje u slobodno vrijeme.Prikupljamo i razliite podatke o mogunostima raznolikog tjelesnog vjebanja u slobodnovrijeme. Neki e uenici intervjuirati svoje prijatelje, lanove obitelji, rodbinu, svojtu, su-sjede i druge njima dostupne zanimljive osobe o tome gdje i kako vjebaju, zato im se bataj nain vjebanja svia, kad bi mogli birati, kakvim bi se spravama i pomagalima najradijesluili i sl. Skupine se mogu natjecati koja e skupiti najvie razliitih aktivnosti kojima sedjeca mogu baviti u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru, tko je pronaao najneobiniju,najopasniju, najzanimljiviju, najdosadniju, najmirniju, najpokretniju i sl. aktivnost.Nakon tjedan dana, na temelju prikupljenih podataka, razgovaramo o temi. to sve znamo onainima tjelesnog vjebanja u slobodno vrijeme? to bismo jo eljeli i mogli saznati o tje-lesnom vjebanju u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru?Na papir zapisujemo razliite uenike prijedloge.

Drugo razdoblje rada na projektuS uenicima raspravljamo o nainima na koje moemo saznati sve to nas zanima. Kako tomoemo ispitati, provjeriti? Piemo na papir sve prijedloge uenika i nadopunjavamo popissvojim prijedlozima. Omoguujemo uenicima da se prema svojim sklonostima, znanjima isposobnostima opredijele za zadau koju e samostalno obaviti. Npr. saznati u kojoj setrgovini mogu nabaviti neka pomagala i po kojoj cijeni, nabaviti prospekte tih pomagala, po-sjetiti univerzalnu sportsku kolu ili kakav sportski klub te saznati njihov program rada,

dovesti u razred pojedince koji na zanimljiv nain provode svoje slobodno vrijeme i pripremi-ti razgovor s njima, promatrati, intervjuirati, fotografirati djecu u parku, dvoritu, igralitu isl. dok provode svoje uobiajene aktivnosti. Odreuju se i zajednike aktivnosti i zajednikizadaci za rad u razredu.Na temelju zajednikog dogovora s uenicima, izraujemo plan projekta. Aktivnosti kojeplaniramo izvesti u sklopu projekta, unosimo u projektnu mreu kako bismo neprestanovodili rauna o povezivanju razliitih podruja uenja u zajedniku cjelinu.Ovdje iznosimo prijedlog okvirnog plana projekta tjelesno vjebanje u slobodno vrijeme, kojimoete mijenjati i nadopunjavati u skladu sa svojim potrebama i prijedlozima svojih uenika.

HRVATSKI JEZIK

Slovnica- imenice i glagoli (prepoznati ih prema crteu)- abeceda (abecedni popis aktivnosti)Knjievnost- poezijaJadranka uni-Bandov: E, ba hou- prozaZvonimir Balog: Prijatelj u invalidskim kolicimaSanja Pili:Jozef- lektira Ratko Zvrko: Grga varakJezino izraavanje- itanje Josep M. Allue: Velika knjiga igara

Saa Verdonik Germadnik: Upoznajmo se

40

BRE, VIE, JAE 2


41/78

Norman Koontz, Emma Vanderklift: Kredo podrke- govorenje - postavljanje pitanja, voenje intervjua, zajedniko usporeivanje popisakoritenja slobodnog vremena, odluivanje o slinosti i razliitosti- pisanjesastavljanje zajednike liste vjebi igara za tjelesno vjebanje u slobodno vrijeme

opis pomagala, spravapisanje izvjetaja o intervjuimapisanje sastava na temu: Pronaao/ pronala sam najneobiniju, najopasniju, najzanimljiviju,najdosadniju, najmirniju ili najpokretniju aktivnost (biramo samo jednu od ponuenihaktivnosti)- komunikacijski postupci upuivanje na sluanje govora drugoga sluanje drugoga kao uvjetza razumijevanjenaini sporazumijevanja (rije, zvuk, pokret, dodir, slika)prianje o osobnom doivljajuprianje uz niz slikapostavljanje pitanjapoticanje pitanjima: tko, to, gdje, kada, zato.

-

kolska knjinicasamostalno posuivati knjige potrebne za rad na projektu.

LIKOVNA KULTURA- zajednika izrada slikovnice Tjelesno vjebanje u slobodno vrijeme na otvorenom pros-toru kombiniranom tehnikom- crtanje sprava i pomagala- kreiranje praktine i moderne odjee i obue za boravak i igru na otvorenom prostoru urazliitim vremenskim uvjetima

GLAZBENA KULTURAPjevanje

-

J. Luli: U kolu je sestricaGlazbena igra: U kolu je sestricaBrojalice - ponavljanje nauenih brojalica kojima se koristimo pri razbrojavanju za razliiteigreSluanje - Joseph Haydn:Djeja simfonija

MATEMATIKA- odreivanje broja razliitih naina tjelesnog vjebanja u slobodno vrijeme na otvorenomprostoru- zbrajanje bodova prikupljenih u natjecateljskim igrama- crtanje kvadrata za igru kolice

-

uoavanje: crtegeometrijska tijelageometrijski likovi u prostoru na spravama i pomagalima

PRIRODA I DRUTVO- slobodno vrijeme uenika- individualni posjeti mjestu gdje se moe promatrati kako se provodi slobodno vrijeme naotvorenom prostoru- skupni posjet


41


42/78

TEHNIKE VJETINE:- izrada panoa- fotografiranje- izrada pomagala- opaanje i biljeenje opaanja na terenu.

KREATIVNE VJETINE:- primjena tehnike Oluja ideja- smiljanje pria o tjelesnom vjebanju u slobodno vrijeme- smiljanje zanimljivih naina vjebanja- smiljanje pomagala za igre- kreiranje moderne i praktine odjee za vjebanje u slobodno vrijeme na otvorenom pro-storu.

VJETINE LOGIKOG MILJENJA:- svrstavanje prema postavljenom kriteriju- pronalaenje kriterija svrstavanja

-

pronalaenje slinosti i razlika- zakljuivanje o utjecajima prema slikama- ralamba potekoa i ugode pri tjelesnom vjebanju.

SOCIJALNE VJETINE:- rabiti razliite naine sporazumijevanja (rije, zvuk, pokret, dodir, slika)- odgovarajui nain komuniciranja s osobama s posebnim potrebama.

Tree razdoblje rada na projektuU ovom razdoblju rada na projektu s uenicima odgovaramo na pitanje to smo sve nauili,saznali i skupili o nainima tjelesnog vjebanja u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru.

Postavljamo izlobu u uionici.Na panou se izvjese rezultati intervjua o razliitim nainima provoenja tjelesnog vjebanjau slobodno vrijeme na otvorenom. Izlau se lanci, crtei, slikovnice na zadanu temu.Crteom i tekstom prikazuju se kreativni rezultati osmiljavanja novih naina provoenja slo-bodnog vremena na otvorenom prostoru, potom imena novih aktivnosti, opisi izmiljenihaktivnosti, nadopune ve postojeih aktivnosti i pomagala za njih. Na stolovima ili policamaposloena su prikupljena pomagala. Uz pomagalo je privren listi s njegovim nazivom,crteom te prijedlogom igara u kojima se to pomagalo koristi. Roditelje pozivamo na sveanootvorenje nae izlobe.Vrhunac rada na projektu je organiziranje igara bez granica, u kojima e zajedniki su-djelovati uitelj/uiteljica, uenici i njihovi roditelji.

Nakon zavretka rada na projektu uenici procjenjuju svoj rad. Moemo im dati listie spitanjima.1. Svia li ti se na projekt?2. Jesmo li postigli sve to smo namjeravali?3. Jesmo li u radu primjenjivali dovoljno razliitih pristupa?4. Jesi li trebao/trebala pomo u radu? iju?5. eli li jo raditi na ovom projektu? to?

42

BRE, VIE, JAE 2


43/78

-

udbenikBre, vie, jae 2, str. 20. i 21.Cilj ovih stranica je:- razviti uenikovu svijest o potrebi organiziranja svojih aktivnosti- razvijati motivaciju za provoenje aktivnog odmora (zima, proljee, ljeto)- znati imenovati glavne oblike zdravog naina ivota (sport, tjelesna aktivnost, svje zrak,sunce, odmor, san)- razvijati i znati obrazloiti zato je korisno zdravo ponaanje (sport, tjelesna aktivnost,svje zrak, sunce, odmor, san).

Uporaba udbenikaPredlaemo da ove stranice s uenicima pregledate i ralanite uoi kolskog odmora, zim-skog, proljetnog, ljetnog, ili nakon njegova zavretka.Sliicama se moemo koristiti na satima:- prirode i drutva- hrvatskog jezika- glazbene kulture- likovne kulture- tjelesne i zdravstvene kulture- sata razrednog odjela.Navest emo po jednu pripremu vezanu uz svako godinje doba, te niz prijedloga za to boljuiskoristivost ovih stranica.

ZIMSKI ODMORNASTAVNA JEDINICA:Skakanjem dotaknuti granicu i istresti snijegGaanje grudom nepokretna cilja

MJESTO RADA:kolsko dvorite.

NASTAVNE CJELINE:Skakanje, bacanje.

NASTAVNE TEME:Skakanjem dotaknuti granice i stresti snijeg, Gaanje grudom nepokretnog cilja: drveta,velike grude, obrua.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sata Tranje za najveom pahuljom kroz duboki snijeg.2. Pripremni dio sata

Ope pripremne vjebe bez sprava.


43

PRAZNICI SUZA ODMOR



44/78

3. Glavni A dio sata Skakanjem dotaknuti granice i stresti snijeg. Gaanje grudom nepokretnih ciljeva: drveta,velike grude, obrua.Glavni B dio sata Tko e bre napraviti snjegovia?4. Zavrni dio sata

Razgovor o satu.CILJ NASTAVNE JEDINICE:

Usvajanjem novog fonda motorikih znanja pripremamo uenike za uinkovito rjeavanjesvakodnevnih ivotnih situacija u zimskim uvjetima.

ZADAE:ANTROPOLOKA:a) Antropometrijske znaajke Utjecati na smanjenje potkonog masnog tkiva i poveanje miine mase.b) Motorike sposobnosti Utjecati na razvoj koordinacije, eksplozivne snage nogu i preciznosti.c) Funkcionalne sposobnosti Utjecati na intenzivniji rad svih organa i organskih sustava, a poglavito na dini, krvoilni iivani sustav.OBRAZOVNA: uenici stjeu motorika znanja iz nastavnih cjelina skakanja i bacanja na snijegu.ODGOJNA: njegovanje pozitivnih i zdravstveno-higijenskih navika, te poticanje zajednitva priizvravanju zadataka.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2

snijeg, granice, kamenii, mrkva, stari eir.


METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: frontalni oblik rada

paralelno odjeljenjski oblik rada.TIP SATA:

sat ponavljanja.

MOGUI TIJEK SATA UVODNI DIO SATA

Tranje po dubokom snijegu za najveom pahuljicom.Uenici slobodno tre po odreenom prostoru i love pahuljice.

44

BRE, VIE, JAE 2


45/78

OPE PRIPREMNE VJEBE BEZ SPRAVAUenici stoje u slobodnoj formaciji1. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruiti. Visoko podignuti desnu nogu i istodobnopljesnuti dlanovima ispod lijeve noge. Potom to izvesti lijevom nogom.2. Voda u uhu- stav spojeni, priruiti. Ispirati uho pokretima glave u lijevu, a potom u

desnu stranu.3.Let malih pataka-

stav spojeni, odruiti. Izmjenino podizati pa sputati lijevo, a zatimdesno rame.4.Let velikih pataka- stav spojeni, odruiti. Izmjenino mahati rukama.5.Zatita od sunca - stav spojeni, priruiti. Podii ruke ispred glave, dlanove okrenuti premavan i zatititi se od sunca.6.Zvonjenje zvonara- stav raskorani, uzruiti. Izvoditi pokrete rukama i tijelom do pret-klona i ponovno se vratiti u poetni poloaj.7.Zamahivanje nogom- stav spetni, odruiti. Stajati na lijevoj nozi, a desnom bez naporazamahivati ispred lijeve. Zatim to izvoditi lijevom nogom.8. Poskakivanje u ritmu- stav spojeni, priruiti. Izvoditi sunone poskoke u mjestu uzadanom ritmu.

GLAVNI A DIO SATAUenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Svaka skupina odabire svoje stablo u kolskomdvoritu.Skakanjem pokuavaju dotaknuti granice i s njih stresti snijeg.Grudom gaaju stablo. Skupina se odmakne deset koraka od stabla. Uenici prave grude igaaju ga. Pazi se na razmjetaj uenika kako ne bi gaali jedni druge.

GLAVNI B DIO SATAPravljenje snjegoviaTko e bre i ljepe napraviti snjegovia? Skupine se natjeu koja e prije i ljepe napraviti

snjegovia.

Pjesma: Snjegovi(M. Bogliuni)

uvajmo ga od vruine, od vatre i kiejer kad arko sunce sine, njega nema vie.Snjegoviu, snjegoviu, ti si slika zime,snjegoviu, snjegoviu, igrajmo se s njime.

ZAVRNI DIO SATA

Uporaba udbenikaienje snijega s obue i odjee te povratak u uionicu. Mokre stvari stavljamo na suenje.to smo radili na satu tjelesne i zdravstvene kulture? to smo jo mogli?Uskoro nam dolazi zimski odmor. Imenujte glavne oblike zdravog naina ivota zimi: sport,tjelesna aktivnost, svje zrak, sunce, odmor, san.Otvorimo udbenikBre, vie, jae 2, str. 20. Kako djeca sa slike provode svoj odmor? Kakoete vi provesti svoj?Ovo je prilika da uenike upoznamo s nizom korisnih i praktinih savjeta kako se moraju odi-jevati, ponaati na snijegu, to smiju, a to ne smiju raditi; ne smiju jesti snijeg, ne smijuoznojeni sjedati na snijeg, moraju paziti na higijenu klizalita, sanjkalita, skijalita


45


46/78

Uporaba udbenikaHRVATSKI JEZIKOvu stranicu udbenika Bre, vie, jae 2, str. 20., moemo iskoristiti i nakon povratka sazimskog odmora. Kako smo proveli odmor?

PRIRODA I DRUTVOStranica se moe iskoristiti i na satu prirode i drutva kada se obrauje zima: vrijeme, zimskeradosti, oprez na snijegu.

SAT RAZREDNIKAAktivno provoenje zimskog odmora.

LIKOVNA KULTURASlikanje

-

tonovi akromatskih boja-

kola (crni, sivi, bijeli kola papir i novinski papir saslovima) Snjegovi u naem dvoritu.

INTEGRIRANI NASTAVNI DAN1. Glazbena kultura - Hristo Nedjelkov: Pahuljice2. Hrvatski jezik - Jadranka uni-Bandov: Pahuljice (igrokaz, dramatizacija)3. Matematika - crte - otvorena, zatvorena zakrivljena crta, izlomljena crta4. Likovna kultura: mobil - pahuljice5. Priroda i drutvo: zima - vrijeme zimi, promjene u prirodi, zimske radosti6. Tjelesna i zdravstvena kultura - Praznici su za odmor, udbenikBre, vie, jae 27. Igre na snijegu.

46

BRE, VIE, JAE 2



47/78

MJESTO RADA:kolsko dvorite.

NASTAVNE CJELINE:Vienje i upiranje, Skakanje.

NASTAVNE TEME:Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama, Skok udalj s mjesta.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataKoje jato bre leti- elementarna igra2. Pripremni dio sataOpe pripremne vjebe u parovima.3. Glavni A dio sataKratkotrajni vis na grani drveta.Skok udalj s jednog ruba potoka na drugi.Glavni B dio sataIgra otkrivanja- terenska igra4. Zavrni dio sata

Razgovor o satu.

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Stjecanje znanja o initeljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda, razvijanje pravilnihstavova o zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za uvanje i unapreivanje zdravlja.

ZADAE:ANTROPOLOKA:a) Antropometrijske znaajke Stimulirati skladan tjelesni razvoj uenika te utjecati na smanjenje potkonog masnog tkivai poveanje miine mase.

b) Motorike sposobnosti Utjecati na razvoj eksplozivne snage nogu i na koordinaciju.c) Funkcionalne sposobnosti Utjecati na poveanje funkcija respiratornog i krvoilnog sustava radi uspostave balansaizmeu dopreme i potronje energije.OBRAZOVNA: stjecati znanja o mogunosti vienja na razliitim spravama (penjalicama, granama drvea) ponoviti skok udalj s mjesta nauiti to su to terenske igre i kako ih provoditi u slobodno vrijeme.ODGOJNA: utjecati na odvanost, upornost te na pravilan odnos prema okoliu.


47

PROLJETNI ODMORNASTAVNA JEDINICA:Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama

Skok s jednog ruba potoka na drugi


48/78

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2 penjalice, grane drvea.

METODE RADA:

metoda usmenog izlaganja metoda demonstracije metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadaa metoda standardno ponavljajueg vjebanja sintetika metoda uenja.

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: frontalni oblik rada paralelno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:kombinirani tip sata.

MOGUI TIJEK SATA

UVODNI DIO SATAKoje jato bre leti?Uenike podijelimo na dvije skupine, jata, koja se nalaze na crti, ici. Na dani znakptice slobodno tre u jatu u omeenom prostoru, a na uiteljevo: Ptice na icu! svakojato nastoji to prije doletjeti na svoje mjesto i stati na icu.

PRIPREMNI DIO SATA -OPE PRIPREMNE VJEBE U PAROVIMAOpe pripremne vjebe u parovima vrlo su korisne i uenici ih rado izvode. Radi njihovapravilnog izvoenja, njihove uinkovitosti i preventive, potrebno je pri sastavljanju parovapaziti na to da suvjebai budu podjednako visoki, teki i tjelesno razvijeni. U pravilu djeacitrebaju vjebati s djeacima, a djevojice s djevojicama. Uitelj mora uzeti u obzir i brojponavljanja pojedine vjebe, to ponajprije ovisi od teini vjebe i poloaja uenika za vri-jeme izvoenja vjebi.1. uanj u dvoje- stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dre se za ruke upredruenju. Prelaze u uanj i vraaju se u poetni poloaj.2. Gledanje preko ramena - stav pozor, leima su okrenuti jedan prema drugome. Istodobnimokretanjem glave jednoga u desnu, drugoga u lijevu stranu, gledaju se preko ramena.3. Oponaanje suvjebaa - stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome. Prvi izvo-

di odreene pokrete glavom, a drugi ga prati pogledom i oponaa. Potom mijenjaju uloge.4. Piljenje drva- stav raskorani, licem su okrenuti jedan prema drugome i dre se za rukeu predruenju. Izmjeninim povlaenjem i opruanjem ruku oponaaju piljenje drva.5. Potiskivanje dlanova- stav raskorani, licem su okrenuti jedan prema drugome i dre seza ruke u odruenju. Jedan potiskuje dlanove dolje, a drugi gore. Zatim mijenjaju uloge.6. Vaga u paru- stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dre se za ruke upredruenju. Jedan prelazi u pretklon i istodobno podie nogu (vagu), a drugi ga pridrava.Mijenjaju uloge.7. Otklon u paru - stav spojeni, leima su okrenuti jedan prema drugome i dre se za ruke uuzruenju. Izvode otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama.8. Polka - stav spojeni, bokom su jedan do drugoga i dre se jednom rukom ispod lakta.

Izvode poskoke u krugu, ulijevo na desnoj nozi, a udesno na lijevoj.

48

BRE, VIE, JAE 2


49/78

GLAVNI A DIO SATA1. Skok udalj s mjesta: S jednog ruba potoka na drugi.Uenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Na livadi postavimo ispred svake skupine dvijegranice koje oznaavaju potok. Potok se preskae skokom udalj s mjesta.2. Uenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Svaka skupina ima svoje stablo u kolskom

dvoritu i granu koja se moe dohvatiti. Zadatak moraju obaviti kratkotrajnim prelaenjem,odnosno zadravanjem u slobodnom visu.Visimo kao pauk- na grani uenici vise tako da se objema rukama dre za granu, a prstimarairenih nogu dodiruju tlo.

GLAVNI B DIO SATANakon to su svi uenici isprobali vis, okupimo ih u krug i objasnimo to su terenske igre (onekoje se provode u prirodi), te da emo danas nauiti jednu takvu igru.Igra otkrivanja - Svi igrai podijeljeni su u dvije skupine. Jedni su tragai, a drugi skrivajupredmete. Prethodno se odredi prostor u kojem e predmeti biti skriveni, te skupina zadue-na za to odlazi. Nakon njezina povratka kreu tragai i trae skrivene predmete. Dovoljno jeda predmeti budu skriveni i po drveu i da budu maskirani prirunim materijalom. Pobjeujeskupina koja otkrije vie predmeta. Uloge skupina se mijenjaju.

ZAVRNI DIO SATA

Uporaba udbenikaPovratak u uionicuUzimamo udbenikBre, vie, jae 2. Uenici su u krugu. Razgovaramo o proteklom satu.to smo sve radili? Koje vjebe, igre? Kakvim smo se sve pomagalima sluili? Gdje smopronali pomagala? to bismo jo mogli iskoristiti na iduim satima? to moete iskoristitiza igru u slobodno vrijeme?Otvorimo udbenikBre, vie, jae 2, str. 20. to rade djeca na slici (terenske igre, etnja u

prirodi, vonja biciklom)? Prisjetimo se glavnih oblika zdravog naina ivota (sport, tje-lesna aktivnost, svje zrak, sunce, odmor, san). Obavjetavamo uenike kada zapoinje prol-jetni odmor te koliko e trajati. Sugeriramo im da odmor provedu aktivno, s puno kretanja iigre na otvorenom.

Uporaba udbenikaPRIRODA I DRUTVONae tijelo i zdravlje - pravilna izmjena rada i odmoraKultura ivotaRazvijati vjetinu zatite od poaraOsnovna prirodno-zemljopisna obiljeja zaviajaIzgled krajolika i najee biljke i ivotinjeSnalaenje u prostoruImenovanje glavnih strana svijeta, orijentacija prema suncu sa stalnog stajalita

SAT RAZREDNOG ODJELAPriprema za izvanuioniku nastavu (proljee, snalaenje u prostoru) ili kao priprema za

cjelodnevni izlet.


49



50/78

Neka pitanja koja nam nudi slika iz udbenikaBre, vie, jae 2, str. 20.:1. Koje je godinje doba prikazano na slici? Po emu to zakljuujemo (zelenilo - proljee,nain odijevanja)?2. to znamo o vremenu u proljee, promjenama na biljkama i ivotinjama?3. Prepoznajemo li vazdazeleno i listopadno drvee na slici? Gdje je vjeverica (ona je na

listopadnom drvetu, u daljini je vazdazeleno drvee)?4. Navedite najee opasnosti u umi i objasnite mjere opreza i zatite(ne smijemo sami brati umske plodove jer ima otrovnih umskih plodova, moramo se zatiti-ti od krpelja, komaraca i ostalih insekata, nikada u umi ne smijemo paliti vatru).5. to radi djeak (prvi plan)? (Trai prijatelje, promatra krajolik.)6. Kako je obuven i odjeven djeak? to ima privreno na ruksaku?(vrste planinarske cipele koje vrsto dre nogu, dokoljenice, bermude, koulju - zatita odgrmlja, otrih trava, krpelja i dr.)- uturica za vodu. Pijemo kratkim gutljajima.- Porcije za hranu. Nakon zavretka jela odmorite ostaviti kakvo smo ga zatekli, bez ostata-ka hrane, papiria- Ne paliti vatru u umi, ne bacati upaljene ibice i opuke. Postoji velika opasnost da iza-zovemo poar.7. Kako emo se odjenuti i obuti za izlet (terensku nastavu), to emo staviti u svoje ruksakeza jelo i pie? O emu moramo voditi rauna?8. Zato djeak u ruci dri tap? Pomo pri hodu po neravnu terenu.9. Kako tap moe pomoi u orijentaciji prema stranama svijeta? Kako pomae sunce?Jutro - sunce izlazi, nisko je na svodu. Na toj se strani nalazi istok, sjena je okrenuta nasuprotnu stranu od sunca, na zapad.Podne - sjena je najkraa i okrenuta je prema sjeveru, suprotno od sunca, koje je na jugu.10. to rade djeak i djevojica? Skrili su se svome prijatelju. Igraju se skrivaa.11. Kojim se prijevoznim sredstvom koristi mladi sa slike? to mislite, kako se on osjea?Uzbrdica, napor, bol u nogama, zadovoljstvo to uspjeno svladava brijeg

12. Prisjetimo se prometnih znakova za bicikliste.13. Kako se zovu igre koje se igraju u prirodi? Terenske igre.Ve i boravak na svjeem zraku i suncu povoljno utjee na zdravlje uenika. Navike kojedjeca stjeu na terenu postaju trajne.

50

BRE, VIE, JAE 2


51/78

PROGRAMSKO PODRUJE:Jezino podruje

VRSTA PROGRAMSKOG PORDRUJAKomunikacijski postupci

VRSTA NASTAVNOG SATA:- ponavljanje i vjebanje.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI RADA:- frontalni- individualni- u parovima- rad u skupinama.

NASTAVNE METODE:- usmeno izlaganje- razgovor- demonstracije- itanje i rad s tekstom

-

pisanje- praktini radovi.

IZVOR ZA IZRADU PRIPRAVE:- udbenik za drugi razredBre, vie, jae 2- fotografije s ljetovanja.

KORELACIJE:- priroda i drutvo: ljeto- tjelesna i zdravstvena kultura: aktivan ljetni odmor- glazbena kultura.

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Osposobiti i uputiti uenika na sluanje govora drugoga, uz pomo slika priati o osobnomdoivljaju.

ZADACISPOZNAJNI:- usvojiti osnovna znanja o procesu usmenog izraavanja na temelju pozornog promatranja- nainiti plan promatranja i opisivanja motiva iz neposredne stvarnosti- pravilno konstruirati reenice, te pravilno izgovarati rijei i glasove- spoznati uporabnu, znaenjsku svrhu rijei i reenica pri sporazumijevanju- imenovati i izricati dogaaje, doivljaje i dojmove o promatranome

-

bogatiti ueniki fond rijei.


51

LJETNI ODMORHRVATSKI JEZIK U KORELACIJI S TJELESNOM I ZDRAVSTVENOM KULTUROM

NASTAVNA JEDINICA:Pripovijedanje prema slici


52/78

FUNKCIONALNI:- razvijati sposobnost selektivne percepcije- razvijati sposobnost zapaanja i imenovanja elemenata promatranoga motiva- smjetati opisivani dogaaj s obzirom na prostor i vrijeme- poticati sposobnost komuniciranja u tvorbi novih rijei i izraza- njegovati pravilan izgovor glasova-

razvijati miljenje, logiko zakljuivanje i generaliziranje.ODGOJNI:- poticati usmenu komunikaciju, te komunikacijsku komponentu u svakodnevnim priopaj-nim situacijama.

MOGUI TIJEK SATA

PripravaUenici su od kue donijeli fotografije sa svojih prolih ljetovanja. Prisjeamo se lijepihtrenutaka s fotografija i te sretne trenutke dijelimo s prijateljima.

Najava zadae sataNajavljujemo uenicima da emo promotriti jednu sliku. Zatim emo izricati uoeno sa tovie pojedinosti.

Samostalno promatranje i zapaanje

Uporaba udbenikaUenici otvaraju udbenikBre, vie, jae 2, str. 21.Usmeno individualno opisujemo dio po dio slike.Imenujemo i opisujemo osobe, predmete, okoli. Nastojimo zapaziti zbivanja. Promatramoboje na crteu, raspoloenje djece s crtea te odreujemo ugoaj cjeline.

Zajedniko promatranje i sastavljanje planaVoenim promatranjem stvaramo plan prianja.Biljeimo na plou.LJETNI ODMOR1. to prikazuje slika, koje dogaaje?2. Imenujmo i opiimo najvanije osobe i predmete.3. Imenujmo sporedne likove i predmete.4. Promotrimo i opiimo okoli.

Usmeno izricanje zapaanja prema planuUz pomo plana uenici dragovoljci ponovno opisuju crte nastojei se pridravati posto-jeeg plana.

Usporedba i prosudba izraavanjaZajedniki analiziramo izreeno. Zapaamo slinosti i razlike. Zakljuujemo da je tema slikeaktivno provoenje ljetnog odmora, da se kao likovi javljaju djeca koja se bave razliitimaktivnostima: sunanjem, ronjenjem, graenjem, loptanjem, letom padobranomNa slici su prikazani i neki stanovnici mora, te mediteransko raslinje.Pogledajmo djecu sa slike na stranici 22. Kako se pripremaju za boravak na plai?(Pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture.)

52

BRE, VIE, JAE 2


53/78

MJESTO RADA:kolsko igralite.

NASTAVNE CJELINE:Bacanje, hvatanje i gaanje, Skakanje.

NASTAVNE TEME:Bacanje loptice udalj iz kretanja, Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge.

STRUKTURA SATA:1. Uvodni dio sataeljeznika postaja- elementarna igra2. Pripremni dio sataOpe pripreme vjebe bez sprava.3. Glavni A dio sataBacanje loptice iz kretanja.Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge.Glavni B dio sataRibolov - elementarna igra

4. Zavrni dio sataJa vidim to ti ne vidi

CILJ NASTAVNE JEDINICE:Stvoriti kod uenika vrste navike zdravog naina ivljenja koristei se tjelesnom izdravstvenom kulturom, prirodnim i drugim imbenicima.

ZADAE:ANTROPOLOKA:a) Antropometrijske znaajke Stimulirati skladan tjelesni razvoj ueni

brze vise jace 3

Documents