brubejker kuper identitet

Download Brubejker Kuper Identitet

If you can't read please download the document

Upload: raphaelgorson

Post on 03-Nov-2014

70 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

Problem identiteta, fale slocva

TRANSCRIPT

ajgore to ovek moe da identifikacija? Ako je viestruk, kako da shvatimo strahovitu jedinstvenost kojoj ponekad tee a ponekad je i ostvaruju politiari koji nastoje da puke kategorije preobraze u ujedinjene i iskljuive grupe? Kako da shvatimo mo i patos politike identiteta? Identitet je kljuni termin svojstvenom savremenoj uradi u s govoru reima, pisao je Dord Orvel pre politici i drutvena analiza mora povesti rauna o toj injenici. Ali to ne zahteva od nas da identitet upotrebljavamo kao kategoriju analize ili da identitete konceptualizujemo kao neto to svi ljudi imaju, konstruiu, emu svi ljudi jeste tee i o emu svi pregovaraju. pola veka, da im se preda. Ako jezik Konceptualizovanje svih afiniteta i afilijacija, svih oblika pripadanja, svih doivljaja zajednitva, povezanosti i kohezije, svih samopoimanja i svake samoidentifikacije u idiom identiteta Ovde nemamo cilj da damo prilog tekuoj raspri o politici identiteoptereuje nas za jednim tupim, ravnim, renikom. treba da bude nediferenciranim oru? e izraavanja a ne ta.2 Umesto toga, fokusiramo se na identitet kao analitiku kategoriju. Ovo nije puko semantiko ili terminoloko pitanje. Mi sugeriemo da S upotreba ONU i zloupotreba termina identitet poga?a ne samo jezik drutvene analize nego i neodvojivo od toga misli, njenu sutinu. prikrivanja ili spreavanja nastavio je STRANU Drutvena analiza ukljuujui i analizu politike identiteta iziskuje RODERS IDENTITET srazmerno nedvosmislene analitike kategorije. Ma koliko bio Tvrdimo da nas preovla? ujui konBRUBEJKER i termin identitet, sugestivan ma koliko da je neophodan u nekim A struktivistiki stav o identitetu FREDERIK KUPER praktinim kon-406 tekstima, on je suvie dvosmislen, suvie bira rastrzan on, ovek mora dopustiti da znaenje nastojanje da se taj termin omeka, da S engleskog prevela Jelena izme? u tvrdih i mekih znaenja, izme? u esencijalistikih konotacija i Staki se oslobodi optubi za esencijalizam konstruktivistikih kvalifikativa da bi mogaoU dobro sluiti zahtevima KRIZA time IDENTITETA to bi se uzimalo da su identiteti drutvene analize. DRUTVENIM neto konstruisano, fluidno i viestruko 1U re, a obrnuto. ovom lanku tvrdimo Identitet i srodni termini une drugim jezicima imaju dugu istoriju NAUKAMA ostavlja bez ikakve racionalne osnove za kao tehniki termini u govor zapadnoj filozofiji od starih Grka do o identitetima i lo-e opremljene savremene analitike filozofije. Upotrebljavani su zadinamike bavljenje i za ispitivanje tvrde starim i trajnim filozofskim problemima postojanosti esencijalistikih tvrdnji savremene politike da su se drutvene i humanistike nauke identiteta. Meki konstruktivizam 2 Za umerenu kritiku politike identiteta, videti Todd Gitlin, bujanje navodnih identiteta. Ali, The Twilight of Common doputa Dreams: Why America Is Wracked by Culture Wars (Henry Holt, York, 1995), a svoje za dok oni New bujaju termin gubi analitiko sofisticiranu odbranu, Robin D.G., Kelley, Yo Mamas uporite. Ako je identitet svuda, onda on Disfunktional!: Fighting the Culture Wars in je Urban America predale rei identitet; da kako to ima kako nije nigde. Ako fluidan, moemo (Beacon, Boston, 1997). Za sugestiju da je moda proao da shvatimo naine na koje samopoimanja zenit politike identiteta, videti Ross Posnock, Pre i posle 1 Iz Politika i engleski jezik, George Orwell, mogu ojaati, ovrsnuti i ukristalisati se? politike identiteta, Raritan (leto 1995), 95-115; i David A. A Collection of Essays (Harcourt New Ako je konstruisan, kako daBrace, shvatimo Hollinger, Nacionalizam, kosmopolitizam i Sjedinjene York, 1953), 169-170. intelektualnu tako isilu politiku cenu; i da mi Drave, u Noah Pickus, ponekad urednik, prinudnu Immigration spoljnih andCitizenship in the Twenty-first Century (Rowman Littlefield, Lanham, MD, 1998).

N

moemo i bolje od toga. Identitet, tvrdimo

usred ispoljene promene i jedinstva usred ispoljene razliitosti.3 Rasprostranjena argonska i drutveno-analitika upotreba termina identitet i njemu srodnih izraza, me? utim, mnogo je Uvo ? enje identiteta u drutvenu analizu i njegovo poetno skorija i lokalizovanija. irenje u drutvenim naukama i javnom diskursu dogodilo se u Sjedinjenim Dravama 60-ih godina XX veka (s izvesnim predznacima u drugoj polovini pedesetih).4 Najvanija i najpoznatija putanja irenja jeste ona kojom su prisvojeni i popularisani radovi Erika Eriksona (koji je, izme? u ostalog, 5 zasluan za kovanje termina kriza identiteta). Ali, kao to je pokazao Filip Glison (Gleason),6 postojali su i drugi putevi irenja. Pojam identifikacije istrgnut je iz prvobitnog, specifino psihoanalitikog konteksta (gde je taj izraz prvi uveo Frojd) i povezan s etnicitetom, s jedne strane (preko uticajne knjige Gordona Olporta Priroda predrasude G. Allport, The Nature of Prejudice , 1954), i s teorijom socioloke uloge i teorijom 3 Avrum Stroll, Identitet, Encyclopedia of Philosophy referentne grupe, s druge (preko radova osoba kao to su Nelson (MacMillan, New York, 1967), Vol. IV, 121-124. Za jedan Fut Foot i Robert Merton). Sociologija simbolike interakcije savremeni filozofski postupak, videti Bartholomaeus Boehm, se Identitaet undpoetka Identifikation: Zur sve Persistenz bavei od samog jastvom vie je govorila i o physikalischer Gegenstaende (Peter Lang, Frankfurth/Mein, identitetu, delom i pod uticajem Anselma Strosa (Strauss).7 Uticajniji u popula termina, videti W.J.M. Mackenzie, Political Identity (St.Martins, New York, 1978), 19-27, i John D. Ely, Zajednica i 4 Videti Philip Gleason, Identifikovanje identiteta, Journal politika identiteta: prema genealogiji pojma nacije-drave, of American History, 69/4 (mart, 1983), 910-931. Stanford Humanities Review 5/2 (1997), 76 i dalje. Encyclopedia of the Social Sciences (MacMillan, New York: 1930 -1935) ne sadri odrednicu o identitetu, ali sadri o identifikaciji u ijem je sreditu uglavnom uzimanje otisaka prstiju i drugi naini sudskog obeleavanja pojedinaca (Thorstein Sellin, Vol. 7, 573-575). International Encyclopedia of the Social Sciences (MacMillan, New York) sadri lanak idenfikacija, politika, od Williama Buchanana (Vol. 7, 57-61), koji je fokusiran na identifikaciju osobe s grupom ukljuujui klasu,za partiju, 5 Gleason, Identifikovanje identiteta, 914 i dalje; prihvatanje religiju kao i odrednicu identifikacija, psihosocijalna, od vog rada od strane politikih nauka, videti Mackenzie, Eriksono Erika Eriksona (isto, 61-65), koja se fokusira na pojedinevu 6 Gleason, Identifikovanje identiteta, Political Identity. 915integracionu ulogu unutarand njegove grupe. 7 Anselm Strauss, Mirrors Masks: The Search for an Indentity 918. coe,Press, Ill., 1959). (Free Glen 1989). O istoriji i nepostojanosti identiteta i srodnih

risanju pojma identiteta bili su, me? utim, Erving Gofman, koji je radio na periferiji tradicije simbolike interakcije, i Piter Berger, koji je radio u socijalno-konstruktivistikoj kao i fenomenolokoj Termin pokazao se usled raznih razloga veoma rezonantnim 8 tradiciji.identitet 9 60-ih godina, brzo se proirio preko nacionalnih granica i granica naunih disciplina, i uvrstio se i u novinarskom i u akademskom reniku, proimajui jezik drutvene i politike prakse, kao i prakse drutvene i politike analize. U amerikom kontekstu preovla? ujui individualistiki etos i idiom dali su posebni znaaj i odjek bavljenju identitetom, pogotovu u kontekstima tematizacije problema masovnog drutva 50-ih godina i generacijskih pobuna 60-ih. A od poznih 60-ih nadalje, s usponom pokreta Crne moi (Black Power) a potom i drugih etnikih pokreta kojima je ovaj prvi sluio kao uzor, zanimanje za individualni identitet i njegovu potvrdu, koje je Erikson ve bio povezao sa zajednikom kulturom,10 spremno su, ako ne i lako, transponovani na grupni nivo. Bujanje polaganja prava na identitet olakavala je uporedna institucionalna slabost leviarske politike u Sjedinjenim Dravama i uz to slabost na klasi zasnovanih jezika drutvene i politike analize. Kao to su zapazili mnogobrojni analitiari, klasa se sama po sebi moe shvatiti kao identitet.11 Ovde hoemo da istaknemo samo to da je slabost klasne politike u Sjedinjenim Spoiled Identity (Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N. J., 1963); Peter Berger i Thoms Luckmann, The Social Construction of Dravama (u pore? enju sa Zapadnom Evropom) ostavila polje 408 Reality otvoreno (Doubleday, Garden City, N. Y., o 1966); Peter Berger, iroko za bujanje objava identitetu.Brigitte Berger, i Hansfried Kellner, The Homeless Mind: Modernization and Consciousness (Random House, New York, 1973); Peter Berger, Moderni identitet: kriza i kontinuitet, u 9 Kao to je istakao Philip Gleason, popularizacija termina Cultural Drama: Modern Identities and Social Ferment , prir. otpoela je davno pre metea sredinom i krajem 60-ih. Tu Wilton S. Dillon (Smithsonian Institution Press, Washington, poetnu popularizaciju Gleason pripisuje ugledu i 1974). kognitivnom autoritetu koje su sredinom 60-ih uivale drutvene nauke, ratnodopskoj i posleratnoj modi istraivanja nacionalnog karaktera, i posleratnoj kritici masovnog drutva, 10 odre? uje identitet kao proces lociran u to Erikson je sve iznova problematizovalo odnos pojedinca prema sreditu pojedinca , kao i u sreditu kulture njegove drutvu (Identifikovanje identiteta). 8 Erving Goffman, Stigma: Notes on the Management of

zajednice, kojim se uspostavlja... identitet ta dva identiteta (Identity: Youth and Crisis Norton, New York, 1968, kurziv u izvorniku). Iako je ovo srazmerno pozna 11 Videti, na primer, Craig Calhoun, Novi drutveni formulacija, veza je ve bila uspostavljena u Eriksonovim pokreti ranog devetnaestog veka, Social Science History tekstovima neposredno posle rata. 17/3 (1993), 385-427.

Ve sredinom 70-ih je Makenzi (W.J.M. Mackenzie) mogao da identitet okarakterie kao re obesmiljenu prekomernom upotrebom, a Robert Kouls (Coles) da primeti da su pojmovi identiteta i krize identiteta postali najistiji kliei.12 Ali, to je bio tek poetak. Godina 80-ih, sa usponom rase, klase i roda kao svetog trojstva knjievne kritike i kulturalnih studija,13 humanistike nauke su se iz sve snage pridruile prepirci. A govor o identitetu u univerzitetskim krugovima i van njih i 14 Kriza 12 Mackenzie, Political Identity , 11, identiteta izvetaj o jednom danas nastavlja da raste. kriza prekomerneseminarskom iz 1974; Coles je citiran kod Gleasona, proizvodnje radu i posledinog obezvre ? enja znaenja ne pokazuje Identifikovanje identiteta, 913. Gleason primeuje da je 15 znake jenjavanja. problem uoen jo ranije: krajem 60-ih terminoloka situacija sasvim je iskliznula iz ruku (isto, 915). Sam Erikson jadikovao je zbog nediskriminativnih upotreba 13 Kwame Anthony i Henry Gates, Jr, Uvod identiteta i krizeAppiah identiteta u Louis Indentity: Youth and urednik: identiteta, u Identities, prir. Crisis, 1968umnoavanje (16). Appiah i Gates (University of Chicago Press, Chicago, 14 Samo u 1990. i 1997, na primer, broj novinskih 1995), I. izme? lanaka u bazi podataka Current Contents sa reima identitet i identiteti u naslovu vie se nego udvostruio, dok se ukupan broj lanaka poveao za oko 20 odsto. Dejms Fearon je pronaao slian porast u nizu saetaka disertacija koji sadre identitet, ak i posle kontrole porasta u ukupnom broju saetaka disertacija. Videti ta je 15 Moglo (kako bi se govoriti i o jednoj uoj tu krizi krize identiteta. identitet sad upotrebljavamo re)?, neobjavljeni Pojam krize identiteta, koji je iskovao Erikson, a na rukopis, Odeljenje za politike nauke, Univerzitet Stanford, drutvene i politike kolektivitete ga primenili Lucian Pye i str.1. drugi, doiveo je uzlet 60-ih godina. (Za Eriksonova retrospektivna razmiljanja o poecima i menama tog izraza, videti Prolog za Indentity: Youth and Crisis, 16 i dalje.) Krize su postale (oksimoronski) hronine; a navodne krize identiteta razmnoile su se do take kad su poele da unitavaju svako znaenje koje je taj pojam nekad imao. Ve 1968. Erikson je mogao da jadikuje da se taj izraz upotrebljava na jedan ritualizovan nain (isto, 16). Jedan skoranji bibliografski uzorak otkrio je da su krize identiteta propovedane ne samo za deurne krivce pre svega etnike, rasne, nacionalne, rodne i seksualne identitete nego i za tako heterogene subjekte kao to su Gali iz petoga veka, zanimanje umara, histolozi, francuski medicinari tokom Prvog svetskog rata, internet, Sonowal Kacharis, tehniko obrazovanje u Indiji, posebno obrazovanje u ranom detinjstvu, francuske bolnike negovateljice, nastavnici u vrtiima, TV, sociologija, japanske grupe potroaa, Evropska svemirska agencija, japanski MITI, National Association of Broadcasting, Cathay Pacific

I kvalitativni i kvantitativni pokazatelji ukazuju na sredinje mesto zapravo na neizbenost identiteta kao toposa. Poslednjih godina pokrenuta su dva nova interdisciplinarna asopisa posveena tom predmetu, sa sve urednitvima prepunim o rodu, seksualnosti, rasi, religiji, etnicitetu, nacionalizmu, zvezda.16 A sasvim po strani od sve ireg bavljenja identitetom imigraciji, novim drutvenim pokretima, kulturi i politici u radovima identiteta, ak i oni iji se radovi nisu prvenstveno bavili ovim temama osetili su se obaveznima da se pozabave pitanjima identiteta. Na selektivno napravljenom spisku vanih drutvenih teoretiara i naunika iji glavni rad lei izvan tradicionalnih okrilja teoretisanja o identitetu a koji su ipak poslednjih godina izrino pisali o identitetu nalaze se i Zigmunt Bauman, Pjer Burdije, Fernan Brodel, Krejg Kalhun, S.N. Ejzenstat, Entoni Gidens, Berhard Gisen, Jirgen Habermas, Dejvid Lejtin, Klod LeviAirways, prezbiterijanci, CIA, Margaret univerziteti, Clorox, Stros, Pol Riker, Amartija Sen, Somers, arls Tejlor, arls evrolet, advokati, Agencija za novi razvoj San 17 Tili i Harison Vajt.Franciska, crnaka teologija, kotska knjievnost 16osamnaestog Identities: Global Studies in Culture and Power veka, i, nama omiljeni, fosili , asopis leteih koji se pojavio 1994, istrauje odnos rasnih, etnikih i lemura. nacionalnih identiteta i hijerarhija moi u nacionalnim i globalnim arenama... asopis reaguje na paradoks naeg doba: rast globalne ekonomije i transnacionalna kretanja stanovnitva proizvode ili obnavljaju osobene kulturalne prakse i diferencirane identitete (iz izjave o ciljevima i temi tampane na unutranjoj strani prednjih korica). Social Identities: Journal for the Study of Race, Nation and Culture, iji se prvi broj pojavio 1995, bavi se formiranjem drutveno znaajnih prateih oblika 17 Zygmunt Bauman,identiteta, Tlo, krv njihovih i identitet, Sociological materijalnog iskljuivanja i moi, kao i politikim i kultuReview 40 (1992), 675701; Pierre Bourdieu, Identitet i ralnim mogunostima koje su otvorene takvim predstavljanje: elementi za kritiko razmiljanje o ideji identifikacijama i preobraajima (tampano regiona, Actes de la recherche u ennjima sciences sociales na 35 unutranjoj strani prednjih korica). (1980), 6372; Fernand Braudel, The Identity of France,

prev. Sian Reynolds, 2 sveske (Harper & Row, New Yok, 1988/1990); Craig Calhoun, Drutvena teorija i politika identiteta, u Calhoun, urednik, Social Theory and the Politics of Identity (Blackwell, Oxford, Vel. Britanija i Cambridge, Mass., 1994); S.N. Eisenstadt i Bernhard Giesen, Gradnja kolektivnog identiteta, Archives europnnes de sociologie, 36, br. 1 (1995), 72-102; Anthony Giddens, Modernity and Self-identity: Self and Society in the Late Modern Age (Polity Press, Cambridge, u saradnji sa Blackwellom, Oxford, 1991); Jrgen Habermas, Staatsbrgerschaft und rationale Identitt: berlegungen zur europaschen Zukunft (St. Gallen: Erker, 1991); David Laitin, Identity in Formation (Cornell University Press, Itaca,

KATEGORIJE PRAKSE I KATEGORIJE ANALIZE Mnogi kljuni termini u interpretativnim drutvenim naukama i istoriji na primer rasa, nacija, etnicitet, gra? anstvo, demokratija, klasa, zajednica i tradicija istovremeno su i kategorije drutvene i politike prakse i kategorije drutvene i politike analize. Pod kategorijama prakse, po Burdijeu, razumevamo neto srodno onome to su ostali nazivali domaim ili narodskim ili laikim kategorijama. To su kategorije svakodnevnog drutvenog iskustva, koje su razvili i rasprostranili obini drutveni akteri, za razliku od iskustveno dalekih kategorija koje upotrebljavaju drutveni analitiari.18 Mi prednost dajemo izrazu kategorija prakse nad alternativnim kategorijama, jer ove druge podrazumevaju srazmerno otro razlikovanje izme? u domaih ili narodskih ili laikih kategorija, s jedne strane, i naunih kategorija, s druge, dok su 1998); Claude Lvy-Strauss, urednik, Lidentit: pojmovi kao to su rasa, etnicitet ili nacija obeleeni bliskim Seminaire interdisciplinaire (Presses Universitaires de me ? usobnim vezama i uzajamnim uticajem u svojoj praktinoj i France, Paris, 1977); Paul Ricoeur, Oneself as Another (University of Chicago Press, Chicago, 1992); Amartya 19 analitikoj upotrebi.Sen, Ciljevi, obaveza i identitet, Journal of Law, Economics, and Organization 2 (jesen 1985), 341-355; Margaret Somers, Narativno uspostavljanje identiteta: relacioni i mreni pristup, Theory and Society 23 (1994), 605-649; Charles Taylor, Politika prepoznavanja, u Multiculturalism and The Politics of Recognition: An Essay (Princeton University Press, Princeton, 1992), 25Charles Tilly, Gra ? anstvo, identitet drutvena 1874; O pojmovima bliskim iskustvu i dalekim od i iskustva istorija, u Tilly, urednik, Citizenship, Identity and Social termini su izvedeni iz radova Heinza Kohuta videti Clifford History (Cambridge University Press, Cambridge and New Geertz, Sa starosedelakog stanovita, u Local Knowledge York, 1996); Harrison White, Identity and Control:ide A (Basic Books, New York, 1983), 57. Osnovna suprotnost Structural Theory Social Action Rules (Princeton University unazad najmanje doofDurkheimovih of Sociological Press, Princeton, N.J., 1992). Method , gde je kritikovana socioloka upotreba pre-pojmovaili laikih pojmova koje je stvorilo iskustvo i koji su stvoreni za iskustvo, Emile Durkheim, The Rules of Sociological Method, 19 Kao to o rasi primeuje Loc Wacquant, neprekidna prev. S. Solovay i J. Mueller, prir. G.E.G. Catlin, 8. izdanje (Free Press, New York, 14-46. razmena izme1964), ? u narodskih i analitikih pojmova,

nekontrolisano brkanje drutvenih i sociolokih shvatanja rase... svojstveni su toj kategoriji. Od samog poetka kolektivna fikcija koja je imenovala rasu... stalno je brkala nauku sa zdravim razumom i inila sauesnitvo me? u njima (Za analizu rasne dominacije, Political Power and Social Theory 11 1997, 222-223).

I identitet je tako? e podjednako i kategorija prakse i kategorija analize. Kao kategoriju prakse upotrebljavaju ga laiki akteri u nekim (ne svim!) svakodnevnim okruenjima kako bi sami sebi postali jasni, kako bi im jasne postale njihove aktivnosti, ono to dele s drugima i ono po emu se razlikuju od njih. Upotrebljavaju ga i politiki preduzetnici da ubede ljude da razumeju sebe, svoje interese i okolnosti u kojima ive na odre? eni nain, da ubede izvesne ljude da su (za neke ciljeve) istovetni me? u sobom i istovremeno razliiti od ostalih i da organizuju i opravdaju kolektivnu koja se vodi nai ovaj ili onaj nain.20 stvarni Tako se Svakidanjiakciju govor o identitetu politika identiteta su i termin identitet uAli razliitim svojim oblicima identiteta implicira i u kao znaajni fenomeni. savremena istaknutost svakidanjem ivotu u politici identiteta. kategorije prakse ne izahteva upotrebu tog izraza kao kategorije analize. Razmotrimo jednu analogiju. Nacija je nairoko koriena kategorija drutvene i politike prakse. Pozivi i zahtevi zauzimaju glavno mesto u nacija politici ve stoprimer pedeset godina. izneti u ime pretpostavljenih na zahtev za Ali neko ne mora da upotrebljava naciju kao analitiku kategoriju da bi samoopredeljenje shvatio i analizirao takve pozive i zahteve. Neko ne mora da uzme kategoriju inherentnu praksi nacionalizma realistiko, reifikujue poimanje nacija kao stvarnih zajednica i uvede je kao glavnu 412 u teoriju nacionalizma.21 Niti mora da upotrebljava rasu kao kategoriju analize to nosi opasnost da se postojanje rase prihvati kao neto to se samo po sebi razume da bi shvatio i analizirao drutvene i politike navodno postojanje pretpostavljenih o rasi ili prakse politikeusmerene usmerenena prema rasi bez pretpostavljanja postojanja 22 rasa. Kao to moemo da analiziramo govor o naciji i rasa ta nacionalistiku politiku a da ne pretpostavimo postojanje nacija ili 20 O preduzetnicima etnikog identiteta, videti Barbara Lal, Preduzetnici etnikog identiteta: njihova uloga u govor me? urasnom i me? unacionalnom prihvatanju, Asian Pacific 21 Ovaj argument dalje je razvijen u Rogers Brubaker, Migration Journal 6 (1997), 385-413. Nationalism Reframed (Cambridge, Cambridge University 22 Mara Loveman, Press, 1996), glava 1.Da li je rasa bitna? Komentar na Bonilla-Silvu, American Sociological Review, novembar 1999. Videti tako? e i Wacquant, Za analizu rasne dominacije; Rupert Taylor, Rasna terminologija i pitanje rase u Junoj Africi, rukopis, 7; i Max Weber, Economy and Society, prir. Guenther Roth i Claus Wittich (Badminster Press, New York, 1968), 1, 385 i dalje, za jednu upadljivo modernu argumentaciju koja dovodi u pitanje analitiku korisnost pojmova rase, etnike grupe i nacije.

ko moemo da analiziramo govor o identitetu i politiku identiteta a da, kao analitiari, ne pretpostavimo postojanje Reifikacija je drutveni proces a ne samo intelektualna praksa. identiteta. Kao takva, ona ima sredinje mesto u politici etniciteta, rase, nacije i drugih pretpostavljenih identiteta. Analitiari takve politike treba da potrae objanjenje za pomenuti proces reifikacije. Trebalo bi da teimo objanjenju proces i mehanizama kojima se ono to se naziva politikom fikcijom neke nacije ili etnike grupe, rase ili drugih pretpostavljenih identiteta ponekad moe kristalisati kao mona sila prinude.23 Ali, trebalo bi da upotreba izbegavamo nenamerno reprodukovanje ili pojaavanje Sama nekog izraza kao kategorije prakse svakako ne takve reifikacije time to bismo nekritino usvojili kategorije 24 diskvalifikuje taj izraz analize. kao kategoriju analize. Da je tako, renik prakse kao kategorije drutvene analize bio bi mnogo siromaniji i mnogo izvetaeniji nego to jeste. Problematino nije to to se upotrebljava odre? eni termin nego kako se on upotrebljava. Problem, kao to tvrdi Loik Vakant (Loc Wacquant) povodom rase, lei u nekontrolisanom stapanju socijalnog i sociolokog... ili narodskog i analitikog 413 vaju manje-vie isto kao to se upotrebljavaju u praksi, na 25 Problem je u tome to se termini nacija, rasa razumevanja. implicitno ili eksplicitno reifikujui nain, na nain koji podrazumeva ili i? identitet vrlo esto analitiki upotreblja potvr uje da nacije, rase i identiteti postoje i da ljudi imaju neku nacionalnost, rasu, identitet. Moglo bi se zameriti da se ovim previ? aju noviji napori da se izbegne reifikovanje identiteta time to bi se identiteti teoretizovali kao viestruki, raspar23 O naciji kao politikoj fikciji, videti Louis Pinto, Jedna politika fikcija: nacija, Actes de la recherche en sciences sociales, 64 (septembar 1968), 45-50: burdijeovska ocena izuavanja nacionalizma istaknutog 223. Kljuni Bourdieuov rad ovoj oblasti je Identitet ma ? arskog istori ara Jencsa. Ou rasi kao kolektivnoj fikciji i predstavljanje: elementi videti Wacquant, 222 a Sz za kritiko razmiljanje o ideji regiona, Actes de la recherche en sciences sociales, 35 (novembar 1980), iji je jedan deo prenet u Bourdieu, Language and Symbolic Power, prev. Mathew Adamson, 24ur. ak beskompromisno objektivistiki Johni B.Durkheimov Thompson (Harvard, Cambridge, 1991). socioloki manifest uzmie od ovog ekstremnog stava; 25 Wacquant, analizu rasne dominacije, videti The RulesZa of Sociological Method , glava 2. 222. Videti tako? e i Wacquantovu kritiku pojma najnia klasa u Urbana najnia klasa u amerikom drutvenom i naunom imaginarnom, u Serge Paugam, urednik, Lexclusion: ltat des savoirs (La dcouverte, Paris, 1996), 248-262.

ani i fluidni.26 Esencijalizam je zapravo estoko kritikovan, a mnoge rasprave o identitetu danas prate konstruktivistiki gestovi.27 Ipak, esto nailazimo na neprijatan amalgam konstruktivistikog jezika i esencijalistike argumentacije.28 To nije stvar intelektualne aljkavosti. Pre e biti da to odraava dvojnu orijentaciju mnogih akademskih pobornika identiteta koji su u isti mah i analitiari i protagonisti politike identiteta. To 26Za jedan potkrepljen i uticajan primer, videti Judith odraava i napetost izme ? u konstruktivistikog jezika Butler, Gender Trouble: Feminism and the Subversion of koji27 Za jedan noviji New pregled, Calhoun, Drutvena Identity (Routledge, York ivideti London, 1990). 28Eduardo Bonilla-Silva, na primer, klizi od jedne teorija i politika identiteta, 9-36. besprekorno konstruktivistike karakterizacije rasizovanih drutvenih sistema kao drutava... koja su delimino strukturisana smetanjem aktera u rasne kategorije do tvrdnje da takvo smetanje proizvodi jasno odre? ene drutvene odnose izme? u rasa, gde se rase odre? uju kao stvarne drutvene grupe s razliitim objektivnim interesima (Novo promiljanje rasizma: prema strukturalnom tumaenju, American Sociological Review, 62 1996, 469470). U svojoj uticajnoj knjizi Racial Formation in the United States (drugo izdanje, Routledge, New York, 1994), Michael Omi i Howard Winant tee da budu dosledniji konstruktivisti. Ali, i oni ne ostaju verni svojoj konstruktivistikoj definiciji rase kao nepostojanog i decentriranog kompleksa drutvenih znaenja koje politika borba neprestano preobraava... i pojma koji oznaava i simbolizuje drutvene sukobe i interese tako to upuuje na razliite tipove ljudskih tela (55, kurziv u izvorniku). Istorijska iskustva belih evropskih useljenika, tvrde oni, bila su i ostala sutinski razliita od iskustava useljenika iz rasno manjinskih grupa (ukljuujui i Latinoamerikance i azijske Amerikance, kao i Afroamerikance i Amerikance starosedeoce); paradigma etniciteta primenljiva je na prve, ali ne zbog njenog zanemarivanja rase per se na druge (14-23). Ovo otro razlikovanje izme? u etnikih i rasnih grupa zanemaruje injenicu danas dobro utvr? enu u istorijskoj literaturi da je belost nekoliko evropskih useljenikih grupa postignuta posle jednog poetnog razdoblja u kom su te grupe esto bile kategorisane u rasnim ili rasi slinim terminima kao nebelci; isto tako zanemaruje i ono to bi se moglo nazvati de-rasizacijskim procesima u nekim grupama koje oni smatraju fundamentalno rasnim. O prvome, videti James R. Barrett i David Roediger, Ljudi izme? u: rasa, nacionalnost i novouseljenika radnika klasa, Journal of American Ethnic History, 16 (1997) 3-44; o drugome, videti Joel Perlman i Roger Waldinger, Pad druge generacije? Deca useljenika, nekadanjih i sadanjih preispitivanje, International Migration Review 31/4 (Zima 1997), 893-922, naroito 903 i dalje.

zahteva univerzitetska korektnost i fundacionalistike ili esencijalistike poruke koja je potrebna ako pozivi na identitet treba da budu delotvorni u praksi.29 Reenje se ne moe nai ni u doslednijem konstruktivizmu: jer, nije jasno zato ono to se rutinski karakterie kao viestruko, rasparano i fluidno treba uopte i konceptualizovati kao identitet. UPOTREBE IDENTITETA ta ueni ljudi imaju na umu kad govore o identitetu?30 Koji pojmovni ili eksplanatorni posao treba da obavi taj termin? To zavisi od konteksta u kom se on upotrebljava i od teorijske tradicije iz koje je izvedena dotina upotreba. Termin je veoma dvosmislen za jedan analitiki pojam i beznadeno dvosmislen. Ali, mogue je identifikovati nekoliko njegovih kljunih upotreba: 1. Shvaen kao pozadina ili osnova drutvene ili politike akcije, identitet se esto suprotstavlja interesu u nastojanju da se osvetle i konceptualizuju neinstrumentalni naini drutvene i politike akcije.31 Uz neto drugaiji analitiki naglasak, upotrebljava se i da ukae na to kako se akcijom pojedinanom ili zajednikom moe upravljati 29Walter Benn Michaels je tvrdio samopoimanja da razmetljivo posredstvom partikularistikihkonstruktivistiki pojmovi kulturalnog identiteta, ukoliko su ponu? eni a esto se nude u praksi, naroito u vezi s rasom, etnicitetom, i nacionalnou kao razlozi za nae dranje, ili vrednovanje, niza uverenja ili postupaka, ne mogu izbei esencijalistike pozive na to ko smo mi. Ne postoje antiesencijalistika objanjenja identiteta... Esencijalizam nije sadran u opisu identiteta nego u nastojanju da se iz identiteta izvedu postupci radimo to zato to smo to. Otuda antiesencijalizam... ne sme poprimiti oblik proizvo? enja sofisticiranijih opisa identiteta (to jest sofisticiranijih esencijalizama) nego treba da prestane da objanjava ta ljudi rade ili bi trebalo da rade s obzirom na to ko su oni i/ili kojoj kulturi pripadaju (Rasa u kulturi: kritika genealogija kulturalnog identiteta, u Identities , prir. pristup Appiah pitanju, i Gates, 61n).Fearon, No primetimo 30Za drugaiji videti ta je krucijalnu eliziju na upotrebljavamo kraju navedenog odlomka izme? u identitet (kako danas tu re)? 31 Videti, primer, L. Cohen, Strategija je ili identitet: rade i na treba daJean rade. Esencijalizam sadran, nove teorijske paradigme pokreti, nastavlja Michaels, manje iusavremeni pokuaju drutveni da se izvede na Social Research 52/4 praksa (Zima 1985), 663-716. eksplanatorni nain iz identiteta, a vie u pokuaju da se propiu prakse na osnovu pripisanog identiteta: treba da uradi to zato to jesi to.

umesto pretpostavljenim univerzalnim linim interesom.32 To je verovatno najoptija upotreba tog termina; esto je sreemo i u kombinaciji s drugim upotrebama. Ona podrazumeva tri srodne ali razliite suprotnosti u nainima konceptualizacije i objanjavanja akcije. Prva je izme? u samopoimanja i (usko 33 shvaenog) linog interesa. Druga je izme? u posebnosti i (pretpostavljene) univerzalnosti. Trea je izme? u dva naina tumaenja drutvene lokacije. Mnogi (premda ne svi) pravci teoretisanja o identitetu vide drutvenu i politiku akciju kao neto to je snano oblikovano poloajem u drutvenom prostoru.34 U tome se oni slau s mnogim (premda ne sa svim)

32 33 Ova suprotnost oslanja se na usku konceptualizaciju identiteta. kategorije interesa, koja se ograniava na interese shvaene kao neposredno izvedive iz drutvene strukture (videti, na primer, isto, 624). Ako se, umesto toga, interes shvati kao kulturalno ili diskurzivno konstituisan, zavisan od diskurzivne identifikacije interesa i (fundamentalnije) interesnih jedinica, promenljiv u vremenu i s vremenom, 34 struje o identitetu istiu srazmernu kaoNeke to su to u teoretisanja opiu Margaret Somers narativni identiteti, autonomiju samopoimanja spram drutvene onda ta opozicija gubi velik deo svoje snage. lokacije. Ta tendencija je najnaglaenija u etvrtoj i petoj upotrebi koju 35 Savremena konceptualizacija identiteta koji nije u vezi s smo skicirali dalje u tekstu. drutvenom strukturom strana je veini premodernih drutvenih sistema, gde se za samoidentifikaciju i identifikaciju od strane drugih obino misli da one slede neposredno iz drutvene strukture. Videti, na primer, Peter Berger, O zastarelosti pojma asti, 172 -181, u Revisions: Changing Perspectives in Moral Philosophy, ur. Stanley Hauerwas i Alasdair MacIntyre (University of Notre Dame Press, Notre Dame, 1983).

pravcima univerzalistikog, instrumentalistikog teoretisanja. Ali drutvena lokacija znai neto sasvim drugo u svakom od ta dva sluaja. Za teoretisanje o identitetu, ona znai poloaj u jednom viedimenzionalnom prostoru odre? enom partikularistikim kategorijskim etnicitetom, 2. Shvaen kao specifino atributima kolektivni (rasom, fenomen identitet rodom, seksualnom orijentacijom). Za instrumentalistiko oznaava fundamentalnu i posledinu istost me? u pripadnicima teoretisanje ona naprotiv znai poloaj u jednoj univerzalistiki neke grupe ili kategorije. Ta istost moe se shvatiti objektivno shvaenoj primer (kao poloaj tritu, (kao istostdrutvenoj sama po strukturi sebi) ili (na subjektivno do-na 416 ivljena ili 35 opaena istost se osea). Od istosti se oekuje da se struktura istost, zanimanja ili koja nain proizvodnje). ispolji u solidarnosti, u zajednikim raspoloenjima ili svesti, ili u Somers, Narativno uspostavljanje zajednikoj

akciji. Ova se upotreba sree naroito u literaturi o drutvenim o rodu,37 i36 o rasi, etnicitetu i nacionalizmu.38 U toj upotrebi granica pokretima, ? u identiteta kao kategorije analize i kao kategorije prakse izme esto je zamagljena. 1. Shvaen kao kljuni aspekt (pojedinani ili zajedniki) jastva ili kao osnovni uslov drutvenog bia, identitet se priziva da ukae na neto navodno duboko, bazino, trajno ili zasnivajue. Ovo se razlikuje od povrnijih, sluajnijih, kratkotrajnih ili nasuminih aspekata ili atributa jastva i razumeva se kao ne-to to treba ceniti, negovati, podravati, priznavati i uvati.39 Ova je upotreba karakteristina za neke struje psiholoke (ili psihologizujue) literature, naroito one pod uticajem Eriksona,40 iako se pojavljuje i u literaturi o rasi, etnicitetu i nacionalizmu. I ovde se esto brkaju praktina i analitika upotreba identiteta. 2. Shvaen kao proizvod drutvene ili politike akcije, identitet se priziva da osvetli procesualni, interaktivni razvoj zajednikog samopoimanja, solidarnosti ili grupnosti koji omoguuje zajedniku akciju. U toj upotrebi, koja se sree u literaturi novog drutvenog pokreta, identitet se shvata i kao sluajni proizvod drutvene ili politike akcije i kao pozadina ili osnova dalje akcije.41

5. Shvaen kao nepostojan proizvod viestrukih i konkurentskih diskursa, identitet se priziva da osvetli nepostojanu, viestruku, prolaznu i rasparanu prirodu savremenog jastva. Ova se upotreba posebno sree u literaturi na koju su uticali Fuko, poststrukturalizam i postmodernizam.42 U neto drugaijem obliku, bez poststrukturalistikih zamki, sree se i u nekim pravcima literature o etnicitetu naroito uigra situacionalistikim ili Razume se, termin identitet mora da vanu ulogu. On se 43 kontekstualistikim objanjenjima etniciteta. upotrebljava da osvetli neinstrumentalne naine akcije, da skree panju na samopoimanja umesto na line interese, da oznai istost me? u osobama ili istost kroz vreme, da hvata navodno jezgrene, zasnivajue aspekte jastva, da opovrgava da postoje takvi jezgreni, zasnivajui aspekti, da osvetli procesualni, interaktivni razvoj solidarnosti i kolektivnog samopoimanja, i da istakne rasparanost savremenog doivljaja jastva kao neeg Ove upotrebe nisu samo heterogene; one sasvim razliite nesolidno sklepanog od paria diskursa i ukazuju sluajno na aktiviranog u pravce. Svakako, postoje afiniteti me? u nekima od njih, naroito izme? u raznim kontekstima. druge i tree, i izme? u etvrte i pete. A prva upotreba dovoljno je opta 36 Alberto Melucci, Proces kolektivnog identiteta. U da bi bila usaglasi-418 va sa svim ostalim. Ali, postoje i jake napetosti. I Social Movements and Culture, ur. Hank Johnston i Bert druga i trea upotreba osvetljavaju fundamentalnu istost istost me? u Klandermans (University of Minnesota Press, Minneapolis, 37 Velik deo novijih radova o rodu, naravno, kritikuje kao linostima i istost kroz vreme dok i etvrta i peta upotreba odbacuju 1995). esencijalistiku da je svim zajednika Identitet, dakle, nosi jedno vievalentno, ak i protivreno pojmoveideju fundamentalne ili enama trajne istosti. fundamentalna slinost. Ipak, pravci novijih radova ovaj teko teorijsko breme. Da neki li nam je zaista potreban propovedaju takvu istost nekih grupa odre? enih ukrtanjem optereeni, duboko dvosmisleni termin? Nadmona koliina roda s drugim kategorijskim atributima (rasom, etnicitetom, 44 ak klasom, seksualnom orijentacijom). Videti, primer, Patricia naunog miljenja govori da na jeste. i najsofisticira42 Videti, na primer, StuartThought: Hall, Uvod: kome je potreban Hill Collins, Black Feminist Knowledge, 38 Videti, na primer, Harold R. Isaacs, Idols of the (Unwin Tribe: identitet?, Questions of Identity, priredili Stuart Consciousness, and u the Politics of Cultural Empowerment Hyman,Identity Boston, 1990). Group and Political Change (Harper & Row, New Hall i Paul du Gay (Sage, London, 1996).

43 Videti, naConnor, primer, Ethnonationalism, Richar Werbner, Viestruki identiteti, York, 1975); Walker The Quest arene u mnoini, u Richard Werbner i Terence for Understanding (Princeton University Press, Princeton, Ranger, 39 Za sofisticirani istorijski i filozofski opis, urednici, Postcolonial Identities in videti AfricaCharles (Zed, London, 1994), 195-209. 44 Dva1-26. vana, pristrasna zasluuju da se Taylor, Sources of the premda Self: The Making izuzetka, of the Modern 1996), pomenu. University Walter Benn Michaels je formulisao jednu Identity (Harvard Press, Cambridge, 1989). 40 Za kljunu formulaciju samoga Eriksona, videti Identity: Youth briljantnu i izazovnu kritiku pojma kulturalnog identiteta 41 na primer, Calhoun, Problem identiteta u and Videti, Crisis 22. u, Rasi u kulturi. Ali njegov se ogled manje fokusira na kolektivnoj akciji; Melucci, kolektivnog analitike upotrebe pojma Proces identitet nego na tekou identiteta; Roger Gould, Insuregnt Identities: Class, ili naa tanog odre? ivanja ta ini da se naa kultura Community and raunaju Protest kao in nae Paris from 1848 to the prolost u sluajevima kad se ne misli Commune of Chicago Press, Chicago, 1995). na(University neije sadanje kulturalne prakse ili neiju sadanju linu prolost nego na neku pretpostavljenu grupnu kultu

niji teoretiari, iako spremno priznaju varljivu i problematinu prirodu identiteta, tvrde da je on i dalje neophodan. Kritike rasprave o identitetu stoga su teile ne da odbace nego da sauvaju taj termin formuliui ga iznova ne bi li ga uinile imunim na izvesne zamerke, i naroito na stranu optubu za esencijalizam. Tako Stjuart Hol (Hall) identitet opisuje kao ideju o kojoj se ne moe misliti na stari nain, ali bez koje se uopte ne moe ni misliti o nekim kljunim pitanjima.45 Koja su to kljuna pitanja, i zato je nemogue pozabaviti se njima bez identiteta, u Holovom sofisticiranom ali mutnom razmatranju ostaje nejasno.46 U Holovom tumaenju nalazimo odjek jedne ranije formulacije Kloda Levi-Strosa, koji identitet odre? uje kao neku ru i grupnu prolost bez preutnog prizivanja vrstu virtuelnog centra (foyer virtuel) na koji moramo da ukaemo o rasi. On zakljuuje da se po pravilu misli dapredstave bismo objasnili izvesne stvari, ali koji nipoto nema stvarnog da na oseaj kulture izmeta rasu, ali... za kulturu se 47 postojanja. Lorens a Grosberg, zabrinut zbog sve ueg podruja ispostavilo da odrava ne da odbacuje rasno miljenje.Samo pozivanje na studija rasu... daje bavljenja kulturalnih teo pojmove kao to su gubitak nae kulture, njeno ouvanje, ili ... povraajidentitetu kao to smo nauili da budemo sumnjiavi prema 419 prema kulture nekom narodu... i njihov patos (61 62). Richard kulturi, tradiciji, i etnikoj grupi (27), potom ne udara punom Handler naciji tvrdi da treba da ali budemo podjednako kritiarskom snagom. Njegov glavni argument da istaknutost identiteta sumnjiavi u savremenom zapadnom, posebno amerikom drutvu ne znai da se taj pojam moe bez razmiljanja primeniti na druga mesta i druga vremena (27) svakako je taan, ali podrazumeva da se taj pojam moe produktivno primeniti u savremenim zapadnim sistemima, a to drugi odlomci u istom tekstu i njegov rad o kvebekom nacionalizmu dovode u pitanje. Videti Da li je identitet koristan me? ukulturni pojam? u Commemorations: The Politics of National Identity, prir. John Gillis (Princeton University Press, Princeton, 1994); navodi su sa strane 27. Videti tako? e i Handler, Nationalism and the Politics of Culture in Quebec (University of Wisconsin Press, Madison,1988). 45 Stuart Hall, Kome je potreban identitet?, 2. 46 Ja upotrebljavam identitet da uputim na stecite, na av izme? u, s jedne strane, diskurs i praksi koji pokuavaju da interpeliraju, da nam govore s ciljem da nas smeste na mesto drutvenih subjekata posebnih diskurs, i, s druge strane, procesa koji proizvode subjektivitete, koji nas konstruiu kao subjekte o kojima se moe govoriti. Identiteti su tako take privremenog vezivanja za subjektivne poloaje koje za nas grade diskurzivne prakse (isto, 5-6). 47 Claude Lvy-Strauss, zakljune primedbe u Lvy-Strauss, ur. Lidentit,

332.

rijom i politikom identiteta, ipak u vie navrata uverava itaoca da on zbog toga ne misli da odbaci pojam identiteta ni njegov politiki znaaj u izvesnim borbama, i da njegova namera nije da izbegne govor o identitetu nego da ga premesti i iznova artikulie.48 Alberto Melui (Melucci), vodei zagovornik prema identitetu usmerenih analiza drutvenih pokreta, priznaje da je re identitet... semantiki neodvojiva od ideje trajnosti, i moda je, ba zbog toga, nepogodna za procesualnu koju skicira se Mi nismo ube ? eni da je identitet neophodan.analizu Dalje uza tekstu mo 49 zalaem. Nepogodan ili ne, identitet i dalje ima centralno neke alternativne analitike izraze koji mogu da odrade neophodan

mesto bez u Meluijevim posao propratne tekstovima. zbrke. Ovde je dovoljno rei da, ako neko eli da tvrdi da partikularistika samopoimanja oblikuju drutvenu i politiku akciju na neinstrumentalan nain, onda to naprosto moe i da kae. Ako neko eli da ocrta proces kojim osobe kojima je zajedniki neki kategorijski atribut poinju da dele zajedniku sudbinu, poimanja svog interesa i spremnost za preduzimanje zajednikih akcija, onda je najbolje da to uini na nain koji osvetljava sluajne i promenljive odnose izme? u pukih kategorija i povezanih, solidarnih grupa. Ako neko hoe da ispita znaenja i znaaj koje ljudi pridaju konstruktima kao to su rasa, etnicitet i nacionalnost, onda on svakako mora da se probija kroz pojmovni estar i nije jasno ta se dobija ako se 420 ti konstrukti sakupe pod poravnavajui naziv identiteta. A ako neko eli da prenese pozni moderni smisao jastva kao neega to se konstruie i neprestano iznova uspostavlja iz raznih diskursa koji se me? usobno nadmeu a pri tom ostaje lomno, promenljivo i rasparano onda JAKO I SLABO RAZUMEVANJE IDENTITETA nije jasno kako re identitet hvata znaenje koje se eli posredovati. Na poetku smo nagovestili da identitet tei da znai ili suvie mnogo ili suvie malo. Sad moemo to da razradimo. Na popis upotreba identiteta otkrio je ne samo veliku heterogenost nego i jaku antitezu izme? u stanovita koja osvetljavaju fundamentalnu ili trajnu istost i stavova koji izriito odbacuju pojmove osnovne istosti. Prva se mogu nazvati jakim ili tvrdim shvatanjima identiteta shvatanja identiteta zadravaju zdravorazumsko a drugi slabimJaka ili mekim shvatanjima. naglasak na istosti kroz vreme znaenje i me? u osobama. izraza A dobro se slau i s nainom na48 Lawrence Grossberg, Identitet i kulturalna istraivanja: da li je to sve to postoji, u Hall i Du Gay, prire? ivai, 49 Melucci, kolektivnog identiteta, Questions of Procesi Cultural Identity , 87-88. 46.

Re no. 69/15, mart 2003.

koji se taj termin upotrebljava u veini vidova politike identiteta. Ali upravo zato to za analitike svrhe usvajaju jednu kategoriju svakodnevnog iskustva i politike prakse, ona povlae sa sobom 1) Identitet je neto to imaju, ili treba da imaju, ili za im niz vrlo problematinih postavki: treba da tragaju svi ljudi. 2) Identitet je neto to imaju, ili treba da imaju, sve grupe (ili bar grupe odre? ene vrste na primer etnike, rasne ili nacionalne). 3) Identitet je neto to ljudi (i grupe) mogu imati a da toga i ne budu svesni. S obzirom na to identitet je neto to treba otkriti i neto u vezi s im se ovek moe i prevariti. Jako shvatanje identiteta tako ponavlja marksistiku epistemologiju klase. 4) Jaka shvatanja kolektivnog identiteta podrazumevaju jaka shvatanja grupne povezanosti i homogenosti. Ona podrazumevaju visok stepen grupnosti, identitet ili istost me? u lanovima grupe, otro razlikovanje od onih koji nisu lanovi grupe, jasnu granicu ? u unutra i spolja.50upuena s raznih strana S obziromizme na snana osporavanja supstancijalistikim poimanjima grupa i esencijalistikim poimanjima identiteta, moglo bi se pomisliti da 421 smo ovde ponudili skicu straila od slame. U stvari, jaka shvatanja identiteta i dalje Slaba poimanja identiteta, naprotiv, raskidaju nadahnjuju vane pravce literature o rodu, svesno rasi, etnicitetu i sa svakodnevnim znaenjem tog termina. Upravo su takva slaba ili nacionalizmu.51 meka poimanja u velikoj milosti novijih teorijskih rasprava o identitetu, poto su teoretiari sve svesniji jakih ili tvrdih implikacija svakodnevnih znaenja identiteta i u vezi s tim sve im je nelagodnije. Ipak, ovaj novi teorijski zdravi razum ima Prvi jeprobleme. ono to zovemo klietirani konstruktivizam. Slaba ili meka svoje Ukratko emo izloiti neke. poimanja identiteta rutinski se opremaju standardnim kvalifikativima koji ukazuju na to da je identitet viestruk, nepostojan, u neprestanom menjanju, sluajan, ras50 Ovde je zamagljenost izme? u kategorija analize i kategorija prakse osobito upadljiva. Kao to tvrdi Richard Handler, struna poimanja nacije i nacionalnog identiteta tee da ponove kljune odlike nacionalistike ideologije, naroito aksiomatskog shvatanja ogranienosti i homogenosti u pretpostavljenim nacijama (Nationalism 51 na primer, Isaacs, of the Tribe Connor, andVideti, the Politics of Culture in Idols Quebec) . Isti se ;argument Dalje od razuma: priroda etnonacionalne veze, u Connor, moe izneti za rasu ili etnicitet. Ethnonationalism.

paran, konstruisan, usaglaen i tome slino. Ovi kvalifikativi postali su poslednjih godina toliko poznati zapravo obavezni da ih itamo (i piemo) takorei automatski. Postoji opasnost da postanu prazne fraze, gestovi koji upuuju na stav a ne rei koje Drugo, jasno zato su slaba poimanja identiteta poimanja prenosenije neko znaenje. identiteta. Svakodnevno znaenje identiteta snano ukazuje na bar neku istost kroz vreme, neku istrajnost, neto to ostaje identino, isto, dok se druge stvari menjaju. Kakva je svrha Tree i najvanije, poimanja isuvie upotrebe termina slaba identitet ako identiteta se ovo mogu jezgrobiti znaenja slaba da bi obavila koristan teorijski posao. U nastojanju da oiste odbacuje? taj termin od njegovih teorijski ozloglaenih tekih konotacija, u njihovom isticanju da su identiteti viestruki, podatni oblikovanju, fluidni i tome slino, zagovornici mekog identiteta ostavljaju nas s jednim tako beskrajno rastegljivim terminom da on vie nije u staNe da uzete zajedno jake i slabe verzije koje smo ovde ocrtali nju tvrdimo da obavi ozbiljan analitiki posao. iscrpljuju moguna znaenja i upotrebe identiteta. Niti tvrdimo da sofisticirani konstruktivistiki teoretiari nisu izvrili zanimljiv i znaajan rad koristei meka poimanja identiteta. Tvrdimo, me? utim, da ono to je zanimljivo i znaajno u tom radu esto ne zavisi od upotrebe identiteta kao analitike kategorije. Razmotrimo 422 tri primera. Margaret Somers kritikuje uene rasprave o identitetu zbog ? ivanja nausredsre njegovu kategorijsku optost umesto na njegove istorijski promenljive relacione usa? enosti i predlae da se prouavanje formiranja identiteta preuredi pojmom narativa, da se u sredite poimanja identiteta uvedu za kategorije destabilizujue dimenzije vremena, prostora i relacionosti. Somers ubedljivo ukazuje na znaaj narativa za drutveni ivot i drutvenu analizu i uverljivo se zalae za smetanje drutvenih narativa u specifine istorijske odnose. Ona se usredsre? uje na ontoloku dimenziju narativa, na to kako narativi ne samo da predstavljaju nego u znaajnom smislu i tvore drutvene aktere i drutveni svet u kom ti akteri deluju. U njenom objanjenju ostaje, pak, nejasno zato se i u kom smislu narativima uspostavljaju identiteti, i zato se ba oni obrazuju u odre? enim relacionim okvirima. Drutveni ivot je zaista sav proet priama, ali nije jasno zato bi se ta oprianost aksiomatski povezivala s identitetom. Ljudi svuda i uvek priaju prie o sebi i drugima i nalaze svoje mesto na osnovu repertoara pria koje im na raspolaganje prua kultura. Ali u kom smislu sledi da takva narativna lokacija dodeljuje drutvenim akterima identitet ma koliko da je on viestruk, dvosmislen, kratkovek ili konfliktan? ta ova meka, savitljiva predstava identiteta dodaje argumentu o nara

tivnosti? Glavni analitiki posao u lanku Somersove obavlja pojam narativa, uz pomo relacionog okvira; uloga koju igra U uvodu za zbornik o Gra? anstvu, identitetu i drutvenoj istoriji pojam identiteta mnogo je manje jasna.52 (Citizenship, Identity, and Social History) arls Tili opisuje identitet kao nejasan ali neophodan pojam, i definie ga kao akterov doivljaj neke kategorije, veze, uloge, mree, grupe ili organizacije, udvojen s javnom predstavom tog doivljaja; javna predstava esto poprima oblik zajednike prie, narativa. Ali kakva je veza izme? u te sveobuhvatne, otvorene definicije i posla koji Tili hoe da taj pojam obavi? ta se, analitiki gledano, dobija time to se bilo koji doivljaj i javna predstava o bilo kojoj vezi, ulozi, mrei i tako dalje nazivaju identitetom? Kad treba dati primere, Tili koristi deurne krivce: rasu, rod, klasu, zanimanje, religijsku pripadnost, nacionalno poreklo. Ali, nije jasno koju analitiku teinu u vezi s tim fenomenima ima izuzetno razliven, rastegljiv pojam identiteta kakav on predlae. Isticanje identiteta u naslovu knjige ukazuje na otvorenost prema kulturalnom zaokretu koji se dogodio u drutvenoj istoriji i istorijskoj sociologiji gra? anstva; dalje od toga, nije jasno koji posao obavl ja taj pojam. Opravdano slavan zbog korienja otro fokusiranih, 423 da zadovolji zahteve relacione, konstruktivistike drutvene teorije, delotvornih pojmova, Tili sesnaan ovde suoava s tekoom s kojom se koji bi istovremeno bio i dovoljno da se uhvati u kotac s suoava veina naunika koji danas piuprilino o identitetu: pojavama koje vapiju drutvenih za objanjenjem, a od kojih su neke kako pronai pojam dovoljno mek i savitljiv tvrde.53 Krejg Kalhun na primeru kineskog studentskog pokreta iz 1989. izvodi tananu i pronicljivu raspravu o pojmovima identiteta, interesa i kolektivne akcije. Spremnost studenata da se svesno izloe smrti na trgu Tjenanmen u noi 3. juna 1989. Kalhun objanjava na osnovu identiteta ili oseaja jastva skopanog s a52 Somers, Narativno uspostavljanje identiteta; navodi su sa strana 605, 606, 614, i 618, kurziv u izvorniku. Videti tako? e Somers, Narativnost, narativni identitet i drutvena akcija: novo promiljanje stvaranja engleske radnike klase, Social Science History 16/4 (zima 1992), 591-630. Za jo jedan argument za vi? enje identiteta u okvirima narativa, videti Dennis-Constant Martin, Izbori identiteta, Social Identities 1/1 (1995), 5-20; vide-ti tako? e, isti autor. Uvod: identiteti i politika: pria, mit i ideologija, 13-38, u Denis-Constant Martin, urednik, Cartes didentit: Comment 53 Charles Tilly, Gra? anstvo, identitet i drutvena istorija, dit-on nous en politique? (Presses de la Fondation 1-17, u Citizenship, Identity and Social History, prir. Charles Nationale des Sciences Politiques, Paris, 1994). Tilly (Cambridge University Press, Cambridge, 1996). Navodi su sa strane 7.

u i iskovanog tokom samoga pokreta kom su studenti bili sve vie a na kraju i nepovratno predani. Njegovo objanjenje promena u nainu na koji su studenti poimali sami sebe tokom sedmica svog protesta (oni su tokom sukoba preli s prvobitno pozicionog, na klasi zasnovanog samopoimanja kao studenata i intelektualaca na ire, emotivno nabijene identifikacije s nacionalnim, pa ak i univerzalnim idealima) veoma je ubedljivo. I ovde se, me? utim, ispostavlja da je kljuni analiti ki posao obavio jedan drugi pojam a ne identitet: u ovom sluaju pojam asti. ast, primeuje Kalhun, jeste obavezujua na nain na koji interesi o uspostavljanju i obavezujua preobraaju i identiteta. No, njegov nisu. Ali ona je tako? e na nain na koji identitet u fundamentalni argument u tom lanku, ini se, ne odnosi se na svom slabom smislu nije. Kalhun ast podvodi pod zaglavlje identitet uopte uzev nego na nain na opti koji jedan vrlo upeatljiv identiteta, i svoj argument prikazuje kao argument pojam asti moe u vanrednim okolnostima da navede ljude da preduzmu vanredne akcije kako jezgro njihovog oseaja jastva ne Identitet u tom izuzetno 54 jakom smislu u smislu jastva koje bi bilo temeljno podriveno. moe imperativno da zahteva akciju koja ugroava lini interes, pa i sam ivot ima malo veze s identitetom u slabom ili mekom ? u obinog identiteta samopoimanja, smislu. Kalhun sam istie nesamerljivost naina izme na koji ljudi mire interese u sva-424 kodnevnom ivotu i imperativnog, au podsticanog oseaja jastva koji ljude moe da osposobi, pa i da zahteva od njih da budu hrabri do take oitog ludila.55 Kalhun

upeatljivo opisuje identitet shvaen na potonji nain; nije, me? utim, U knjizi Drutvena teorija i politika identiteta (Social Theory and jasno kakav analitiki posao obavlja prvi, optiji pojam identiteta. the Politics of Identity) koju je priredio, Kalhun koristi to optije shvatanje identiteta. Bavljenje individualnim i kolektivnim identitetom, primeuje on, sveprisutno je. Zacelo je tano da ne znamo za ljude bez imena, bez jezika ili bez kulture koji ne prave nekakvu razliku izme? u sebe i drugoga, izme? u sebe i 56 njih. Ali, nije jasno zato ovo podrazumeva i sveprisutnost identiteta, osim ako identitet ne razvodnimo do take kad on oznaava sve prakse koje obuhvataju imenovanje i razlikovanje ja/drugi. Kalhun Problemi kao i identiteta Somers u i Tili pronicljivo 54 Craig Calhoun, kolektivnoj akciji, razmotra niz pitanja koja urednik, se tiu Macro tvrdnji o zajednitvu razlici u savremenim u Joan Huber, Micro Linkages in i Sociology (Sage, Newbury Park, Cal.,Ipak, 1991). Navodi su sa tvrd strana 53, drutvenim pokretima. iako su takve55 64 Isto, i 67. 53, 68. 56 Calhoun, Drutvena identiteta, 9. teorija i politikaRe no. 69/15, mart 2003.

nje danas zaista esto uokvirene idiomom identiteta, nije izvesno da je usvajanje tog idioma za analitike svrhe nuno ili bar korisno. DRUGIM REIMA Koji alternativni termini mogu da se upotrebe umesto identiteta da obave teorijski posao za koji se smatra da ga identitet obavlja, ali bez njegovih zbunjujuih, protivrenih konotacija? Uzme li se u obzir veliki opseg i heterogenost posla koji identitet igra, uzaludno bi bilo traiti samo jednu zamenu, jer takav bi izraz bio preoptereen kao i sam identitet. Umesto toga, naa je strategija da razmrsimo gusto klupko znaenja koja su se nagomilala oko izraza identitet i da posao podelimo na niz Identifikacija i Ovde emo predloiti tri grupe termina. manje zaguenih termina. Kao procesualnom, aktivnom terminu izvedenom iz glagola, kategorizacija identifikaciji nedostaju reifikujue konotacije identiteta.57 Ona trai da poblie odredimo agense koji obavljaju identifikovanje. To, ipak, ne pretpostavlja da e takvo identifikovanje (ak ni kad ga preduzimaju moni agensi kao to je drava) za ishod nuno imati 425 mogu da tee da postignu. Identifikacija kako lina tako i drugih unutranju istost, izdvojenost ili grupnu povezanost koje politiki inherentna je drutvenom ivotu; identitet u jakom smislu nije. preduzetnici ovek moe biti pozvan da identifikuje sebe da odredi sebe, da se locira u odnosu na poznate druge, da se smesti unutar narativa, da na? e svoje mesto u nekoj kategoriji u bezbroj razliitih konteksta. U modernim okruenjima koja umnoavaju interakcije s drugima koje lino ne poznajemo takve prilike za identifikaciju naroito su brojne. One ukljuuju bezbroj prilika u svakodnevnom ivotu, kao i u formalnijim i zvaninijim kontekstima. Kako ovek identifikuje sebe i kako ga identifikuju drugi moe se veoma mnogo razlikovati od konteksta do57 O vrednostima identifikacije, videti Hall, Kome je potreban identitet? Iako je Hallovo shvatanje identifikacije fukoovsko/postfrojdovsko, blisko diskurzivnom i psihoanalitikom repertoaru i sasvim drugaije od onog koje je predloeno ovde, on korisno upozorava na to da je identifikacija gotovo isto tako varljiva kao i sam identitet, iako je ona bolja; a zacelo nema zatite od konceptualnih tekoa koje sa svih strana saleu identitet (2). Videti tako? e Andreas Glaeser, Podeljeni u jedinstvu: hermeneutika Jastva i Drugog u berlinskoj policiji posle ujedinjenja (doktorska disertacija, Harvard University, 1997), naroito glava 1.

konteksta; to kako identifikujemo sebe i druge u sutini jeste situaciono i kontekstualno. Jedna kljuna razlika jeste ona izme? u relacionih i kategorijskih naina identifikacije. ovek moe identifikovati sebe (ili drugu osobu) po poloaju u nekoj relacionoj mrei (recimo srodnikoj ili prijateljskoj mrei, ili u odnosima gazda-muterija ili nastavnikuenik). S druge strane, ovek moe identifikovati sebe (ili drugu osobu) po pripadnitvu nekoj klasi osoba kojima je zajedniki neki kategorijski atribut (kao to su rasa, etnicitet, jezik, nacionalnost, gra? anstvo, rod, seksualna orijentacija itd.). Krejg Kalhun tvrdi da, iako relacioni naini identifikacije ak i danas ostaju znaajni u Druga je osnovna razlika kategorijska izme? u samoidentifikacije i mnogim kontekstima, identifikacijai identifikacije u modernim 59 58 kategorizacije od strane Samoidentifikacija se deava u okruenjima poprima jo drugih. vei znaaj. dijalektikom sadejstvu sa spoljnim identifikacijama, a to dvoje ne mora nuno da se podudara.60 Spoljna identifikacija je promenljiv proces. U uobiajenoj plimi i oseci drutvenog ivota ljudi identifikuju i kategoriu druge isto kao to identifikuju i kategoriu se-be. Ali, postoji jo jedan kljuni tip spoljne identifikacije koji nema pandana u domenu samoidentifikacije: formalizovani, Moderna drava jedan je od najvanijih agenasa identifikacije i kodifikovani, objektifikovani sistemi kategorizacije koje su razvile kategorizacije u tom drugom smislu. U kulturalistikim mone, autoritativne institucije. proirenjima veberovske sociologije drave, posebno onim na koje su uticali Burdije i Fuko, drava monopolizuje ili tei da monopolizuje ne samo legitimnu fiziku silu nego i legitimnu simboliku silu, kako to kae Burdije. Ovo ukljuuje i mo da se imenuje, identifikuje, kategorizuje, odredi ta je ta i ko je ko. Buja socioloka i istorijska literatura na takve teme. Neki naunici gledaju na identifikaciju sasvim bukvalno: kao na pripisivanje konanih oznaka pojedincu pasoem, otiscima prstiju, fotografijom i i sabiranjem takvih identifikacionih 58potpisom Craig Calhoun, Nationalism (University of Minnesotadokumenata u dravna priuvita. Ispostavlja se, Press, Minneapolis, 1997), 36 i dalje.59 Za antropoloki ugao gledanja, koji korisno proiruje bartovski model, videti Richard Jenkins, Ponovno promiljanje etniciteta: identitet, kategorizacija i mo, Ethnic and Racial Studies 17/2 (April 1994), 197-223, i 60 Peter Social Berger,Identity Moderni identitet, 163-164, Jenkins, (Routledge, London iiznosi New slino York, gledite, iako ga formulie u smislu dijalektike i 1996). mogunog sukoba izme? u subjektivnog i objektivnog identiteta.

me? utim, da nije jednostavno objasniti kada, zato i s kojim ogranienjem su razvijeni takvi sistemi.61 Drugi naunici istiu napore moderne drave da svoje podanike uvrsti u neki klasifikacioni okvir: da identifikuje i u kategorije svrsta ljude s obzirom na rod, religiju, vlasnitvo, etnicitet, pismenost, kriminalitet ili zdravlje. Popisima se ljudi raspodeljuju u te kategorije, a institucije od kola do zatvora razvrstavaju pojedince u skladu Posebno za fukoovce,ne ovi individualizujui zbirni Drava s jenjima. tako moan identifikator zato to moe da istvara naini identifikacije i klasifikacije nalaze se u sreditu onoga identitete u jakom smislu uopte uzev, ona to ne moe to 62 definie upravljanjeu jednoj dravi. nego zato to ima gra ? u modernoj i simbolike resurse da namee kategorije, klasifikacione eme i naine drutvenog prebrojavanja i opisivanja s kojima birokrate, sudije, nastavnici i lekari moraju da rade i prema kojima nedravni akteri moraju da se ravnaju.63 Ali drava nije jedini identifikator koji je vaan. Kao to je pokazao arls Tili, kategorizacija obavlja kljuni organizacioni posao u svim vrstama drutvenog okruenja, ukljuujui i porodicu, firmu, 61 Grard Noirel, La tyrannie du national (Clmann-Lvy, Paris, kolu, drutveni pokret iana: svakovrsne birokratije.64 ak i najmo 427 isti autor, Identifikacija gra? ra? anje republikanske1991), 155-180; gra? anske drave, Genses 13 (1993), 3-28; isti autor, Nadzirati putovanja ili identifikovati osobe? Doprinos istoriji pasoa u Francuskoj od I do III Republike, Genses 30 (1998), 77-100; Batrice Fraenkel, La signature: gense dun signe (Gallimard, Paris, 1992). Velik broj naunika, uljuujui i Jane Caplan, istoriarku pri Bryn Mawr Collegeu, i Johna Torpeya, sociologa na Kalifornijskom univerzitetu Irvin, sad je angaovan na projektima o pasoima i drugim dokumentima identifikacije. 62 Michel Foucault, Upravljanje, u Graham Burchell i drugi, prire? ivai, The Foucault Effect: Studies in Governmentality (University of Chicago Press, Chicago, 1991), 87-104. Slina poimanja primenjena su na kolonijalna drutva, naroito povodom naina na koji kolonizatorske eme za klasifikaciju i prebrojavanje oblikuju i zapravo ustanovljuju drutvene pojave (kao to su pleme i kasta u Indiji) koje se klasifikuju. Videti, posebno, Bernard Cohn, Colonialism and Its Forms of Knowledge: The British in India (Princeton University Press, Princeton, 1996). 63 O dilemama, tekoama i ironijama obuhvaenim dodeljivanjem identiteta u autoritativnom odre? ivanju ko spada u koju kategoriju u sprovo? enju zakona u kojima se vodi rauna o rasama, videti Christopher A. Ford, Dodeljivanje identiteta: odre? ivanje rase u zakonima u kojima se vodi rauna o rasi, California Law Review 82 (1994), 1231-1285. 64 Charles Tilly, Durable Inequality (University of California Press, Berkeley, 1998).

nija drava ne monopolizuje proizvodnju i irenje identifikacija i kategorija; a one koje proizvodi mogue je osporiti. Literatura o drutvenim pokretima starim kao god i novim bogata je dokazima o tome kako lideri pokreta osporavaju zvanine identifikacije i predlau alternativne.65 Ona istie napore lidera da navedu pripadnike pretpostavljenih izbornih tela da se identifikuju na odre? eni nain, da sebe vide za niz odre? enih svrha kao Literatura o drutvenim pokretima valjano je istakla interaktivne i me? usobno identine, da se emotivno kao god i kognitivno diskurzivno posredovane procese kojima se razvijaju solidarnost i 66 poistovete jedni s drugima. samopoimanje kolektiva. Naa uzdranost tie se prelaska od rasprave o radu identifikacije napora da se izgradi kolektivno samopoimanje do postavljanja identiteta kao njegovog nunog ishoda. Razmatrajui autoritativne, institucionalizovane naine identifikacije zajedno s alternativnim nainima sadranim u svakodnevnom ivotu i projektima drutvenih pokreta moemo istai teak posao i dugotrajne borbe oko identifikacije, kao i neizvesne ishode tih borbi. No, ako se uvek pretpostavi da e Identifikacija, kao to smo primetili, specifikaciju agenasa ishod biti neki identitet ma koliko zahteva privremen, rasparan, koji obavljaju identifikovanje. identifikacija ne iziskuje odredljivi viestruk, osporavan i fluidan Ipak, onda gubimo sposobnost da identifi428 kator; ona moe biti proimajua i uticajna i ako je nisu pravimo kljuna razlikovanja. preduzele izdvojene, odre? ene osobe ili institucije. Identifikacija moe biti manje-vie anonimno izvrena diskursima ili javnim narativima.67 Iako se paljiva analiza tih diskursa ili narativa lako moe usredsrediti na njihova konkretna opredmeenja u odre? enim diskurzivnim ili narativnim iskazima, njihova snaga ne mora zavisiti ni od kakvih konkretnih opredmeenja nego se moe sadrati u njihovom anonimnom, neprimeenom prodiranju u nae naine Postoji jo jedno znaenje identifikacije na koje smo miljenja, prethodnogovora i razumevanja drutvenog sveta. kratko ukazali i koje je u velikoj meri nezavisno od kognitivnih, karakteriuih, klasifikatorskih znaenja o kojima smo govorili do sada. To je psihodinamiko znaenje,65 Melissa Nobles, Reagovanje zdravim razumom: politika rase i popisi stanovnitva u savremenom Brazilu, doktorska disertacija, Univerzitet Yale, 1995. 66 Videti, na primer, Melucci, Proces kolektivnog identiteta; Martin, Izbor identiteta. 67 Stuart Hall, Uvod: Kome je potreban identitet?; Margaret Somers, Narativno uspostavljanje identiteta.

prvobitno izvedeno iz Frojdovih radova.68 Dok klasifikatorska znaenja obuhvataju identifikovanje sebe (ili nekog drugog) kao nekoga ko odgovara izvesnom opisu ili spada u izvesnu kategoriju, psihodinamiko znaenje obuhvata emotivno poistoveenje sa drugom osobom, kategorijom ili kolektivitetom. I ovde, ponovo, identifikacija skree panju na sloene (i esto ambivalentne) procese, dok termin identitet, oznaavajui pre stanje nego proces, olako podrazumeva slaganje pojedinanog i drutvenog. Samopoimanje i drutveno Identifikacija i kategorizacija su aktivni, procesualni termini lociranje izvedeni iz glagola, koji u svest prizivaju posebne inove identifikacije i kategorizacije. Ali nama su potrebni i drugaiji termini da obave razne poslove koje obavlja identitet. Prisetimo se da je jedna od kljunih upotreba identiteta ta da konceptualizuje i objasni akciju na neinstrumentalan, nemehaniki nain. U tom smislu ovaj termin sugerie naine na koje pojedinanom i kolektivnom akcijom mogu da upravljaju partikularistika samopoimanja i drutvena lociranja, a ne 429 to bi se moglo nazvati situacionom subjektivnou: oseaj osobe pretpostavljeni univerzalni, strukturno odre? eni interesi. ko je Samopoimanje ona, kako je drutveno locirana i kako je (s obzirom na to) je stoga drugi termin koji bismo predloili kao spremna da dela. Kao dispozicioni termin, ono pripada oblasti onoga alternativu identitetu. To je dispozicioni termin koji oznaava to je Pjer Burdije nazvao sens pratique, praktini oseaj ono istovremeno i kognitivni i emotivni koji osobe imaju o sebi i svom drutvenom okruenju.69 Vano je istai da izraz samopoimanje ne podrazumeva neko izrazito moderno ili zapadnjako poimanje jastva kao homogenog, celovitog, jedinstvenog entiteta. Oseaj osobe ko je ona moe poprimiti mnoge oblike. Drutveni procesi kroz koje osobe poimaju i lociraju sebe mogu u nekim sluajevima ukljuivati i kau kod psihoanalitiara a u drugima uestvovanje u ritualima prizivanja duhova.70 U nekim okruenjima ljudi mogu razumevati i doivljavati sebe Psihologija, unutar okvira psihoanaliza i teorije nacionalizma, Nations68 Videti Hall, Uvod, 2 i dalje; i Alan Finlyson, 69 Bourdieu, The Logic Practice, prev. Richard andPierre Nationalism 4/2 (1998), 157 of i dalje. Nice (Polity Press, Cambridge, 1990). 70 Postoji obuhvatna antropoloka literatura o afrikim i drugim drutvima, na primer, koja opisuje kultove isceljenja, kultove zaposednutosti duhovima, pokrete za skidanje ini i druge kolektivne pojave koje pomau uspostavljanju posebnih oblika samopoimanja, posebnih naina na koje se po

u kom se kategorije me? usobno presecaju; u drugima unutar mree veza razliite bliskosti i jaine. Otuda je vano da se samopoimanje i drutvena lociranost vide u uzajamnoj povezanosti, i da se naglasi da su i celovito jastvo i povezana Kao i terminu identifikacija, i terminu samopoimanje grupa kulturno specifini a ne tako univerzalni oblici. nedostaju reifikujue konotacije identiteta. No, on ipak nije sveden na situacije promene i nepostojanosti. Samopoimanja mogu biti promenljiva kroz vreme i me? u osobama, ali mogu biti i postojana. Identitet semantiki podrazumeva istost kroz vreme ili me? u osobama; otuda je nezgrapno i dalje govoriti o identitetu a odbacivati implikacije istosti. Samopoimanje, Dva termina koja su u bliskoj vezisemantike jesu samoreprezentacija i naprotiv, nema neke povlaene veze sa istou ili samoidentifikacija. Dok smo gore raspravljali o identifikaciji, razliitou. ovde naprosto zapaamo da, iako razlikovanje nije otro, samopoimanja mogu biti preutna; ak i kad su formirana, a obino jesu, preovla? ujuim diskursima i unutar njih, ona mogu da postoje i usmeravaju akciju a da sama ne budu diskurzivno artikulisana. Samoreprezentacija i samoidentifikacija, s druge Naravno, samopoimanje ne stepen moe da obavi ceo posao koji obavlja 430 strane, sugeriu bar izvestan eksplicitne diskurzivne identitet. Ovde iznosimo tri ogranienja tog termina. Prvo, to je artikulacije. subjektivni, autoreferencijalni termin. Kao takav, on oznaava kako osoba sama poima ko je ona. Taj termin ne moe da uhvati poimanja drugih, premda spoljne kategorizacije, identifikacije i reprezentacije mogu presudno uticati na to kako drugi vide neku osobu i postupaju s njom, tavie kako sama ta osoba sebe poima. U krajnjoj liniji, samopoimanje moe biti nadjaano nesavladivim prisilnim spoljnim kategorizacijama.71jedinci pronalaze svoje mesto u drutvu. Videti istraivanja u opsegu od klasinih, Victora Turnera, Schism and Continuity in an African Society: A Study of Ndembu Village Life (Manchester, Manchester University Press, 1957), i I. M. Lewisa, Ecstatic Religion: An Anthropological Study of Spirit Possession and Shamanism (Penguin, Harmondswort, Vel. Brit. 1971), do novijih radova Paula Stollera, Fusion of the Worlds: An Ethnography of Possession among the Songhay of Niger 71 Za jedan dirljivi primer, videti opis Slavenke (University of Chicago Press, Chicago, 1989) i Janice Drakuli o savladanosti od nacionalnosti kao ishodu rata Boddy, Wombs and Alien Spirits: Women, Men and The u bivoj Jugoslaviji, u Balkan Express: Fragments from the Zar Cult in Northern Sudan (University of Wisconsin Other Side of the War, prev. Maja oljan (W. W. Norton, Press, Madison, 1989). New York, 1993), 50-52.

Drugo, samopoimanje kao da ide na ruku kognitivnoj svesnosti. Zbog toga se ini da ono ne hvata ili barem ne osvetljava afektivne ili katektike procese na koje ukazuju neke upotrebe termina identitet. No samopoimanje nikad nije isto kognitivno; ono je uvek afektivno obojeno ili optereeno, te ovaj termin zacelo moe da obuhvati ovu afektivnu dimenziju. Me? utim, tano je da emotivnu dinamiku bolje hvata termin identifikacija (u svom Konano, kao termin koji istie situacionu subjektivnost psihodinamikom znaenju). samopoimanje ne hvata objektivnost koju zahtevaju jaka shvatanja identiteta. Jaka, objektivistika shvatanja identiteta doputaju nam da pravimo razliku izme? u istinskog identiteta (koji se opisuje kao dubok, trajan i objektivan) i pukog samopoimanja (povrnog, promenljivog i subjektivnog). Ako je identitet neto to treba otkriti i neto u vezi s im osoba moe da se vara, onda njeno trenutno samopoimanje ne mora odgovarati njenom trajnom, osnovnom identitetu. Ma koliko da su analitiki Slaba poimanja identiteta ne pruaju za to. Iz konstruktivistike problematini ovi pojmovi dubine,razlog stalnosti i objektivnosti, oni bar literature jasno jeza zato su slaba jezika shvatanja identiteta slaba; ali nije pruaju razlog upotrebu identiteta umesto jezika jasno zato su to 431 shvatanja identiteta . U toj literaturi upravo se samopoimanja. razna slaba svojstva identiteta konstruisanost, sluajnost, nepostojanost, viestrukost, fluidnost istiu i razra? uju, dok se ono ija su to svojstva sam identitet uzima kao neto to se po sebi razume i to se retko kad objanjava. Kad se osvetli sam identitet, on se esto predstavlja kao neto poput: ko je neko,72 kako shvata sebe73 to se moe neposredno uhvatiti samopoimanjem. Ovom terminu nedostaju privlanost, uskomeanost, teorijske pretenzije Zajednitvo, povezanost, Jedan identiteta, osobeni oblik afektivno nabijenog se ali ovo mu treba raunatisamopoimanja kao prednost a koji ne kao grupnost esto oznaava terminom identitet naroito u raspravama o nedostatak. rasi, religiji, etnicitetu, nacionalizmu, rodu, seksualnosti, drutvenim pokretima i drugim fenomenima konceptualizovanim tako da obuhvataju kolektivne identitete zasluuje da se ovde pomene posebno. To je emotivno optereeno znaenje pripadanja nekoj posebnoj, celovitoj72 Videti, na primer, Peter Berger, Moderni identitet: kriza i 162. kontinuitet, 73 Videti, na primer, Craig Calhoun, Problem identiteta u kolektivnoj akciji, 68, gde se opisuje obian identitet.asopis za knjievnost drutvena pitanja i kulturu, i

grupi koje istovremeno obuhvata i oseanje solidarnosti ili istovetnosti sa ostalim lanovima te grupe i oseanje razliitosti od onih koji nisu lanovi grupe, pa ak i odbojnosti prema njima. Problem je u tome to se identitet upotrebljava da oznai i takva izrazito grupna, iskljuujua, afektivno nabijena samopoimanja kao i mnogo labavija, otvorenija samopoimanja koja podrazumevaju izvestan afinitet ili pripadnost, zajednitvo ili povezanost s odre? enim drugima, ali im nedostaje oseaj preovla? ujue istovetnosti nasuprot nekom konstitutivnom drugom.74 I usko grupni i labaviji afilijativni oblici

samopoimanja kao i prelazni oblici izme ? u tih krajnjih tipova Umesto da ubacimo svako samopoimanje zasnovano na rasi, religiji, znaajni su, ali oni oblikuju lino iskustvo i uslovljavaju drutvenu i etnicitetu i tome slinom u veliki pojmovni lonac za topljenje kakav je politiku akciju na naine koji se me ? usobno otro razlikuju. identitet, bolje bismo uradili da upotrebljavamo diferenciraniji analitikijezik. Termini kao to su zajednitvo, povezanost i grupnost mogli bi se ovde korisno upotrebiti umesto identiteta koji slui za sve. Ovo je trei set termina koji predlaemo. Zajednitvo upuuje na deljenje nekog zajednikog atributa, povezanost na relacione spone koje povezuju ljude. Ni zajednitvo ni povezanost uzeti ponaosob ne proizvode grupnost oseaj pripadanja odvojenoj, celovitoj, solidarnoj grupi. Ali za-432 jednitvo i povezanost zajedno zaista mogu da je stvore. Taj argument istakao je pre nekog vremena arls Tili, razvijajui ideju Harisona Vajta (White) o kategorijalnoj mrei grupi osoba koju ine i kategorija, jer im je zajedniki neki atribut, i mrea.75 Tilijeva sugestija da je grupnost zajedniki proizvod kategorijalne mree i umreenosti Prvo, kategorijsko i relaciona povezanost moraju kategorijske istosti zajednitvo i relacione povezanosti ubedljiva je. Ali mise bismo dopuniti treim elementom, onim to je Maks Veber nazvao predloili dva poboljanja. Zusammengehrigkeitsgefhl, oseajem zajednikog pripadanja. Takvo oseanje moe zapravo zavisiti delom od stepena i oblika zajednitva i povezanosti, ali e zavisiti i od drugih faktora kao to su 74 Za jedan dobar primer ovog drugog, videti analizu MaryWater o moguim, izuzetno nesputavajuim etnikim identitetima ili onome to je Hebert Gans nazvao simbolikim etnicitetom tree ili etvrte generacije potomaka evropskih katolikih useljenika u Sjedinjene Drave u Ethnic Options: Choosing Identities in America 75 Charles of Tilly, From Mobilization to Revolution (Addison(University California Press, Berkeley, 1990). Wesley, Reading, Mass., 1978), 62 i dalje.

naroiti doga? aji, njihovo kodiranje u obavezujuim javnim narativima, ? ujui diskurzivni okviri i tako dalje. Drugo, relaciona povezanost ili preovla ono to Tili naziva umreenost, iako bitna u omoguavanju one vrste kolektivne akcije za koju je bio zainteresovan Tili, nije uvek nuna za grupnost. Snano povezujui oseaj grupnosti moe poivati na kategorijskom zajednitvu i s njim skopanim oseanjem zajednikog pripadanja, uz minimalnu ili nikakvu relacionu povezanost. Po pravilu, ovo je sluaj u kolektivitetima velikih razmera kao to su nacije: kad se njihovo razliveno samopoimanje kao pripadnika odre? ene nacije kristalie u snano Stvar nije u tome da se, kao to su sugerisali neki pobornici teorije povezujue oseanje grupnosti, ono se verovatno nee oslanjati mree, od zajednitva okrenemo povezanosti, od kategorija na relacionu povezanost ve na snano osmiljenom zajednitvu 77 Niti u mreama, od zajednikih koje se snano osea.76 atributa drutvenim odnosima. tome da fluidnost i hibridnost uzdiemo iznad pripadanja i solidarnosti. Ve u predlogu da ovaj poslednji skup termina treba razviti u analitiki idiom osetljiv za viestruke oblike i stupnjeve zajednitva i povezanosti i za veoma razliite naine na koje im akteri (kao i kulturnii idiomi, narativi i preovla ujui diskursi 433 oseaja grupnosti labavojavni strukturisanih, slabo ? sputavajuih na koje sei oni oslanjaju) pripisuju znaenje i znaaj. Ovo e nam oblika afiniteta afilijacije. omoguiti da pravimo razliku izme? u jako vezujueg, snanog TRI SLUAJA: IDENTITET I NJEGOVE ALTERNATIVE U Poto smo razmotrili posao koji obavlja identitet, ukazali na KONTEKSTU neka ogranienja i obaveze koje namee taj termin, i predloili niz alternativa, sad nameravamo da ilustrujemo svoju argumentaciju kako kritike tvrdnje o identitetu tako i konstruktivne sugestije koje se tiu alternativnih idioma razmatranjem tri sluaja. U svakom od njih, ini nam se, identitetsko fokusiranje na celovitu grupnost sputava socioloku i politiku imaginaciju, dok alternativni analitiki idiomi mogu da pomognu da se one otvore.76 O sredinjem mestu kategorijskog zajednitva u modernom nacionalizmu, videti Handler, Nationalism and the Poltiics of Culture in Quebec, i Calhoun, Nationalism, 77 Videti, na primer, diskusiju o antikategorijskom glava 2. imperativu u Mustafa Emirbayer i Jeff Goodwin, Analiza mrea, kultura i problem agensa, American Journal of Sociology, 99/6 (maj 1994), 1414.

Jedan sluaj iz afrike antropologije: Afrika istraivanja stradala su od sopstvene verzije identitetskog odre? eni Nueri miljenja, veoma ekstremnog u novinarskim izvetajima u kojima se plemenski identitet Afrikanaca vidi kao glavni razlog za nasilje i neuspeh nacije-drave. Univerzitetske afrikaniste ovo svedeno vi? enje Afrike dovodi u nepriliku jo od 70-ih godina XX veka, te su se oni priklonili jednoj verziji konstruktivizma mnogo pre nego to je takav pristup dobio ime.78 Argument da etnike grupe nisu neto prvobitno nego da su proizvod istorije ukljuujui i reifikovanje kulturalne razliitosti kroz nametnute kolonijalne identifikacije postao je vezivno tkivo afrikih istraivanja. Pa i pored toga, strunjaci su teili da naglase 78 Lonsdale, Kada su Gusii ili bilo koja druga grupa postaliuspostavljanje stvaranje granica pre nego njihovo naruavanje, pleme?, Kenya Historical Review 5/1 (1977), 355-368; grupa pre nego razvoj mrea.79 U tom kontekstu vredi vratiti seAbner Cohen, Custom and Politics in Urban Africa: A study klasinom delu afrike knjizi The Press, Nuer E.E. Evansaof Migrants in Yoruba Townsetnologije: (University of California Berkeley,1969). Na antropologe je uticala knjiga Fredrick Priarda.80 Barth, urednik, Ethnic Groups and Boundaries: The Social Organization of Cultural Difference (Allen & Unwin, London, 1969), naroito Barthov Uvod, 9-38. U novije i sistematinije konstruktivistike opise spada Jean-Loup Amselle i Elikia MBokolo, prire? ivai, Au cours de lethnie: Ethnies, tribalisme et tat en Afrique (Editions la Dcouverte, Paris, 1985); Leroy Vail, urednik, The Creation of Tribalism in Southern Africa of California Press, Berkeley, 79 Prianje o (University identitetu postalo je popularno me? u 1988); Terence Ranger, Izumevanje tradicije u afrikanistima poslednjih godina, a za u Africi, tipinim Eric Hobsbawm i Terence Ranger, prire ? ivai, The Invention naglaavanjem da je identitet viestruk retko sledi obof Tradition (Cambridge University Press, Cambridge, 1983), janjenje zato bi ono to je uviestrueno trebalo smatrati 211-262. identitetom. Za sluaj o kom je re, videti Richard Werbner, Viestruki identiteti, arene u mnoini, u Richard Werbner i Terence Ranger, prire? ivai, Postcolonial Identities in Africa (Zed, London, 1996), 1-26. Afrikanisti su kritiki nastrojeni prema pojmovima rase i etniciteta, ali esto i dalje na neproveren nain upotrebljavaju identitet. Videti, na primer, specijalni broj Journal of Southern African Studies 20/3 (1994), ije su ure? ivanje koordinirali Saul Dubow, John Sharp i Edwin N. Wilmsen, Etnicitet i identitet u Junoj Africi. Jedan promiljeniji pristup u kom se iznosi niz termina koji oznaavaju razliite oblike afilijacije i ispitivanja ta identino zaista znai u posebnim kontekstima moe se nai u Claude Fay, Jer mi predstavljamo samo jedno: identiteti, ekvivalencije, homologije u Maasini (Mali), Cahiers des Sicences Humaines 31/2 (1995), 427-456. Identitetski stavovi strogo su kritikovani u Jean-Franois Bayart, Lillusion identitaire (Fayard, Paris, 1996).

Zasnovana na istraivanjima u severnoistonoj Africi 30-ih godina, knjiga The Nuer opisuje jedan osobeno relacioni nain identifikacije, samopoimanja i drutvene lociranosti, koji tumai drutveni svet u smislu stepena i kvaliteta povezanosti me? u ljudima a ne u smislu kategorija, grupa ili granica. Drutvena lociranost se u prvoj instanci odre? uje u okvirima loze koju ine potomci jednog pretka priznatog drutvenom konvencijom: po oevoj liniji, preko mukaraca u sluaju Nuera, preko ena ili re? e preko sistema dvojakog potomstva u drugim delovima Afrike. Deca pripadaju lozi svojih oeva, i premda se veze s majinom ffd8ffe000104a46494600010201008000800000ffe20c584943 rodbinom ne prenebregavaju, one nisu deo sistema potomstva. 435f50524f46494c4500010100000c484c696e6f021000006d6e Segmentarna loza moe se grafiki prikazati kao na Slici 1. 74725247422058595a2007ce000200090006003100006163737 04d53465400000000494543207352474200000000000000000 00000000000f6d6000100000000d32d48502020000000000000 00000000000000000000000000000000000000000000000000 00000000000000000000000000000000116370727400000150 0000003364657363000001840000006c77747074000001f0000 00014626b707400000204000000147258595a0000021800000 0146758595a0000022c000000146258595a0000024000000014 646d6e640000025400000070646d6464000002c40000008876 Slika 1. Segmentarna loza po oevoj liniji; linije predstavljaju 7565640000034c0000008676696577000003d4000000246c756 potomstvo; brani partner potie iz druge loze; deca keri d69000003f8000000146d6561730000040c0000002474656368 pripadaju muevljevoj lozi i nisu prikazana; deca sinova pripadaju 000004300000000c725452430000043c0000080c67545243000 ovoj lozi i predstavljana su ovde. 0043c0000080c625452430000043c0000080c74657874000000 Svako je na ovom dijagramu u srodstvu sa svakim drugim, ali na 00436f70797269676874202863292031393938204865776c657 razne naine i u raznim stepenima. Neko bi mogao doi u 4742d5061636b61726420436f6d70616e790000646573630000 iskuenje da kae kako ljudi oznaeni u krugu A tvore jednu grupu 000000000012735247422049454336313936362d322e310000 sa identitetom A, za razliku od onih iz kruga B, koji imaju 00000000000000000012735247422049454336313936362d32 identitet B. Nevolja s takvim tumaenjem je u tome to isti taj 2e310000000000000000000000000000000000000000000000 potez koji pravi razliku izme? u A i B pokazuje i njihovu povezanost, 00000000435 ene Mukarci Brak kad se pomerimo jedno pokolenje unazad i otkrijemo nekog zajednikog pretka, koji moe ali i ne mora biti iv, ali ija drutvena lociranost povezuje ljude u krugovima A i B. Ako neko u skupu A do? e u sukob s nekim u skupu B, ta osoba lako moe pokuati da prizove zajednitvo da bi mobilisala 80 E. E. Evans-Pritchard, The Nuer:uAADescription of the ljude protiv Modes and Political Institutions onih u of B. Livelihood Ali neko genealoki stariji od A of a NiloticPeople (Clarendon, Oxford. 1940).asopis za knjievnost drutvena pitanja i kulturu, i

i B moe prizvati pretke koji ih povezuju i stiati strasti. in pomeranja navie u genealokom grafikonu tokom drutvene interakcije neprestano iznova istie relaciona vi? enja drutvene Mogli bismo tvrditi da poreklo po oevoj liniji kao celina tvori lociranosti na raun kategorijskih. identitet razliit od ostalih loza. Ali Evans-Priard istie da segmentacija predstavlja itav drutveni poredak, i da su same loze povezane jedna s drugom kao to su to lanovi muke i enske loze jedni s drugima. Pa da razmotrimo brak onda. ? ivanje egzogamije moe dadrutva odraava prednosti Bukvalno sva segmentarna insistiraju napovezivanja egzogamiji; u ukrtanjem Tako dijagram en na muku lozu evolucionoj loza. perspektivi, preovla usredsre? pretpostavlja jo jedan skup odnosa, preko ena koje pripadaju lozi svojih oeva, ali iji sinovi i keri pripadaju lozama unutar Mogli bismo stoga da tvrdimo da sve loze koje stupaju u kojih su se one udale. me? usobne brakove tvore Nuere kao identitet koji se razlikuje od Dinke ili bilo koje druge grupe u regionu. Ali noviji radovi iz afrike istorije nude nijansiraniji pristup. Genealoka konstrukcija relacionalnosti nudi fleksibilnije mogunosti proirenja ne-go to ih ? u unutra i spolja. Brani odnosi dvadesetog mogu se proiriti van Nuera (kako omoguava sklonost naunika vekai da trae jasnu uzajamnim dogovorima tako i prinudnim udajama zarobljenih ena). granicu izme Stranci koji se sreu u 436 trgovini, migracijama ili drugim oblicima kretanja mogu biti prihvaeni kao fiktivna rodbina ili osobe labavije povezane s lozom po oevoj liniji preko krvnog bratstva. Ljudi u severoistonoj Africi mnogo su se selili u potrazi za boljim uslovima ivota ili zato to su segmenti jedne loze sklapali ili raskidali veze s drugim segmentima. Trgovci su prostorno irili svoje srodnike veze, stvarali niz veza u dodiru s poljoprivrednim zajednicama, a ponekad i razvijali lingua franca da bi unapredili komunikaciju unutar mrea rasprostrtih na velikom prostoru.81 U mnogim delovima Afrike nalazimo izvesne organizacije religijske hramove, inicijacijska drutva koje prevazilaze jezike i kulturalne razlike i koje nude ono to Pol Riards naziva zajednikom Problem podvo ? enja tih oblika relacione pod gramatikom drutvenog iskustva za svepovezanosti kulturalne varijacije i politiku drutvenu konstrukciju identiteta jeste u tome to se 82 diferencijaciju unutar regiona. povezivanje i razdvajanje nazivaju istim81 Videti pionirsku studiju Abnera Cohena, Kulturalne strategije i organizacija trgovinskih dijaspora u Claude Meillassoux, urednik, The Development of Indigenous 82 Pauland Richards, Fighting for the Rain Forest: War, Youth Trade Markets (Oxford University Press, London, and Resources in Sierra Leone (Currey, Oxford, 1996), 79. 1971).

Re no. 69/15, mart 2003.

imenom, zbog ega je tee shvatiti procese, uzroke i posledice razliitih obrazaca kristalizacije razlike i stvaranja veza. Afrika je bila daleko od nekakvog raja socijalnosti, ali i rat i mir obuhvataju fleksibilne obrasce afilijacije kao i diferencijacije. Ne bi trebalo pretpostaviti da su naela klizajue skale povezanosti jedinstvena za plemensko drutvo malih razmera. Iz istraivanja politikih organizacija irih razmera sa autoritativnim pravilima i razra? enim hijerarhijama komande znamo da su te mree srodstva ostale vano naelo drutvenog ivota. Afriki kraljevi uspostavljali su svoj autoritet razvijajui patrimonijalne odnose sa ljudima iz razliitih loza, stvarajui jezgro podrke ukrtanjem afilijacija u lozama, a koristili su se i naelima loze da konsoliduju svoju vlast, cementirajui brane veze i irei kraljevsku lozu.83 U gotovo svim drutvima pojmovi srodstva U veoj meri nego oblici dominacije koji su joj prethodili, simboliki i ideoloki resursi, ipak, dok mapira oblikujuljude, norme, kolonijalna su vladavina pokuala je daapojedinano uz samopoimanja i opaanja afiniteta, oni ne proizvode nuno i izvesne pretpostavljene zajednike karakteristike na nekoj 84 srodnike Te grupe. teritoriji. nametnute identifikacije mogle su biti snane, ali 437 kojima slubenici a tako? e i domorodaki kulturalni njihova su su kolonijalni dejstva zavisila od stvarnih odnosa i simbolikih morali preduzetnici sistema s da rade, kao i od suparnikih nastojanja drugih da odre, razviju i artikuliu razliite vrste afiniteta i samopoimanja. Kolonijalna era zaista je bila svedok sloenih borbi oko identifikacije, ali ona uprouje nae razumevanje tih borbi i vi-di ih kao neto to proizvodi identitete. Ljudi su mogli da ive s U izvanrednom preispitivanju pojma Evans-Priarda nijansama i nastavili su tako da ive plemena iz dana u dan ak i kad su koje je politike ponudilagranice. eron Hainson (Hutchinson) takva se povuene argumentacija prenosi u jednu savremenu, sukobom optereenu situaciju. Njen cilj je da preispita samu ideju Nuera kao jednoobraznog etnikog identiteta.85 Ona ukazuje na zamagljenost granica naroda koji se sad naziva Nuer: kultura i istorija ne slede takve linije. I sugerie da segmentarna ema 83 John Lansdale, Drave prekomernu i drutveni procesi Africi, Evans-Priarda poklanja panjuudomiAfrican Studies Review 24/2-3 (1981), 139-225. 84 Jane Guyer, Domainstvo i zajednica, African Studies Review 24/2-3 (1981), 87-137; Jean-Loup Amselle, Logiques mtisses: Anthropologie de lidentit, en Afrique 85 Sharon (Payot, Hutchinson, Dilemmas: Coping with Money, et ailleurs Paris,Nuer 1990). War, and the State (University of California Press, Berkeley, 1995), 29.

nantnim starijim mukim vo? ama iz 30-ih godina a nedovoljno se bavi enama, mukarcima iz manje monih loza ili mla? im mukarcima i enama. U ovoj analizi ne samo da je teko videti nuerstvo kao identitet nego se kao nuno namee i precizno ? anskog rata u junom 90-ih godina, Hainson odbija da ispitivanje kako su ljudiSudanu teili da proire i odre veze. Prenosei sukob na jednu od kulturalnih ili religijskih razlika izme? u priu usvede eru gra zaraenih strana i insistira na temeljnoj analizi prostornih veza, U stvari, u velikom delu moderne Afrikeresurse. neki od najogorenijih politikih odnosa i borbi za ekonomske sukoba izbili su u kolektivitetima koji su kulturalno i jeziki relativno jednoobrazni (Ruanda, Somalija), izme? u labavih ekonomskih i drutvenih mrea zasnovanih vie na odnosima gazda-klijent nego na etnikoj afilijaciji (Angola, Sijera Leone), kao i u situacijama u kojima se kulturalna razliitost koristi kao politiko oruje (Kua Zulu u Junoj Africi).86 Ako se sadanji ili bivi sukobi objanjavaju na osnovu toga kako ljudi grade svoje identitete i bore se za njih, izlaemo se opasnosti da pruimo unapred fabrikovano, prezentistiko, teleoloko objanjenje koje Istonoevropski odvlai panju pitanja kao tosa susvojim ona kojima se pozabavila Rekli smo da jesjezik identiteta konotacijama celovitosti, nacionalizam Hainson. grupnosti i isto-438 sti oigledno nepodesan za analizu drutava zasnovani