Invazivne biljkePrijetnja bioraznolikostito su to invazivne biljke? to su to strane biljke? Otkuda dolaze strane biljke? Kako invazivne biljke utjeu na bioraznolikost i okoli? Kako invazivne biljke utjeu na ljude? Invazivne biljke Hrvatske to se poduzima?

to su to invazivne biljke?Invazivne biljke su pojedine strane vrste biljaka koje pokazuju izuzetnu sposobnost brzoga samostalnog razmnoavanja, esto veliku gustou i pokrovnost, uspjeno neovisno rasprostranjivanje na podruju na koje su unesene, te prikladne fizioloke prilagodbe na uvjete u novome okoliu. Gledajui ire, invazivne vrste (engl. Invasive Alien Species, IAS) susreu se u gotovo svim biolokim skupinama. Invazivno ponaanje mogu ispoljiti mikroorganizmi, alge (npr. Caulerpa), gljive, beskraljenjaci i kraljenjaci.

to su to strane biljke?Strane (alohtone, nezaviajne, egzotine, pridole) su biljke unesene, namjerno ili nenamjerno, na neko podruje na kojemu prirodno nisu rasprostranjene. Mnoge strane vrste uzgajamo i koristimo svakodnevno (itarice, mnoge vrsta voa, povra i ukrasnoga bilja).

Ambrozija - cvat (Ambrosia artemisiifolia L.) 2

Ambrozija - list (Ambrosia artemisiifolia L.)

Amorfa (Amorpha fruticosa L.)

Bagrem (Robinia pseudoacacia L.)

Velika zlatnica (Solidago gigantea Aiton)

Otkuda dolaze strane biljke?Iz cijeloga svijeta. Biljka koja je prirodno rasprostranjena na jednom podruju, moe biti strana na drugom. ovjek prenosi pojedine biljne vrste iz jednog podruja u drugo ve tisuljeima. Ovaj je prijenos namjeran (brojne biljke za uzgoj) ili nenamjeran. Sve intenzivniji promet ljudi i roba, trgovina, turizam i druge ljudske aktivnosti u sprezi s globalizacijom, porastom i irenjem ljudske populacije, glavni su uzronici nenamjernog unosa (uglavnom cestovnim i eljeznikim prometom, teretnim i putnikim ili zranim lukama). Mnoge ljudske aktivnosti posredno olakavaju dolazak stranih vrsta: gradnja kanala, tunela, prometni koridori i sl., kojima se potom strane vrste same ire.

Eluzina (Eleusine indica (L.) Gaertn.)

Cigansko perje - cvat (Asclepias syriaca L.)

Cigansko perje - plod (Asclepias syriaca L.)

Lisnati dvozub (Bidens frondosa L.)

Lisnati dvozub - cvat (Bidens frondosa L.)

3

Kako invazivne biljke utjeu na bioraznolikost i okoli?Invazivne vrste negativno utjeu na bioraznolikost i globalno se smatraju drugom najveom prijetnjom bioraznolikosti (odmah nakon neposrednog unitavanja prirodnih stanita). Invazivne vrste istiskuju zaviajne (autohtone) vrste s njihovih stanita, mijenjaju strukturu i sastav biljnih zajednica i smanjuju ukupno bogatstvo vrsta. Posredno mogu utjecati na tijek prehrambenih tvari i odnose meu vrstama. Invazivne vrste negativno utjeu na stabilnost ekosustava i okoli u kojemu se pojave. Ekosustavi na koje je ovjek ve negativno utjecao i smanjio njihovu prirodnu bioraznolikost, pokazuju osobito jaku osjetljivost na invazivne vrste. U takvim sustavima esto nedostaju prirodni neprijatelji invazivnih vrsta ili druge vrste koje bi u borbi za opstanak mogle kontrolirajue utjecati na pridolu invazivnu vrstu. Njihov negativni utjecaj esto je pojaan klimatskim promjenama i zagaenjem.

Kako invazivne biljke utjeu na ljude?Invazivne vrste mogu izazivati zdravstvene tegobe u ljudi i stvoriti potrebu medicinskih intervencija (npr. polen ambrozije - Ambrosia artemisiifolia - izaziva alergijske reakcije). Posredno na ovjeka negativno utjeu pojedine metode uklanjanja ovih vrsta (npr. herbicidi), te estetsko naruavanje okolia u kojemu boravi. Invazivne vrste mogu nanijeti goleme tete pojedinim granama gospodarstva. Pojavljuju se kao agresivni korovi na poljoprivrednim povrinama i smanjuju prinose, ugroavaju panjake i ume, prenose biljne bolesti, smanjuju protok vodotokova, pojavljuju se kao neeljeni obrataj rijenih obala i nasipa, na i uz objekte gradnje (prometnice, zgrade, zidine) i sl. Posredno ili neposredno, uglavnom nanose milijunske tete.

Invazivne biljke HrvatskeU flori Hrvatske je za sada zabiljeeno 64 invazivnih vrsta i podvrsta iz 27 porodica, osobito brojnih u porodicama glavoika (Asteraceae), trava (Poaceae) i pomonica (Solanaceae). Najbrojnije su vrste koje potjeu iz Sjeverne i June Amerike, a potom razliitih dijelova Azije, Afrike i drugih podruja svijeta. U razliitom obujmu, u priobalnom pojasu i otocima pojavljuje se 48 invazivnih vrsta i podvrsta. Trenutne spoznaje o ovim vrstama skupljene su u Flora Croatica bazi podataka.

4

Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) je jedna od najopasnijih invazivnih drvenastih biljaka u Hrvatskoj. Podrijetlom je iz Kine, a u Europu je unesen kao ukrasna biljka poetkom 18. stoljea. Brzo raste, nema prirodnih neprijatelja, prilagoen je na sve vrste tla i kvalitetu zraka te zbog luenja otrova ailantona zaustavlja rast drugih biljaka u svojoj blizini. Razmnoava se i vegetativno izbojcima iz korijena pa se ista jedinka iri i nekoliko desetaka metara od matinog stabla. U Dalmaciji uspijeva du cijele obale, otocima i zaleu.

Kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis (L.) Cronquist) je jedna od najinvazivnijih, iroko rasprostranjenjih biljaka, a pripada najbrojnijoj porodici glavoika (Asteraceae). Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Ova jednogodinja, visoka zelen naraste i do 150 cm visine, a na vrhu stvara cvat s brojnim malenim bijelo-utim glavicama. Biljka stvara veliki broj sitnih dlakavih sjemenki, koje se vjetrom lako rasprostranjuju na velike udaljenosti. U Dalmaciji uspijeva du cijele obale, otocima i zaleu.

Srebrnolisna pomonica (Solanum elaeagnifolium Cav.) jedna je od najinvazivnijih kopnenih biljaka Mediterana. Podrijetlom je iz Sjeverne i June Amerike. Najvie napada poljoprivredne kulture, a posebno je opasna jer moe prenositi niz opasnih bolesti, poput virusa krumpira i utog uvijaa lista rajice. Svi su dijelovi biljke otrovni, osobito plodovi, koji konzumirani mogu biti smrtonosni za ljude. Zabiljeena je na otocima Plavniku i Visu te oko ibenika, no prava rasprostranjenost u nas nije poznata.

5

to se poduzima?Donesene su brojne internacionalne, regionalne i nacionalne strategije o nainima postupanja i odnosu spram invazivnih vrsta (npr. Europska strategija za invazivne vrste, Hrvatska strategija za invazivne vrste se oekuje do kraja 2009.), brojni akcijski planovi njihova suzbijanja, a provedene su i mnoge praktine mjere (npr. zakonska obveza uklanjanja ambrozije u Hrvatskoj).

Bijeli kunjak - cvijet (Datura stramonium L.)

Bijeli kunjak - plod (Datura stramonium L.)

U postupanju s invazivnim biljakama je znaajno:1. rano otkrivanje njihovog pojavljivanja 2. novi podaci o biologiji i rasprostranjenosti 3. obavjetavanje javnosti o uincima 4. prikladni zakonodavni okvir (obveze uklanjanja, sprjeavanje moguih novih unosa, kontrola) 5. mjere uklanjanja i kontrola irenja (tehnike, bioloke, kemijske i dr.). Uljevita buica - plod (Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray) Uljevita buica (Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray)

6

to osobno mogu uiniti?1. prijaviti novo nalazite (sve upute su dane u priruniku Bioloka raznolikost Hrvatske - Prirunici za inventarizaciju i praenje stanja, http://www.dzzp.hr/publikacije_knjige.htm) 2. ukloniti invazivne biljke u okoliu u kojemu ivim 3. ne donositi nekontrolirano biljni materijal s inozemnih putovanja 4. dodatno se informirati 5. ukljuiti se u rad lokalnih nevladinih udruga ili drugih organizacija koje se bave ovim problemom.

Perzijska estoslavica (Veronica persica Poir.)

Jednogodinja krasolika (Erigeron annuus (L.) Pers.)

Dodatni izvori podataka: Flora Croatica baza podataka Alohtone biljke (http://hirc.botanic.hr/fcd/InvazivneVrste/) Invasive Species Specialist Group (http://www.issg.org/) Global Invasive Species Information Network (http://www.gisinetwork.org) Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe (http://www.europe-aliens.org/) Convention on Biological Diversity Invasive Alien Species (http://www.cbd.int/invasive/about.shtml) Dravni zavod za zatitu prirode strane invazivne biljke (http://www.dzzp.hr/zasticene_vrste_invazivne.htm)

Gomoljasti suncokret (Helianthus tuberosus L.)

Dvogodinja pupoljka (Oenothera biennis L.)

7

Izraeno u sklopu provedbe UNDP projekta Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development COAST (www.undp.hr/coast) Autori teksta: prof. dr. T. Nikoli, prof. dr. B. Miti Autori fotografija: I. Bori, M. Milovi, T. Nikoli , J. Topi Nositelj Projekta COAST je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Projekt se provodi na podruju Dalmacije uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoli (GEF). Osnovni cilj projekta COAST je izravno i kroz bankarski sektor utjecati na poduzetnike aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi kako bi naela odrivog koritenja i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti postala sastavni dio (njihovog) poslovanja.