brosura turizam bh

EVROPSKA UNIJA

Ovu publikaciju finansira Evropska unija. Nalazi, zaključci i tumačenja iznesena u ovom dokumentu autorova su i ne trebaih shvatiti kao mišljenja Evropske unije. Publikacija se zasniva na informacijama iz raznih izvora čija se tačnost nije moglauvijek u potpunosti provjeriti. Autor ove publikacije je imao iskrenu namjeru da obezbijedi tačnost i pouzdanost informacijai preporuka koje se u njemu nalaze. Međutim, Evropska unija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvanepodudaranja, netačne podatke ili druge previde koji se eventualno nalaze u publikaciji. Evropska komisija ne preuzimanikakvu odgovornost za postupke trećih lica koji proizilaze iz zaključaka i preporuka ove publikacije.

Autor:Una Bejtović

Fotografije:www.europa.bawww.bhtourism.bawww.aneks8komisija.com.bawww.vladars.netwww.sff.bawww.bihac.orgwww.seebiz.euwww.etno-selo.com

Prijevod i lektorisanje:Oxford prevodi Banja Luka

Dizajn i štampa:Arch DesignTiraž: 500

Sarajevo, decembar 2008.

Sarajevo, 23. septembar 2008. godine

S T E Č E N A I S K U S T V A I N O V E P E R S P E K T I V E

SADRŽAJ

Nekoliko uvodnih riječi... 3

1. IZ UVODNIH OBRAĆANJA 5

2. TURIZAM U BiH – INTERDISCIPLINARNI UVID 92.1. Izvještaj o procjeni potreba u oblasti turizma u Bosni i Hercegovini 92.2. Pravni okvir u turizmu BiH 102.3. Brojevi u službi razvoja turizma u BiH 122.4. Komisija/povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 132.5. BiH kao vrhunski brand – svi u službi promocije 15

3. TURIZAM U BiH – PRIČE O USPJEHU 173.1. Gradovi 17

3.1.1. SARAJEVO - Najistočnija tačka Zapada – najzapadnija tačka Istoka 173.1.2. BIHAĆ – inicijator razvoja turizma unutar malih i srednjih preduzeća 183.1.3. TUZLA – Turizam kao glavna poluga daljeg razvoja općine 19

3.2. Sport kao pokretač turizma 203.2.1. Zimski turizam na Kupresu - Čajuša 203.2.2. Adrenalin u dodiru s prirodom - rafting 21

3.3. Autohtoni krajevi 213.3.1. Vinske ceste Bosne i Hercegovine 223.3.2. Etno-selo Stanišići 23

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE 24

2 Stečena iskustva i nove perspektiveKonferencija podrške razvoju turizma u Bosni i HercegoviniSarajevo, 23. septembar 2008. godine

Nekoliko uvodnih riječi...

Razumije se sâmo po sebi da je turizam glavni izvor prihoda miliona ljudi u Evropi i svijetu. On je, ipak,mnogo više od jedne od privrednih grana jer povezuje ljude, ’briše’ granice tako što jača razumijevanjeizmeđu naroda i kultura, te time doprinosi njihovom jedinstvu i raznolikosti – putokazu koji treba pratitina putu ka Evropskoj uniji.

Kada se govori o održivosti turizma, to podrazumijeva očuvanje i obogaćivanje kulturnog i prirodnognaslijeđa naše svjetske zajednice, jačanje doprinosa ove dinamične industrije ekonomskom razvoju iotvaranju novih radnih mjesta, unapređenje lokalnog razvoja ulaganjem u infrastrukturu za razvojturizma. Iz svih ovih i mnogih drugih razloga, turizam zaslužuje našu brigu i pažnju, kao i političkupodršku.

Kao što možemo vidjeti u praksi, turizam je preuzeo vodeću ulogu u održivom ekonomskom razvojucijelih regiona. U cilju očuvanja i podrške takvim trendovima, ovogodišnji Svjetski dan turizma proslavljenje u Evropi u skladu sa sloganom „turizam obogaćuje“, pozvavši na učvršćena partnerstva između svihinteresnih strana u turizmu kroz promociju konkurentnosti i razvoja.

Trenutno su perspektive i potrebe turizma u Evropi i širom svijeta ogromne i izazovne sa sve većomkonkurencijom izvana, povećanjem potreba potrošača za specijalizovanijim turizmom i potrebom zauspješnijom praksom koja poštuje pitanja životne sredine.

Bosna i Hercegovina, zemlja zadivljujućih prirodnih ljepota i trajnog istorijskog i kulturnog naslijeđa,posvećena pristupanju porodici EU, proslavila je Svjetski dan turizma organizovanjem Konferencije zapodršku razvoju turizma u Bosni i Hercegovini. Ona je rezultat inicijative lokalnih vlasti Bosne i Hercegovinesa državnog, entitetskih nivoa kao i Brčko Distrikta, predvođenih Ministarstvom vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH i Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.

Delegacija Evropske komisije u BiH je potpomogla organizaciju pomenute konferencije uz tehničkupodršku Projekta treninga i konsultacija za mala i srednja preduzeca EU TAC kojeg je finansirala Europskaunija i koji je više of 2,5 godine predano radio na povećanju konkurentnosti i izgradnje kapaciteta sektoramalih i srednjih preduzeća u BiH. Iskrene riječi zahvalnosti upućujemo osoblju koje je radilo na realizacijipomenutog projekta i pružilo profesionalnu i kvalitetnu podršku u organizaciji pomenute Konferencije.

3Stečena iskustva i nove perspektive Konferencija podrške razvoju turizma u Bosni i HercegoviniSarajevo, 23. septembar 2008. godine

Konferencija za podršku razvoju turizma u Bosni i Hercegovini okupila je interesne skupine iz cijele zemljei mnoge lokalne i međunarodne kolege koji su dali jasnu poruku:

� šta ova zemlja posjeduje – impresivne mogućnosti i resurse kojih ima u izobilju,

� šta se mora poboljšati – ujednačeniji pravni, politički i strateški okvir, da bi se omogućio usklađenijiplasman i promocija turističkih bogatstava, sistematski razvoj odgovarajuće turističkeinfrastrukture, modernizovana statistika i obrazovanje u ovom sektoru u BiH,

� šta može postati održivo u postojećim okolnostima – najbolji primjeri iz prakse, koji pokazuju kakose neka ideja može pretočiti u projekat, provesti u praksi i trajati kao održiva struktura,

� šta je potrebno uraditi – sve odgovarajuće vlasti moraju dogovoriti zajednički pristup utvrđenimnedostacima koji sprečavaju razvoj ovog sektora.

Kako se Bosna i Hercegovina bliži integracijama EU, od vitalne je važnosti da BiH ubrza zakonodavnu ireformu politike u skladu sa zahtjevima i najboljim primjerima iz prakse EU. To će takođe imati i pozitivanuticaj na razvoj turističke industrije, konkuretnost i ekonomski razvoj u zemlji.

U skorijoj budućnosti, nema sumnje da će sve interesne sfere i skupine nastaviti davati podršku ovojzemlji u bavljenju utvrđenim prioritetima, ali motor treba ’pokrenuti’ jedan snažan, odlučan potez svihinteresnih skupina vlasti ove zemlje dok gorivo treba crpiti iz privatnog sektora i građanskog društva.

Delegacija EK očekuje da se poslije Konferencije preduzmu konkretnije radnje koje su orijentisane namjere napretka koje imaju uporište u planovima djelovanja, kako bi iste bile temelj budućih inicijativavezanih za napredak u turističkom sektoru BiH na njenom putu ka ulasku u Evropsku uniju...


1. IZ UVODNIH OBRAĆANJA...

„...Iskreno se nadamo da ćemo procjene Svjetske turističkeorganizacije (očekuje se da će aktivnosti putovanja i turizma BiHza period 2006-2015. godine imati realan godišnji rast od 5,2%),prevazići kvalitetnijom organizacijom, zakonskim iinstitucionalnim jačanjem turističkog sektora.

Radna grupa za turizam u Bosni i Hercegovini, u povoduobilježavanja Svjetskog dana turizma već drugu godinu zaredommobilizira i organizira kompletnu turističku strukturu u namjerida osnaži turizam i proizvede pozitivne efekte na ukupnaprivredna kretanja u BiH.

Ova Konferencija pokazuje želju za jedinstvenim djelovanjemturističke strukture BiH, ona identificira ključne potrebe zaunaprjeđenje turizma, i sve sa ciljem izgradnje efikasnijegsistema djelovanja.

Današnja konferencija je primjer pozitivnog pristupa izajedničkog djelovanja svih subjekata u turizmu, pa zaslužujepriznanje i podršku Vijeća ministara BiH.

Čestitam svim turističkim radnicima i organizacijama predstojećiSvjetski dan turizma, sa željom da postižu još bolje rezultate unarednom periodu.

www.mcp.gov.ba


Prioriteti:

� Pokretanje procesa izrade Strategije razvojaturizma;

� Zakonsko i institucionalno jačanje turizma BiH iusklađivanje sa evropskim standardima;

� Uspostavljanje povoljnijeg ambijenta za razvojprivatnog sektora u turizmu;

� Internacionalizacija turizma BiH i prevazilaženjeparcijalnih djelovanja koja zatvaraju turizam ulokalne okvire;

� Popravljanje imidža Bosne i Hercegovine nanačin reprezentativnog turističkogpredstavljanja na međunarodnim turističkimtržištima.

“Zgrabimo zajedno razvojnu šansu Bosne iHercegovine!”

Tarik Sadović, Zamjenik predsjedavajućeg VijećaMinistara/ Ministar civilnih poslova BiH

“Veliko mi je zadovoljstvo što prisustvujem okupljanju relevantnihlokalnih i međunarodnih interesnih strana u njihovim nastojanjimada pronađu efikasnije mjere za promociju turizma u BiH.

Naša podrška do sada je imala za rezultat 60 projekata za pomoćrazvoju malih i srednjih preduzeća i turizma ukupne vrijednostipreko 10 miliona evra. Od pomenutog ukupnog broja, bilo je 19projekata namijenjenih razvoju turizma koji su imali za ciljotvaranje novih radnih mjesta u sektoru turizma kroz poboljšanjekonkurentnosti sektora razvijanjem novih turističkih ponuda iunapređenjem znanja i vještina ljudskih resursa. Svih 60 projekatarealizovali su lokalne nevladine organizacije i/ili turističkaudruženja.

Službeni statistički podaci potvrđuju da je turizam jedan od sektoraBiH koji se najbrže razvijaju. S obzirom na važnost sektora turizmaza ukupni ekonomski razvoj, mi iz Evropske komisije namjeravamoda nastavimo da se bavimo prioritetima za podršku razvoja ovogsektora.

Ono što Bosnu i Hercegovinu čini jedinstvenom turističkomdestinacijom jeste mješavina kulturnog i prirodnog naslijeđa uzemlji. Pored toga, veliki prirodni resursi zemlje daju jojkonkurentnu prednost u oblasti ekoturizma.

Evropska komisija vjeruje da ova Konferencija predstavlja odličanprimjer da ova zemlja može da napreduje i izgradi bolju budućnostuprkos problemima i razlikama, i mi smo tu da vam pomognemuu tim nastojanjima.“

www.europa.ba


Ono što Bosnu i Hercegovinu činijedinstvenom turističkomdestinacijom je mješavina

kulturnog i prirodnog naslijeđa uzemlji.

Dimitris Kourkoulas, Ambasador i ŠefDelegacije Evropske komisije u BiH

“Uživati u onome što nam je podarila priroda, a preciostavili u naslijeđe”

Mladen Zirojević, Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

„Turizam je prepoznat kao persepktivna privredna djelatnost i spravom se posmatra kao razvojna šansa BiH. Naš plan je daistaknemo ključne prioritete i potrebe za unaprjeđenje ovogsektora. Prilika je svakako da istaknemo pozitivna dostignuća uturističkoj privredi te da definišemo smjernice za djelovanje unarednom periodu.

Nastojaćemo da se organizacija i regulacija turističkog sektoraunaprijedi u skladu sa postojećim zakonskim okvirima, te da seusaglasi nivo zajedničkih aktivnosti uvažavajući postojeći zakonskiokvir, a sve u skladu sa našim centralnim opredjeljenjem u pravcuEvropske unije.

www.mvteo.gov.ba

„BiH – lijepa zemlja, bogate povijesti, sastavljena natradiciji različitih kultura“

Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma Federacije BiH

„..Učinci turizma u ukupnom gospodarskom sustavu zemlje ovises jedne strane o ponudi, sadržaju i kvaliteti samog turističkogproizvoda te neposrednih turističkih usluga, ali s druge strane i otome koliko je ostalo gospodarstvo zemlje u mogućnosti osiguratiproizvode i usluge koje ulaze u sferu turističke potrošnje.

Naš cilj je kroz prepoznatljiv turistički proizvod s jedne strane štititiprirodno i kulturno naslijeđe, a s druge strane omogućitikontrolirano ostvarivanje svekolike gospodarske koristi.“

Izgradnja pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine zadaća je svihnivoa vlasti, nevladinog sektera, eksperata i svakog građaninaponaosob.“

www.fmoit.gov.ba


Temeljni turistički resursi Bosne i Hercegovine:

� Izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor

� Bogata povijesna baština i

� Suživot kultura

„Turizam mora biti na drugom ili trećem mjestu kaoprivredni potencijal BiH“

Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma Republike Srpske

„U 2009. očekujemo Strategiju razvoja turizma u Republici Srpskojkoja treba da bude tzv. Ustav u turizmu i imamo da uradimo triMaster plana. Uvjerio sam se na nekoliko međunarodnih sajmovada imamo toliko kapaciteta, toliko lijepih stvari da pokažemosvijetu, a mi prije svega se bojimo i strah nas je pokazati to štoimamo. Nekako smo stidljivi da nastupimo prema međunarodnojsceni.

Mi na visokom nivou moramo razgovarati o instituciji koja se zove– turizam. Ukoliko u javnosti ne pokrenemo tu mašineriju da seturizam kao jedan od privrednih potencijala bude na drugom itrećem mjestu, taj točak će ići sporo.

Mi želimo da BiH, entiteti i Brčko Distrikt budu prepoznatljivi. Jerono što mi imamo, stvarno moramo svi da priznamo da to uokruženju niko nema. Zbog toga želim da ova konferencija uspije,a da zaključci budu obavezujući.“

www.vladars.net

„Imamo prirodno naslijeđe koje je turistički potencijal“

Đuro Tankosić, Glavni koordinator Vlade Distrikta Brčko

Činjenica je da u Brčko Distriktu nemamo impresivno historijskonaslijeđe, ali da imamo prirodno naslijeđe koje je turističkipotencijal. Svjesni smo da je to dug put, da su potrebna značajnasredstva da postanemo turistička destinacija. Zbog toga je u ovojfazi najvažnije jeste da zaštitimo naše resurse.

Ukoliko ne zaštitimo resurse, kada budemo imali mogućnosti raditinešto na tom planu, bit će nemoguće razviti bilo šta ukoliko teresurse ne zaštitimo, kao što je slučaj već u nekim sredinama uBosni i Hercegovini. Zbog toga ćemo zaključke ove Konferencijeuzeti kao vrlo ozbiljnu osnovu za ono što namjeravamo raditi ubudućnosti.

www.bdcentral.net


2. TURIZAM U BiH – INTERDISCIPLINARNI UVID

2.1. Izvještaj o procjeni potreba u oblasti turizma u Bosni i Hercegovini

Evropska komisija je uložila značajna sredstva u razvoj i unapređenje sektora turizmakroz sufinansiranje bespovratne pomoći regionalnih razvojnih projekata u privredikoje su predložili i realizovali lokalni partneri u ovoj oblasti.

Kako bi prilagodila svoju pomoć prioritetima u zemlji, prošle godine Evropskakomisija je uložila 50,000 eura za procjenu potreba u sektoru turizma. Rezultat togaje bio izvještaj koji je Evropskoj komisiji pružio strateške smjernice i preporuke zausmjeravanje pomoći Evropske unije, kroz novi finansijski instrument predpristupnepomoći IPA (Instrument for Pre-Accession).

Izvještaj su završile i odobrile odgovarajuće međunarodne i zainteresovane stranei partneri u BiH u decembru 2007.

Izazovi su bili veliki, kao što su sljedeći:

� Statistički podaci navode da je u sektoru turizma direktno potrošeno manjenovca nego što zaista jeste, kao i u mnogim sektorima koje on pomaže;

� Višestruki slojevi administracije i zakonodavstva u zemlji, i nepostojanje pojačane koordinacije nanivou države;

� Nepostojanje koordinisane državne politike i strategije za razvoj turizma;

� Efikasnost i produktivnost institucionalnih odnosa;

� Rascjepkan zakonski okvir i pristup razvoju i kontroli turizma;

� Nedosljedan pristup klasifikaciji i stepenovanju turističkih djelatnosti, posebno smještajnihkapaciteta;

� Relativno uska osnova proizvoda sa srazmjerno malim brojem pokretača potražnje;

� Neadekvanta promocija i nivoi ulaganja u turistički proizvod;

� Nepostojanje sveobuhvatne strategije plasmana i promocije za BiH kao cjelinu;

� Potreba za usklađivanjem postojećeg zakonodavstva sa pravilima i propisima EU po pitanjuturizma;

Ali su utvrđeni i vrlo impresivni potencijali ovog sektora kao što su:

� Sinergija između kulturnog i prirodnog naslijeđa u zemlji;

� Velika prirodna bogatstva zemlje daju joj jasnu konkurentnu prednost u sektoru ekoturizma. Ovakombinacija, kao i činjenica da je 65 odsto stanovništva ruralnog tipa, predstavlja potencijal Bosnei Hercegovine da postane vodeća ekoturistička destinacija u regionu.

� Obilježja koja su ostavile razne kulture, čine Bosnu i Hercegovinu jedinstvenom destinacijom sa


„Vašoj zemlji se sigurno divezbog njene ljepote i bogatogkulturnog naslijeđa.“

Dr. Johan Hesse, prvi sekretar i šefodjela za ekonomsku reformu iprirodne resurse, DelegacijaEvropske komisije u BiH

kulturnim naslijeđem. Ljudi moraju uvidjeti snagu u toj raznolikosti a ne razlike, kako bi se izbjeglimogući negativni efekti na turizam;

� Dalji razvoj bosanskog identiteta koji njeguje ideju multietničkog društva, pri tome čuvajući ipoštujući različite entičke grupe koje BiH nazivaju svojoj rodnom zemljom;

� Kultura planinskog gorja koja i dalje njeguje tradicionalni pastirski način života predstavlja velikobogatstvo za dalji razvoj ruralnog/seoskog turizma, te za dodavanje vrijednosti velikom potencijaluBiH kao ekskluzivnoj destinaciji za ekoturizam;

� I film i muzika su međunarodno priznati zbog svog kvaliteta i privlačnosti. Kreativna industrija uBiH trebalo bi da se koristi ne samo kao sredstvo brandiranja, nego i kao katalizator za dodavanjefaktora kvaliteta u posjeti ovoj zemlji.

Iz svega pomenutog, ono sto je postalo evidentno je da:

� Mogućnosti strukture za podršku turizmu BiH moraju se ojačati u cilju poboljšanja sposobnosti dase zadovolje potrebe turista i međunarodnih turoperatera, te da se postave temelji za razvoj održiveturističke industrije u pripremama za članstvo u EU.

� Ovaj doprinos će doći do izražaja u smislu povećane potrošnje posjetilaca, rasta deviznih zaradaod turizma, rasta direktnog i indirektnog zapošljavanja u turizmu, rasta prihoda od poreza zavladu, povećanog nivoa ulaganja u sektor turizma i povećanja udjela sektora turizma u BDP-u.Ove dobiti u privredi doprinijeće i smanjenju siromaštva.

� U druge očekivane dobiti spada unapređena integracija turizma u opšte razvojne planove,povećanje ulaganja u infrastrukturu i objekte, mogućnost sticanja širih znanja i vještina, užasaradnja i integracija između javnog i privatnog sektora, zajednica i građanskog društva, razvijenijaekološka svijest i zaštita, i bolje mogućnosti za ekonomski razvoj koji se zasniva na zajednici.

„Evropska komisija namjerava da nastavi pomagati ovoj zemlji da ispuni ustanovljene uslove i prioritete, alimotor mora ’upaliti’ neki snažan, odlučan potez svih interesnih strana vlasti ove zemlje, a gorivo morajubiti privatni sektor i građansko društvo.”

2.2. Pravni okvir u turizmu BiH

John Dowes, pravni ekspert –International Travel Law konsultant

Ako je vladavina zakona temelj demokratskog društva, onda i svaki segment života da bi bio uređen nanajbolji mogući način, te kako bi pružio najbolje svojim korisnicima treba biti uređen na efikasan iprogresivan način da reflektira stvarne potrebe društva, a da se istovremeno naslanja na realne kapacitete.

Zbog toga je od iznimne važnosti u sektoru turizma revidirati pravni okvir koji ga uređuje u BiH, a pouzoru na EU politike, kako bi proces harmonizacije sa evropskim standardima tekao što jednostavnije.

Ovaj dio nudi kratak pregled nedostataka postojećeg pravnog okvira u BiH u sektoru turizma, te nudi irelevantne preporuke koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom donošenja novih zakonskih akata u ovomsektoru.


Aktuelni pravni okvir je zastario, nekompletan, ne podstičerazvoj turizma niti promovira partnerstvo.

Analizirajući zakonski okvir kojim je uređena oblast turizma u BiH,nameće se nekoliko ključnih zaključaka, među kojima je i onaj kojigovori o potrebi kreiranja snažnijeg institucionalnog okvira. Tim višejer je aktuelni zakonski okvir neodređen i ostavlja puno prostora zanetransparentnost. Također, ovaj zakonski okvir obilujeneadekvatnim odredbama za upravljanje kvalitetom i razvojem.Nadalje, turistički odbori ne odražavaju aktuelne trendove kao štoje definirano Izvještajem Svjetske turističke organizacije Ujedinjenihnaroda o ulozi Nacionalnih turističkih administracija.

Iz ovoga se da zaključiti da novi Zakon treba pružiti mogućnost novojNacionalnoj turističkoj administraciji da ima stratešku i olakšavajućuulogu. Regulacija pružatelja turističkih usluga i turističkih transakcijatakođer je nužno da bude definirana na adekvatan način.

Novi Zakon o turizmu treba biti baziran na Nacionalnoj strategiji turizma

Analizirajući aktuelni pravni okvir u oblasti turizma, te promišljajući nužnost definiranja novih pravnihpropisa kojima bi se uredila ova oblast u Bosni i Hercegovini, prirodno se nameće potreba da novi Zakono turizmu nužno treba reflektirati ne samo potrebe privatnog sektora, nego da uredi odnose izmeđujavnog i privatnog sektora tako da se ovi odnosi razvijaju u skladnom međuodnosu.

Također, nužno je da u kompleksnoj strukturi vlasti novi Zakon o turizmu nađe jednostavniji putkomunikacije i uređenja odnosa između različitih nivoa vlasti nadležnih u oblasti turizma, kao i da uskladiodnose između državnih i lokalnih turističkih institucija.


Postojeći zakonski okvir:

� NEobezbjeđuje institucionalni izakonodavni okvir za čvrstu vlast istvaranje pozitivnog ambijenta zaulaganje.

� NEpoštuje principe poštenog postupka.

� NEodražava postojeću praksu.

� NEodražava međunarodne standarde.

� NEobezbjeđuje okvir potreban za državnustrategiju za turizam.

� NEobezbjeđuje čvrst okvir za saradnjujavnog i privatnog sektora.

Kreiranje novog Zakona o turizmu - Temeljni principi

Polazeći od činjenice da novi Zakon treba da bude u suglasju sa Ustavnim i pravnimokvirom u Bosni i Hercegovini, te da bude temelj i podrška razvoju turizma u BiH, prilikomkreiranja novog Zakona nužno je voditi se i slijedećim principima:

� Stvarati strukture za podršku privatnog sektora

� Jasno definirati turističku industriju

� Ažurirati pravne procedure za poduzetništvo u turizmu

� Pomoći razvoj profesionalnih standarda

� Da je u skladu sa Globalnim etičkim kodom u turizmu Svjetske turističkeorganizacije Ujedinjenih naroda

2.3. Brojevi u službi razvoja turizma u BiH

Maida Hasanbegović, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Statistika u svakom sektoru pruža osnovni temelj za jasnu, objektivnu analizu određene problematike,te daje sliku zasnovanu na činjenicama, koje potkrepljuje brojevima. Samo na osnovu ovakvih podatakamože se steći realan uvid u stanje u određenoj oblasti, te sukladno tome kreirati suvisle, osmišljenestrategije i akcijske planove kako bi se stanje unaprijedilo.

Kao što je spomenuto u Izvještaju o procjeni potreba u oblasti turizmau BiH, nedostatak adekvatne statistike u turizmu daje nerealnu sliku okoličini novca potrošenog direktno u turističkom sektoru, kao i umnogim sektorima kojih se dotiče. Zbog ovoga nije moguće s visokompouzdanošću definirati ključne probleme u ovoj oblasti, niti imati uvidu sve pozitivne pomake koji se dogode poslije određenih afirmativnihakcija.

Imajući u vidu gore navedeno, jasno je da se nameće potrebareguliranja oblasti statistike turizma kroz zakonske okvire koji će biti iu skladu sa međunarodnim propisima, te imati regulativu kako nanivou države, tako i na nivou entiteta.

U ovoj oblasti važan je i pojam „statistike smještaja“, koji za osnovnicilj i predmet istraživanja ima pružanje informacija potrebnih zamjerenje sezonskih uticaja ponude i potražnje turističkih smještajnihkapaciteta.

Općenito, u ovoj oblasti nužno je i dalje istrajavati na definiranju mehanizama koji će omogućitiprikupljanje što preciznijih kvalitativnih i kvantitativnih podataka na osnovu kojih će se moći dalje razvijatiposebni segmenti u oblasti turizma. Također, nužno je i dalje usklađivanje sa preporukama EUROSTAT-a(EUROSTAT predstavlja Ured za statistiku Evropske zajednice. Zadatak tog Ureda je da Evropskoj unijiobezbjeđuje statističke pokazatelje na evropskom nivou. )


Osnovni cilj i predmet istraživanja statistiketurizma

� Turizam kao sredstvo za poticanjerazvitka nacionalne ekonomije

� Kapacitet i popunjenost turističkogsmještaja

� Turistička potražnja

� Satelitski turizam kao predmetistraživanja statistike u oblasti turizma

Broj noćenja po godinama

www.bhas.ba

Izvor: Agencija za statistiku BiH

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Noćenja stranihturista uhiljadama

Noćenja domaćihturista uhiljadama

700

600

500

400

300

200

100

0

Godina

Noće

nje

2.4. Komisija/povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

Mirela Mulalić-Handan, Izvršna dužnosnica Komisije/Povjerenstva za očuvanjenacionalnih spomenika BiH

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH vrijedno radi kako biljepote bogatog historijskog naslijeđa promovirala, te nominirala za listusvjetskog naslijeđa.

Djelujući u skladu sa svojom misijom i mandatom, Komisija je realiziralaprojekte poput projekta Hercegovina (EU RED - program zaštite,prezentacije i integracije kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa uturistički sektor hercegovačke regije) i Blagaj (Podrška turističkom razvojuBlagaja kroz održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnimnaslijeđem zone).

Od posebne važnosti je projekat nominacije kulturnog dobra - historijskoggradskog područja grada Jajca na listu svjetskog naslijeđa.

Kulturna baština obuhvata osjetljiva dobra, čije propadanje možeteći i sporo i brzo, kao posljedica djelovanja ljudskih i prirodnihfaktora.


Integrirana i aktivna održiva zaštitabosanskohercegovačkog naslijeđa iočuvanje identiteta države Bosne iHercegovine.

Implementacija Aneksa 8 Općegmirovnog okvira u Bosni i Hercegovini

Zona stare gradske jezgre oko Starogmosta u Mostaru i Most Mehmed-pašeSokolovića u Višegradu znamenitosti sukoje s ponosom predstavljaju Bosnu iHercegovinu na UNESCO-voj listi svjetskebaštine.

Na koji način možete doprinijeti očuvanju ovoga naslijeđa za buduće generacije?

� prihvatite određene zabrane (ne dodirujte, ne fotografirajte, ne trčite) ili restrikcije (zatvaranjeodređenih mjesta, obavezni pravci kretanja, predstavljanje umjetničkih djela naizmjenično,ograničeni broj posjetitelja itd).

� Imajte na umu da svaki dodir, pa i najbezazleniji, lagano drmanje postaju štetni kad ih ponovi1.000, 10.000 ili 100.000 ljudi.

� Kad se nađete u zatvorenome i popunjenome prostoru, kao što su grobnica, kapela s freskama iliturbe, obratite pozornost na svoj ruksak: može se desiti da se očešete o zidove i uništite freske.

� Statue, spomenici i stari zidovi ne predstavljaju stjenovite površine za penjanje. Oni su dotrajali krozstoljeća, stari su i krhki; mogu se srušiti pod težinom Vašega tijela. Izbjegavajte da se penjete nanjihov vrh da fotografirate ili da Vas fotografiraju.

� Oduprite se iskušenju da urežete svoje ime ili izrazite osjećanja na stupovima, spomenicima,freskama i oslikanim zidovima na mjestima koja posjećujete.

� Svako ko ukloni kulturno dobro bilo koje vrste (komadić mramora, mala vaza od terakote, kovaninovčić itd.) otvara kanal sistematske krađe i nedopuštene trgovine umjetničkim djelima.Izbjegavajte kupovinu predmeta nepoznatoga porijekla i ne pokušavajte da ih iznesete iz zemlje;u najvećem broju zemalja rizikujete da budete ozbiljno kažnjeni.

� Povijesna i arheološka područja nisu kante za smeće. Ponesite sa sobom svoje otpatke!

� Poštujte ambijent koji vlada na mjestima koja potiču na meditaciju i tišinu, izbjegavajući svakobučno skrnavljenje (viku, trubljenje, radijske zvuke, mobilne telefone itd.)

Zaštita kulturnoga naslijeđa ovisi o svakome od nas i tiče se svih nas.

www.aneks8komisija.com.ba


2.5. BiH kao vrhunski brand – svi u službi promocije

David T. King, Ph.D., Emerging Markets Group

Koliko nas zna za Coca-Colu, Nike ili McDonalds? No, to su robne marke i prirodno je da se putemmarketinga promoviraju širom planete. Ali, kada pomislite na recimo Italiju odmah vam se pojavi slikašpageta, a ženama vjerovatno vrhunskih kožnih cipela. Ili se pri spomenu Francuske stvore asocijacije naumjetnost i sofisticiranu kuhinju. To nije slučajno. Pravljenje branda od države odavno je ozbiljan segmentmarketinga, zato i naša zemlja treba uhvatiti priključak sa svjetskim trendovima.

Na projektu USAID-a, Cluster Competitiveness Activity, kreirana jekampanja “Enjoy life” kojom se Bosna i Hercegovina predstavilasvijetu kao zemlja poželjna za život u najširem mogućem smislu.Iako hvale vrijedan projekat kojim smo se predstavili globalnojpublici putem emitiranja i na CNN kanalu, tu se ne smije i ne možestati.

Definirati našu zemlju kao vrhunski brand, te strateški realiziraticiljane promotivne kampanje zadatak je svih segmenata društva,ali prije svega države koja treba prepoznati nužnost i važnost ovakvihprojekata i potrebe da ih realiziraju stručnjaci iz oblasti marketinga.Tek tako možemo postati konkurentni na svjetskom turističkomtržištu na kojem svaka zemlja ima neku svoju posebnost koju nudikao ključni recept nezaboravnog doživljaja.

Brendiranje BiH predstavlja proces stvaranja identiteta zemlje –njenu jedinstvenu osobnost, njenu “trajnu suštinu”

Marketing BiH predstavlja proces promocije zemlje i njenih proizvodau cilju privlačenja investicija i povećanja prodaje

Brend postoji u očima posmatrača – on mora biti istinit i realan

Da sve nije tako pozitivno govore istraživanja stranih agencija, koja pokazuju da postoje i negativniaspekti bh. branda poput aktuelnog problema sa minama, političkom situacijom, te osrednjom kvalitetomusluga/proizvoda. No, važnije od toga je činjenica da ne postoji svijest o tome šta sve BiH može da ponudi.

Stoga, pozitivno brendiranje BiH možemo potpomoći kroz dobru marketinšku strategiju.


Ključne vrijednosti branda Bosne iHercegovine

Priroda

� netaknute planine i čiste rijeke, more

� rafting, planinarenje, skijanje, sunce

Kultura

� Arheologija, religija, istorija, arhitektura

Gostoljubivost

� hrana

� kafići

� toplina, duhovitost, čar

Okvir strateškog marketinga

� Identificirati gdje leže glavne marketinške prilike za bh. turizam

� Planirati način na koji iskoristiti te prilike i kojim redom u pogledu prioriteta

� Uporediti sa drugim zemljama i njihovim najboljim primjerima

� Procijeniti i opredjeliti se za adekvatan budžet za marketing

Kombinacija marketinga

Kako bi svi marketinški poduhvati urodili plodom, potrebno je na više različitih nivoa intenzivno ikontinuirano koristiti se i ključnim pomoćnim materijalima kao što je bh. web stanica koja sadrži linkoveza rezervaciju aranžmana i smještaja preko Interneta, kao i online foto galerija za putopisce i strane tour-operatore kojima bi se trebala organizirati i putovanja radi upoznavanja.

Neophodno je uspostaviti dobre odnose sa ključnim inostranim medijima kojima bi se osiguraokontinuirani izvor informacija kroz biltene i saopštenja za javnost o aktuelnostima turističke ponude unašoj zemlji. Također, preporučljivo bi bilo organizirati posjetu putopisaca iz raznih krajeva svijeta našojzemlji, koji bi pišući kroz vlastito iskustvo bili relevantni izvori informacija o našoj zemlji u svojimsredinama. Sa željom da se kompletna slika i pozitivni image o BiH održava na ključnim stranim tržištima,potrebno bi bilo angažirati PR agenciju.

Povećanje broja mjesta i načina prikazivanja “Enjoy Life” videa su samo neke od aktivnosti koje bi bilonužno poduzeti, kao što je i neophodna njihova distribucija na svjetskim sajmovima, poput WTM London,ITB Berlin, ali i regionalnim sajmovima za industriju kao i onima otvorenima za potrošače.

Iz ovoga se da zaključiti da u promociji Bosne i Hercegovine kao branda trebaju učestvovatisvi segmenti društva kako bi brand zaista u očima posmatrača bio istinit i realan.

www.usaidcca.ba


3. TURIZAM U BiH – PRIČE O USPJEHU

3.1. Gradovi

Pariz – Ajfelov toranj, Rim – Koloseum, New York – Empire State Building, glavne su asocijacije prispominjanju imena svjetskih metropola. Kako bismo predstavili ljepote naše zemlje svijetu na načinpoželjan kako potencijalnim turistima, tako i potencijalnim investitorima, trebamo s ponosom pogledatiu gradove naše zemlje i odgovoriti na pitanje: Šta je to što ovaj grad izdvaja od drugih?

3.1.1. SARAJEVO - Najistočnija tačka Zapada – najzapadnija tačka Istoka

Nekoliko različitih pojmova bez sumnje asociraju naglavni grad Bosne i Hercegovine, svaki za sebe vežući seza specifičnosti po kojima je Sarajevo poznato diljemplanete. Pored multireligijskog i multikulturalnogživotnog koncepta, koji je nesumnjivo najveći ponosSarajeva, nećete pogriješiti spomenete li Olimpijadu, avolite li historiju možete reći da je ovdje počeo I svjetskirat, atentatom Gavrila Principa na austro-ugarskogprijestolonasljednika Franca Ferdinanda.

Ukoliko volite noviju historiju, radoznalom turisti ispričatćete priču o tome kako je svakog avgusta ovaj gradregionalni centar filmske industrije jer se tada održavasada već iznimno utjecajni Sarajevo Film Festival. Upravoje ovaj Festival klasičan primjer kako jedan značajandogađaj kreira image grada, generirajući oko sebe nesamo pozitivnu energiju, nego i svake godinemultiplicirajući broj turista. Na taj način popularni SFFne samo da u danima održavanja čini grad centromsedme umjetnosti, nego i mjestom gdje mladi ljudi želedoći, osjetiti čari noćnog života, provoditi se uz pratećesadržaje, te tako doživjeti nezaboravno iskustvo i što jenajvažnije – poželjeti se vratiti!

Činjenica je da uprava Grada, zajedno sa ostalimrelevantnim administrativnim segmentima planski i kontinuirano treba raditi na profiliranju Sarajevakao poželjne turističke destinacije, pri tome vodeći računa, kao što je rečeno u poglavlju o brandiranjudržave, da ono što se projicira kao image korespondira i sa realnom slikom, jer brend postoji u očimaposmatrača – on mora biti istinit i realan.

www.sarajevo.ba


3.1.2. BIHAĆ – inicijator razvoja turizma unutar malih i srednjih preduzeća

Amarildo Mulić, Savjetnik načelnika općine Bihać

Općina Bihać je u posljednje 4 godine smišljenim aktivnostimalokalne uprave, na temelju evidentnih prirodnih i drugihpotencijala stvorila ključne pretpostavke za razvoj turizma, aposebno njegovih selektivnih oblika kao što su sportsko-rekreacioni turizam, eko – turizam, lovni turizam, te kulturnoistorijski turizam.

Stručnim planiranjem i dosljednom implementacijom odjedne statične i prosječne turističke destinacije općina Bihać jeu kratkom vremenskom periodu pretvorena u jednu od topturističkih destinacija u BiH, koju krasi rijeka Una – brend bh.turizma, sa izraženim rastom ulaganja u sektor turizma ipovećanjem zaposlenosti u ovoj grani privrede.

Općina Bihać je sačinila i implementira projekt formiranjajedinstvene turističke ponude i zajedničke marketingstrategije u čijoj realizaciji učestvuju svi ključni pružaociturističkih usluga u Bihaću. Općina Bihać direktno je podržalanekoliko poslovnih planova u oblasti turizma čiji nosioci sumladi ljudi.

Bihać je danas jedna od najpopularnijih destinacijakontinentalnog turizma u BiH s posebno razvijenim selektivnimoblicima kao što su: sportsko-rekreacioni turizam gdje dominirajurafting, jedriličarstvo, padobranstvo, biciklizam, ribolovni i lovniturizam, eko-turizam, te kulturno-istorijski turizam.

Na primjeru Općine Bihać može se vidjeti pozitivan utjecaj lokalne uprave, kojoj turizam kao strateškipravac nije ostao samo na deklarativnoj izjavi. Naprotiv, stvarajući formalne pretpostavke, izgradnjomlokalne infrastrukture, te izgradnjom i obnovom turističkih destinacija, Općina Bihać uveliko je doprinijelapromociji turizma i podizanju svijesti javnosti o njegovoj važnosti, a kod privrednika razvila interes za novaulaganja.

Među rezultatima koji idu u prilog pozitivnom angažmanu lokalne uprave i ostalih aktera u oblastiturizma u Bihaću su i donošenje Zakona o nacionalnom parku Una. Ovim se razvio pozitivan imidž rijekeUne, koja se nameće kao turistički brand. Sve pomenuto rezultat je planskog djelovanja u sektoru turizma,sa sviješću da samostalne ad-hoc aktivnosti nikada ne mogu polučiti toliko efekta koliko sinergija izmeđusvih segmenata društva. Kako se ne bi stalo na do sada postignutom i realiziranom, Općina Bihać usvojilaje jasan plan daljeg razvoja turizma sa listom kapitalnih projekata, što može poslužiti kao iznimnopozitivan primjer drugim općinama u Bosni i Hercegovini.

www.bihac.org


Plan za naredni period:

� Izgradnja turističkog aerodroma Bihać

� Izgradnja sportsko-rekreacionog i ski centraDuga Luka na Plješevici

� Izgradnja termalno-kontinentalne rivijerezasnovane na kapacitetima lječilišta BanjaGata

� Projekt plinifikacije grada Bihaća

3.1.3. TUZLA – Turizam kao glavna poluga daljeg razvoja općine

Maid Porobić, Direktor J.K.P. Pannonica

U samo nekoliko godina konkretni projekti realizirani uTuzli promijenili su imidž rudarsko-energetskog centra uznačajnu turističku destinaciju. Budući razvoj turizma uOpćini Tuzla je definiran dokumentom o strateškom razvojuturizma Općine Tuzla u narednih 10 godina kroz Projekat„Culture“ koji u osnovi postavlja rekreativno-zdravstveni,kulturni i kongresni turizam kao glavne pravce razvojaturističke djelatnosti tuzlanske općine

Priča o početcima značajnijeg razvoja turizma u Tuzli,počela je 2003. godine. Gradska administracija došla je naideju da se iskoristi prirodni resurs u neposrednoj blizinikompleksa – slana voda, u cilju izgradnje vodeneakumulacije u formi slanog jezera sa ljekovitim svojstvima vode u funkciji gradskog otvorenog kupališta.Na taj način je spoj prirodnog resursa, ljudske ideje i ljudske ruke, stvorio kompleks Panonskih jezera kaovrhunskog ekološkog projekta jedinstvenog na prostorima jugoistočne Europe, projekta koji će služiti nadobrobit svih građana grada Tuzle, našeg regiona i naše države.

Kapaciteti kompleksa su znatno povećani izgradnjom drugog slanog jezera, a krajem septembra 2008.g.,završena je izgradnja Slanih slapova. Već naredne godine, turistička ponuda kompleksa Panonskih jezeraće biti obogaćena Muzejom Panonskog mora, Dječijim zabavnim parkom i Fitness centrom na otvorenom.

Turistička ponuda grada je obogaćena uređenjem užeg gradskog jezgra kroz realizaciju projekata izgradnjepješačkih zona, rekonstrukcije fasada zgrada i izgradnju gradskih trgova.

Kompleks Panonskih jezera sa svojom turističkom djelatnošću presudno je uticao na donošenje odlukeo nagradi Općini Tuzla u izboru za najbolji turističku grad u BiH – Zlatna ruža za prošle tri sezone kao inagrade Zlatna Ugostiteljska Kruna u kategoriji posebnog njegovanja odnosa prema tradicionalnimkulturno-istorijskim vrijednostima BiH.

Stalno povećanje broja lokalnih gostiju i gostiju iz svih krajeva naše zemlje svake sezone, razvoj novihsadržaja infrastrukture i usluga, odgovorno rukovođenje kompleksom Panonskih jezera i stalna podrškašire društvene zajednice, su ključni objektivni indikatori vezani za uspjeh realizacije spomenutog općegcilja projekta.

www.tuzla.ba www.panonika.ba


3.2. Sport kao pokretač turizma

Nije nepoznanica da zaljubljenici u sport svoje godišnje odmore provode na destinacijama u aktivnomodmoru, koristeći se bogatom ponudom izabrane destinacije. Vodeći se tim ciljem u BiH postoji nebrojenomnogo lokaliteta koji povezujući sportske sadržaje, klimu i druge pogodnosti mogu postati primamljivii najprobirljivijim turistima. Ovo su izdvojene priče o uspjehu i u ovom segmentu.

3.2.1. Zimski turizam na Kupresu - Čajuša

Zvonko Bagarić, Direktor SKI Centar Čajuša

Na jugozapadnim obroncima Kupreške visoravni,na pola puta između Sarajeva (150km) i Splita(140km) od Sarajeva, na 1250m nadmorskevisine nalazi se zimski sportsko-rekreativni centarČajuša. Koristeći se planinsko-alpskim klimatskimprilikama ovog podneblja diktiranimnadmorskom visinom, sa prosječnom godišnjomtemperaturom od 5,7C, Čajuša se razvila uprimamljivu turističko-rekreativnu destinaciju.

Ne prepuštajući ništa slučaju, Čajuša pružakompletan ugođaj za turiste željne aktivnogzimskog odmora, koji imaju priliku skijati na

jednoj od četiri staze (ukupne dužine od 13km) na koje se mogu prevoziti uz četiri ski-lifta ukupnogkapaciteta 5000 skijaša na sat. Za početnike na snijegu organizirana je i škola skijanja, čime je zaokruženazimska sportska ponuda. Također, idući korak dalje u želji da se na jednom mjestu nađe što višepogodnosti, izgrađen je i nogometni teren, na kojem se trava njeguje tokom cijele godine, što Čajušu uzsvu ostalu ponudu čini poželjnom destinacijom za pripreme profesionalnih sportaša.

Pored zaokružene ugostiteljsko-rekreativne ponude, Čajuša nudi sadržaje kojim se nameće i u oblastikongresnog turizma, obzirom na solidne smještajne kapacitete, koji osim adekvatnih uslova zaorganiziranje seminara i sličnih skupova, mogu ponuditi izvrsne uslove za sve popularniji tzv. team-building, kada organizacije žele svojim uposlenicima upriličiti neformalna druženja na atraktivnimlokacijama.

Imajući u vidu sve gore rečeno, Čajuša predstavlja pozitivan primjer kako od anonimne destinacije uzsmišljenu turističko-ugostiteljsku viziju, koristeći se prirodnim prednostima i poželjnim geografskimpoložajem jedna sredina može postati turistički atraktivna, te samim tim doprinijeti razvoju lokalnezajednice.

www.adriaski.net


3.2.2. Adrenalin u dodiru s prirodom - rafting

Aleksandar Pastir, Predsjednik Rafting saveza BiH

Zaljubljenici u sportove na vodi u Bosni i Hercegoviniitekako imaju gdje uživati u idealnoj kombinacijiomiljenog sporta i jedinstvenog prirodnog okruženja.Prepoznavši u ovome potencijal za razvoj sportskogturizma, entuzijasti Rafting kluba„Kanjon“ iz Banje Lukeorganizirat će Svjetsko prvenstvo u raftingu 2009., koje ćebiti najveći sportski događaj u toj godini u našoj zemlji.Ovaj događaj imat će trostruki efekat u promociji Bosne iHercegovine koji se ogleda u sportskom, ekološkom iturističkom aspektu.

Sportski aspekt ogleda se u činjenici da će na pripreme itakmičenje doći ekipe iz 50 zemalja, u ovom sportskomsegmentu učinit će u koncentriranom vremenskom periodu Bosnu i Hercegovinu najpoznatijomdestinacijom u Evropi. Ekološki aspekt prirodno proizlazi iz promocije zdravog života, koncepta„aktivnog“odmora, te očuvanja životne sredine. Posebnu dimenziju turističkom aspektu ovaj događaj dat će krozčinjenicu da će uz takmičare, Bosnu i Hercegovinu posjetiti predstavnici sponzora, BiH će se naći na mapiturističkih i avanturističkih vodiča, dok će vlasnici i predstavnici touroperatora i turističkih agencija uvrstitinašu zemlju u svoju ponudu.

Kompletna organizacija Svjetskog prvenstva u raftingu 2009. predstavlja realnu platformu za razvijanjeavanturističkog turizma i u našoj zemlji. Iako tek u razvoju i u svijetu, ovaj segment turizma postaje svepopularniji, a u prilog tome ide i činjenica da nisu neophodna velika početna ulaganja. Također, prirodniresursi BiH idu u prilog raznovrsnosti potencijala u razvijanju ove interesantne sportsko-turističke grane.Zbog toga će u Banjoj Luci biti organiziran Sajam avanturističkog turizma kako bi se razmijenila iskustva,te kreirala pozitivna energija da se kroz ovaj segment iskoristi šansa za razvoj turizma u Bosni iHercegovini.

www. 2009wrc.com

3.3. Autohtoni krajevi

Biti drugačiji, poseban, nuditi nešto što nema niko drugi ono je što izdvaja turističke destinacije iz mnoštvanjima sličnih. U Bosni i Hercegovini raznovrsna je ponuda autohtonih elemenata, jer se svaki kraj odlikujenekim značajkama u kojima se kriju potencijali za razvoj turizma kakav je moguće ponuditi samo ovdje.Ovo su uspješne priče o takvim projektima, koji imaju ono što nemaju drugi i na tome grade svojuturističku ponudu.


3.3.1. Vinske ceste Bosne i Hercegovine

Krešimir Miličević, koordinator projekta Vinska cesta Bosne i Hercegovine

Projekt vinska cesta Hercegovine je proveden od straneTurističke zajednice HNK i Udruge vinogradara i vinaraHercegovine u razdoblju od decembra 2005. do aprila2007. Projekt je financiran od strane EU (200 000 €) iTurističke zajednice HNK (20 000 €). Najviši cilj ovogaprojekta bio je stvaranje novog imagea Hercegovine, kaoturističke regije u kojoj se proizvodi vino dobiveno odautohtonih sorti Žilavke i Blatine. Isto tako, kreiranjemovoga turističkog proizvoda, kreira se novi oblik prodajehercegovačkih vina te se daje poticaj razvojupoljoprivrede, agro turizma i turizma uopće na područjuHercegovine.

Prva aktivnost - definiranje elemenata ponude (22 podruma i vinoteke, restorani, hoteli, muzeji igalerije, stari gradovi, rijeke, jezera, slapovi, tradicionalna kuhinja, vinske i ostale manifestacije)

Druga aktivnost - izrada marketinške analize i kreiranje marketinškog koncepta

Treća aktivnost - označavanje vinske ceste

Četvrta aktivnost - objavljivanje iskustava proisteklih iz provedbe projekta

Turistički proizvod Vinska cesta Hercegovine

Nakon realizacije projekta, Hercegovina, i Bosna i Hercegovina uopće, dobila je vjerojatno najzanimljivijiregionalni turistički proizvod. On je obuhvatio sve atrakcije Hercegovine koje su u funkciji. Kao takav,ovaj turistički proizvod je već prepoznat na tržištu. Procjenjuje se da ovakvi proizvodi daju najboljerezultate u srednjoročnom razdoblju dok za nekih desetak godina postižu svoj vrhunac.

Pozitivni (vidljivi) učinci

� Vinari uvidjeli nove mogućnosti u agro turizmu

� Razvijanje svijesti o važnosti vinogradarstva i turizma

� Hercegovački krš se kultivira i pretvara u poljoprivredno zemljište

� Porast ulaganja u podrume

� Počeci izgradnje smještajnih kapaciteta

Vinska cesta je primjer kako kreirati posebne oblike turizma na ovome području. Aktivnosti nekih udrugai državnih organizacija na području Hercegovine, koje trenutno pokušavaju razviti i neke druge obliketurizma ovdje, svjedoče o pozitivnom utjecaju projekta Vinska cesta Hercegovine na okruženje.

www.vinskacesta.ba


3.3.2. Etno-selo Stanišići

Boris Stanišić, direktor Etno-sela Stanišić

Etno selo Stanišići, izvan sadašnjeg vremena i prostora, vraća nas precima i prirodi, budi u nama divljenjeprema jednostavnosti nekadašnjeg načina života. Ovdje se odmaraju oči i duša, čovjek postaje premenitijiali i mudriji slušajući žuborenje potokoa i rad vodenice.

Etno selo “Stanišići” osnovano je 2003. godine. Više od nekoliko godina njegov osnivač, Boris Stanišić jeputovao po selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu ojednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Rezultat je autentično planinsko selou sred semberske ravnice.

U selu se izdvajaju dvije cjeline. Jedna prikazujesvjetovni život i izgrađena je od drveta. Čine jedrvene kuće – brvnare sa pokućstvom koje im jevijekovima pripadalo. Kuće povezuju popločanekamene staze, a u centru sela su dva jezera. Drugacjelina je duhovnog karaktera i predstavljena jesrednjevjekovnom arhitekturom građenom ukamenu, koja je u stvari skup replika istorijskog ireligijskog značaja.

Pored kombiniranog ugostiteljsko-smještajnogkapaciteta (smještaj je moguć u savremenomhotelu ili u etno kućama), želeći svojimposjetiteljima pružiti kompletan doživljaj, uetno selu razvijene su i dodatne aktivnosti i sadržaji. Suvenirnica nudi unikatne proizvode od drveta, kaoi stare predmete rađene kao i prije mnogo godina. Etno selo organizira vožnje fijakerom ili lovačkimsaonicama. Također, tu su i radionice starih zanata, dok se kao poseban sadržaj izdvaja mogućnostobilježavanja pravoslavnih vjerskih praznika sa posebnom programom.

Imajući u vidu specifičnosti ponude etno sela Stanišić, prirodnom se čini činjenica da je ovo selo dobitniknagrade Zlatna turistička ruža 2008. To je jedna u nizu nagrada, koje su dale podstrek drugim vizionarimada naprave spoj dobre ideje, kreativnog sadržaja i da je pretvore u jedinstvenu turističku ponudu kojamami turiste željne jedinstvenih iskustava sa karakterom prošlosti i autentičnosti.

www.etno-selo.com


ZAKLJUČCI KONFERENCIJE

Hamza Ajanović, predsjedavajući Radne grupe za koordinaciju aktivnosti u sektoru turizma BiH prijenego je prezentirao usaglašene zaključke, ukratko se osvrnuo na sve što je rečeno i prezentirano uokviru Konferencije. Napominjući da su u BiH brojni pozitivni primjeri u razvoju turizma, posebno jeistakao glavni problem – nedostatak Zakona o turizmu na državnom nivou, što uveliko otežavaostvarenje jedinstvenog turističkog proizvoda.

Zaključci koji su predstavljeni na kraju održane Konferencije su slijedeći:

1. Sektor turizma u Bosni i Hercegovini, u oba entiteta i Brčko Distriktu, urediti u skladu sa direktivamaEvropske unije i usaglasiti sa standardima koji se primjenjuju u zemljama Evropske unije;

2. U sektoru turizma urediti njegovu organizaciju i regulaciju u skladu sa pozitivnim zakonskimpropisima i usaglasiti nivo zajedničkih aktivnosti, uvažavajući postojeći zakonski okvir, kako bipomenuto doprinijelo uspostavi jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini, što jejedan od ključnih prioriteta Evropskog partnerstva;

3. Uspostaviti efikasan regulatorni okvir u sektoru turizma na način da se ojačaju nadležnosti postojećihinstitucija i utvrde nadležnosti turističkih asocijacija u Bosni i Hercegovini;

4. Osigurati efikasan i koordiniran rad turističke strukture Bosne i Hercegovine, a vodeći računa o:

• trenutnim potrebama u turizmu i iznalaženju odgovarajućih modaliteta zadovoljenja istih,

• obezbjeđenju usaglašenih pravila za funkcionisanje sistema uprave i razvoja sektora turizma i

• harmonizaciji budućeg razvoja gore pomenutog sistema, imajući u vidu sadašnje nedostatke,razvojne planove unutar Bosne i Hercegovine, ali i regionalne i evropske planove razvoja.

5. Iznaći adekvatniji i učinkovitiji organizacijski oblik koordiniranja aktivnosti u turizmu na nivou Bosnei Hercegovine, s naglaskom na definiranje i usaglašavanje prioriteta u turističkom sektoru u skladusa regulativama i standardima Evropske unije.

6. Zaključke u prihvaćenom obliku uputiti:

• Parlamentarnim skupštinama i Vladama na nivou BiH, entiteta i Brčko distrikta,

• Turističkim asocijacijama u Bosni i Hercegovini,

• Strukovnim udruženjima u turističkom sektoru BiH,

• Delegaciji Evropske komisije u BiH i

• Međunarodnim organizacijama koje djeluju u oblasti turizma u BiH.

Sarajevo, 23.09.2008.godine


brosura turizam bh

Documents