broshura matura2008

Upload: mojaskola

Post on 12-Jul-2015

235 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

MATURSKI I STRUCNI ISPIT ija DRZAVNA MATURA lizac>

>

rea testira t pilo

nja

MATURSKI I STRUNI ISPIT- DRAVNA MATURA realizacija pilot testiranja

Sadraj1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.Uvod Maturski i struni ispit/dravna matura Sadraj dravne mature Pilot maturski i struni ispit/pilot matura Ispitni katalozi Ocjenjivanje Bezbjednost ispitnog materijala Procedure u pilot maturskom i strunom ispitu Gimnazije i strune kole, ukljuene u pilot maturu Pitanja o maturi koja se najee postavljaju Pojmovnik |7| |9| |11| |12| |14| |15| |16| |17| |19| |23| |26|

1

UVOD

Potovani itaoci, Promjene u obrazovanju, koje su posljednjih godina intenzivirane, imaju za cilj podizanje kvaliteta obrazovanja. Novi obrazovni programi podrazumijevaju novi pristup uenju i nastavi prelazak sa nastavno-sadrajnog na nastavnociljno planiranje. Promjene omoguavaju veu autonomiju, ali zahtijevaju i veu odgovornost kole i nastavnika. Na nacionalnom nivou propisani su ciljevi i standardi. Put ka njihovom ostvarivanju je obaveza kole i nastavnika. Da bi se utvrdili i kontinuirano pratili rezultati ovako organizovanog sistema, pored svakodnevnog internog provjeravanja i ocjenjivanja, neophodna je i eksterna provjera. Ispitni centar je javna ustanova, nadlena za pripremu i realizaciju eksternih provjera znanja kroz: testiranje uenika na kraju I i II ciklusa osnovne kole, nacionalne ispite na kraju osnovne kole mala matura, maturski ispit, struni ispit, nacionalna istraivanja, dravna takmienja, meunarodna istraivanja. Nadamo se da e vam ova broura, koju u vidu informatora izdaje Ispitni centar, pruiti dovoljno informacija o realizaciji maturskog i strunog ispita (dravne mature). Namjera nam je, takoe, da vas upoznamo sa pilot maturskim i strunim ispitom, koji e biti realizovani u maju 2008. i 2009. godine, a sve u cilju uvoenja objektivnijeg i pravednijeg vrednovanja znanja, vjetina i kompetencija naih uenika. Maturski i struni ispit (dravna matura) ispiti su koji se polau nakon zavrenog etvorogodinjeg srednjokolskog obrazovanja. Eksterni maturski i struni ispit, u organizaciji Ispitnog centra, treba da se realizuju kolske 2009/10. godine. Zakonom o gimnaziji (Sl. list RCG br. 49/07, lan 38) predvieno je da se na zavretku gimnazijskog obrazovanja polae maturski ispit. Maturski ispit se polae eksterno. Zakonom o strunom obrazovanju (Sl. list RCG br. 49/07, lan 82) predvieno je da se obrazovanje po programima za sticanje nivoa srednjeg strunog obrazovanja u trajanju od etiri godine zavrava polaganjem strunog ispita. Struni ispit polae se eksterno.

|7|

Procedure na eksternom maturskom i strunom ispitu obezbjeuju za sve uenike jedinstvena ispitna pravila, isti sadraj ispita, odreeni ispit se polae istog dana u isto vrijeme u itavoj Crnoj Gori, ocjenjivanje vre nezavisni ocjenjivai, koji pregledaju ifrirane (bar-kod) test-knjiice uenika. Uenik koji poloi maturski ispit stie opte srednje obrazovanje. Poloen maturski ispit trebalo bi da bude uslov za nastavak obrazovanja na bilo kojoj visokokolskoj ustanovi. Uenik koji poloi struni ispit stie nivo strunog obrazovanja u etvorogodinjem trajanju. Pored toga, polaganjem strunog ispita uenik stie i odgovarajue strune kvalifikacije, u skladu sa zakonom. Poloen struni ispit trebalo bi da bude uslov za nastavak obrazovanja na srodnoj visokokolskoj ustanovi.

||

2

MATURSKI I STRUNI ISPIT/ DRAVNA MATURAMaturski i struni ispit, odnosno dravna matura, standardizovana je eksterna provjera kolskih postignua. Na taj nain se eli vidjeti u kojoj su mjeri uenici dostigli standarde znanja date kroz ciljeve obrazovnih programa. To je valjan i objektivan nain provjere znanja, vjetina i kompetencija koje su uenici stekli tokom svog kolovanja. Ovakav nain provjere je neophodan radi praenja i provjeravanja znanja, vjetina i kompetencija uenika, koji e, prije svega, posluiti da se vidi koliko su nai uenici pripremljeni za nastavak kolovanja na nekoj univerzitetskoj jedinici ili za ukljuivanje na trite rada. Prilikom eksterne provjere, svi uenici e imati jednake anse, ali e svaki pojedinac napredovati dalje po svojim mogunostima. Maturski i struni ispit (dravna matura) treba da: provjere u kojoj mjeri su ostvareni nacionalni standardi znanja, dati u predmetnim programima, unaprijede obrazovne programe, kroz provjeru da li su postavljeni ciljevi jasni, objektivni, mjerljivi, omogue bolju i pravedniju selekciju uenika pri upisu na vii nivo obrazovanja (univerzitet), podstaknu usklaeniji rad institucija obrazovanja. Ovakav novi pristup indirektno e se odraziti i na podizanje kvaliteta obrazovnog sistema u cjelini, kroz valjanije, objektivnije i pravednije mjerenje i ocjenjivanje postignua rada uenika. Maturski i struni ispit (dravna matura), u poreenju sa dosadanjim maturskim ispitima na kraju etvorogodinjeg opteg i strunog obrazovanja, donose novine: ujednaene i jasne kriterijume o tome to uenik treba da zna, eksternu pripremu ispitnih zadataka/ajtema za pismeni dio ispita za opteobrazovne predmete, eksterno ocjenjivanje pismenih djelova ispita opteobrazovnih predmeta, zadaci su koncipirani tako da provjeravaju sposobnost uenika da koristi znanja kroz rjeavanje problema, drugaiji nain organizovanja izvoenja ispita u kolama, eksternost pri provjeri strune osposobljenosti. Maturski ispit moe da polae uenik koji je uspjeno zavrio etvrti razred gimnazije ili maturski teaj.

|9|

Struni ispit moe da polae uenik koji je uspjeno zavrio etvrti razred programa za sticanje nivoa etvorogodinjeg strunog obrazovanja ili struni teaj. Uenicima sa posebnim potrebama prilagoava se nain izvoenja mature i nain ocjenjivanja znanja, u skladu sa rjeenjem o usmjeravanju, posebnim propisom Ministarstva prosvjete i nauke i individualnim programom. Pravilnikom o maturi, u ijoj izradi uestvuju predstavnici Ministarstva prosvjete i nauke, Zavoda za kolstvo i Ispitnog centra bie definisane sve nadlenosti institucija i tijela u procesu organizacije i realizacije eksterne mature. Predlogom pravilnika o maturi planira se formiranje Dravne komisije za maturu u sastavu: ministar prosvjete i nauke, predsjednik, direktor Zavoda za kolstvo, direktor Centra za struno obrazovanje, direktor Ispitnog centra, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, predsjednik Savjeta za opte obrazovanje, predsjednik Savjeta za struno obrazovanje.

|10|

3

SADRAJ DRAVNE MATURE I STRUNOG ISPITAMaturski ispit se sastoji iz obaveznog i izbornog dijela. Obavezni dio ine: maternji jezik i knjievnost, matematika ili prvi strani jezik. Izborni dio ine dva predmeta, koja preporuuju pojedine univerzitetske jedinice i koji su znaajni za upis na pojedine studijske programe. Za ove predmete je definisan maturski standard u nastavnom planu opte gimnazije. Struni ispit, u skladu sa obrazovnim programom, ine maternji jezik i knjievnost, matematika ili strani jezik, osnovni struno-teorijski predmet i struni rad sa odbranom.

|11|

4

PILOT MATURSKI I STRUNI ISPIT/ PILOT MATURAPrvo polaganje eksternog maturskog i strunog ispita/dravne mature u organizaciji Ispitnog centra bie u maju 2010. godine za generaciju uenika koja je upisala kolske 2006/07. godine program opte gimnazije ili obrazovne programe etvorogodinjeg strunog obrazovanja. Da bi se uenici, nastavnici i kole to bolje pripremili za dravnu maturu 2009/2010. godine, Ispitni centar e organizovati pilot maturu u maju 2008. i 2009. godine. Provjeravae se znanja, vjetine i kompetencije zasnovane na kljunim djelovima programa predmeta, koje treba da posjeduju uenici na kraju drugog razreda gimnazija i etvorogodinjih strunih kola. Za sve gimnazije u Crnoj Gori, ukljuujui i privatne ukupno 23, organizovae se pilot dravna matura. U testiranju e uestvovati 2368 uenika drugog razreda gimnazije. Predmeti koji e se polagati su: maternji jezik i knjievnost, engleski jezik, matematika, biologija i istorija. U pilot testiranje e biti ukljueni i svi uenici drugog razreda etvorogodinjih strunih kola koji se obrazuju po novim obrazovnim programima. U pilot testiranju uestvovae 1612 uenika iz 23 strune kole i iz 11 obrazovnih profila. Uenici koji se obrazuju po programima Tehniar marketinga i trgovine i Turistiki tehniar bie testirani iz maternjeg jezika i knjievnosti i engleskog jezika. Uenici koji se obrazuju po obrazovnim programima: Tehniar drumskog saobraaja, Tehniar drvoprerade, Elektrotehniar elektronike, Elektrotehniar raunara, Elektrotehniar telekomunikacija, Arhitektonski tehniar i Geodetski tehniar geometar bie testirani iz maternjeg jezika i knjievnosti i matematike. Uenici koji se obrazuju po obrazovnim programima Likovni saradnik slikar i Muziki izvoa klavirista polau engleski jezik. Pilot maturskog i strunog ispita omoguie jaanje kapaciteta svih uesnika u procesu iz oblasti eksterne provjere znanja kroz:

|12|

kvalitetnu pripremu kola, nastavnika i uenika za polaganje dravne mature kolske 2009/10. godine, formiranje banke zadataka/ajtema, provjeru svih pripremljenih materijala, formiranje tima obuenih nastavnika - sastavljaa ispitnih zadataka, formiranje tima obuenih kolskih koordinatora, testadministratora i ocjenjivaa.

Pilot maturski i struni ispit omoguie i dobru informisanost gimnazija i strunih kola o maturskom i strunom ispitu (dravnoj maturi). Pilot matura e, takoe, omoguiti analizu uzroka uspjeha i neuspjeha kola, psihometrijske analize i unapreivanje kvaliteta zadataka/ajtema, unapreivanje organizacije sprovoenja ispita. Ocjene iz pojedinih predmeta, dobijene na pilot maturi, nee uticati na ocjenu uenika na kraju nastavne godine. Postignua uenika pojedinano nee se objavljivati, ali e kole dobiti povratne informacije o prosjenim, zbirnim postignutim rezultatima samo svojih uenika i o prosjenim rezultatima drugih kola. Tako e kole moi uporediti svoje rezultate sa rezultatima koje postiu uenici drugih kola, istih obrazovnih profila. Na taj nain kola je u mogunosti da, nakon analize podataka, preduzme mjere i aktivnosti za unapreivanje kvaliteta sopstvenog rada i to kvalitetniju pripremu za eksternu maturu kolske 2009/10. godine.

|13|

5

ISPITNI KATALOZIIspitni katalog je sastavni dio posebnog dijela obrazovnog programa (lan 35 Opteg zakona o obrazovanju i vaspitanju). Ispitni katalozi rade se na osnovu sadraja i standarda znanja, datih u predmetnim programima, odnosno katalozima znanja i moraju biti usklaeni sa njima. Ispitni katalozi su jedna vrsta vodia koji prua sve informacije o obliku i spitni sadraju ispita na maturi. Ispitni katalozi e biti uraeni i tampani za svaki predmet koji se bude polagao na maturi kolske 2009/10. godine. Ispitni katalozi za pilot maturski i struni ispit sadre: opte ciljeve ispita predmeta koji se polae na maturi, strukturu ispita, ispitni program, primjere testa sa shemom za bodovanje, literaturu. Za potrebe pilot maturskog i strunog ispita, Ispitni centar je pripremio ispitne kataloge iz maternjeg jezika i knjievnosti, matematike, engleskog jezika, istorije i biologije za uenike gimnazije i ispitne kataloge iz maternjeg jezika i knjievnosti, matematike i engleskog jezika za uenike strune kole. Ispitni katalozi e biti distribuirani kolama iji e uenici biti ukljueni u pilot testiranje, a mogu se nai i na sajtu Ispitnog centra www.iccg.cg.yu.

|14|

6

OCJENJIVANJEOcjenjivanje je postupak vrednovanja svih vanih injenica o uenikovom postignuu tokom eksternog ispita, a izraava se bodovima i ocjenama. Prilikom eksterne provjere, svi uenici rjeavaju iste zadatke, imaju jednako raspoloivo vrijeme i uslove za rad. Uenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se najmanje dva puta od strane nezavisnih ocjenjivaa. U sluaju da doe do bitnog odstupanja u ocjeni i bodovima, ukljuuje se i trei - glavni ocjenjiva, ija ocjena je konana. Ocjenjivanje e se vriti na osnovu pripremljene sheme za ocjenjivanje, koja je sastavni dio Ispitnog kataloga. Nain ocjenjivanja Svaki ocjenjiva pregleda test i svoju ifru (bar-kod) stavlja na List za odgovore pored uenikove ifre. Znai, svaki ueniki rad pored ifre uenika sadri i jo 2 ili 3 ifre (bar-koda) od dva nezavisna ocjenjivaa, koji su ocijenili uenikov rad, i glavnog ocjenjivaa (u sluaju da doe do bitnog odstupanja u ocjenjivanju). Nain ocjenjivanja zadataka viestrukog izbora Uenik e svoje odgovore na zadatke viestrukog izbora prepisivati na List za odgovore. Odgovori uenika bie obraivani elektronskim putem pomou optikog itaa. Nain ocjenjivanja zadataka otvorenog tipa Zadaci otvorenog tipa se ocjenjuju po shemi za ocjenjivanje. Poslije ispita, grupa ocjenjivaa ocjenjuje odreeni uzorak uenikih radova da bi se u shemu za ocjenjivanje zadataka kraeg i dueg odgovora ukljuili i eventualni neoekivani, ali tani odgovori uenika i da bi se uskladio i poboljao predloeni kriterijum ocjenjivanja. Na osnovu toga bie uraena konana shema za ocjenjivanje koje se ocjenjivai moraju pridravati. Na taj nain, svi uenici e biti ocijenjeni na isti nain i po istim kriterijumima. Nain ocjenjivanja eseja Za svaki esej uraen je poseban kriterijum ocjenjivanja sadraja u skladu sa zadatom temom. Nakon ispita, grupa ocjenjivaa ocjenjuje odreeni uzorak uenikih radova radi poboljavanja predloenog kriterijuma ocjenjivanja tj. sheme za ocjenjivanje.

|15|

7

BEZBJEDNOST ISPITNOG MATERIJALARadi zatite ispitnih materijala, definisane su odgovarajue procedure i odluke o postupanju sa ispitnim materijalima u fazi njihove izrade, u procesu realizacije ispita i nakon njega. Detaljna uputstva u vezi sa postupanjem sa ispitnim materijalom u procesu realizacije ispita data su u uputstvima za kolskog koordinatora, test-administratora i ocjenjivaa. Ispitni materijal u kole stie na dan testiranja, zapakovan u sigurnosne vreice i pod odreenom ifrom. kolski koordinator je odgovoran za njegovu bezbjednost i za proceduru ispita. Ispitni materijal treba da je zakljuan do njegovog korienja, 30 minuta prije poetka ispita. Ispitni materijal se ne smije nikom pokazivati, niti je dozvoljeno njegovo fotokopiranje. Test-administrator obezbjeuje potovanje pravila ispita u ispitnom prostoru i vodi evidenciju o toku svih djelova ispita. Test-administrator ne moe biti nastavnik u koli u kojoj se sprovodi matura. Ako je testadministrator nastavnik predmeta koji se polae na maturi, ne moe biti rasporeen da nadzire taj ispit. Po zavretku ispita, testovi se pakuju u sigurnosne vreice pred uenicima i vraaju u Ispitni centar, gdje se ocjenjuju. Testovi se uvaju u Ispitnom centru u posebno opremljenim prostorijama sa svim mjerama zatite. Tokom ocjenjivanja ispitnih materijala, ocjenjivai su duni potovati nivo tajnosti podataka i gradiva, oznaenih na ispitnom materijalu.

|16|

PROCEDURE U PILOT MATURSKOM I STRUNOM ISPITUPilot maturski i struni ispit e se polagati u koli u kojoj uenik redovno pohaa nastavu. kole su dostavile Ispitnom centru sve traene podatke o uenicima koji pohaaju drugi razred opte gimnazije i etvorogodinje strune kole. Na taj nain je Ispitni centar formirao bazu podataka o uenicima koji e polagati prvu eksternu dravnu maturu 2010. godine. Ispitni centar, na osnovu utvrenih kriterijuma, u saradnji sa kolom, odreuje kolske koordinatore i test- administratore i za njih organizuje odgovarajuu obuku. Za organizaciju i realizaciju eksternog dijela maturskog i strunog ispita u koli, pored direktora kole, zaduen je kolski koordinator. kolski koordinator kolski koordinator je saradnik Ispitnog centra koga predlae kola. Najee je to pedagog ili psiholog. Zadaci kolskog koordinatora su: provjera spiskova uenika koje je poslala kola, obezbjeivanje adekvatnih prostorija u kojima e se odvijati ispiti (u saradnji sa direktorom kole), preuzimanje ispitnog materijala iz Ispitnog centra, popunjavanje formulara, pomo testadministratorima tokom realizacije ispita, vraanje kompletnog materijala Ispitnom centru. Nadlenosti kolskog koordinatora su ureene uputstvima i procedurama Ispitnog centra. Test-administrator U realizaciju eksternog dijela maturskog i strunog ispita u koli ukljuen je testadministrator. Test-administrator je saradnik Ispitnog centra koji obezbjeuje potovanje pravila ispita u ispitnom prostoru i vodi evidenciju o toku svih djelova ispita. Za vrijeme trajanja ispita u uionici e biti po jedan testadministrator koji e pratiti rad 15 uenika. Ispitni centar razvrstava uenike u grupe, prema prostorijama u kojima e se odvijati ispit, i imenuje test-administratore. Podaci o grupama bie objavljeni 60 minuta prije poetka ispita na oglasnoj tabli i na vratima ispitne prostorije. Na pilot maturskom i strunom ispitu, ispit traje najmanje 90 i najvie 180 minuta. Trajanje ispita je navedeno na svakoj test-knjiici. Na ispitu e uenici popunjavati i upitnike kojim se ele vidjeti njihova iskustva u vezi sa

|17|

predmetom i eventualna oekivanja od ispita. Ispitni centar e rezultate koristiti u svrhu poveavanja efikasnosti uenja. Rezultati sa pilot mature bie proslijeeni kolama u toku prvog polugodita naredne nastavne godine.

|1|

9

GIMNAZIJE I STRUNE KOLE UKLJUENE U PILOT MATURUPodaci o kolama i broju uenika, koji e polagati pilot maturski ispit i struni ispit u maju 2008. i 2009. godine, dati su u tabelama 1 i 2. Tabela 1- podaci o kolama, mjestu i broju uenika ukljuenih u pilot maturski ispitRedni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. kola JU Gimnazija Panto Malii JU SM Beo Bai JU SM Bratstvo-jedinstvo JU Gimnazija Tanasije Pejatovi JU Gimnazija Niko Rolovi JU SM Danilo Ki JU SM 17. septembar JU Gimnazija Petar I Petrovi Njego JU SM Mladost JU SM Ivan Goran Kovai Gimnazija Lua sa domom uenika JU SM Andrijevica JU Gimnazija Cetinje JU SM Braa Seli Privatna gimnazija Drita JU Gimnazija Kotor JU SM Vuksan uki JU Gimnazija Stojan Cerovi Grad Berane Plav Ulcinj Pljevlja Bar Budva abljak Danilovgrad Tivat Herceg Novi Podgorica Andrijevica Cetinje Kolain Ulcinj Kotor Mojkovac Niki Broj uenika 128 83 94 169 173 67 28 110 58 101 7 30 74 44 19 76 46 305

|19|

Redni broj 19. 20. 21. 22. 23.

kola JU Gimnazija 30. septembar JU SM 25. maj JU SM Pluine JU Gimnazija Slobodan kerovi JU Gimnazija Miloje Dobrainovi

Grad Roaje Podgorica Pluine Podgorica Bijelo Polje

Broj uenika 30 149 22 395 160

2368

|20|

Tabela 2 - podaci o kolama, mjestu i broju uenika ukljuenih u pilot struni ispit Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. kola JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska JU Srednja struna kola JU Srednja kola Vukadin Vukadinovi adin JU Srednja elektro-ekonomska kola JU Srednja struna kola JU Srednja mjeovita kola Danilo Ki JU Srednja likovna kola Petar Lubarda JU Srednja kola Ivan Goran Kovai JU kola za osnovno i srednje muziko obrazovanje JU Srednja mjeovita kola Vuksan uki JU Ekonomsko-ugostiteljska kola JU Srednja struna kola JU Prva srednja struna kola JU Srednja mjeovita kola Beo Bai JU Srednja struna kola JU Srednja elektrotehnika kola Vaso Aligrudi JU Srednja struna kola Ivan Uskokovi JU Srednja ekonomska kola Mirko Veovi JU Srednja graevinsko-geodetska kola ing. Marko Radevi Grad Bar Berane Berane Bijelo Polje Bijelo Polje Budva Cetinje H. Novi Kotor Mojkovac Niki Niki Niki Plav Pljevlja Podgorica Podgorica Podgorica Podgorica Broj uenika 70 60 96 97 57 90 7 100 2 29 89 126 34 28 61 145 66 171 59

|21|

Redni broj 20. 21. 22. 23.

kola JU Umjetnika kola osnovnog, srednjeg muzikog i baletskog obrazovanja Vasa Pavi JU Srednja struna kola Sergije Stani JU Srednja struna kola JU Srednja mjeovita kola Mladost

Grad Podgorica Podgorica Roaje Tivat

Broj uenika 4 141 52 29

1612

|22|

10

PITANJA O MATURI KOJA SE NAJEE POSTAVLJAJUto je dravna matura? Dravna matura je standardizovana provjera kolskih postignua uenika na kraju etvorogodinjeg srednjokolskog obrazovanja. ta znae rezultati koji su meusobno uporedivi? Meusobno uporedivi rezultati ukazuju na mogunost svakog uenika da svoje rezultate uporedi sa rezultatima svojih vrnjaka irom Crne Gore, budui da su u pitanju isti ispiti koji se odvijaju u isto vrijeme i pod istim uslovima, a utiu na selekciju za Univerzitet. Da li i odlini uenici i uenici nosioci diplome Lua polau dravnu maturu? Da, dravnu maturu polau svi uenici bez obzira na uspjeh. Ko realizuje dravnu maturu? Dravnu maturu realizuje Ispitni centar. Kakve pripreme Ispitni centar sprovodi u cilju bolje realizacije dravne mature kolske 2009/10. godine? U sklopu priprema za dravnu maturu, Ispitni centar priprema realizaciju pilot mature u maju 2008. i 2009. godine. Uenici kojih kola e polagati pilot maturu? Pilot maturom e biti obuhvaeno 2358 uenika drugog razreda iz 23 gimnazije i 1612 uenika drugog razreda etvorogodinjih strunih kola koji se obrazuju po novim obrazovnim programima, iz 23 strune kole. Da li e tih dana, kada se bude realizovao pilot maturski i struni ispit, uenici biti osloboeni nastave? Da, u periodu realizacije pilot mature uenici koji se testiraju bie osloboeni redovne nastave. to se sve polae na pilot maturi? Na pilot maturi e se provjeravati znanja iz predmeta: maternji jezik i knjievnost, engleski jezik, matematika, biologija i istorija. Ispitni materijal e se zasnivati na vaeim nastavnim programima.

|23|

Sadraj pilot mature u strunim kolama zavisi od obrazovnog profila. Uenici polau maternji jezik i knjievnost i matematiku ili maternji jezik i knjievnost i engleski jezik ili engleski jezik. Ko priprema ispitna pitanja? Ispite pripremaju lanovi predmetnih strunih grupa, koje sainjavaju univerzitetski i srednjokolski profesori, kao i pojedinci iz Zavoda za kolstvo i drugih institucija koje se bave obrazovanjem. Gdje i kako se polae pilot matura i struni ispit? Ispiti se polau u koli koju uenik redovno pohaa. Procedura polaganja bie uenicima blagovremeno saoptena od strane Ispitnog centra i kolskog koordinatora. Koliko dana se polae pilot matura i struni ispit? Predvieno je da se pilot maturski ispit realizuje 13, 14. i 15. maja 2008. godine sa poetkom u 10 asova. Prvog dana se polau maternji jezik i knjievnost i istorija. Ispit iz maternjeg jezika i knjievnosti poinje u 10 asova i traje100 minuta, ne raunajui vrijeme za pripremu. Pauza nakon ispita je 30 minuta. Ispit iz istorije poinje u 12 asova i 45 minuta i traje 90 minuta. Drugog dana se polau matematika i biologija. Ispit iz matematike poinje u 10 asova i traje 90 minuta, ne raunajui vrijeme za pripremu. Pauza nakon ispita je 30 minuta. Ispit iz biologije poinje u 12 asova i 35 minuta i traje 90 minuta. Treeg dana se polae engleski jezik. Ispit iz engleskog jezika poinje u 10 asova i traje 180 minuta, ne raunajui vrijeme za pripremu. Pilot struni ispit polae se 16. maja u 9 asova. Ispit iz maternjeg jezika i knjievnosti poinje u 9 asova i traje 90 minuta, ne raunajui vrijeme za pripremu. Pauza nakon ispita je 30 minuta. Ispit iz matematike traje 90 minuta, ne raunajui vrijeme za pripremu. Ispit iz engleskog jezika traje 120 minuta, ne raunajui vrijeme za pripremu. Ko je sve odgovoran za realizaciju ispita u kolama? Za realizaciju ispita u koli odgovorni su direktor kole, kolski koordinator, test-

|24|

administratori i zaposleni Ispitnog centra. to su ispitni katalozi i kome su namijenjeni? Ispitni katalog je jedna vrsta informatora koja prua sve informacije o obliku i sadraju ispita na pilot maturskom i strunom ispitu. Ispitni katalozi e biti tampani za svaki predmet koji se bude polagao na dravnoj maturi 2010. Za potrebe pilot maturskog ispita, Ispitni centar je ponudio pet ispitnih kataloga, a za potrebe pilot strunog ispita tri ispitna kataloga. Namijenjeni su nastavnicima i uenicima kako bi se na najbolji nain upoznali sa strukturom i sadrajem ispita. Da li je potrebna dodatna priprema za polaganje ispita na pilot maturi? Dodatna priprema za polaganje ispita na pilot maturi nije potrebna. Informacije o realizaciji pilot maturskog i strunog ispita? Informacije o realizaciji pilot maturskog i strunog ispita mogu se nai u brouri o maturskom i strunom ispitu, koju je izdao Ispitni centar, a koja e biti predstavljena i proslijeena kolama. Takoe, ove informacije moete nai i na sajtu Ispitnog centra, www.iccg.cg.yu.

|25|

11

POJMOVNIKAjtemi osnovni element, pitanje kao dio zadatka/testa. Banke ajtema baza ajtema (zadataka/pitanja) koji se mogu koristiti za provjere znanja. Eksterna provjera znanja - provjera znanja putem standardizovanih testova koje priprema i realizuje Ispitni centar institucija izvan kole. Ispitni centar javna ustanova nadlena za sprovoenje eksternih provjera znanja. Ispitni prostor prostor u koli u kojem se odravaju ispiti, ureen u skladu sa pravilima koja propisuje Ispitni centar. Kompetencije sposobnost korienja znanja i vjetina u novim situacijama i razliitim okruenjima. Nacionalni standardi u obrazovanju definisani su predmetnim programom ili kurikulumom i kazuju ta uenik mora znati, razumjeti ili biti sposoban da uini na kraju odreenog ciklusa uenja. Pilot testiranje predstavlja probno testiranje u cilju dobijanja osnovnih podataka o kvalitetu pitanja na testu, objektivnosti ocjenjivanja, o moguim problemima u sprovoenju testiranja. Time se obezbjeuje sprovoenje glavnog testiranja pomou standardizovanih testova i po jedinstvenim procedurama. Vjetina sposobnost efikasnog korienja znanja u kontekstu. Ranije se pojam vezivao za psihomotorne vjetine, a danas se, izmeu ostalog, esto koristi u nastavi jezika (vjetine itanja, pisanja, sluanja i govora). Znanje sistem usvojenih injenica, pojmova i generalizacija koje su povezane u logiku cjelinu.

|26|

MATURSKI I STRUNI ISPIT- DRAVNA MATURA realizacija pilot testiranja

Izdava Ispitni centar Urednik Prof. dr eljko Jaimovi Pripremile Stana Sanja Kaluerovi Zora Bogievi Redakcija Verica Ivanovi Gojko Jelovac Divna Paljevi Dragana ubari Tatjana Vujoevi Tatijana arapi Vesna Lazovi Zorica Mini Dizajn i tehnika priprema Svetlana Milikovi Lektor Dragana ubari tampa AP print Podgorica Tira 300 primjeraka Podgorica 2008.CIP - Katalogizacija u publikaciji Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetinje 373 . 512 . 7 ( 497. 16 ) Maturski i struni ispit : dravna matura : realizacija pilot testiranja / [ urednik eljko Jaimovi ] . Podgorica : Ispitni centar, 2008 ( Podgorica : AP Print) . : ilustr. ; 20 cm Tira 300. - Pojmovnik: str. 26. ISBN 978-86-909421-2-1 a ) Srednje kole - Maturski ispit - Struni ispit - Crna Gora COBISS. CG - ID 12581136