brionski transkripti 1994

7/27/2019 Brionski Transkripti 1994

http://slidepdf.com/reader/full/brionski-transkripti-1994 1/70

HRVATSKA VOJSKA I POLICIJA

NISU ZHELELI SVEDOKE

HAG/DEN HAAG, 29.05.2008

Opisujuci situaciju u Krajini za vreme i nakon operacije "Oluja", bivshi komandantKanadskog bataljona UN rekao da su srpske kuce sistematski pljachkane i paljene "dan

za danom, chetiri nedelje neprestano", a da za to vreme hrvatska vojska i policija nisuchinile nishta, osim shto su pripadnicima UN ogranichili kretanje jer ih "nisu zheleli za

svedoke"

Jacques Morneau, svjedok na suđ enju Gotovini, Chermaku i Markachu

Pukovnika Zhaka Mornoa/Jacques Morneau, bivsheg komandanta Kanadskog bataljona

UN, stacioniranog u delu krajinskog Sektora Jug, pochetak operacije "Oluja" 4. avgusta1995. godine je zatekao na letovanju u Grchkoj. Prekinuo je odmor i prvim avionom se

vratio u Zadar gde je zatekao jedan broj svojih vojnika koje je zarobila Hrvatska vojska.Svedocheci na poziv optuzhbe na suđenju generalima Gotovini, Chermaku i

Markachu,rekao je da su na pochetku "Oluje" zarobljena 43 kanadska vojnika sa osam od16 posmatrachkih punktova u zoni odgovornosti njegovog bataljona. To je, po njemu,ukazivalo na nameru hrvatskih snaga da izbegnu bilo kakav međunarodni nadzor.

Kada se 7. avgusta vratio u svoju bazu u Rastavicu, blizu Benkovca, saznao je da je

pripadnicima Kanadskog bataljona i na preostalih osam kontrolnih punktova strogoogranicheno kretanje. Uskoro mu je, kazhe, postalo jasno zashto su pripadnici UN

nepozheljni. Tvrdi da je video da se na sve strane pljachkaju srpske kuce, da u pljachkiuchestvuju vojnici i civili i da ih u tome niko ne sprechava. Opisujuci situaciju iz avgusta

1995. godine Morno je rekao da se "pljachkalo dan za danom, chetiri nedelje neprestano",a i kuce su, po njemu, sistematski paljene, neke i vishe puta iznova.

U izjavi istrazhiteljima tuzhilashtva, svedok je rekao da smatra da su hrvatske vlasti

"okretale glavu i ignorisale sistematsko pljachkanje i razaranje", jer, kako je opisao,kretanje je bilo ogranicheno samo pripadnicima UN, koje vojska i policija "nisu zhelele

za svedoke", ali ne i onima koji su odvozili opljachkanu imovinu krajinskih Srba.

Zakljuchujuci glavno svedochenje, rekao je da je siguran da pljachki i paljevina ne bi biloda je postojalo naređenje koje bi takve pojave sprechilo.

Osim tri svedokove izjave istrazhiteljima tuzhilashtva, u dokaze su uvedene fotografijelesha starijeg srpskog civila, koji su Morno i njegovi vojnici 10. avgusta pronashli u

svojoj zoni odgovornosti. Pre nego shto su otkrili lesh, starca su, kazhe, videlizarobljenog na kontrolnom punktu hrvatske civilne policije. U dokaze je uveden i video

snimak koji je zabelezhio oficir za odnose sa javnoshcu Kanadskog bataljona, a na kojem



se vidi skoro u potpunosti zapaljeno selo, mada pukovnik Morno nije umeo da kazhe okojem se delu Krajine radi.

Branilac hrvatskog generala Ante Gotovine je najveci deo unakrsnog ispitivanja utroshio

dokazujuci da je sa ogranichenim brojem vojnika bilo nemoguce sprechiti pljachku na

tako velikoj teritoriji, kao i da su imovinu Srba pre svega odnosili hrvatski povratnici kojisu nekoliko godina ranije oterani odatle, a njihove kuce opljachkane. Svedok nijekomentarisao tvrdnju da se radilo o "povracaju imovine" a ne o pljachki, ali je rekao da

su hrvatske oruzhane snage imale sasvim dovoljno kontrolnih punktova kako bi tu pojavusprechile.

* * *

Feljton: "Brionski transkripti"

(genocid koji je Evropa nemo gledala)

Udarite na Srbe tako da nestanu

Tuđ man: "Imamo prijatelja Nemachku koja nas suzdrzhano podrzhava, u NATO takođ e imaju razumevanja za nashe poglede. Imamo i naklonost Sjedinjenih Americhkih Drzhava, ako cete gospodo izvrshiti na profesionalannachin, kao shto ste izvrshili u zapadnoj Slavoniji u roku od nekoliko dana, to znachi, molim, tri-chetiri dana, maksimum osam dana. Mi bismo morali naci neki izgovor za nashu akciju"

U predvecherje "Oluje", 31. jula 1995. tadashnji predsednik Hrvatske FranjoTuđman u svojoj rezidenciji na Brionima postrojio je vodece generale Hrvatske vojske. Uz asistenciju Gojka Shushka, u to vreme ministra odbrane, Tuđman ihrvatski oficirski krem bacili su se na razradu poslednjih detalja dugopripremanog opshteg napada na Republiku Srpku Krajinu, koja je bila podzashtitom Ujedinjenih nacija. Misleci da ce "poverljivi" razgovori zauvek ostatiizmeđu zidova njegove rezidencije i uchesnika brionskog skupa, Tuđman seraskomotio i laprdao o svemu i svachemu, ne sluteci da ce "nadahnute" analizezainteresovati i glavnu tuzhiteljku Hashkog tribunala Karlu Del Ponte.

Na osnovu snimljenih magnetofonskih traka sa "istorijskog" skupa, napravljenisu transkripti, koji su Hagu posluzhili za istragu o zajednichkom zlochinachkompoduhvatu. Protiv vecine generala, ukljuchujuci i najtrazhenijeg hrvatskoghashkog begunca Anta Gotovinu, podignuta je optuzhnica. Tuđmana je,ispostavice se, zaobishla samo zato shto je smrt bila brzha. A da tog 31. jula nishtanije upucivalo na to svedoche i zapisi sa skupa, koje u ovom i narednim brojevimaprenosimo izvorno i u celini.



NAPOMENA :

Razgovori vođ eni na srpskom jeziku hrvatskim narechjem idalmatinskim dijalektom.

Sa sastanka Predsjednika RH dr Franje Tuđ

mana sa vojnimduzhnosnicima, odrzhanog dana 31. srpnja 1995. godine na Brijunima

Pochetak u 10.50 sati

Predsjednik:Gospodo, sazvao sam ovaj sastanak da bismo procijenili

sadashnju situaciju, da bih chuo vasha mishljenja prije

nego shto donesem odluku o daljnjim nashim pothvatima ovih

dana.

Kao shto znate, mi smo bili odluchni da pođemo u daljnje

operacije chemu je ova operacija pothvat Grahovo-Glamochtrebala također posluzhiti i u odnosu na Bihac, ali i radi

opkoljavanja Knina. Bili smo odluchni da pođemo u deblokadu

Bihaca sa zapadne strane. Međutim, sada je takva situacija

da su nam predstavnici UN Akashi, Stoltenberg, sa Srbima

taj razlog izbili iz ruku, jer prema tome oni povlache

svoje snage s podruchja Bihaca. Nece napadati, dozvoljavaju

da se UNKRO postavi na te granice, na promatranja. I to

jasno da su odmah to dostavili chitavom svijetu. A, svaka

vojna operacija mora imati svoje politichko opravdanje.

Prema tome, mi vishe nemamo opravdanje da idemo u deblokaduBihaca. Ali, chini se da bismo mogli povoljnu politichku

situaciju u Hrvatskoj, demoralizaciju u srpskim redovima,

naklonost i ljudi u Evropi, jednim dijelom u Europi, ono

shto je sklono rjeshenju te krize i u korist Hrvatske gdje

imamo, znachi, prijatelja Njemachku koja nas suzdrzhano

podrzhava i u politichkim razgovorima, ali i u NATO gdje

također imaju razumijevanja za nashe poglede. Imamo i

naklonost Sjedinjenih Americhkih Drzhava, ali do određene

granice, ako cete gospodo izvrshiti na profesionalan

nachin, kao shto ste izvrshili u zapadnoj Slavoniji u roku

od nekoliko dana, to znachi molim tri, chetiri dana,

maksimum osam dana onda mozhemo rachunati da cemo ipolitichki, da necemo politichki ne samo pretrpjeti shtete,

nego da cemo politichki u tom i takvom svijetu dobiti.

Prema tome, po mome mishljenju buduci da nam vishe ne mozhe

biti glavni cilj da prodremo do Bihaca. Prodor do Bihaca

mozhe biti samo sporedni sada. Mi bismo morali naci neku

izliku za nashu akciju, nash pothvat koji mozhemo pocheti



prema planu kao shto je bilo jucher, ili pak sutra, ili

prema jucherashnjem planu za sutra, ili da se dogovorimo

kad mozhemo. Ali, ako idemo ovih dana u daljnje pothvate onda Bihac

mozhe biti josh samo kao izlika i sporedno, a protivniku

onda moramo nanijeti ili totalni poraz jug i sjever, da se

razumijemo, poshtujuci istok na miru sada.

Zashto pustiti istok na miru? Zato shto se i ti nashi

prijatelji boje da ne uđe Jugoslavija u rat u cjelini, s

Jugoslavijom i Rusija, pa prema tome opci rat.

Prema tome, istok bismo pustili totalno na miru, a ovo

bismo morali rijeshiti i jug i sjever.

Rijeshiti, na koji nachin?

To je sada tema nashe danashnje rasprave. Da nanesemo takveudarce da Srbi praktichno nestanu, odnosno da ono shto

necemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko

dana. Prema tome, taj predviđeni plan koji smo imali za sutra

trebalo bi prerazmotriti i modificirati. Kada chuejm vashe

prosudbe i vasha mishljenja, znachi onda cu donijeti

odluku. Ali da ponovim, nije glavna zadaca deblokada

Mostara, nego je...

(Upadice: Bihaca.)

Nego je, Mostara mi zato pada na pamet, jer vjerojatno ce

oni dolje chachkati neshto na tom podruchju da bi nas

svezali i da bi nas upozorili ako mi idemo, da imaju i oni

mogucnosti od Neretve, shto ne odustaju, pa do Dubrovnika.

Prema tome, nije nam glavna zadaca Bihac nego je nanoshenje

na nekoliko pravaca takvih udara da se srpske snage vishe

ne mogu oporaviti, nego da moraju kapitulirati.

Kod toga mozhemo rachunati da se u tom podruchju

Jugoslavija nece angazhirati izravno. I nocas su odrzhali

sjednicu svoje vlade. Pozivaju, osuđuju nashu agresiju ipozivaju Međunarodnu zajednicu da osigura prestanak

neprijateljstava i politichke razgovore.

Vi ste vjerojatno chitali svi moj odgovor Akashiju, jeste

ili niste?

(Upadice: Jesmo.)



Prema tome, kao shto ste vidjeli on je ultimativan, ali je

vec jutros Stoltenberg doshao Sharinicu i kazhe da bi se to

moglo popraviti u onom smislu kao shto je predsjednik

trazhio i da oni predlazhu da se između kninskih Srba i nas

odrzhi sastanak u Zhenevi u chetvrtak. I predlazhu svoju

delegaciju u kojoj bi bio Mile Novakovic, to je onaj

general, njihov ministar Vojnovic, pa Macura, pa Prijic i

da mole svakako da bude na chelu nashe delegacije

predstojnik Ureda Sharinic.

Ja sam Sharinicu rekao da mozhe nachelno reci da mi jesmo

za pregovore ukoliko prihvacaju one moje uvjete koje sam

postavio u svom odgovoru Akashiju, ali da on nece biti na

chelu delegacije ako dođe do tog sastanka. Tako da i to

mozhemo, josh danas ce zvati i mozhemo i to uzeti kao masku

da prihvatimo te razgovore, chak da odredimo ne znam i

svoju delegaciju, ali da porazgovorimo o tome da li sutraili nekih narednih dana da idemo u pothvat za solobođenje

od Banije, Korduna do Like, Dalmacije do Knina, na koji

nachin da to provedemo sa zadacom da posao uglavnom

zavrshimo u tri, chetiri, maksimum osam dana. Da ostanu

poslije toga samo nekakve enklave koje bi se morale

predati.

Evo toliko kao uvod u raspravu o svemu tome. Molim vashe

mishljenje. Svak od vas ce biti odgovoran onda za ono shto

se dogovorimo za provedbu i za međusobnu suradnju, jer bez

veoma usklađene suradnje na svim bojishtima ne bismo mogli

postici uspjeh oslobođenja tih podruchja u kratko vrijeme.

S time da budem do kraja chini mi se jasan da bi trebalo

razmisliti da se znachi ove snage od Grahova usmjere onda

prema ovamo u ofenzivnim djelovanjima.

Toliko kao uvod. Molim gospodo, s punom odgovornoshcu ono

shto iznosite, svoje prosudbe i svoje prijedloge, i onda

kasnije da donesemo odluku o provedbi.

* * *

Admiral Davor Domazet otkrio shta je Hrvate najvishe zhuljalo uochi"Oluje" Strah od napada na Zagreb

Domazet: "Ukupne snage Srba na ovom podruchju su sledece: 7. korpus uz sva tapregrupisavanja, ima 7.000 ljudi, 15. korpus Lika ne vishe od 6.000, a Kordun sa



pojachanjima 4.500 i Banija ima 5.000. Njihova mobilizacija je 17 odsto. Ali, onoshto moramo reshiti, to je raketni napad koji ce oni pokushati prema Zagrebu"

Nakon shto je Franjo Tuđman 31. jula 1995. u svom omiljenom letovalishtuBrioni okupio generale i objasnio im kako je doshao chas da "udare na Srbe tako

da nestanu", ali da za to moraju da nađ

u politichko opravdanje, rech je uzeoadmiral Davor Domazet Losho, tadashnji shef hrvatske Vojne obaveshtajnesluzhbe. Domazet je, ne govoreci o tome da ce Hrvati napasti na Krajinu sagotovo 200. 000 "pushaka", verovatno zato shto su svi uchesnici skupa znali zataj podatak, Tuđmanu referisao chime raspolazhu Srbi i Srpska vojska Krajine usektorima "sever" i "jug" koje je Hrvatska vojska 4. avgusta u zoru napala celomduzhinom od 630 kilometara.

Admiral Davor Domazet:

Gospodine predsjedniche, ja cu iznijeti situaciju

strateshku na razini protivnika, a onda bih dao i naznake

moguce operacije sukladno vashom postavljenom sada tezom,

jer sam upoznat sa cijelom operacijom u njenom planiranju.

Prvo, smatram da je sadashnja situacija, kada je pitanje

neprijatelja u cjelini gledajuci i u Bosni i u okupiranim

dijelovima Hrvatske izuzetno povoljna za nas, za izvođenje

radikalne operacije za oslobađanje okupiranih dijelovaBanovine, Like, Korduna. To se temelji na slijedecem.

Prodor prema Grahovu i presjecanje rijeshena je jedna od

chetiri, znachi ostale su tri preostale tochke kljuchne

koje na operativno strateshkoj razini dovodi protivnika i

cjelokupnu njegovu operacijsku strukturu u okruzhenje.

Drugo, vezao je i onako oskudnu prichuvu koju ima i mozhe

odvojiti u vojsci Republike Srpske odnosno iz Bosne,

rachunajuci i slobodne snage koje ima na istochnom

bosanskom podruchju.

Kako su sebi zadali nekakav politichki cilj, a s tim i

vojni, da pokushaju vratiti Grahovo jer znaju njegovo

srateshko znachenje njihovo glavno usmjerenje je sada prema

Grahovu, kako snaga sa prostora okupiranog poglavito Like i

Dalmacije, tako i iz Bosne i Hercegovine. Oni u tijeku

pokushavaju, naglashavam pokushavaju, pripremiti jedan

protivudar koji ce imati za svrhu samo deblokadu Grahova,

shto je za nas izuzetno korisno jer ce na taj prostor

manevrom snaga za iducih chetiri, pet dana ne mogu biti



spremni, a prosuđujem da nece moci ni za osam do deset dana

shto nam otvara mogucnost, jer oslobađa pozadinu i prostor

iza nas. Drugo, sve shto je potencijale mogao dovesti na

podruchje Banovine i Korduna i Like to je doveo...

Predsjednik:

Chujte, odakle bi oni protuudar prema....

Davor Domazet:

Protuudar je dvostruki gospodine Predsjedniche. Sa Knina,

odnosno sjeveroistochno od Knina.

Snage za protuudare su sa dvije operacijske osnovice. Knin,

to bi snage sa okupiranih dijelova i sjeveroistochno iz

pravca Drvara, bile bi snage Republike Srpske. Za sada

planiraju specijalne snage vec prebacuju, s time da suostavili sad na jednu oklopnu satniju na Slunju i s time su

na nachin slabili pritisak na peti korpus i sa snagama koje

su josh ostale, a znamo kakvo je stanje tamo, sa lijevoga

boka bile bi snage specijalne policije, plus snage

specijalnog korpusa, a sa desnoga boka prva brigada iz

Prvog krajishkog korpusa iz Banja Luke i bila bi 16.

brigada motorizirana koju je skinuo sa koridora, a te su

snage zamijenile snage iz istochne Bosne koje su bile na

Srebrenici.

Predsjednik:

Da li su oni odustali u ovom momentu?

Davor Domazet:

Ne, ne, nisu oni odustali. Oni manevar snaga, gospodine

Predsjedniche, zato jer su oni ogranicheni od goriva pa

svega redom. Njima je najlkashi taj manevar da ove snage

skinu, jer najbrzhe mogu doci, a da ih zamijene one koje su

bile na Srebrenici. Ali je ovdje znachajno da nece doci do

povecanja snaga da ce moci imati takav odnos da bi mogli

ugroziti Orashje, koje za nas ima izuzetno znachenje.

Znachi, ukupne snage koje on mozhe stvoriti za ofanzivu, a

on ce poduzeti, to je, nedvojbeno, bile bi jachine, ne vece

od 6 tisuca ljudi, shto bi s obzirom na strukturu obrane i

pozicije koje mi drzhimo, to bi Gotovina obrazlozhio,

morali zaustaviti i navuci te snage na nas, naprosto ih i

pustiti, jer nama ce onda otvoriti strateshki nastup na



sjeveru i sjeverozapadnom dijelu. Drugo, ono shto je

znachajno je to shto je propustio korpus, pritisak

specijalnih snaga, tako da je moj prijedlog da se puno ne

iscrpljuje 5. korpus sa snagama i u prostoru koji su

osvojili, jer on nije promijenio operativnu situaciju jer

nije preneshena komunikacija, nego da taj korpus uporabi na

slijedeci nachin, da ostavi dosta te snage da glavninu

snaga pregrupira i ide prema Kulen Vakufu na drugu

kritichnu tochku i dođe do potpunog odsjecanja snaga.

Ostaje samo pomocni put za njihovo izvlachenje.

Na taj smo nachin rijeshili drugu kritichnu tochku i

cjelokupni prostor odsjekli. Za to i na nashe djelovanje

ostalo koje cemo izlozhiti, moci ce napraviti za ta tri do

chetiri dana koja ste vi kazali.

Drugo kritichno ili ono shto je znachajno su dva prostora.

To je Kostajnica i Dvor na Uni. Rjeshavanjem jednoga,poglavito prvoga, a zatim drugoga, u drugom su mostovi za

izvlachenje snaga, cjelokupni prostor se odsjeca u

operativnom smislu i ta operacija bi praktichno vrlo brzo

mogla zavrshiti. Zbog toga direktiva koja je sada data ona

sve temelje ove ima, samo je odnos snaga usmjeravanje na

tom pravcu.

Prema tome, prvo, idemo za Zborno podruchje Gospic koje je

po meni kljuchno i to iz dva razloga: prvo shto njegov

prodor na Ljubovo omogucava presjecanje komunikacija i

izravno stavljanje pod nadzor Zrachnu luku Udbinu sa

minimalnim snagama, jer znachaj luke Udbina mozhe nam

nanijeti veliku shtetu, prije svega udarom po rijeci Urin.

Znachi, tu rjeshavamo taj kljuchni problem.

Drugi kljuchni problem je prodor na najuzhem dijelu koji

vec plan postoji i ne treba ga mijenjati. Mora se izici u

susret Bihacu i to upravo na ona hrvatska sela koja se

nalaze tamo, gdje su snage HVO, shto ce imati posebno

znachenje. Trece koje moramo rijeshiti to je, nedvojbeno,

topnichko raketni vatreni udar kojega ce oni pokushati

napraviti prema Zagrebu. Prema tome, u toj etapi nedvojbeno

mora biti svostruki obuhvat, odnosno klijeshta na prostoruPetrinje, tako da se ukloni. Isti sluchaj je sa Karlovcem.

Ostaje nam ono shto je glavno kod operacije, glavni udar sa

snagama vec bi imao operacijsku osnovicu kao pomocni od

Dubice i preko Sunje gdje je razrađena operacija na

Kostajnicu, tako da bi uklonili i tu tochku kao znachajnu.

Zatim, vrlo lako dolinom Une se pruzhaju prostori, sa te



operacijske osnovice ugrozhavanje Dvora na Uni, a dodatno

mozhemo i sa snagama 5. korpusa dati mu zadacu da ide na

Sanski most, ne na granice gdje su granice hrvatske, nego

juzhno od Une, znachi prema Bosanskoj.... i na taj nachin

cemo ugroziti Dvor na Uni jer je taj prostor moguce

ugroziti.

Na takav nachin operacija ima sasvim realnih snaga, jer

odnos ukupni, i sa time bih zavrshio, je slijedeci. U ovim

situacijama, njihova recimo ta mobilizacija je samo 17

posto jucher je podatak. To izrichito govori koliko je

razstrojstvo unutar i sada je prvo opterecenje kako

pobjeci, a ne kako se boriti.

Ukupne snage na ovom podruchju su slijedece: 7. korpus uz

sva ta pregrupiranja koja izvodi, ima 7 tisuca ljudi. 15.

korpus Lika ne vishe od 6 tisuca, Kordun sa ojachanjima 4,5

i Banovina ima 5 tisuca.

(Upadica: a 2. krajishki?)

On je razbijen, imam podatke pa cu ti ih dati.

Prema tome, operacija pruzha realnost gospodine

Predsjedniche da se u tom vremenu izvede.

* * *

Tri meseca pre Dejtona Franjo Tuđ man saradnicima otkrio dilMiloshevica i EU Beograd obecao Karlu Biltu priznavanje Bosne

Tuđ man: "Prema tome, Bosna bi se delila u odnosu 49:51 -federacija,konfederacija i tako. S tim da se Miloshevicu, ako prizna Bosnu u roku od devet meseci, suspenduju sve sankcije. Miloshevic je na sve to pristao, a iza toga stoje Rusija, Francuska i Engleska

Admiral Davor Domazet Losho, prvi chovek hrvatske vojne bezbednosti, dopunio je svoju analizu stanja na linijama fronta u Hrvatskoj. Poshto je opisao shta sedeshava u sektorima "sever" i "jug", chiju su okupaciju Franjo Tuđman i generali vec pripremili i na Brionima razrađivali poslednje detalje, Domazet je analizraosituaciju u sektoru "istok" - Istochnoj Slavoniji i Baranji. Buduci da se Tuđmanustruchavao da napadne taj region, plasheci se intervencije Beograda, Domazet jeizlozhio procenu rizika od ukljuchivanja srpskih snaga na tom podruchju.Tuđman je, ponovo, propitivao generale, a u diskusiju su se ukljuchili i generaliZvonimir Chervenko i Ante Gotovina, kojeg je "Oluja", nekoliko godina kasnije,oduvala u ilegalu, poshto se i danas, zbog "zasluga" u toj akciji, skriva od Hashkogtribunala.



Davor Domazet:

Kada je u pitanju istochna Slavonija odnosno Baranja, odnos

snaga je sasvim drugachiji. Iz razloga shto je sada

ukljuchivanje Vojske Jugoslavije i prije shest dana

dovođenje 18. motorizirane brigade Novi Sad sa kompletnom

tehnikom, dragovoljci vec koji su se infiltrirali, ukupne

snage na istochnom sektoru su 16 tisuca vojnika, 160

tenkova i tri topnichke mjeshovite pukovnije. Te su snage

vec u borbenom rasporedu, kako oklopne, tako i topnichke, i

sa jasnim ciljem su postavljene. Oni ce pokushati to

uraditi, tu nikakve dvojbe nema, zauzimanjem mostobrana na

Baranji, i cilj je izbaciti jednog hrvatskog vojnika sa tog

dijela. Drugo, pokushat ce i izvesti sigurno vatrene udare po

gradovima. Oni cijene i njihovi su planovi da bi mozhda ueventualnoj poziciji, ako bi operacije dulje trajale, zbog

toga operacija na zapadu i mora krace trajati, mogli ako

poluche rezultat pokushati chak iz pravca Tenje, jer su

ispraznili jucher sve puchanstvo i glavne su im snage

koncentrirane tamo, sa snagama koje ima u Baranji i pontone

koje dovodi iz Jugoslavije mogao bi pokushati ici na

odsjecanje Osijeka. Ali samo pod uvjetom da ovo traje duzhe

i da se zaista odluche angazhirati na tom dijelu, i ako

uspiju skinuti nas sa mostobrana.

U toj situaciji ne prijeti josh, bez obzira shto imaju

snage, jer mora dovesti snage 453. motorizirane brigade iz

Shida, ne prijeti opasnost poglavito zog chvrstine obrane

Hrvatskog vijeca obrane na Orashju da bi mogli pokushati

davno poznati i planirani manevar juzhno od Vinkovaca prema

Zhupanji.

Znachi, to u ovoj etapi iskljuchujemo. Osim samo shto im

ostaje, to su vatreni udari po Vinkovcima.

Dakle, realnost za tu operaciju je sada povoljna, i sa

vojnog i sa aspekta angazhiranja snaga, jer ce nam njihov

planirani udar dobro doci u smislu da sve snage kojimavezuju kako operacijske dubine, tako s okupiranih prostora,

a nama ostavlja mogucnost da vrlo brzo zatvorimo ostala tri

prozora ili vrata koja imaju. A zatim sa vec planiranim i

razvijenim operativnim snagama Hrvatske vojske izbijemo u

dubinu i izađemo na granice.

Predsjednik:



Gospodo, u politichkom smislu josh neshto nisam vam rekao.

Bilt, vi znate tko je Bilt, zamijenio je Ovena, bio je ovih

dana u Beogradu i dogovorio je sa Miloshevicem takvo

rjeshenje politichke krize u Bosni, na tlu bivshe

Jugoslavije, da Miloshevic prizna BiH na osnovu prijedloga

Kontaktne skupine. Prema tome 49:51 Federacija,

Konfederacija i tako. S time, da ako to uchini, da mu se za

rok od 9 mjeseci, suspendiraju sve sankcije. To je znachi

Miloshevic pristao. Iza toga stoji Rusija, Francuska i

Engleska.

Mi smo, sa svoje strane, poduzeli sve korake da i Njemachka

i Sjedinjene Americhke Drzhave pruzhe otpor tome, jer to

ostavlja otvoren problem hrvatskih podruchja i to je

svojevrstan nachin pritiska na nas. Ali, to govorim u tom

smislu, to spominjem zato da svoje operacije moramo tako

zamisliti, tako provesti da ne damo povoda Jugoslaviji,Miloshevicu i njihovim prijateljima na Zapadu da prihvate

intervencije Jugoslavije na hrvatskom tlu.

Mislim da, to je sada admiral rekao, ako sachuvamo, mislim

da chak mi se mozhemo, među nama recheno i pomiriti sa

gubitkom Dravskog mostobrana jer ako bi oni napali sa svim

snagama taj mostobran Drave u Osijeku, mi bismo jako teshko

to mogli zaustaviti. Ako bi tu zapocheli rat, onda za

zapad, zapochinjemo rat i sa Jugoslavijom. A, oni se kao

shto rekoh boje znachi Jugoslavija, Rusija, Islam, svjetski

rat itd...

Znachi, sa strateshkog i politichkog vojnog gledishta mi

mozhemo zanemariti chak i taj mostobran, jer on nije od

takvog znachenja. Ako rijeshimo ovo, onda cemo ono

rjeshavati u kasnijem razdoblju.

Razumije se, to mozhe dovesti do toga da oni granatirjau

Osijek ili Vinkovce. Dvojim da bi poshli u osvajanje

Osijeka.

Davor Domazet:

Ne, ja sam rekao da tu mozhe Jugoslavija da se ukljuchi.

Predsjednik:

Zato ja to i kazhem. Sada josh neshto, u toj nashoj operaciji ne znam, generale,

shta je bilo sa Abdicem. Mi moramo Abdica prisiliti da



stane na nashu stranu i da prema Velikoj Kladushi, znachi

da tamo naiđemo ne na protivnichke snage, nego na Muslimane

koji ce stati na nashu stranu. Mislim da u vojnim

razmatranjima to treba imati u vidu. Abdic je bio za

suradnju s nama, pa je Izetbegovic bio protiv itd.

Zvonimir Chervenko:

Ono gospodine Predsjedniche shto sam vam rekao, razgovor je

bio sa njim, obavljen je. On nece sa nikakvim Muslimanom iz

Hrvatske razgovarati i mislim da je on ostao na svojim

pozicijama kao shto jeste, barem za sada.

Predsjednik:

Dobro, ostao je na svojim pozicijama, ali ako mi pođemo u

ofenzivu onda mu treba reci: ako cesh biti na srpskoj

strani onda cesh dozhivjeti poraz, a ako ostanesh neutralani priđesh na nashu stranu onda imash osiguranu buducnost.

Tu treba djelovati i vojnichki i politichki.

Sada, Udbinu, rekao je admiral pod kontrolu.

To, vjerojatno, treba granatiranjem unishtiti.

Znate shta je, strateshki gledano shta je nedostatak ovog

nasheg razmatranja plana?

Lijepo je to da treba sada admiral zatvoriti im i preostala

troja vrata, ali im ne dash nigdje izlaza. Nema izlaska da

se.... lijepo je to da je rekao sada admiral - zatvoriti im

preostala troja vrata, ali im ne dash nigdje izlaza. Da se

izvuku, da pobjegnu, nego ih prisiljavash da se bore do

kraja, shto nam namece vece angazhiranje i vece gubitke.

Prema tome, molim, dajte da uzmemo u razmatranje i to, jer

oni jesu demoralizirani, apsolutno, i vec kao shto su se

iseljavali iz Grahova i Glamocha, kad su se nashi

prisiljavali, tako se vec dijelom iseljavaju iz Knina.

Prema tome, dajte da uzmemo, u vojnom razmatranju, i tu

mogucnost da im negdje ostavimno put, da se mogu dijelom

izvuci. (... tu je Dvor na Uni..)

Da, ali ovaj Dvor na Uni je gore, ali ovo ovdje...

Davor Domazet:

Gospodine Predsjedniche, ovdje je put, i dva, zato smo u

planiranju operacije imali, na ovome dijelu, ostavlja se

ovaj put, ovdje je lichko, ovo gdje je Srb, ovdje je pored



Srba. Tu se ostavlja put i mogu izici, i drugi put,

ostavlja se Dvor na Uni, jer mi tek u zavrshnom, tek

izbijemo na Kostajnici postupno napredujemo i pushtamo da

izlaze, necemo mi zatvoriti to.

Tako da ima dva kljuchna puta.

Predsjednik:

Da, da si olakshamo.

Davor Domazet:

O tome smo i razmishljali.

* * *

Ante Gotovina predlozhio Franji Tuđ manu da "Oluju" pokrenu izdruge drzhave Krajinu napasti iz Bosne!

Gotovina: "Imam jedan predlog, koji se mozhe uklopiti u plan nachelnikaGlavnog stozhera, a to je s one strane BiH. Idemo od istoka prema zapadu, to jest iz BiH, s postojecih polozhaja u Bosanskom Grahovu i shireg podruchjaGlamocha. Vrednost ove operacije je izbijanje na planinu Vitorog i stvaranjeuslova da izbijemo na Jajce"

Generali su nastavili da obrazlazhu Franji Tuđmanu detalje "Oluje", operacije nakoju su autorstvo polagala najmanje trojica Tuđmanovih generala, a najvece, sadapokojni, Janko Bobetko.

Iako je smenjen pre brionskog samita,Bobetko se hvalisao da je plan "Oluje" njegov,a da je na Brionima samo doneta odluka o vremenu akcije.

Ipak, deo transkripta u kojem se u prichu ukljuchuje Ante Gotovinapotvrđ uje da je bivshi legionar imao veliku,ako ne i kljuchnu ulogu u operaciji,

kojom se hrvatski generali odavno ne hvalishu.

Mladen Markach i Ivan Chermak su vec na hashkom "pansionu", dok se Gotovina vec nekoliko godina potuca po shumama i gorama, bezheci od potera i Karle DelPonte.



Na njenoj listi bi se, gotovo sigurno, nashao i Zvonimir Chervenko, nachelnik Glavnog shtaba HV u vreme "Oluje", jedan od glavnih diskutanata na "tajnom"sastanku u "Bijeloj vili" na Brionima 31. jula 1995. godine.

Međ utim, poput Tuđ mana, Bobetka i Gojka Shushka,

i u Chervenkovom sluchaju,smrt je preduhitrila Hashko tuzhilashtvo.

Zvonimir Chervenko:

Gospodine Predsjedniche, samo kratko, ovo smo mi detaljno

rapsravili i plan kompletne operacije je onakav kakav jest,

dobar, i izvrshili smo sve pripreme da mozhemo to uchiniti.

Ukoliko nema politichkih oportunosti da se donese odluka da

se ide na sve, ja predlazhem - da se umjesto sutra ujutro

krene za jedan ili dva dana kasnije, i da se barem ide na

prvu etapu, prvu fazu ovog nasheg kompletnog plana.

Predsjednik:

Shta to znachi, prvu etapu?

Davor Domazet:

Dobro, prva etapa strateshki nakon operacije, tako treba...

i, slijedece. Prvu etapu, zauzimanje Ljubova, stavljanje

pod nadzor Udbine. Napad snaga zbornog podruchja Split i

specijalnih snaga MUP-a, s padina Velebita na Grachac, istvaranje uvjeta (uslova) u drugoj etapi, izbijanja na

Otric. Podrazumijeva napadno djelovanje na...

_______________________________________________________ __________

U operaciji ubijeno1205 civila

Prema podacima Hrvatskog helsinshkog odbora, u "Oluji" je poginulo 700 civila,

a nestalo je 1805 osoba. Dokumentaciono informacioni centar "Veritas"evidentirao je imena 1960 poginulih i nestalih Srba - 1205 civila, među njima 522zhene i 12 dece. Komandant civilne policije mirovnih snaga UN za podruchjeKnina, general Alan Goran, na kraju svoje misije, predao je izveshtaj o ubistvimai razaranjima u Kninu. Goran je naveo da je policija, do njegovog odlaska, na tompodruchju pronashla 128 ubijenih srpskih civila i da je unishteno tri chetvrtine

objekata.



_______________________________________________________ __________

"Oluja" uz Klintonov blagoslov

Tuđman i njegovi generali, prema transkriptima, ni rech nisu progovorili ologistichkoj pomoci NATO i SAD Hrvatskoj vojsci. Istina, tadashnji predsednikHrvatske je naglasio da Zagreb ima razumevanje i naklonost Amerike i NATO-a.Međutim, i zagrebachki nedeljnik "Nacional" pisao je da su SAD, ne samonadzirale akciju, nego i aktivno sarađivale sa Hrvatima: - Zeleno svetlo Bele kuce,odnosno Bila Klintona, za akciju "Oluja", preneo je tadashnji americhki vojniatashe u Zagrebu Richard Herik. Nekoliko dana pre Oluje on je posetio MarkicuRebica, Miroslava Tuđmana, tada nachelnika HIS-a, i Miru Međimurca,

tadashnjeg shefa SIS-a. Herik je Rebicu predao poruku da SAD nemaju nishtaprotiv toga da operacija "Oluja" pochne, ali da mora biti "chista i brza", odnosnoda treba da se zavrshi za pet dana. Rebic je bio iznenađen shto je takva poruka

preneta na tako visokom nivou, o chemu je odmah obavestio hrvatski drzhavni ivojni vrh - naveo je "Nacional". _______________________________________________________ __________

Predsjednik:

Koliko bi ta prva etapa trajala?

Davor Domazet:

To je dva do tri dana, dva dana, najmanje, ne, necevishe... (... na to, jedan dan.)

Ante Gotovina:

Tu imamo samo snage druge bojne, 9. gardijske, sa

specijalnim postrojbama (jedinicama).

Davor Domazet:

Da, pa i ne treba vishe, ne treba vishe.

Ante Gotovina:

Da, sa specijalnim postrojbama MUP-a, bez ikakve potpore

(pomoci), jachih oklopnih snaga u prodoru. Morat cemo ih

stvoriti, znachi ona ne bi bila vishe od...

Davor Domazet:



Dalje, u tom istom prvom dijelu operacije je prodor snaga

1. gardijske brigade i ostalih snaga zbornog podruchja,

sjeverno i juzhno od Plitvichkih jezera. Znachi,

otklanjanje opasnosti djelovanja po Zagrebu.

Zvonimir Chervenko:

Da, Zagreb, Karlovac i Sisak.

Davor Domazet:

Da, i isto tako, od Karlovca, i isto tako prodor i

izbijanje u Kostajnici. To je prva etapa operacije, i ona

je normalno ta i rjeshava sve kljuchne probleme.

Zvonimir Chervenko:

Gospodine Predsjedniche, i nema pola Krajine.

Davor Domazet:

Ona je presjechena, Krajine,svi vitalni objekti strateshki su pod nadzorom,

stvoreni su uvjeti za drugu etapu operacije,koja isto toliko traje.

Dr. Miroslav Tuđ man:

Da se prerezhe ovdje dolje,ili ne, s Velebita, ovdje?

Davor Domazet:

Ovjde? (Da.) Ne, ne, uzima se komunikacija, i izbija se na

Grachac, na Velebitu,

ne, tek u drugoj etapi se uvođenjem 7. ili 4. brigade

izbija se na Otric, kao kljuchnu tochku, ono isto shto i...

na pravcu prema Grahovu.

I potpuno su odsjechene sve njegove snage,

i ostavlja mu se samo ta komunikacija za izlaz.

Predsjednik:

Dobro, kod toga shto radi Gotovina s ovim snagama, koje je

imao tamo?



Davor Domazet:

Ne, on s ovim snagama tu ne radi nishta,

jer on je sve napravio shto treba,

samo cheka njihov udar.

Predsjednik:

Chekaj, chekaj, pa bolje je da on radi,

negoli da cheka protuudar.

Ante Gotovina:

Ja imam jedan prijedlog, koji se mozhe uklopiti u plan

nachelnika Glavnog stozhera,

a to je s one strane BiH. Ako mi dozvolite, ja bih ga i

obrazlozhio. (Listaju po karti...)

Ovaj plan se uklapa u plan operacije od nachelnika Glavnog

stozhera Hrvatske vojske,

a ide iz istoka prema zapadu, tj. iz BiH, vec s postojecih

polozhaja Bosansko Grahovo,

i isto tako shire podruchje Glamocha.

Vrijednost ove operacije je povezivanje snage 2. krajishkog

korpusa,

izbijanje na Vitorog i time stvaranje uvjeta za izbijanje

na Jajce,

i rjeshavanje problema Jajca.

Drugo, s ovim pravcem, kao u prvoj fazi operacija bi

primila...

Operacija, u isto vrijeme, kada krecu snage sa zapada prema

istoku,

krenule bi snage 3. bojne 126. pukovnije 1. Hrvatskog

gardijskog zdruga

i specijalnih postrojbi MUP-a Hrvatske i Herceg-Bosne, u

pravcu crvene zemlje,

i time stavlja kompletno Knin pod kontrolu.

Time bi uvezale i glavne snage 7. kninskog korpusa na

obrnau Knina.

Druge snage, tu ja imam jedan zahtjev, a to je da s Armijom

BiH dogovorimo

dvije brigade iz sastava BiH, koje bi bile pridodate



i operativno podređene zdruzhenom stozheru ovđe HVO, ali i

HV.

One bi imale zadacu da idu sjeverno u pravcu...

da idu na spajanje u pravcu Kulen Vakufa sa snagama 5.

korpusa, koji prodire u pravcu Kulen Vakufa. S ovim ovđe

uvezivamo jedan dio snaga 2. krajishkog korpusa, a s udarom

u pravcu Kulen Vakufa s dvije strane, i dalje...

i bok, iz pravca juga prema sjeveru Kulen Vakuf,

i od pravca sjevera prema jugu Kulen Vakufu,

uvezivali bi ostale snage 2. krajishkog korpusa

i one koje su doshle iz zrinskog korpusa,

poslije obavijeshtajnih podataka obavjeshtajne sluzhbe.

* * *

Srushicemo Knin! - Gotovina: Naredite, i mi mozhemo topovima sravniti kompletan grad i to zanekoliko sati - Tuđ man: Dobro, ali uzmite u razmatranje da i vrtoletni (helikopterski) desant napravite

Franjo Tuđman, razhalovani partizanski general, na Brionima 31. jula 1995.godine nije propustio priliku da, uochi akcije "Oluja", poduchi probrane hrvatskegenerale vojnoj taktici, trazheci od njih da mu ispune i "vrtoletne" zhelje. Mislecida je osigurao tajnost sastanka, poshto je deo vojnog vrha, kome nije verovao,"chastio"jedrenjem brodom i razgledanjem brionskog arhipelaga, Tuđman, po kozna koji put, pokushava da pronađe izgovor pred međunarodnom zajednicom zarobusnu akciju.

Ona je i usledila 4. avgusta 1995. godine, a u mnogim mestima Krajineprimenjena je doktrina "sprzhene zemlje". Iako je sam Tuđman na sastankukonstatovao kako Knin nije razoren, nije imao nikakvu primedbu na predlog

generala Ante Gotovine da na predsednikovu naredbu artiljerija mozhe da srushikompletan grad. I to za nekoliko sati. Pet dana kasnije, zamisao je potpunosprovedena: međunarodne organizacije, odmah posle "Oluje", saopshtile su da jeu dotadashnjoj prestonici Republike Srpske Krajine razoreno tri chetvrtineobjekata. U selima, u okolini Knina, nije ostao ni " kamen na kamenu". Zato jeGotovini, artiljerijsko izhivljavanje njegovih snaga upisano kao dodatna tachkahashke optuzhnice. I nju, i vecinu ostalih, zaradio je kao glavnokomandujuci u



opustoshenom sektoru "jug", ali i na osnovu opravdane sumnje da je bio glavni vojni arhitekta cele operacije "Oluja".

Ante Gotovina:

Tek tog trenutka, poslije jednih dobrih provjerenih

podataka, angazhirao bih snage 7. gardijske brigade i 4.

gardijske brigade - da obuhvatom izbijaju u pravcu Otrica,

i time kompletno razbijaju bochno snage koje bi ishle u

pravcu snaga Zbornog podruchja Gospic, i ostalih zbornih

podruchja - Split, zajedno sa specijalnim postrojbama MUP-

a, i time bismo kompletno razbili njihove glavne snage 7.

korpusa, 15. lichkog korpusa i zatvorili drugu

komunikaciju, tj. izlaz iz Knina u pravcu Grachaca i dalje

prema Bosni, a ovaj vec imamo pod kontrolom, kod Knina, u

pravcu Drvara. Mi bismo dobili, jedno, uvjet (uslov) da

idemo dalje prema Jajcu, s ove strane, jer izbijamo naplaninu Vitorog, odakle kontroliramo kompletno prostor u

pravcu Jajca. S ove strane bismo mogli ostvariti ono shto

je spajanje sa zapadnom Bosnom.

A, drugo, kompletno zatvaranje juzhnog sektora,

i time rjeshavanje problema juzhnog sektora u Hrvatskoj.

Predsjednik:

Gospodo, u nachelu prihvacam ovakvo razmishljanje.

Kod toga mi jedino josh neshto fali, a to je da u ovakvoj

situaciji kad ce biti, ako mi pređemo u opce ofanzivno

djelovanje na chitavom podruchju, da ce u Kninu zavladati

josh veca panika nego shto sada vlada.

Prema tome, treba predvidjeti i neke snage,koje ce izravno djelovati prema Kninu,a osobito, gospodo, prisjetite se -

koliko je hrvatskih mjesta i gradova razoreno, u Kninu josh

nije danas tako...

Prema tome, morati cemo rijeshiti s UNKRO - m, i time, i

to, itd.

Ali, jako bi bilo dobro, prema tome,opravdanje za ovakvu akciju je njihov protuudar od straneKnina, itd,pa prema tome, i imamo izliku (izgovor) da udarimo,



ako mozhemo s topnishtvom (artiljerijom), kao mozhetepo...

da se demolarizacija do kraja... ne samo ovo...

Ante Gotovina:

Gospodine predsjedniche, u ovom trenutku

mi kompletno s nashom tehnikom kontroliramo Knin.

Nije uopce to, ako je zapovjed (naredba) za udar na Knin, mi ga za nekoliko sati rushimo, kompletno.

S oklopnim snagama, srednjim,vecim dometom raketni sustav (sistem).

Mi smo na 20 km zrachne (vazdushne) linije ovdje od

prevoja...20 km od centra Knina.

Snage koje idu na Knin s 400 dobrih pjeshaka iz 3. bojne

(bataljon)) 126. pukovnije (puka), koji su svi iz ovog

kraja, i poznaju odlichno taj kraj, a imaju razloga da se

bore tu, i ovog trenutka ih je teshko drzhati na uzdi. Prvi

hrvatski gardijski zdrug, koji ima 300 pjeshaka, koji se

ovog trenutka u ovom prostoru i dokazao, i u svakom

sluchaju, na te pjeshake, mozhemo na to rachunati.

Specijalne postrojbe (jedinice) MUP-a Hrvatske i Herceg-

Bosne, koji imaju 350 odlichnih pjeshaka, koji su se

pokazali u ovome, i u operaciji, kao izvanredni.

Znachi, da mi imamo negdje oko tisucu (hiljadu) dobrihpjeshaka,

uvjezhbanih za desantiranje,znachi za brzo prebacivanje na ovom teshkom terenu,

mi lako mozhemo ovladati Kninom, bez ikakvog problema. _______________________________________________________ __________

Granic:

Tuđman poruchio Srbima

da se ne vracaju

Bivshi ministar spoljnih poslova Hrvatske Mate Granic u memoarima "Vanjskiposlovi - iza kulisa politike" opisao je diplomatske sheme pre, tokom i posleoperacije "Oluja", ne iznoseci u chemu se sve ogledalo "razumevanje i naklonost



Zapada i NATO" za tu akciju. Istichuci da su ga zapadne diplomate uvekupozoravale na to da nemaju nishta protiv "Oluje", pod uslovom da " se povederachuna shta se radi", Granic je isprichao shta se desilo kada je, po zavrshetkuakcije organizovan takozvani "Vlak slobode". Prostorima odakle su proterani Srbi,provozali su se i Tuđman i svi visoki zvanichnici drzhave i vojske. - Tuđman je bio

euforichno raspolozhen. Govori su mu bili zhestoki, predizborni i tog je danapodilazio vecinskom raspolozhenju u Hrvatskoj. Oblio me hladan znoj dok samga slushao kako u Karlovcu poruchuje Srbima da se vishe ne vracaju. Tog dana

nije vodio rachuna o međunarodnoj zajednici - posvedochio je Granic.

_______________________________________________________ __________

Predsjednik:

Ukljuchujuci, uzeto razmatranje da i vrtoletni

(helikopterski) desant napravite.

Ante Gotovina:

Da, i to mislim. Stvar, shto ovdje dobivamo... udarom s

ovog pravca, mi kompletno s ostalim dijelom 126. pukovnije

(puka), koja je iz ovog kraja, spushtamo se putem, koji je

vec probijen u pravcu Unishta, spajamo se sa cestom na

Unishtu, izbijamo u pravcu Svilaje s ostalim snagama i

kompletno zatvaramo ovaj prostor, od Svilaje u pravcu

Unishta, i oslobađamo, i stavljamo pod kontrolu cijeli ovaj

dio ovdje...

Predsjednik:

Gospodo generali, chasnici (oficiri),

iako ne smijemo uchiniti nishta nepromishljeno,

ali treba poci od toga da znachi

da smo postigli takve uspjehe, od Zapadne Slavonije, i sada

u Bosni,

da smo stekli povjerenje naroda,da imamo raspolozhenje vojske,da imamo potporu (pomoc) i dobro dijela svjetske javnosti,

a demoralizaciju protivnika toliku da ne mozhe biti veca.

Prema tome, treba nam i smjelosti.



Znachi, nije samo da imamo pod kontrolom, nego da ga shto

prije zauzmemo i da dobije malo, da mu platimo. Prema tome,

nishta avanturistichki, ono shto bismo pretrpjeli gubitke

da bi postigli uspjehe.

Ali, ipak mislim da nam je bolja politichka situacijatoliko povoljna

da moramo imati u glavi i u Knin uci shto prije.

Ante Gotovina:

Ovog trenutka, sa ovih pozicija, mi vidimo,

imamo ovo, i usporedimo kao Sljeme,

kad vidimo Zagreb, evo takva je sada situacija.

Zvonimir Chervenko:

Gospodine predsjedniche, ako bih ja mogao Anti reci,

da ne vjerujem da on mozhe s postojecim snagama to

uchiniti,

jer ce vrlo brzo kroz nekoliko dana biti u poziciji da se

brani,

a vrlo teshko da ovo mozhe...

Predsjednik:

Chekajte, malo chekajte, on polazi od toga, da sa zapada

pođe u to.

Prema tome, koje bi to bile sprske strane koje bi se mogle

suprostaviti

i nashim snagama s podruchja Grahova, a sa zapada.

(Mijeshanje glasova.)

Ante Gotovina:

Ja mislim da je ovo pochetak...

Predsjednik:

Mi moramo graditi svoje uspjehe dalje na... (shushtanje s

papirima.)

Davor Domazet:



Gospodine predsjedniche, ova operacija ovdje, te razine

(nivoa),

ona da, dapache, ona rjeshava onaj glavni postulat, koji je

ostao...

a to je shto potpuno na ovome...

S tim, buduci da je general Gotovina sa snagama koje ima,

na onom dijelu planirao uci u Otric, a to je jedna od

drugih kljuchnih tochaka koje jesu...

(... pokazuje kartu.)

... vidite, ovdje tu, u tome, ta raskrsnica, u tim snagama

uci,

i rjeshava onu drugu kljuchnu tochku.

Ante Gotovina:

Jasno. I, josh neshto, sada nam je blizhe izici na Otric

(selo između Knina i Grachaca)....

* * *

Franju Tuđ mana uochi "Oluje" kopkalo shta se deshava u RepubliciSrpskoj

Zashto je Karadzhicsklonio Mladica?

Pitajuci zashto je predsednik RS dao naredbu nachelniku Manojlu Milovanovicu, a ne komandantu Glavnog shtaba VRS, Tuđ man je nastavio:"Slushajte, on (Mladic), kao i Karadzhic i Miloshevic koristi do sada tonejedinstvo Europe, Francuske, Engleske, Njemachke i Amerike, i prema tome,oni su iskoristili to do maksimuma. Druga stvar je shto oni sada nemaju snaga"

Poshto su se bez vecih problema slozhili da "Srbe i Knin treba sravniti", FranjoTuđman i generalska svita upali su i u prvu vecu dilemu - kako i kojim snagamada krenu na Knin. Polemiku su poveli generali Zvonimir Chervenko i AnteGotovina, raspravljujuci o tome ko je jachi srpski general - Ratko Mladic,tadashnji komandant Glavnog shtaba VRS ili Manojlo Milovanovic, nachelnik Generalshtaba VRS. Govoreci o generalima VRS, Chervenko i Gotovina su, ustvari, mislili na sebe. Chervenko je, izdvajajuci Milovanovica kao boljeg stratega,davao znachaj sebi kao nachelniku Glavnog shtaba HV, dok je Gotovinaisticanjem Mladica kao vojskovođe, okretao mlin na svoju vodenicu, a s njegovimizborom slozhio se i sam Tuđman.



_______________________________________________________ __________

Granic: "Oluju" podrzhaliSolana i Hans van den Bruk

Mate Granic, shef Tuđmanove diplomatije, u svojim memoarima opisao je kakosu visoki zvanichnici EU reagovali na "Oluju". Treceg dana operacije, naveo jeon, na njihov poziv obreo se u Zhenevi i u sedishtu UN-a odrzhao sastanak sHavijerom Solanom, predsedavajucim Veca ministara EU, i Hansom van denBrukom, poverenikom Evropske komisije za spoljnu politiku. Sastanku su, otkrio

je Granic, prisustvovali i Torvald Stoltenberg i Karl Bilt, koji je, prema tvrdnjitadashnjeg shefa hrvatske diplomatije, zhestoko osudio Hrvatsku i Franju

Tuđmana, pominjuci i Međunarodni sud za ratne zlochine. - Sugovornicima samobrazlozhio razloge vojno-redarstvene (policijske) operacije "Oluja", tijek (tok) iprognozu da ce zavrshiti u najvishe 24 sata. "Mozhete li zaustaviti akciju?",

upitao je Solana. "Ne", rezolutno sam uzvratio. "A hocete li poshtovati ratnopravo?", zanimalo je sugovornike. "Da", glasio je moj odgovor. To je manje-vishebilo sve. Iako nisu nishta govorili, Solanino i Van den Brukovo lice doimalo sezadovoljnim i bilo mi je jasno da podrzhavaju nash postupak. Za razliku od njih,Bilt je bio izrazito ljut, shto se ishchitavalo iz svake njegove geste i pokreta -zapisao je Granic.

_______________________________________________________ __________

Davor Domazet:

Ali, i josh vishe, pod jednim - ako vi gledate samo

izolirano taj dio, a bez operativne, ili strateshke razine

(nivoa), onda on ima sasvim jednu drugachiju projekciju.

Kazhemo, snage sa zapada, postavljam pitanje odmah - koje

snage?

Ako su nam 4. i 7. brigada tu, kao nositelj udara za to,

znachi, mi moramo ovo ovdje...

Ante Gotovina:

Ako ste predvidjeli da izbijate na Grachac s 2. bojnom

(bataljonom)... gardijske brigade,

s ovim postrojbama (jedinicama)... (Z. Chervenko: Ma

ne...)

Davor Domazet:



Ne, ne tako, nemojte.

Ova operacija ide i ona mozhe dati prema ofanzivnosti,

dominanti, kao duh, kao takav. Mora se biti i sa zapada, a

sa zapada smo i mijenjali, zato i nema na ovim novim

planovima 7. brigade, jer se nalazi tu.

A, sa snagama generala Markacha i ostalim snagama zbornog

podruchja, ukljuchujuci i 2. bojnu 9. brigade, mora

izvrshiti ovu prvu etapu zauzimanja prezida, kao kljuchne

tochke, onda ona ima ulogu, ova operacija, ovdje kao shto

je tu...

Ante Gotovina:

Toga trenutka je josh puno lakshe izbiti s ove strane na

Otric.

Davor Domazet:

To je jedina dvojba (dilema), gospodine Predsjedniche,

prebacivanje vec snaga, koje jesu, jer manevar bi bio

zaista tezhak,

i normalno je da ne dolazi u obzir.

Predsjednik:

Ne, pa nema, dakle, prebacivanje odavde, pa na zapad, to je

glupost.

Davor Domazet:

Da, zato to i kazhem, to je jedina promjena.

Ali, isto tako, Zborno podruchje Split sada mora napraviti

snage dostatne (dovoljne)

da ih mozhe podrzhati, jer samo izbijanje Mushkovice

rjeshava stvar,

jer moramo drzhati rijeku...

(To mozhe, da...)

Ostali dio operacije ide vec po razrađenome....

Ante Gotovina:

Ja to garantiram, izbijanje na Mushkovicu,



sa snagama koje imamo ovoga trenutka.

Predsjednik:

Dajte da malo vidimo prvo reagiranje na ovaj moj odgovor,i na sadashnju situaciju u svijetu.

Dakle, vec sam vam rekao, glavni tajnik NATO-a,

upoznao ga je moj ambasador,i zauzet ce se za razumijevanje nashih.

HFP - odgovor na reagiranje na moj odgovor, sinocnji.

Pismo s vrlo tvrdim tonom hrvatski predsjednik je

kategorichki odbio,

hrvatske vlasti se boje moguceg srpskog napada na Istochnu

Slavoniju.

Ako krajishki Srbi ne primijene shest tochaka sporazuma,

prisustvovat cemo razbuktavanju u regiji, koje bi moglo

dovesti do proshirenja rata.

Ukoliko se sporazum poshtuje, mozhda nece biti eskalacije

rata tijekom slijedecih 2-3 dana.

To je izjavio Richard Holbruk.

I, Richard Holbruk je u Stejt departmentu, americhkom,zaduzhen za to.

HP: Hrvatski predsjednik je rekao da ponuda nije dovoljna.

On ochigledno nije jako zainteresiran da UN nadgledaju

aktivnosti njegovih jedinica,

dok se pokushavaju probiti kroz Bosnu prema Kninu.

Tuđ man je isto rekao da odbija pregovarati s vođom

hrvatskih Srba, Marticem,

ili bilo kojim drugim ratnim zlochincem.

Glasnogovornik UN Gejns je rekao kasno navecher,

da je na Srbima slijedeci korak.

Ako su spremni poshtivati dogovor, onda cemo vidjeti

napretka.

Ako se sutra nece napadati Bihac,

ako konvoji humanitarne pomoci stignu do Bihaca, bez

prepreke,

to znachi da dogovor vrijedi.



Vec prije hrvatskog odbijanja zapadnih snaga bosanskihSrba,

general Ratko Mladic je rekao - da dogovor nece mijenjatinjegove planoveda ponovno osvoji sva podruchja izgubljeno u korist Hrvatatijekom zadnjih nekoliko dana.

Zashto je Karadzhic dao naredbu nachelniku Milovanovicu, ane Mladicu?

Zvonimir Chervenko:

Zato shto je jachi od Mladica.

Davor Domazet:

Dakle, sukobi između Karadzhica i Mladica,i Mladic je pod utjecjaem Miloshevica,a Milovanovic je izravno pod Karadzhicem,to je raskol između njih.

Predsjednik:

Da li se Mladic javio?

Davor Domazet:

Mladic se nalazi trenutno u Mrkonjicgradu,

a zapovijedno (komandno) mjesto Milovanovica je u Drvaru.

Ante Gotovina:

To su vam dvije struje,jedna Pale, jedna Banjaluka.

Predsjednik:

Rojters -

Zapanjujuca hrvatska ofenzivakoja je preplavila dva grada i ogromno podruchje,

prisilila pobunjene krajinske Srbe,

da popuste u napadima na zapadnobosansku enklavu Bihac,

te da pristanu na razgovor s neprijateljem.



Ali u Zagrebu hrvatski predsjednik Tuđ man odbija Akashijeve

prijedloge.

Dogovor kojem nedostaje precizan termin za provođenje,

ipak predstavlja veliki ustupak od strane Srba.

No, nije jasno da li je to samo srpska varka,

kako bi kupili vrijeme za pregrupiranje snaga,

nakon shto je na to podruchje stigao general Ratko Mladic.

(Da, Mrkonjicgrad...)

AFP i Reuters -

Britanski ministar obrane Majkl Portiljo izjavio je

na odlasku u Vashington, gdje ce boraviti 24 sata,

kako bi razgovarao o Bosni da ne zheli zvuchiti

melodramatichno,

ali da hrvatska intervencija sada otvara perspektivu

otvorenog rata,

u svakom sluchaju između Hrvata i bosanskih Srba,shto nas jako zabrinjava.

Radio Korenica, vijest u 10 sati -

Hrvatski predsjednik Tuđ man izjavio je jucher navecher

Jasushi Akashiju...

U vijestima se dalje prenosi prijedlog, njihov prijedlog

Banjaluka,

ne javlja o predsjedniku i pismu Akashija,

spominje jedino Mladiceve prijetnje prigodom (povodom)

njegovog boravka...

Zvonimir Chervenko:

Milovanovic je veci struchnjak od Mladica,to je bez svake sumnje.

Predsjednik:

Sada, slushajte, ne znam, u tu procjenu se ne bih sada,ali Mladica ste razumjeli,ne mozhe se poreci da je....

Ante Gotovina:

bolji je vojskovođa.



Predsjednik:

Da, bolji je vojskovođa, drzovit je, i on koristi.

Slushajte, on (Mladic), kao i Karadzhic i Miloshevickoristi do sada to nejedinstvo Europe,Francuske, Engleske, Njemachke i Amerike,

i prema tome, oni su iskoristili to do maksimuma.

Druga stvar je shto oni sada nemaju snaga.

* * *

Poshto je naruchio desant na Knin,Franjo Tuđ man od generala zahtevao:

Hocu i Benkovac!

Gotovina: "Njihove snage iz benkovachke brigade bile su na prostoru Grahova iGlamocha, gde su razbijene. Njihov moral je nizak i povratak u Benkovac je podznakom pitanja. A mi mozhemo da rachunamo na 15.000 vojnika Petogmuslimanskog korpusa Atifa Dudakovica"

Konstatujuci da su srpske snage brojchano mnogo slabije i da je moral VojskeRSK pao posle pada Grahova i Glamocha, Franjo Tuđman se raspituje na koga josh mogu da rachunaju u napadu na Krajinu. Ni kada mu je Ante Gotovinasaopshtio da komandant Petog korpusa muslimanske armije Atif Dudakovic ima

15.000 vojnika pod pushkom, Tuđman nije bio potpuno miran. Da se najvishepribojavao da u mogucem granatiranju Knina neko đule ne zaluta na kasarnuUnprofora, potvrdio je i na brionskom sastanku sa generalima.

Tuđman je znao da bi, ako do toga dođe, Zapad i NATO mogli da okrenu curak iuskrate mu logistichku, ali i direktnu podrshku, tamo gde zatreba.

Uostalom, NATO bombarderi su u "Oluji"delovali na vishe mesta,a najpre na podruchju Knina, gde su gađ ali srpsku protivavionsku

bateriju.

Vest o tome bila je objavljena istog dana u vestima Hrvatsketelevizije.

Međ utim, posle oshtrog protesta Vashingtona,na vesti o ulozi zapadnih vojnih snaga u operaciji "Oluja" stavljen jeembargo.



Predsjednik:

Slushajte, kada oni nisu uspjeli poslije nasheg "Bljeska" u

Zapadnoj Slavoniji da nam osvoje Orashki dzhep, onda je tonajbolji znak, a to im je trebalo kao lijek da bi dopustilinekakvu pobjedu i da bi stvorili tu granicu na Savi.

Tako da je to znak poprilichne njihove bespomocnosti, u

cjelini uzevshi,

shto ne treba potcjenjivati, ali moramo i s tim rachunati,

i, evo, da, ako nisu mogli s Orashjem ovladati -

kako bi sada nas mogli ugroziti na bilo kojem podruchju,

osobito (pogotovo) s pametno isplaniranim i odlichno provedenom nashim ofenzivnim djelovanjem.

Mislim da ovu ideju, koju je general Gotovina iznio,

da je treba uzeti u obzir, da ne dolazi uopce u obzirprebacivanje tih snaga na zapadno podruchje,

nego djelovanje, njihovo djelovanje s tog podruchja -

prema Kninu, prema zapadu.

Niste mi nishta kazali shta mozhemo, kad vec tako pođe,shto mozhemo u odnosu na Benkovac.Da li oni u Benkovcu imaju neke snage, ili su gore?

Ante Gotovina:

Sve te snage ovog trenutka, su, po obavjeshtajnim podacima

koje imamo iz sluzhbe sigurnosti, maksimalno pripadnika

benkovachke brigade, koji su iz sastava Obrovac, Benkovac,

Đelevske, Kistanje, bili su na prostoru Grahova, Glamocha.

Tamo su te njihove glavne snage razbijene.

Znachi, ovog trenutka je njihov moral nizak,

i njihov povratak sigurno u Benkovac, i u te brigade,

i ofanziva u tom pravcu je upitna.

Mi imamo dostatne (dovoljne) snage za obranu, u tom

prostoru,

a nasha brza ofanziva bi sigurno primorala te njihove

snage,

koje su sposobne za protuudar,

da ih povuchemo u pravcu sjevera.



Predsjednik:

Mozhemo u pravcu sjevera, ali i onda mi pripremite

i neke manje jedinice da uđu u Benkovac.

Da li to razumijete?

Ante Gotovina:

Da, jasno, to su domace postrojbe (jedinice).

Predsjednik:

Treba imati smjelosti, u jednoj opcoj demoralizaciji,i slushajte, koliko imate iskustva, imam ga ja iz rata,koliko vi imate iskustva - u jednoj opcoj demoralizaciji

gdje se oni vishe ne mogu pouzdati da ce dobiti pomoc.

Tu treba imati smjelosti....

Ante Gotovina:

Da, od tog ratnog plana, koji je vec odobren,

to je sve predviđeno, znachi, one snage, koje su u obrani,određene....

povoljna situacija, krecu u...

Davor Domazet:

... kao snage za gonjenje,dani su im tochno pravci, vrlo male snage,

gdje ulaze u dubinu.

Predsjednik:

Da li ima netko od vas nekih novih prijedloga ili

mishljenja,

kada mozhemo poci u jednu takvu operaciju, sveukupnuoperaciju.

Prema tome, s tim da tu trebate planirati.

Ovo shto je Domazet iznio, ali, to ipak precizirati, kojesu to tochke,



koji su to pravci koje tochke moramo, s kojima moramoovladati,da bismo protivnika kasnije potpuno dotukli, prisilili na

kapitulaciju.

S tim shto sam rekao, i ovo shto smo kazali,da im ovdje treba dati izlaza da mogu....

Jer, vazhno je da im ti civili, da pođu,pa ce onda i vojska, i kada kolone pođu,

to djeluje psiholoshki jedni na druge.

Ante Gotovina:

Vec sada ima veliko iseljavanje civila iz Knina,

koji odlaze za Banja Luku i Beograd.

Znachi da mi, ako nastavljamo ovaj pritisakvjerojatno za neko vrijeme, nece biti toliko civila,nego onih, koji moraju ostati,

koji nemaju mogucnosti otici.

Predsjednik:

Da li je moguc udar na Knin,

da ne pokazhemo logor,

koga UNKRO tamo, UNPROFOR....

Ante Gotovina:

Mi mozhemo jako precizno, ovog trenutka, djelovati poKninu,bez da ciljamo u vojarnu (kasarnu), u kojoj se nalazismjeshten UNKRO.

(Imamo sve snimke, i tochno se zna to...)

Davor Domazet:

U toj juzhnoj vojarni, a njegove snage su sjeverno.

Prema tome, mozhe se vrlo precizno gađati,

a da se nikako ne dođe pod djelovanje,

u.... malo juzhnije od Knina, to su precizno....



Ante Gotovina:

Ovoga trenutka ni jedno nashe oruzhje

ne djeluje bez navođenja,

znachi, neposredno se navodi.

Predsjednik:

To znachi ipak malo zahtijeva ovako, prema tome,

da nam nije glavna zadaca spajanje prema Bihacu,

nego... i to ipak zahtijeva pomjeranje dosadashnjih

planova.

Koliko vam treba i za dvorshenje plana

i za eventualno pregrupiranje snaga.

Da li ce to zahtijevati pregrupiranje snaga?

Zvonimir Chervenko:

Dva dana, ne vishe.

Predsjednik:

General Crnjac, shto?

Miljenko Crnjac:

Gospodine predsjedniche, ja isto smatram da bi nam bilo

potrebno dva - tri dana

da bi izvrshili pregrupiranje snaga, jer ovo je sada novi

momenat,

general Gotovina planira 7. i 4...

...znachi, treba dovesti snage, dublje.

Druga stvar, ne znamo, ja do sada nisam znao gdje ce 5.

korpus djelovati.

Ako ce djelovati prema generalu Gotovini,

onda se odmah mijenja situacija i prema meni i premaNorcu.

Inache, 5. korpus je u onom nashem planiranju, bilo da bi

on djelovao prema Slunju,

i prema stozhernom (shtabnom) brigadiru (pukovniku) Norcu.

Sada bi 5. korpus najvjerojatnije trebao ici s njima,



i dogovoriti da djeluje prema Kulen Vakufu, odnosno da

djeluje dolje...

Predsjednik:

Koliko ima Dudakovic, 5. korpus?

Ante Gotovina:

Ima 15.000 (Ima?)

Da, da, ima, ali ima on josh 10,

ali ih nema s chime naoruzhati, i to je problem.

Da ali 15.000 ima.

Predsjednik:

Dobro, mozhe makar fingirati djelovanje i prema zapadu iprema jugu.

Zvonimir Chervenko:

Bilo bi najbolje da ide prema jugu.

Davor Domazet:

Ne, ne, njegov je Kulen Vakuf,

i neka ide s bosanske strane granice.

Predsjednik:

Znam, ali to ne znachi, ako ide na Kulen Vakuf, s

brigadom....

s nekakvom satnijom ne mozhe tamo. (On ce vezati te

stvari.)

Miljenko Crnjac:

Da, tako je, to bi trebalo dogovoriti, ali snage, koje bi

doshle,tu gdje je bila planirana 7. trebati ce im dva - tri dana

upoznavanje prostora, terena, itd,

ja bar to tako razmishljam.

Mirko Norac:



Nisi dobro slushao, tamo gdje ce doci 7. doci ce sa druge

strane 7, to je ista stvar,

i i ne mijenjamo nishta s druge strane, ovo dolazi, i

nishta se ne mijenja, nikakve snage.

Ovo je najlakshi manevar, i najbrzhi, ali isti je, ali,

cilj je isti,

Ante i smo se razumjeli odmah. (Da, bitan je cilj.)

Da, dolazi na isto mjesto, samo sa druge strane.

Ante Gotovina:

Da, sa druge strane, a sa ove strane je puno blizhe, nego

prebacivanje.

(Nemamo vishe...)

Mirko Norac:

Imamo ovo ovako, ovdje... (listaju kartu...)

Predsjednik:

Shta je Markachu tu zadaca,

tko zauzima Ljubovo? (Norac.)

* * *

Predlog generala Davora Domazetakako da se optuzhi RSK da je pochela sa provokacijama

Tresnuti eksplozijupa svaliti na Srbe!

Markach: "Optuzhimo ih i da su nas napali njihovi diverzanti da preseku put od Karlobaga prema Starigradu i da smo zato morali intervenisati. Tuđ man: I ovde da vrshe protivnapad na Grahovo, da su ga nashi odbacili i idu napred"

Predsednik Hrvatske Franjo Tuđman josh jednom preslishava oficire da im se ne

"omakne" da krenu na Istochnu Slavoniju i Baranju i time isprovocirajuSlobodana Miloshevica. Siguran u garancije koje je u Beogradu dobio njegov shef kabineta Hrvoje Sharinic, Tuđman ne zheli da zbog Osijeka i okoline ugrozipriliku koja mu se ukazala - da bez bilo kakvih posledica zauzme Liku, Dalmaciju,Kordun i Baniju.



A kasnije, po zavrshetku "Oluje", da pokrene i operaciju "Maestral" ukojoj mu je prepushteno da u sadejstvu sa snagama Alije Izetbegovicaosvoji sve do Banjaluke.

Igrajuci na sigurno, Tuđ man, po ko zna koji put, trazhi od generala da

smisle bilo kakav izgovor za "Oluju". Makar i nauchno fantastichan - bitno je da Hrvatska nađ e kakav-takav povod za akciju u kojoj je,chetiri dana posle sastanka na Brionima, proterano 200. 000 Srba,od kojih se najmanje 150. 000 njih josh nije vratilo u Hrvatsku.

Mirko Norac:

Predsjedniche, sukladno zadacama i ratnom planu, mi smo

apsolutno sve poduzeli, znachi, apsolutno smo izvrshili sva

pregrupiranja snage, i doveli ih u ochekujuce rajone,

grupirali... i domobilizirali smo i postrojbe (jedinicama),

i uspostavili i ovo, svake brigade.

Jedino josh nije pregrupirana 1. brigada, koja bi trebala

doci tijekom dana, ili sutra.

Meni, shto se tiche ovoga dijela, maksimalno je potreban

jedan do dva dana, znachi da sam apsolutno spreman za

izvrshenje, u cijelosti, operacije, u jednom dijelu

spajanja, i s 5. korpusom, i dva pomocna pravca, na pravcu

Chanak - Trnavac - Korenichko vrelo, ispred Korenice.

I, drugi mi je pomocni pravac Ljubovo,gdje bih zrakoplovnu (vazdushnu) luku stavio pod kontrolu.

Znachi, ja bih to mogao maksimalno josh jedan dan,

koji bi mi bio potreban da to tako, mada su mi sve

postrojbe spremne.

Predsjednik:

Znachi, s tim da bi trebao ici pomocnim snagama prema

Bihacu,

a glavnim snagama bi ishao juzhno prema Kninu i Korenici.

Mirko Norac:

Ne, ne, glavni pravac napada mi je, sukladno o ratnom

planu.

Glibodor - Lichka Jesenica - Saborsko - Drezhin Grad,

a pomocni pravci su mi juzhno od Plitvichkih jezera.



Gojko Shushak:

A, njegove brigade i Markach mu je ovdje na ovom pravcu,

jer djeluje s Markachem.

Predsjednik:

Generale, to je bilo u skladu, takav plan.

Mislim da tu treba male korekcije, to je bilo u skladu s

tim planom,

da nam je vazhno prodor do Bihaca i samo presijecanje

neprijatelja.

Ali, sada nam nije glavno, to je pomocni pravac,pomocna zadaca, sada prodor prema Bihacu.

Glavno nam je sada udar po protivniku i ovladavanje

podruchjem.

Mirko Norac:

Gospodine predsjedniche, jedino jedan prijedlog, ako

dopustite - onda bih mogao ici prema Lapcu, ovaj dio snaga,

koji se pregrupira, pregrupira 1. brigadu, uvesti s pravca

Ljubova, i uvesti je dolje, odnosno preko Debelog brda, i

prema Lapcu, tako da zatvorimo taj pravac, a snage 5.

korpusa Armije BiH, onda bi se zajedno spojili sa snagama i

zbornog podruchja, i odsjecali bi taj dio. S tim da onda

moramo blokirati Korenicu.

Predsjednik:

Da, da, to se chini tako, Da, shta?

Dr Miroslav Tuđ man:

U tom sluchaju ako ovo bude izvedeno u roku od, ne znam, 48sati,

nece ovi imati vremena da se izvuku vani.

(Da, onda ga zatvaramo).Da, zatvaramo ga onda. (Mijeshanje glasova.)

Da, onda ide malo juzhnije od Bihaca, tako da ostane ovajput.

A, ovaj ovdje, imaju vremena da se izvuche.

(Ako idemo u vecu dubinu...)



Davor Domazet:

General Gotovina ide istochni smjer, izbija ovdje, mi

zauzimamo Velebit i Grachac stavljamo pod nadzor i

komunikaciju, a ovdje ostavljamo prostor. Ne treba bitno

mijenjati korekciju plana, samo neki pravac, a ovdje

presjecamo, ovo sjeverno i juzhno od Plitvica i stvaramo

uvjete (uslove) da oslobodimo Slunj kao koridor, kao takav,

tako da ce 5. korpus se moci usmjeriti u jednom i drugom

pravcu.

Mislim da neke velike korekcije sada nisu potrebite,

samo priprema zavrshna dva, tri dana.

Mladen Markach:

Gospodine predsjedniche, da se ukljuchim:

moja zadaca u ovom planu na mikrorazini vezano za gospodinaNorca -

mi krecemo sa Velebita - ovdje je Sveti Rok i tu je cestaObrovac -

spushtamo se sa Velebita (ovo plavo)

i imamo zadacu da dođemo, blokiramo Grachac i oslobodimo...

Predsjednik:

S tim kad i kazhesh da blokirash Grachac imaj na umu da mozhe biti takva situacija, panika u Grachacu da uđesh i

shto prije uđesh, da javish da si ushao u Grachac i svi vikoji cete biti, jer ce to djelovati psiholoshki u takvim situacijama, psiholoshki utjecaj pada pojedinih mjesta jeveci negoli da dva dana tuchesh sa topovima, granatamaitd.

Mladen Markach:

U nashem operativnom planu je bila 7. brigada - mi smo

trebali stvoriti povoljne uvjete za daljnje uvođenje, s tim

da u isto vrijeme Hrvatska vojska ide prema Obrovcu i na

Mushkovce. Znachi, u isto vrijeme se to odrađuje i stvara

prostor.

Međutim, ovim sada shto iznosi gospodin Norac,



znachi nije promjena zadace...

Predsjednik:

Kad pođete ovdje,oni ce Obrovac sami napustiti.

Mladen Markach:

Nema promjene zadace, s tim da gospodin Norac ide gore.

Znachi, njih stavljamo ovdje u dzhepi odatle mozhemo krenuti prema Norcu,

a Norac krenuti prema Lapcui praktichki smo ovaj chitav prostor iselili.

Ovo se sve uklapa i praktichki to dobiva

s ovim planom koji je gospodin Gotovina predlozhio,praktichki se chitavo to podruchje stavlja pod...

Predsjednik:

Shvatite gospodo da je situacija u njihovim redovima

takva,pa oni su napustili Glamoch, Ante, koliko,dva dana prije nego shto smo mi ushli, i samo Grahovo,

a kakva ce tu situacija biti nakon tih pobjeda Hrvatske

i josh su glupi pa govorekako Hrvatsku vojsku vode americhki generali i NATO-oviavioni.

To je jedna opca psihoza demoralizacije.

Samo mi ne smijemo dopustiti greshkuda nam se negdje, razumijete,nanesu neke nepotrebne gubitke.

Zvonimir Chervenko:

Gospodine predsjedniche, mi kod Ante Gotovine moramo sechuvati,

mi ne smijemo dozhivjeti nikakav poraz ovdje.

Ovo shto oni namjeravaju, to ni pod kakvu cijenu...

Predsjednik:



Momentalno oni nemaju nikakvih snaga...

Davor Domazet:

Shto vishe chekamo...

I shto sam rekao u svom izlaganju, ove snage shto su oni

pripremali, rekao sam da ne mogu u najpovoljnijim uvjetima

sve da angazhiraju, ne mogu chetiri do pet dana.

Prema tome, mi dva dana imamo pripremu,

tri dana smo ispred njih.


Ovo je realno za ochekivati kad se ovo ochisti,

pa kada se izvuku snage,

onda se oni mogu pripremiti nakon deset dana.

Za to vrijeme mi cemo ovo sve ochistiti.

Predsjednik:

Treba nam umjesto utorka chetvrtak... (Glasovi: U chetvrtak ujutro)

Ali dotle bi trebalo, molim vas lijepo,da nam daju povoda,

da provociraju.

Zvonimir Chervenko:

Jedino da Markacha zaduzhimo za to.

Mladen Markach:

... i optuzhimo ih da su nas napali diverzanti

da imaju namjeru ici prema Maslenici,da imaju namjeru ici preko Velebita

na prometnicu od Karlobaga prema Starigradu,

zhele to presjeci i zato smo morali intervenirati.

Davor Domazet:

Mislim da bi bilo najbolje - na sljedeci nachin:



da zrakoplovnu Udbinu - oni koriste,napravimo jednu eksploziju

da su zrakoplovstvom udarili

i tako maskiramo sve nashe pravce, a nama se otvara...

Predsjednik:

I ovdje da vrshe protunapad na Grahovo,nashi su odbacili i idu naprijed.

Treba isto tako gore na sjeveru u odnosu na Kostajnicu...

Vladimir Zagorec:

Mi bi njima predsjedniche morali otvoriti dzhep,

ali oni kad pochnu bjezhationi ce morati negdje bjezhati,

prema Kninu nece, prema Kostajnici, moramo im otvoriti dzhep gdje ce pobjeci - Dvor na Uni.

* * *

Franjo Tuđ man komandantima HV preporuchioda povedu rachuna o dugovima za oruzhje

Troshite municijukao Ameri i Rusi!

Tuđ man: "Mate Granic ide na sastanak sa Velajatijem, pokushacemo dareshimo to oko placanja za oruzhje. Odluka da idemo u akciju ima i svoje politichke i ekonomske strane. Znachi, ona nas koshta direktno, a mobilizacija i sve to skupa, posredno

Bez obzira shto je znao da se tadashnja Vojska Jugoslavije i Vojska RepublikeSrpske nece uplitati i shto su mu generali referisali da su snage Republike Srpske

Krajine barem shestostruko slabije od hrvatskih, Franjo Tuđman nije prestajaoda se raspituje za moguca iznenađenja. Posebno ga je zanimalo da li je spatrijarhom Pavlom u Kninu bio Zheljko Razhnatovic Arkan. S druge strane,generali nisu odustajali od pitanja shta da preduzmu ako srpske snage na udar uKrajini uzvrate napadom na Osijek.

Tuđman je, kao i dotad, preporuchio uzdrzhavanje. Znao je da ce Zapad, usluchaju hrvatskih akcija na tom podruchju, zamrznuti dozvolu za "Oluju".



Predsednik Hrvatske bio je reshen da plan potpunog ovladavanja teritorijomHrvatske ostvari etapno. To je podrazumevalo vojnu akciju u Krajini i mirnureintegraciju Istochne Slavonije i Baranje, poshto je Zapadna Slavonija pala uhrvatske ruke u akciji "Bljesak".

Tokom priprema, Tuđ

man i oficiri otkrivaju da su se, uprkosembargu UN na uvoz oruzhja, naoruzhavali iz Irana, uz specijalnipopust tadashnjeg shefa iranske diplomatije Ali Akbara Velajatija.

Ante Gotovina:

Bio im je patrijarh, odrzhao je molitvu,

liturgiju u Dvoru na Uni i ishao je u Knin -

promijenio je - trebao je ici na Banovinu,

ali je promijenio, otishao je u Knin.

Predsjednik:

Je li istina da je Arkan s njime?

Ante Gotovina:

Da, oni ga chuvaju gospodine predsjedniche.

Zvonimir Chervenko:

Ja bih molio predsjednika da preciziramo

ako oni pochnu granatirati Osijek,da li tamo shto uchiniti, gospodine predsjedniche?

Predsjednik:

Ponavljam, ne smijemo se dati isprovociratida mi damo povoda Jugoslaviji da stupi u rat, razumijete?

Vladimir Zagorec:

To bi bio povod da mi dolje krenemo.

Predsjednik:

Mi nismo kadri, bilo bi glupo da idemo istovremeno naistochnu Slavoniju i na Baranju, tu bismo izgubili podrshkuonih prijatelja koji nas podrzhavaju suzdrzhano. Ako tuku

Osijek, oni ce se iskompromitirati politichki predsvijetom, a shto bismo mi mogli tuci, neko selo?



Zvonimir Chervenko:

Nemamo adekvatnog cilja.

Ante Gotovina:

Jedino Beli Manastir, nishta vishe.

Ni priblizhno drugo.

Predsjednik:

To jedino ako mozhemo udariti po nekoj bateriji, ne nishta

drugo.

Gospodo, znate ta odluka da idemoima i svoje politichke i gospodarske (ekonomske),financijske i druge strane.

Znachi, ona nas koshta izravno (direktno),a mobilizacija i sve to skupa neizravno (posredno),a shto također izravno, vjerojatno da nece samo bitipovecanja turizmanegoli ce i ovi koji su tu otici.

Ali, to je razlog da ne mozhemo cheprkati.Znachi, idemo da onda rijeshimo jug i sjever, razumijete.

Prema tome slijedece godine cemo imati Hrvatsku i turizam,

a isto tako oslobađamo snageda krojimo granice Hrvatske u Bosni, razgranichenje.

Prema tome, to shto sada odluke koje donosimoi provedba tih odluka je od golemog povijesnog

(istorijskog) znachenja.

Zvonimir Chervenko:

Josh jednu stvar gospodine predsjedniche, ako dozvolite, ja

bih volio da gospodin Zagorec ovdje jasno kazhe da li je on

u stanju logistichki podrzhati nas sa svim sredstvima koje

mi trazhimo. Ja znam koliko chega imamo, ali to je jakobitno. _______________________________________________________ __________

Hrvati krchkali "Oluju",Srbi sastavljali vladu



U isto vreme dok je Franjo Tuđman sa vojnim vrhom Hrvatske na Brionimautvrđivao detalje operacije "Oluja", Republika Srpska Krajina je, posleostavke Borislava Mikelica, sastavljala vladu.

Sedam dana uochi "Oluje" mandat je dobio Milan Babic.

Tog dana hrvatske snage zauzele su Glamoch i Grahovo, stichuci usloveda granatiraju Knin.

Fikret Abdic proglasio je Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu, koju suudruzhene snage Alije Izetbegovica i Franje Tuđmana zbrisale u i posle"Oluje".

Nekoliko dana ranije, Međunarodni sud pravde u Hagu podigao jeoptuzhnicu protiv Radovana Karadzhica, Ratka Mladica i Milana Martica.

Sve se okretalo protiv RSK. Uz posredovanje SAD, Tuđman i Izetbegovic uSplitu su potpisali deklaraciju o saradnji hrvatske i muslimanske vojske.

Republika Srpska Krajina ushla je u iznuđene pregovore u Zhenevi, za kojeje sam Tuđman na Brionima rekao da bi trebalo da posluzhe kao maska za"Oluju".

Da je sve bilo spremno za opshti napad na RSK pokazala je i anketa Hrvatsketelevizije u kojoj se za to opredelilo tri chetvrtine anketiranih.

_______________________________________________________ __________

Vladimir Zagorec:

Logistichki mi mozhemo podrzhati jedan dio - popis imash -

međutim, utroshak streljiva (municije) koji je bio na

Glamochu i Bosanskom Grahovu je relativno velik. Mene sada

samo zanima i ja molim sve zapovjednike (komandante) da se

obrati pazhnja na utrosheno streljivo u ovim operacijama.

Mi u prichuvi (rezervi) imamo za nekih pet dana, međutim, treba obratiti pazhnju na topnishtvo

(artiljeriju),

recimo koristi se 100 mm za tenkove, T-55,

puno vishe nego 130 ili 122 za topove.

Ante Gotovina:



Da, ova je operacija bila najvishe izrazhena tenkovska

borba.

Vladimir Zagorec:

Da, tu se tenk mozhda koristio vishe kao top,

jer ovog streljiva topnichkog ima.

Ante Gotovina:

Jer, to je tako brdovito zemljishte, da topovi 130 i 122,

raketnim sustavom (sistemom) dolazi manje do izrazhaja

jer nisu to visoravni nego vishe tenkovska borba,

znachi brz prodor.

Vladimir Zagorec:

Za par dana je 3-4 tisuce granata, 100 mm ispucano.

Predsjednik:

Gospodo, ja sam pred svima vama, a posebno pred nekim tu

generalima, govorio da u chitavom tom svom ratu zaistatroshimo streljiva kao da smo Rusi ili Amerikanci.

Prema tome, tu se vishe sluzhiti sa manjim jedinicama,

diverzantskim djelovanjem i sa iznenadnoshcu, udarom manjih

snaga, pjeshachkih, pa i ovim helikopterskim, desantima

tamo gdje se ne ochekuje, ali se mozhe postici daleko veci

uchinak negoli - jasno je, a kad bismo imali dovoljno onda

bi i ja bio za to da najprije sve unishtimo sa

granatiranjem, pa da onda krenemo.

Vladimir Zagorec:

Gospodine predsjedniche, ja garantiram da cemo imati sve, odnosno imamo opskrbljeno sve, samo josh jednom molim sve

da smanje, da se ide puno realnije.

Nepopularno je, ja bash ne dajem sve prema zahtjevima,a jer ako se da, onda se i potroshi, znachi, idem onako...

Predsjednik:

Ali povezhi međusobno i prosudba (procena)da tamo gdje treba dati, treba dati,a svi vi, znachi, ne razbacivati nego shtediti.



Shto se nas tiche i sada Granic idena sastanak sa Velajatijem itd, -

pokushati cemo isto tako to rijeshiti.

Davor Domazet:

Gospodin ministar zna taj prostor i tu su bunkeri bili tako

utvrđeni

da smo mi slali pjeshadiju, a ishli smo frontalno

tenkovskim udarom,

imali bismo stotine mrtvih...

Ante Gotovina:

Avione spushtamo, shto nashe, shto muslimanske,

uzimamo, međutim, ja bih vas molio,od onog sastanka, mi nismo dobili ni jednog centa.

Sve ovo u zadnjih shest mjeseci, ministar jako dobro zna,

ishlo je na rijech, od onih raketa S-300 pa nadalje.

Predsjednik:

Kashpar, dati cesh mi predsjednika vlade kad zavrshimo

razgovor.

Ante Gotovina:

Ja sam vam zadnji puta rekaodug je 70 milijuna dolara bio zadnji puta,sada je vec malo veci.

Nije problem, ali barem neshto da damo.

Predsjednik:

Jasan je problem. (Upadica: Drugih problema nece biti)

Josh malo u smislu promidzhbe (propagande).

Dajte ova dva dana - mislim da bi trebalo ici ovako -afimirati nashu pobjedu, mislim da u promidzhbenom smislunismo dovoljno dobro iskoristili, chuo sam, znachi,govorilo se o 200-250 mrtvih, to je ponovio i ovaj Shoric,a Ante Gotovina mi kazhe da su imali 317, prema tome, dajte



radi podizanja morala u redovima Knina, javite i objaviteto, 300, 350, pokazhite ta tri tenka koja ste zarobili ikoja su u uporabi (upotrebi).

Davor Domazet:

Sama grahovachka brigada priznaje 400 van stroja,

sada shto mrtvih i shto ranjenih...

(Upadica: I topnichki divizion zarobljenih)

Predsjednik:

To treba kazati.

Davor Domazet:

Mi smo ekipirali trecu brigadu HVO sa topnishtvom koje jezarobljeno.

* * *

Hrvatski ministar odbrane na Brionimaotkrio da se pribojava reakcije dela Unprofora

Shushak sumnjao u Kanađ ane

Tuđ

man "Treba javljati da se civilnim autima izvlache i da je opazheno da seizvlache tim i tim putevima. A da li Srbi mogu da nas gađ aju projektilima zemlja - zemlja

Drzheci lekcije generalima, Franjo Tuđman odabranoj ekipi, skupljenoj naBrionima, odrzhao je slovo i ukorio ih da ne rasipaju municiju. Potom je pocheoda im daje upustva da koriste propagandu gde god mogu kako bi raspametilicivile i vojsku RSK.

- To dajte radi poboljshanja klime u nashim redovima, a razume se i njihovim,ali i u svet. Gledajte, taj svet, chak i nashi prijatelji, oni su robovali nekoj ideji dasu Srbi toliko nadmocni da smo mi bespomocni. Chak i od Maslenice pa nadalje,stalno su me upozoravali - dozhivecete poraz. Sada smo ih malo uverili - rekao je Tuđman i zatrazhio da komandanti objave podatke o gubicima.

- Od danas, sutra, prekosutra, stalno to ponavljati na televiziji, na radiju i ovoda oni napadaju, da pokushavaju to napadima, da je njihovo izvlachenje samomanevar, da nisu napustili podruchja koja su osvojili u Bihacu itd - izdiktirao jeTuđman, a posle "oca hrvatske nacije" oglasio se i njegov sin.




Da li ovdje da se na radiju prenosi poruka

koji su im putevi otvoreni za izvlachenje?

Predsjednik:

Da, to bi trebalo reci -

ne da su im otvoreni,negoli da je opazhenoda se civili izvlache tim i tim putevima.


Da li to mozhemo negdje na pochetku akcije reci.

Da li mozhemo objaviti da im se da do znanja -

da se tu izvlache civilima?

Predsjednik:

Da, reci da polaze sa civilnim automobilima, kolima itd.


Ali cesh zatvoriti neke putove,pa da im kazhesh u kom smjeru da ide

da imamo shto manje poslova.

Predsjednik:

Gdje je taj prijelaz? (Dr M. Tuđ man: Kod Srba.)


Evo, ovdje na autokarti je josh lakshe vidjeti.

To je Kulen Vakuf, Srb,

dobro sam rekao.

Predsjednik:

Ima dalje put?

Ante Gotovina:



Ima, iziđe na Bosanski Petrovac, prema Drvaru, ovdje,vidite.


Treba reci da nije moguce proci sa tenkovima i topovima.

Predsjednik:

Ima li neshto nachelno josh razjasniti?

Gojko Shushak:

Imam ja pitanje. Gotovina-Markach,

vremenski koliko do spajanja vas dvojice?

Ante Gotovina:

Poslije mene je potrebno chetiri dana sa dvije strane.

Mladen Markach:

Osam do devet dana sve skupa,

ako general Gotovina ima chetiri dana rada,

znachi da se spusti, da napravi ovu operaciju,

mi smo predvidjeli chetiri dana da bi doshli ispred

Grachaca.

Predsjednik:

To nije osam dana,nego treba istovremeno poci,

pa znachi za chetiri dana.

Mladen Markach:

Pitanje je kilometrazhe gospodine predsjedniche:

Mi sve radimo na nogu,pjeshashtvo je na cesti, nema komunikacije.

(Predsjednik: Kolika je to kilometrazha) Ima 18 km od sadashnjeg polozhaja do Grachaca.

Predsjednik:



Ne trebate za 18 km chetiri dana.

Mladen Markach:

To je konfiguracija tla, to se ide pjeshice.

Do granice ima isto toliko.

Ante Gotovina:

Mi smo skratili s ove strane,

i ja sam tochno na 20 km od Otrica.

Gojko Shushak:

Da li se ti srecesh s njim u Grachacu?

Ante Gotovina:

Ne, u Otricu.

Gojko Shushak:

Zato pitam.

Ante Gotovina:

Ali ne treba on mene dochekati u Otricu.

Kad sam izbio u Otric,

ja sam prekinuo komunikaciju fizichki.

Ja neovisno o tome radim.

Kada on prekine, prekinuo je sve komunikacije,

nema vishe nishta, a mi smo izbili u Grachac, ushli smo u

Grachac.

Ne treba se spajati.

Ovo je Otric, on u Grachac i stvar je rijeshena, to je cilj

operacije.

Oni ne trebaju ici unutra u ovaj prostor, tako da seoperacija odvija...

Predsjednik:

Ti izbijash na Otric i ovdje se spushtash na lijevoj

strani

i vidish kakva je situacija u Kninu,



pomoc razaranjem jednog dijelai po mogucnosti uci.

Mladen Markach:

Gospodine predsjedniche, chim mi osvojimo Celavac kaocentar veze

i praktichki mozak tog dijela, oni su gotovi sa sistemom vezai praktichno to ce biti totalno rasulo.

Zvonimir Chervenko:

Gospodine predsjedniche, ja bih molio - Domazet,

dajte mi objasnite kako ce se ovi centri veze,

kojim redom, kojim fazama?

Davor Domazet:

U prvom udaru, to bi bio pochetak operacije,

ide se na zapovjedno (komandno) mjesto 18. brigade u

Bunicu

shto stvara uvjete... njihovog sustava i omogucava snagama

-

izbije se na Ljubovo i stavi pod nadzor.

I drugo, u istom tom udaru Celavac,

Celavac idemo s razloga shto mu ostavimo samo dio veza

između Knina i preko Petrove gore

da ih mi slushamo, to zrakoplovom idemo.

(Upadica: Mislish sa Plomina kad govorish o Kninu?)

Iz Plomina na Pljeshivicu i ostavljamo

da mi slushamo to sa operativno strateshke veze,

a unishtavanje Celavca,

skidamo mu sve operativne i taktichke veze na prostoru dvakorpusa.

Nakon toga kada krene operacija sjevernog dijela,

idemo na Petrovu goru, ostavljamo Zrinsku goru

isto tako da samo taj jedan dio veza slushamo

i na kraju zavrshava se sa Zrinskom gorom.



Predsjednik:

Shto je sa tim njihovim pokretnim

s kojima mogu eventualno - rampama...

(Upadica: Mislite na protuzrachne (protivvazdushne...)

Predsjednik:

Zemlja - zemlja.

Ante Gotovina:

Oni ne mogu, imaju uređen polozhaj u Maji (?)

i normalno sa Arkanom mogu sa prostora - znamo te

pozicije,

tako da cemo to topnishtvom (artiljerijom) pokushati

neutralizirati,

a ako osjetimo u eletkronichkom izviđanju

da se oni nalaze u pokretu,

onda cemo zrakoplovstvom ici izravno na njih.

Predsjednik:

To mislim, da ne zaboravite.

Ante Gotovina:

Ne, to smo planirali.

Predsjednik:

U chitavoj ovoj operaciji, slushajte, gdje moramo ici na

prekidanje veza između njih i zauzimanje kljuchnih

polozhaja, jako bi rado vidio neki vrtoletni

(helikopterski) desant na nekakve takve tochke koje su

vazhne, a gđe nemaju velike snage. Nisam chuo ni jedan,

imate li?

Ante Gotovina:

Imamo po planu, jer ako gledate ovu kartu ovdje, vi ne

mozhete probijati nego tek drugi dan oklop, znachi poslije24 prva sata ne mozhete, tu inzhinjerija radi, aliubacivanje grupa sa helikopterskim desantom, saprizemljenjem mi zauzimamo ove glavne vrhove i tu im



omogucavamo prodor inzhenjerije i iza inzhenjerijeprotuoklopne (protivtenkovske) snage.

Ja imam tu samo 24 sata da probijem put i da spojim ta dva

puta -

da izbijem direktno sa cestom na Otric. Znachi, prvih 24

sata sluzhimo se samo pjeshadijom, topnichkim udarom i

desantiranjem u prostorima. Tu na ovoj karti to mozhete

vidjeti -

to je ovaj greben.

Poslije kada smo oslobodili snage,

onda mozhemo i desantirati unutar Ravnih Kotara,

kada smo izbili na Otric

sa ostalim snagama se priblizhimo njemu juzhnije.

Predsjednik:

Mozhda se spustish na kninsku tvrđavu da zashtitish UNKROtamo.


Nema toliko helikoptera.

Predsjednik:

Shto vishe smjelosti razumijete, to vishe uspjeha.


Onda mozhe 20 ljudi stati u helikopter.

Ante Gotovina:

Imamo Herkulesa u Shepurinama.


Ja da ti dodam cesnu kao vodicha.

Predsjednik:

Dajte jasno ovih dva dana pregrupirajte

ali i odmorite vojsku dan prije toga.



Gojko Shushak:

Gospodine predsjedniche,

mi smo sagledali shto bi mi napravili -

a sada ostaje ono shto ako?

Prvo, shto ako oni bombardiraju Osijek i Vinkovce,

a pochinju izbjeglice kretati prema Zagrebu.

Znachi treba stozher vlade postojatikoji ce taj prihvat organizirati.

To moramo unaprijed vidjeti.

Predsjednik:

Sazovi sa predsjednikom vlade znachi jedan uzhi stozher(shtab) za to.

Sa vojnog gledishta zadaca samo udar po njihovim

bitnicima.

Gojko Shushak:

To znamo, ali govorim ako oni pochnu granatiranje, mi cemoimati i do sto tisuca mozhda izbjeglica. Panika se mozhestvoriti, oni ga mogu tako granatirati da stampedo nastanepreko noci.

Sada, kako se tu postaviti, tu moramo biti mi organizirani

da ne izazovemo mi paniku ovdje,onda su oni napravili protuefekat.

To je jedno.

Predsjednik:

I zaustaviti ih na podruchju Đakovica,

ne dopustiti da idu dalje.

Gojko Shushak:

Drugo, mi moramo dati zapovjednicima (komandantima) jasno

na terenu gospodine predsjedniche shto ako UNKRO pochne

djelovati, to nije iskljucheno.

Kanađani, onako kako se ponashaju, to bi mogli uchiniti.



Bit ce takvih stvari. Mi moramo dati chiste naputke

(uputstva) njima.

To je jedno.

Drugo, ja sam mislio predsjedniche, to je jedan stozher.

Drugi stozher je odnos sa UNKROM netko tko je stalna

kontakt osoba, a u vezi je s nama i da s njima to rjeshava,

da dobijemo naputke, jer ce se stvari odvijati prebrzo da

bi se onda mogli trazhiti okolo i sazivati.

To je drugi problem koji se meni pojavljuje.

I trece, gospodine predsjedniche, ja nisam siguran, Ante ti si rekao da ova akcija ide u redu,s time da dobiju dvije brigade od Armije BiH da krenu premagore.

* * *

Tuđ man i Shushak razrađ uju psiholoshko - propagandni rat protiv Krajine:

Raspametiti Srbe!

Tuđ man: Baciti jedan letak i napisati: opshte rasulo, pobeda Hrvatske vojske uz podrshku sveta itd. Srbi, vi se vec povlachite, a mi vas pozivamo da se ne trebate

povlachiti, mi vam garantujemo to i to... Treba im dati put da bezhe, agarantovati, tobozhe, građ anska prava

Franjo Tuđ man i generali razradili su sve varijante i utanachili sveprevare koje su isplanirali. A najveca, ispostavice se, desila se u samoj"Oluji", kada su gotovo svi putevi i dzhepovi za izlazak iz Srba, kojimasu Tuđ man, hrvatski ministar odbrane Gojko Shushak i generaliposvetili dobar deo brionskog samita, bili zatvoreni.

Srpski izvori naveli su da je vecina Srba iz obrucha izashla na dva mesta -na mostu između Dvora na Uni i Novog u RSi preko Martinbroda, s druge strane granice.

Iako su hrvatski mediji javljali da je Vojska RSK,u bezhaniji, gazila svoje stanovnishtvo,Srbi iz Krajine svedochili su da su tenkovi -

zaista, gazili vozila na putu.

Ali, ne zbog bezhanije, vec da bi se vratili



da oslobode dzhepove za prolaz stanovnishtvakoje je ostalo u obruchu.

Poshto su ih u stopu pratile snage Hrvatske vojske i Petog muslimanskogkorpusa, Banijci, koji su izashli preko Dvora na Uni, odmah su za sobom digli

most.

Jedini kojima su Hrvati izashli u susret bili su pripadniciKordunashkog korpusa pod komandom Chede Bulata, koji se predaohrvatskom generalu Petru Stipeticu i potom sa svojim snagamaautoputem izashao u Srbiju.

U mestu Zhirovac, na putu Glina - Dvor, bilo je i srpskih zhrtava.

Hrvatska vojska i Peti korpus, odgovorni za ove likvidacije, u nekimmestima sukobili su se oko plena.

Tuđ mana, koji je celo vreme brionskog sastanka govoriokako Srbima treba obecavati jedno, a raditi drugo,to nije previshe uzbuđ ivalo.

Najvazhnije mu je bilo da, ako bilo kako mozhe,on bude na Brionima, dok ne prođ e "Oluja".

Od toga ga je "diplomatski" odgovorio Shushak,opominjuci shefa da ce u Zagrebu biti i svi zapadni ambasadori.

Ante Gotovina:

Bilo bi dobro kada bi...

Gojko Shushak:

To je nerealno ochekivati, kada bi imali,

necesh ih dobiti za dva dana,

mogao bih ih dobiti za dva tjedna (sedmice) i to shto bi

dobio.

To je jedno.

Drugo, njihovo vozilo prema Kulen Vakufu,

nije realno da ce oni to napraviti,

jer bi onda Abdic koristio priliku

i on mozhe malo osloboditi toliko da provocira,

ali nishta drugo da napravi.



Predsjednik:

Abdicu treba prenijeti moju poruku,ne da samo ostane neutralan,

nego li da surađuje sa hrvatskim snagama.

Gojko Shushak:

Ali ne zapovijeda (komanduje) Abdic jedinicama,

nego Srbi predsjedniche.

I onda dok Abdic te probleme rijeshi...

Predsjednik:

Neka se Abdic znachi tih Srba rjeshava.

Ante Gotovina:

Gospodine predsjedniche, chetiri dana,

znachi dva dana poslije pochetka operacije,

dvije brigade muslimanske mi smo uvijek dobili ako bude

tako.

Gojko Shushak:

Chekaj malo, ne idemo mi u akciju Ante ako,

to ako, dobro je doshlo,

ali mi moramo znati tochno shto smo u stanju napraviti.

Ante Gotovina:

Vi ste primijetili da ja strelicu nisam ni stavio prema

Kulen Vakufu,

nego sam rekao da bi to bio moj zahtjev.

Gojko Shushak:

Chekaj malo, ali znachi li to da oni mogu tebe vezati

protunapadom

tako da ti ne mozhesh ici u napad.

Ante Gotovina:



Ne, nego cu morati osloboditi jedan dio snaga za bochnu

zashtitu.

Predsjednik:

Ne mogu vezati, ne mogu, nemaju oni te snage

da vezhu sve snage, to je sasvim sigurno.

Pitanje je, ukoliko mozhe on ofenzivno djelovati prema

zapadu,

ovisno o tome da li cesh dobiti,

ali to morash s manjim snagama rijeshiti.

Ante Gotovina:

Bilo bi idealno kada bi 4. korpus krenuo prema Kulen

Vakufui kada bismo dvije brigade uputili u pravcu Kulen Vakufa,

to bi bilo idealno.


Tu treba rachunati ako se ovo pomiche za dva dana,

znachi ovi ce onda imati jedno chetiri-pet dana od

zavrshetka operacije,

imat ce vremena da prebace ove snage i tamo cesh trpiti

napad.

To im je jedina shansa da oslabe pritisak na Knin.

Prema tome, trebat ce utvrditi,tu ce biti pritisak i treba s time rachunati. _______________________________________________________ __________

Proterano 220.000 ljudi,srusheno 22.000 objekata

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" iz napadnutogpodruchja "sever" i "jug" izbeglo je oko 220.000 ljudi. S obzirom da zvanichnog

popisa u Republici Srpskoj Krajini nije bilo, "Veritas" je preuzeo podatke Glavnogshtaba Srpske vojske Krajine iz 1993. godine, prema kojem je RSK tada

naseljavalo 268.795 ljudi: na Baniji 88.406, na Kordunu 51.000, u Lici 48.389 i uSevernoj Dalmaciji 87.000.



Njihov broj se do "Oluje" smanjio za 10%: delom kao posledica agresije naMedachki dzhep i Ravne Kotare, a delom zbog tihog egzodusa, posebno izgranichnih, odnosno Unpa zona.

U oktobru 1995. godine, dva meseca posle "Oluje", Međunarodni komitet

Crvenog krsta registrovao je 8.444 osobe, od toga oko 2.000 nesrba, koji suostali na prostoru sektora "sever" i "jug".

U isto vreme, vojni posmatrachi UN-a na opustoshenom podruchju evidentirali su22.000 unishtenih objekata.

_______________________________________________________ __________

Gojko Shushak:

Trece, predsjedniche, samo da josh zavrshim.

Mozhemo li mi imati vashu suglasnost,

ali s time da onda idemo i u rizike ako izgubimo.

Ja mislim da bi to psiholoshki imalo efekat na njihda mi, nakon prvog dana operacije po Benkovcu, Obrovcu,riskiramo baciti letke s nechim shto bi moglo i

nastradati,ali da znademo onda unaprijed da je to neshto shto smoriskirali,

ali ih pozvati u vashe ime, kakav god letak napraviti,

nakon prvog dana operacije,

u njemu kazati putove kojima se mogu izvlachiti,napraviti tako da izazove ovakva pomutnjakakva je josh duplo veca.

Ali onda treba riskirati, i naci ljude,

a ja vjerujem da ih ima koji ce riskirati to napraviti.

Predsjednik:

Jedan letak ovako -

znachi opce rasulo,pobjeda Hrvatske vojske

uz podrshku svijeta itd.



Srbi vi se vec povlachite preko itd,

a mi vas pozivamo

da se ne trebate povlachiti, mi vam jamchimo (garantujemo)...

Znachi, na taj nachin im dati put,a jamchiti tobozhe građanska prava itd.


Ako mogu reci, ovo se pokazuje, ipak,da oni slushaju vishe radio i televiziju nego letke.

Bolje je ici preko radija i televizije...

Predsjednik:

Preko radija i televizije, ali i s letkom.

Gojko Shushak:

Ici s letkom, ali ga baciti među njih.

Sam njegov osjecaj da si ti uspio,biti nad njime, baciti mu ga,

to je neshto izazvalo.

Predsjednik:

Slazhem se,

to isto tako dokazuje nashu snagu.

Dobro, ici cemo s time.

Gojko Shushak:

Josh jedno gospodine predsjedniche, u tom sluchaju mi bi

trebali ili nekoga od vasheg ureda, da ovaj stozher (shtab)ponovno da uspostavimo za promidzhbu (propagandu).

Mi smo taj stozher uspostavili u Posushju, ali sada se to

vraca u Zagreb ovih dana, trebamo nekoga iz vasheg ureda

koji ce biti kontakt osoba. Je li Rajakovicka, ona treba

biti u Zagrebu na licu mjesta, da to funkcionira kao i

zadnji puta.

Predsjednik:



To je sada ovo pitanje, ovo shto si kazao i za UNKRO, to

znachi Sharinica.

Shto se mene tiche,da li je sigurnije koordinirati,upravljati iz Brijuna ili iz Zagreba.

Gojko Shushak:

Psiholoshki bi bilo jako loshe da koordinirate odavde,predsjedniche, zbog puka (naroda).

To bi bila pozicija, mnogi bi to iskoristilina jedan nachin, znash vojska, gine, a vi...

u tom kontekstu je tako.

S druge strane opet, znajuci vashu neopreznost,

mozhda je bolje stajati ovdje nego u Zagrebu.

To mozhemo dogovoriti, ali iz Zagreba da koordinirate

akcijom.

Mislim da je to bolje.

Predsjednik:

Apsolutno, politichki je to bolje.

Gojko Shushak:

To je jedno,drugo bit ce i ambasadora predsjedniche,

Galbrajt i svi koji ce biti tamo...

Predsjednik:

Oni ce dignuti rep.

Gojko Shushak:

Oni su svoje obavili,oni ce ostati.

Kada to sve uzmemo u obzir gospodine predsjedniche,

moja prosudba je da prije petka mi ne mozhemo krenuti.

Zvonimir Chervenko:



Gospodine predsjedniche, ja se ponovno vracam na ono

da mi iz postojecih nashih planova koji su razrađeni,

koji su jasni, pripreme su izvrshene,

da kao za cilj, prva faza toga planai onda u toj fazi da se vidi shto dalje.

Predsjednik:

Nishta, shto dalje.

Gojko Shushak:

Nema prve faze, nego idemo.

Zvonimir Chervenko:

Idemo do kraja, molim,to ce biti ona prekretnica.

* * *

Tuđ man trazhio datum pochetka akcijeda bi obavestio nemachkog shefa diplomatije:

Moramo reci Kinkelukad pochinjemo "Oluju"!

Shushak: Ja ne bih ishao u Zhenevu. Tuđ man: Moramo ici u Zhenevu da prikrijemo sve ovo, a ne da razgovaramo. Ali, glavni problem ce biti sa timunkrovcima - sa japanskim bubama. Akashi je raspravljao s njima pet sati, dabi onda podneo predloge da ce oni UNKRO postaviti prema Bihacu da nassprijechi i da ce staviti posmatrache na Dinaru

Gojko Shushak, tadashnji ministar odbrane Hrvatske, ubedio jeFranju Tuđ mana da "Oluju" pregrmi u Zagrebu, suprotno zhelji

predsednika Hrvatske da ostane na Brionima dok sve ne prođ e.Shushku se, međ utim, nije ishlo u Zhenevu, ali ga je Tuđ man ubedioda na pregovore sa rukovodstvom RSK poshalju nekogtrecerazrednog politichara da sakriju prave namere i agresiju naKrajinu.



Ostatak sastanka na Brionima31. jula 1995.

Tuđman i vojni vrh potroshili su na prevazilazhenje nesporazuma sa Unproforomi razmatranje opcija za kupovinu vremena kod lokalnih komandanata vojnih

snaga UN.

Za to, kao i za mnoge radnje ispod zhita, bio je zaduzhen shef Tuđ manovog kabineta Hrvoje Sharinic, koji je "ocu hrvatske nacije"pre brionskog sastanka -

doneo radosnu vest iz Beogradada se Milosheviceva vlada nece meshatii da ce zazhmuriti na "Oluju"

pod uslovom da Hrvati ne dirajuIstochnu Slavoniju i Baranju.

Da je Beograd imao drugachiji stav, "Oluja" bi, prema raspolozhivimprocenama, pochela 10 dana ranije, a ne u zoru 4. avgusta 1995.godine, kada su unishteni svi telekomunikacioni sistemi Srpske

vojske Krajine, a potom i sve ostalo dok krajishka odbrana,nezashticena i ostavljena na cedilu od Miloshevica i od sveta, nijepotpuno pukla za chetiri dana.

Hrvatska vojska i njeni saveznici HVO i Peti muslimanski korpusunishtavali su sve pred sobom, paleci i ubijajuci civile, pretezhnostare i nemocne. Glavnom hashkom tuzhiocu Karli del Ponte upravo

su transkripti sa brionsog sastanka posluzhili kao polazishte zaoptuzhbu o udruzhivanju u zlochinachki poduhvat nekoliko stotinahrvatskih oficira, policajaca i politichara.

Advokati odbeglog generala Anta Gotovine pokushali su da ospore verodostojnost brionskih transkripata.

Međ utim, sudskom odlukompotvrđ eno je da su transkripti autentichni.

Gojko Shushak:

Ako psiholoshki idesh s pravom fazom, onda stanesh...



Zvonimir Chervenko:

Ne, necemo zaustavljati,niste me razumjeli, gospodine ministre.

Gojko Shushak:

Predsjedniche, ja isto predlazhem koliko je Markach

sposoban njih nagovoriti na provokacije, njega oni po

Velebitu mogu negdje gađati, to nam nece biti neko

pokrice.

Norac skupa s njime bi trebao isprovocirati da mozhda i poGospicu ili nechemu lupnu dvije granate. Mislim, treba ponaseljenom mjestu, tamo gdje je Markach to je podVelebitom, mogu lupati cijeli dan.

Svi su unutra, i Norac je unutra, i Markach je unutra.

Predsjednik:

Ne mora ulaziti...

Gojko Shushak:

Ali on isto ima pravac,

nisu oni ludi predsjedniche,

tehnika je otishla daleko.

UNPROFOR snima pravac, ne znamo da li ce ih pustiti.

Predsjednik:

Dobro, neka on snima, kada mi zavrshimo u chetiri, pet

dana.

Gojko Shushak:

Dobro, ali zashto bi, kada imamo pravi nachin izvođenja

toga.

Norac:

... izvrshiti sa minobacachem

ili tijekom nociili tijekom dana taj prostor,



paliti nekoliko projektila.

Gojko Shushak:

I zadnje gospodine predsjedniche, ako bi bio Sharinic, koji

je vec u kontaktu sa ovim glavnim zapovjednikom

(komandantom) tu, oni bi ipak na svojoj razini (nivou)

svaki trebali uspostaviti neki kontakt da kazhu ovima

koliko vremena treba unaprijed da to daju.

Mladen Markach:

... nisu na vrijeme oni htjeli dati,

ovaj puta bi im trebalo dati samo sat vremena,

samo da se sakriju.

Gojko Shushak:

Jer, tamo smo imali razumijevanja,tamo je bio Argentinac,ja sam mu dao dva, a on je reagirao za jedan.

Tako bih ja i ovdje predsjedniche da dademo,

da Hrvoje da ili tko vec je

ovome glavnome dva, a oni daju jedan.

Predsjednik:

Onda cemo, gospodo, ovako, u chetvrtak cu ja doci u

Zagreb,

reci cu i Sharinicu, bit cemo u Zagrebu,

pregovori ce se voditi u Zhenevi u chetvrtak,

a vi dotle sve pripremite.

Odnosno nocas samo mozhete javiti,a onda sutra ili prekosutra...

(Upadica: Provokacije sutra i prekosutra)

Da. _______________________________________________________ __________



Rodbina josh traga za nestalima

Prema evidenciji Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", u

"Oluji" se 1.934 lica vode kao poginula i nestala.

Među njima je 1.196 civila.

Pet stotina pet porodica (505) preuzelo je posmrtne ostatke poginulih, aostatak se vode kao nestali jer porodice ne znaju gde su pokopani. Mnogisu pokopani u zjednichke grobnice koje josh nisu ekshumirane. "Veritas"raspolazhe podacima o 762 grobna mesta ubijenih u "Oluji" i posle nje.

- Hrvatska ne obavlja ekshumacije poznatih grobnih mesta jer je u poslednje dvegodine dvaput vishe identifikovanih Srba nego Hrvata, chemu se tamoshnja

javnost protivi. Međutim, oni ne zhele da prihvate da do 2001. nisu radili nishta i

da su ekshumiranje zapocheli tek pod pritiskom od Haga.

Ipak, glavni razlog njihovog odbijanja je taj shto svaka nova ekshumacijaSrba rushi imidzh Hrvata kao zhrtve u poslednjem ratu. Na tom imidzhu,oni su napravili i stabilizovali drzhavu, dok Srbi, uprkos mnogimsuprotnom dokazima, kakav je i "Oluja", nose pechat agresora - ocenjujeSavo Shtrbac, predsednik "Veritasa".

_______________________________________________________ __________

Gojko Shushak:

I za petak, ja mislim da bi Gotovina toga trebao biti

najsvjesniji,

da i Gardijski zdrug i svi oni koji trebaju ici, svi su oni

na odmoru vec.

Predsjednik:

Shto da li?

Gojko Shushak:

Pushtati ih kuci, mislim da ne.

Mozhemo ih dva dana smjestiti da se odmore, to nije

problem.

Miljenko Crnjac:

Ja imam prijedlog za drugi dan predsjedniche,



ne znamo kada ce biti akcija,

ali da zapovjednici Zbornog podruchja dođu u Glavni stozher

(shtab)

da dogovorimo akciju po vremenu i u prostoru.

To bi morali dogovoriti i da mi to znademo.

Predsjednik:

Chekajte, danas je ponedjeljak, a vi se nađite u srijedu.

Mladen Markach:

To cemo mi organizirati.

Predsjednik:

Ali u srijedu, to se mozhete sada odmah dogovoriti,u srijedu u Glavnom stozheru i u koliko sati.

Gojko Shushak:

Imaju veze, ne moraju se sada dogovoriti.

Predsjednik:

Bolje je sada to dogovoriti,nego po vezama.

Zvonimir Chervenko:

Gospodine predsjedniche, mi imamo operativni tim koji zna

shto radi.

Prema tome, Crnjac, mi bismo vas pozvali i bez da ste ovo

sada rekli.

Predsjednik:

Znam, ali je dobro da se nađete ponovno zajedno radi

osobnog usklađivanja.

Kinkel obecavada ce nas Njemachka podrzhavati,

ali da ih obavijestimo unaprijed o tome.

Bit ce problem glavnisa tim UNKRO-vcima,sa japanskim bubama.



Njihov je prijedlog, Akashi je raspravljao s njima pet

sati,

da bi onda podnio prijedloge da ce oni UNKRO stati prema

Bihacu

da nas sprijechi i da ce staviti promatrache na Dinaru.

Gojko Shushak:

Ali oni se uvrijede predsjedniche,on govori na granice Bihaca i Srpske Krajine -

nema Hrvatske u sporazumu.

Ja u Zhenevu ishao ne bih.

Predsjednik:

Chekaj, idem u Zhenevuzato da prikrijem ovo,a ne da tamo razgovaram.

Necu poslati ministra,

nego cu poslatipomocnika ministra unutarnjih poslova.

To je u chetvrtak.

Prema tome, da prikrijem ovo shto spremamo za dan poslije.

Tako da mi suzbijemobilo kakav argument

u tom i takvom svijetu -

da mi nismo zheljeli razgovarati,nego smo zheljeli -

samo ono shto...

Znachi, poduzet ce Rusi u UNsve moguce da se utjeche na Zagreb

da se Zagreb suzdrzhi.

Da hrvatska ofenziva,prije svega da hrvatski Srbiodustanu od ofenzive na Bihac.



Rusi su isto protiv akcije bosanskih Srba,da bi to kompliciralo i vodilone samo diplomatskom nego i...

Znachi, vi se sastajete u srijedu,

kada, u koliko sati?

Zvonimir Chervenko:

To cemo razrijeshiti.

Predsjednik:

Kada cete,dogovorite se sada.

Zvonimir Chervenko:

Gospodine predsjedniche,

vidimo koje probleme imamo,

ja njih lako o tome obavijestim gospodine predsjedniche.

Mi se sastajemo gotovo svaki dan.

Predsjednik:

Druga je stvar vi u Stozheru,

ali sa zapovjednicima da se sastanete.

Zvonimir Chervenko:

Dobro, znachi u srijedu u 16 sati.

Predsjednik:

Znachi u duhu ovoga shto smo sada razgovarali,

nachelno usuglasiti se na tome. Kazhem da je bolje da se sada dogovorite.

(Upadica: Srijeda, 10 sati ujutro).

Svak vi za sebe napravite programe,

u Stozheru cjelovite ujednachiti,

i onda, ne samo po danima -

nego po satima usuglasite kako ce stvari ici.

Pola sata cete ostati na ruchku



i onda mozhete otici.

Kraj

brionski transkripti 1994

Documents