Kako je nastala Boina tiha no

Kako je nastala Boina tiha no

Da li ste se ikad upitali odakle dolazi pjesma koja svaki Boi ispuni vaa srca. Da li ste se upitali odakle nekom takvo nadahnue da napie pjesmu koja e obii cijeli svijet, koja e biti popularnija od svih rock-hitova, pa ak i od jednostavne pjesme koju ste svi jednom pjevali svom prijatelju na roendanu, pjesmu Happy Birthday.

Mislim da emo vam ispriati priu koja je istinita, a poinje kao bajka. Bila je no uoi Badnjaka 1818. kada je seoski uitelj i orgulja Franz Xaver Gruber primijetio da su crkvene orgulje unitene. Orgulje su nijeme bez mijeha. Orgulja je odmah obavijestio upnika koji je bio zabrinut jer polnoka ne moe bez orgulja. Nitko ni iz daleka nije mogao doi na vrijeme da popravi orgulje, a polnoka bez orgulja, nezamislivo.

upnik i uitelj su popriali u etiri oka, te su se dogovorili da e upnik sastaviti pjesmu koju e uitelj uglazbiti za gitaru. Gitara je imala zamijeniti orgulje na Boinu no.

Veer je. upnik se zagledao u snijegom pokrivene krovove svoga sela, oslukujui tiinu brda i dolina. I potekle su rijei same od sebe, jednostavne i ljupke: Tiha no, sveta no. I izlila se pjesma od tri kitice. Ispjevana za as, uglazbljena za nekoliko trenutaka. Od tada se ova skladba nezaustavljivo iri po svijetu i u srca svih ljudi unosi mir Isusovih jaslica.

Pono, 24. prosinca 1818., ba kao i veeras ovdje u Mokoici, upnik Mohr je sluio svetu misu. Nakon rijei iz Evanelja: i najedanput postade s anelom mnotvo vojske hvalei Boga. trebalo je uz gitaru, umjesto s orguljama, poeti pjevati sastavljenu pjesmu. Pjevali su upnik i uitelj, a Gruber je lagano trzao ice gitare da se to svjetovno glazbalo ne bi suvie jako ulo.

A sada ide pjesma TIHA NO koju pjeva naa Monika uz vau podrku ukljuimo se i zajedno zapjevajmo

MOKOIKA BOINA NO

Uloge: ita, Ana, Robert, Mama, Otac, Prijatelj 1, Prijatelj 2, Kike (animatorica), Dida.

ita: Boina zvona pjevaju. Prenose veliku vijest Kristova roenja. Prenose glas mira i utjehe. Boji Sin

silazi na tvrde ljudske putove (uje se glas zvona)

ita: Jedna se obitelj iz N. Mokoica pripremala na svoj nain za Boi. Dok su se otac i majka brinuli za to ljepi bor i darove za svoju veliku djecu, kako je oduvijek bio obiaj, njihova djeca na svoj nain oekuju boinu no. Robert i njegova sestra drugaije misle o srei. Robert susree neke mladie koji ga vabe na svoj put kao prijatelji.

Prijatelj 1: Bog, Robi, kamo si poao?

Robert: Dosadno mi je kod kue. Sad pred Boi stalno sluam: Robi, uini ovo, uini

ono! Dobit e dar pod bor! Nisam ja njihov posluni pas da sluam za

nagradu, kao da me dresiraju. Dosta je toga! Idem nekamo da se rijeim tog

terora Uh, uh, uas!

Prijatelj 1: Hajde sa mnom! Tamo te nitko ne kontrolira. Radi to hoe, u discu. Ako ti

se pije, pij, to hoe, ako ti se plee, plei kako hoe i s kim hoe. Hoe

li curu, ima kakvu hoe. Danas bira jednu, sutra drugu. Da vidi, kakve

promjene! Uivaj!

Prijatelj 2: Daj, poi s nama. Nee te nitko pojesti. Da vidi kako je. Ako ti se ne svia,

ne mora.

Robert: Imate pravo. Mi mladi moramo ii naprijed i traiti novo i bolje, pusti stare!

Prijetelj 1: Eto vidi, kako si ti pametan i napredan. Tako treba! Otrgni se ve jednom od

svoje obitelji. Nije to jedina kua na svijetu!

Prijatelj 2: Ono uhodano u kui sve smrdi po naftalinu. Mora traiti novo!

Robert: Pravo kaete. Moram ve danas napraviti otar rez, da za Badnjak ne bude previe buke

i protivljenja. Jednom se mora poeti ivjeti slobodno!

Prijatelj 1: I uivati sam. to ti tu trebaju starci?

Prijatelj 2: Evo, mi danas idemo u disco. Barem se malo opustim i potroim viak energije.

Robert: Dobro. Veeras idem s vama. Ma to bilo u kui. Gdje se naemo?

Prijatelj 1: Kod kioska, kod okretita 1A, moe?

Robert: Dogovoreno. Bog, Adio! .. (prijatelji P1 i P2 odlaze, dolazi sestra Ana)

Ana: Robi, zar se ti s takvim drui? U naoj koli svi znaju da su to loi deki, od rane

mladosti. Ne ue, ne rade, ali pue i piju. Mislim da njihovi roditelji mole

Boga da ih se rijee. Ali nee. Taj nikad nee raditi ni eniti se. Ovako mu je lake, dok ga roditelji hrane i oblae. Niiji savjet ne trebaju, jer oni najbolje znaju. Znaju gdje je najbolji disco u gradu. Tamo se zaduuju, a onda varaju da bi vratili dug. S takvima se drui?

Robert: Daj ve jednom uuti. Ti uvijek sve zna kao i mama. Dosta mi je tvojih propovijedi.

Pusti me!

Ana: Kako te mogu pustiti? Brat si mi i nije mi svejedno kako e ti biti. Brate, elim da

bude sretan u ivotu Ako si u krizi, zato ne trai pomo na pravom mjestu?

Izbjegava crkvu i susrete mladih, bjei od dobrih prijatelja. Vie se ne javlja ni

don Ivi, niti don Marjanu, ne odlazi u Centar i oratorij, totalni si ih zaboravio.

Znam, rijetki su dobri prijatelji, ali ipak ih se nae. Drui se s dobrima, a ne s

oloem!

Robert: Ti si stvarno luda. Zar misli da u po tvom receptu nai sreu? elim nai novi

put do sree! Pusti me ve jednom! . (odlazi).

Ana: O, Boe, vie ne vrijedi lijepa rije. Moram pojaati svoju molitvu i primiti se

posta. Velika se djeca odgajaju samo molitvom i postom. avao ga je

zaskoio kao lav. Due Sveti, pusti svoje svjetlo na mog brata i daj mu

mudrosti i jakosti da pronae pravi put! (dolazi prijateljica kriarica)

Kike: Bog, Ana! to si tako zabrinuta? Neto ti se dogodilo?

Ana: Bog, Kike! Da, imamo problema s bratom. Ti si mi prijateljica, nee me odati ako ti

kaem?

Kike: Neu. Razumijem te.

Ana: Moj brat poao je u loe drutvo. To ga drutvo nee popraviti, ve pokvariti kao

trule jabuke to pokvare zdrave jabuke kraj sebe.

Kike: Moramo mu pomoi. Jesi li razgovarala s njim?

Ana: Jesam. Ne vrijedi. On trai svoj put za sreu.

Kike: A jesi li razgovarala s roditeljima?

Ana: Mami ne vrijedi govoriti, jer ona ne vjeruje da je Robert takav. A tati sam rekla

prije nekog vremena, da razgovara s njim. Ipak mu je tata uzor. Ali tata po

obiaju nije imao vremena, niti ga je poslije naao. On je uvijek prezaposlen

radi vee plae, zna kakva je situacija, nema nam turizma pa sve propada.

Kike: Onda je najbolje moliti i postiti.

Ana: Da. to se ne moe lijepom rijeju, treba prepustiti Bogu. On jedini tu moe pomoi.

Kike: Imam jedan prijedlog: kao to sam na susretu animatora zajedno molili za mog brata da

ozdravi, da predloimo zajedniku molitvu za tvog brata? Ne moramo rei

njegovo ime, ni da je tvoj brat. Moemo rei: za jednoga mladia koji trai pravi put.

Ana: Ba ti hvala. A jo u o tome priati i sa svojom mamom.

Kike: Odlino. Oprosti, uri mi se do jednog bolesnika da mu uredim kuu za Boi.

Ana: I ja bih ila s tobom, ali moram s mamom ovo rijeiti. Bog, Adio!

Kike: Bog, Adio! Animatorica odlazi. Dolazi mama idui u kupovinu)

Ana: Mama, Bog! Ba dobro to si naila. uri se, vidim?

Mama: Zna kako je pred Badnjak! Dobila sam slobodan dan.

Ana: Mama, raunaj i na mene, da ne mora ti sve!

Mama: Hou. Ti si mi uvijek prava pomo.

Ana: Mama, smijem li ti neto vano rei?

Mama: Smije, keri.

Ana: Mama, s naim se Robertom neto strano dogaa. Poeo se druiti s najgorim drutvom.

Mama: Toga sam se najvie bojala i nisam mogla vjerovati.

Ana: Moemo oekivati najgora iznenaenja. Moramo mu pomoi, dok jo nije kasno. Zna

kako je s drogom danas, uassvugdje je nude

Mama: Ma nee on to svojoj mami uiniti, pa ja njemu sve dajem.

Ana: Mama, ne ide ti po toj raunici koliko ja tebi, toliko ti meni! Nego, nagovori tatu da s

njim razgovara.

Mama: Keri moja, vidi da tata nema vremena. On puno radi, samo da vi bolje ivite.

Nemoj ga u tome ometati. On je jako marljiv ovjek. I dobar vam je.

Ana: Majko, ovjekova dobrota nije u tome, ako samo tijelu priuti vii standard. A dui?

Dua mu je jo u kamenom dobu. Treba raditi i za duu.

Mama: A, ti si uvijek bila drugaija od nas. Uvijek neto filozofira, kao i tvoj dida!

Ana: A, tu smo. I ja ti smetam, kao i na dragi dida; uskoro nee ni za mene biti mjesta u kui.

Mama: Pa ti opet obnavlja loe uspomene i to pred Boi

Ana: Mama, daj me sluaj! Govorim ti to kao najboljem prijatelju Na dida je bio vrijedan i

ugledan ovjek. Napravio je tako lijepu kuu za nas, ne za tuu djecu. i bilo je

mjesta za sve, jer je on raunao na starost. Zato je mislio i na sebe i na nas. A kad

je naa baka umrla, zar dida nije moga ostati u kui?

Mama: Nemoj mi o tome govoriti!

Ana: ekaj, mama. Zar ona soba gdje je ivio s bakom, nama nuno treba? On je tebi smetao,

jer bi se trebalo brinuti za njega. Nagovorila si tatu da ga strpa u najbolji staraki

dom. A mi emo ga redovito posjeivati. To je lake, nego imati starog roditelja u

kui, na stalnoj brizi. Oprosti, mama, mislim da to nije poteno. On je skrbio za

nas u mladosti, a mi smo u njegovoj starosti bili duni istom mjerom uzvratiti. I mi

emo ostariti i trebati tuu pomo. Ako elimo sretnu starost onda to moramo

posijati u mladim danima. Nije pravedno od ovjeka koristiti sve njegovo, a njega

gurnuti od sebe, pa bio to i najbolji staraki dom u gradu.

Mama: (plae): To nisam oekivala od tebe!

Ana: Mama, molim te, razumij me! Ima i ti djecu? Ona ue od primjera roditelja. Hoe li ti

biti zadovoljna u starakom domu u jednoj sobici, bila ona najljepe namjetena? A u tvojoj kui, dvoritu i vrtu da uiva netko koji ni prstom nije

maknuo za njezinu izgradnju? Zar misli da ovo s bratom nije opomena od Boga,

kakvu bi starost mogla doekati?

Mama: A to bi trebala uiniti?

Ana: Prije nego ti odgovorim, mama, moram ti rei od ega je sve to poelo?

Mama: Od ega?

Ana: Najprije smo u kui prestali moliti. Nismo se mogli skupiti zajedno na nekoliko minuta.

Onda smo letali za boljim standardom, sezona, turizam. im je prestala molitva,

ne treba ni nedjeljna sveta misa, jer se nedjeljom moramo odmoriti, od napornog

tjedna. Ne treba ni ispovijed. Kad se ovjek ne ispovijeda, ovjek gubi ljudske vrline i postane ivan. Sve mu smeta, pa i stari roditelji. Njih se treba rijeiti da imamo mirniji ivot Ali mira nema ni tada, jer smo podivljali bez ljudskih vrlina i Boje pomoi. Ako se tko opre takvom stanju, onda smo svi protiv njega, jer filozofira. A kad doe kriza, onda: joj to emo? Boe daj pomozi!

Mama: Pa to je istina.

Ana: E, sad u odgovoriti na pitanje: to uiniti?

Kriza je stigla kao pokora za nae grijehe. Moramo biti strpljivi i initi pokoru

svojom patnjom. A ono to smo propustili kao krani, to obnoviti: obiteljsku

molitvu, nedjeljnu svetu misu, vidi i sama da smo nakon vie godina dobili vei

crkveni prostor i centar u koji jo nisi ula. Kad si se zadnji put ispovidjela? Treba

propuste ispraviti i moliti da nam se Bog smiluje.

Mama: Ana, pa ti govori kao prorok!

Ana: Govorim kao salezijanska animatorica nae upe. Branila si mi, a tata me pustio.

Onda si i ti popustila. Zar sam tamo loe nauila? I kad je nekome od nas teko,

cijele zajednica moli za tebe. I izae iz krize. Eto i sada mole za naeg Robija. Ja vjerujem da e Bog uti molitvu zajednice po Isusovom obeanju: to molite u moje ime, dat e vam se!. Ali i mi moramo moliti u obitelji!

Mama: A kako emo nakon dugog vremena poeti?

Ana: Ti samo pripremi tatu, a ja u zapoeti Idemo zajedno u grad! odlaze..

ita: Te su veeri otac i majka dugo razgovarali. U nonoj tiini uo se prigueni jecaj. A pokajnike suze, nakon dugog vremena, klizile su niz dva obraza. U srcima je nastala velika promjena. Svanuo je Badnji dan. Uurbano se spremalo za Boinu no

Stigla je Badnja veer. Bili su svi u kui, ali ne i na okupu. Majka i ki kitile su bor, otac im pomagao. Robi je bio u svojoj sobi i gledao u prazno.

Otac: Robi, doi, ima pod borom neto i za tebe! (dovue se Robert)

Robert: Ne zanima me.

Otac: to ti je, sine, u zadnje vrijeme?

Robert: Sad me pita, kad trebam od tebe uzeti poklon? Nisam ja va dresirani pas da me

podmiujete darovima. Nemate vremena, nikad za mene, samo da za Boi budu

najskuplji darovi pod borom i da imamo najskuplji bor. Ne trebaju mi darovi, nego

mi trebate vi, vae vrijeme za mene, vaa ljubav!

Otac: Pa to ti je?

Robert: Veeras odlazim u disco. Dogovorio sam se sa prijateljima.

Mama: Sine, zar ti to svojoj mami ini i to na Badnjak?

Robert: Da, inim!

ita: Robi odlazi u sveano osvijetljeni stari grad, budui da dolazi neka strana grupa, a u dui teka tama. Na putu je sreo djeda. Djed se iz starakog doma zaputio na ponoku. Djedov put iz starakog doma prema crkvi i Robertov put iz obitelji u disco sudarili su se na jednom krianju U Robijevoj dui probudile su sve uspomene iz djetinjstva koje su ga vezale za dobrog djeda. Cijelim je njegovim biem prostrujala sva dobrota i kranski ivot njegovog dide. Poe je drhtati. Oi su mu se napunile suzama. U zagrljaju s djedom, oprostio se od svojih kolega koji su ga ekali. Poveo je djeda svojoj i njegovoj kui. U kui su roditelji i sestra bili zamiljeni. Kad je Robi uao s djedom, svi su bili iznenaeni.

(odlazi iz obitelji).

Robert: Tata, mama, ja sam doveo djeda da s nama zajedno proslavi Boi. On je iao na

ponoku, a ja u disco. Promijenio sam svoj plan! Moj je dida vrjedniji od mog

drutva! On je za mene puno uinio kad sam bio mali.

Ana: I za mene. To mu nikad ne mogu zaboraviti.

Otac: I za mene je. I za sve nas. Nismo bili pravedni prema njemu! (plae)

Mama: Tata, oprostite mi, ja sam najvie kriva. I elim sve ispraviti.

Ana: Dragi dida, otkako si ti otiao iz nae kue, napustio nas je Boji blagoslov.

Otac: Tata, oprosti i vrati se, da nam se vrati u kuu mir i srea!

Mama: Tata, vaa je soba spremljena. Mi smo veeras htjeli ii po vas u dom, ali nas je Robi

pretekao. Hvala Bogu!

Ana: Zaista, hvala Bogu. Otkad nisam ula tu rije u naoj kui?

Hvala Bogu za sva iskuenja! Svi se moramo vratiti Bogu, da nas On vodi kroz

kunje ivota! A nau e kuu pohoditi preko: molitve, nedjeljne svete mise i

pravog kranskog ivota!

Robert: Kako je lijepo zajedno trpjeti i zajedno slaviti!

Ana: Slavimo Boi iste due i slonih srdaca! Poklonim dio svog vremena drugome u

ljubavi! elimo vam iskreno; SRETAN BOI!

Svi: S R E T A N B O I .

..

Djed: Djeco, soba je moja u starakom domu sunan. Ali je tamna i prazna bez vas. Nama

starima potrebna je blizina djece i smijeha unuadi. Blaena je kua gdje mladi i

stari slono ive!

SRETAN BOI

1.Sretan Boi, Vama oevi, da budete u svemu primjer svojoj djeci, a posebno u zalaganju za dobro cijele obitelji i da naete vremena pomilovati nas i razveseliti.

2.Sretan Boi, Vama majke, da budete revne u odgajanju nas djece, kako bi jednog dana narasli u dobre ljude, na radost Vama i cijelom rodu hrvatskom!

3.Sretan Boi, Vama djedovi i bake, da imate razumijevanja s nama koji smo esto razigrani i nezahvalni za Vau ljubav i panju.

4.Sretan Boi, Vama bolesnici, starci i nemoni, koji i ovaj Boi morate provesti u osami, pritisnuti bolima i nevoljama!

5.Sretan Boi, Vama mladi, koji ete uskoro preuzeti kormilo budunosti!

6.Sretan Boi, Vama dragi branitelji i uvari reda, koji sada uvate ovo boino svjetlo, a posebno Vama koji i u ovoj svetoj uvate Lijepu nau!

7.Sretan Boi, svima Vama koji kroz itavu godinu s nama zajedno slavite dolazak Gospodnji, Njemu se molite i u Njemu sve ljude ljubite!

INTERVJU S PASTIRIMA

Osobe: Novinar, Pastiri: Jakov, Ilija, Benjamin i Estera

Novinar: Dobar dan!

Svi: Pomoz Bog!

Novinar: Dopustite, gospodo pastiri

Estera: Ha, ha, kakva smo ti mi gospoda?

Novinar: ovaj, dame i gospodo

Estera: Tako je bolje

Novinar: Ja sam, ovaj ja sam novinar, urednik Jeruzalemskog lista. Mi smo uli da su se

kod vas dogodile udnovate stvari. Na je list ve o teme pisao Moda ste i

itali

Benjamin: Ba mi itamo novine! Imamo pametnijeg posla

Novinar: Oprostite, ulo se da su se pojavili aneli, svjetlo, svemirska glazba i slino

Svi: Da, da

Novinar: Vi ste to vidjeli, kod toga sudjelovali Hoete li ispriati svoje doivljaje za itatelje

naeg lista?

Estera: A to e to tebi?

Novinar: Pa eto, mi emo to objaviti ovaj, napisati, tiskati u naem listu A drugi, koji to

nisu vidjeli, oni e itati

Ilija: A hoe li ti napisati sve kako mi kaemo?

Novinar: Sigurno, od rijei do rijei. Pa mi uvijek piemo samo istinu

Ilija: Moda, ali ne vjerujete ba u ovakve stvari. No dobro, ako e napisati kako mi kaemo,

onda moe

Novinar: (ukljui svoj diktafon)

Jakov: Dakle, bilo je to u noi. Mi smo spavali kraj svojih stada, tamo uz one stijene, zamotani

u svoj krpe

Estera: Moda ti ima krpe. Ja imam novu kabanicu, koju mi je nedavno saila moja mama

Benjamin: to se ti javlja! Samo smeta! Ti uope nisi bila tu kad se sve dogodilo. Djevojice

moraju nou spavati kod kue s mamom (djeca se gurkaju i blago udaraju).

Jakov: Dakle, kao to rekoh. Mi smo spavali, kad odjednom ujem, netko zove s

putaTrgnem se i za sna i vidim svjetlo. Poar, poar! - poviem u sav glas..

Novinar: Stvarno? Neto se zapalilo?

Jakov: inilo se da svanjiva, sve je bilo crveno. Jaka svjetlost. Vidjelo se kao po danu u tom

crvenilu kao da gori uma

Ilija: Sve to si vidio izgledalo je kao da gori

Jakov: A onda se ula pjesma divna pjesma

Novinar: Pjesma? A tko je pjevao?

Jakov: Aneli, silno mnotvo anela

Novinar: A jeste li vidjeli anela..

Jakov: Ne, vidjelo se samo svjetlo i ula pjesma

Novinar: A je li bilo mnogo anela?

Ilija: Tisuu!

Jakov: Ma kakvi tisuu, vie, mnogo vie

Novinar: Oprostite. Velite da ste uli, a niste vidjeli da ste jo bili pospani Nije li se to

vama sve skupa priinilo? Moda ste sanjali?

Estera: Sluaj ti! Od kojih si ti ono novina? A?

Novinar: Od Jeruzalemskog lista

Estera: Od kupusovog si ti lista, kad tako govori. Priinilo, a? Vidi da nas ima ovdje etvero,

i svi ti isto velimo. A bilo nas je tamo sigurno i etrdeset

Benjamin: Opet se ti mijea, a ti uope nisi bila tamo

Estera: Neka nisam, ali sam sve ula, kad su drugi priali

Jakov: Nas je stvarno tamo bilo mnogo i svi smo vidjeli. Nije se nama nita priinilo Ta

pjesma, to vam je bilo neto udesno. Da ste samo uli. Kao da pjevaju sa svih strana svijeta. Ja sam se bio skoro i uplaio

Ilija: Nije ni meni bilo ba svejedno. Sve su me trnci prolazili.

Novinar: Aneli su dakle pjevali I to se onda dogodilo?

Jakov: Onda je istupio jedan aneo i rekao: Ne bojte se!

Novinar: Oprostite, samo malo. Znai, pjevalo ih je jako mnogo, a samo je jedan rekao: Ne

bojte se!

Ilija: Ja sam uo samo jednog I dok je on govorio, svijetlost kao da se pribliila i bila neto

jaa onako mislim, bila je bijelija i tako ara

Novinar: A koje je rijei izgovorio? Tko je upamtio rijei?

Benjamin: Ja sam upamtio i znam ponoviti od rijei do rijei, ako hoete! Rekao je: Ne bojte

se! Evo, navijetam vam veselu vijest, veliku radost za sve narode, danas vam se

rodio Spasitelj.

Jakov: A onda je jo dodao: Kriste Gospodine, iz grada Davidova.

Ilija: Tono. A zatim nam je rekao kako emo ga nai, kazao nam je znakove.

Novinar: Znakove, kaete, kakve znakove?

Jakov: Rekao je da emo nai dijete, kako povijeno lei u jaslama, i to na slami u jednoj

talici

Novinar: I jeste li nali?

Benjamin: Jasno da jesmo, ne e valjda aneo lagati!

Ilija: Da, nali smo izvan Betlehema jednu siromanu obitelj. Josip i Marija zvali su se mu i

ena Nisu bili odavde Doli su na popis u Betlehem. Nisu mogli nai mjesta u gostionici, pa su se morali skloniti u talu i tu je Marija rodila Djeaka Isus se zove, ini mi se

Jakov: Siromani ljudi, nita posebno. Ali uz njih smo se osjeali kao u nebu. udesno, kao da

se oko njih irila neka toplina u onoj hladnoj noi, ali ne kao od vatre drukija

neka, kako da kaem, duhovna toplina Tako slino mora biti u nebu

Estera: A dijete! Kako je to divno dijete. Jo nikad nisam vidjela tako lijepo dijete

Benjamin: Opet se mijea u ozbiljan razgovor. Ti uope nisi bila tamo

Estera: Jesam, ba jesam! Ila sam poslije s mamom. Nosili smo darove. Donijeli smo toploga

mlijeka i kruha, a jedan smo topli pokriva donijeli da dijete ne bude gladno, da mu ne bude hladno.

Novinar: Znai, vi ste kod te obitelji doivjeli neto izvanredno?

Jakov: Da, tako neto nisam jo nikad vidio, neto boansko, divno

Novinar: Kako vi to tumaite?

Benjamin: Moj djed je priao d u naim svetim knjigama stoji obeanje o Mesiji. Bog e

poslati Spasitelja, koji e nas osloboditi od tuinskih jarama

Jakov: Da, mi vjerujemo da e Mesija donijeti i osloboenje siromaha ispod jarma bogatih, d

e uspostaviti pravdu meu ljudima

Benjamin: to bi bilo divno. Onda bi nas na gazda morao bolje plaati zato to mu uvamo

ovce. Ne samo kruha i sira, nego i novaca, i kolaa, i vina, svata bi nam morao

dati.

Estera: To bi bilo divno! Onda bi moja mama meni mogla kupiti i lijepu kapicu i cipelice

Ilija: Da li e to tako ba biti, to nije sigurno

Novinar: Znate, ja u vam neto rei: Boje je da ne priate glasno. Jer ako to sazna rimska

policija, moglo bi biti svata!

Jakov: To ti onda nemoj ni pisati. Pii samo ono to smo vidjeli

Ilija: Da, samo to smo vidjeli. A to je tako i bilo. Neka se zna

Novinar: Sigurno, sutra e sve biti objavljeno u Jeruzalemskom listu, i sve ete moi

itati. (odlazi)

Estera: U kupusovom listu to emo m itati, kad mi sve to znamo i sve smo vidjeli Dragi

neka itaju

Benjamin: Nita ti nisi vidjela

Jakov: Nemojte se svaati djeco Idemo radije zapjevati pjesmu, koju smo uli od anela

Ilija: Stvarno, kako ono ide

Benjamin: Gloria.

Svi: /pjevaju/: Gloria in excelsis Deo Iznad naih se poljana

Pozdrav Boiu

Voditelj (instrumental Tiha no): ovo je tiha i sveta no, no Bojeg pohoda svijetu,

blaena no ljudskog otkupljenja. Jedna zvijezda je noas prosula svoj

neugasivi sjaj. Boja ljubav uputila se ispuniti enje pobonih pravednika. Na

Bog je odluio ispuniti svoja obeanja.

Prvi ita: Isklijat e mladica iz panja Jesejeva, izdanak e izbiti iz njegova korijena.

Drugi ita: Betleheme, zemljo Judina, nipoto nisi najmanji: iz tebe e izii vladalac.

Prorok: Evo, Djevica e zaeti i roditi Sina. Dat e mu ime Emanuel, to znai S nama

Bog. Bit e velik i zvat e se Sin Svevinjega.

Voditelj: Mariji se navrilo vrijme da porodi Sina svoga prvoroenca. (svjetlo jako

obasja jaslice.)

Djeak: Nek u svetoj Bojoj noi pjesama se zaori poj, srca ljudska uzdiite hvalu

Djevi Preistoj.

Djevojica: Ona e nam rodit sina, utiati srca jek, neka doe on s visina, kralj da nam

bude vijek.

Voditelj: Boi je blagdan Boje vjernosti svojim obeanjima

Zbor: Djeva sina rodila. (Slavimo Boga, br. 201)

Voditelj: Ovo je doista jedinstveno roenje u ljudskoj povijesti. Dijete roeno u boinoj noi zapoelo novi povijesni tijek. Dogodilo se to tri tisue godina od opeg potopa, dvije tisue godina od Abrahama. Tisuu sedamsto godina od Izraelova izlaska iz Egipta, tisuu godina od slavnog kralja Davida, za vladavine rimskog cara Augusta, kad je stari vijek doao do svoga kraja, rodio se obeani Mesija, Isus, Spasitelj ljudi.

Pjesnik: Sve godine tako: kada dou boine noi,

U moju duu silaze zrake djetinje sree;

Snivam kako pred jaslama na Gospinu oltaru

Koljena mala u molitvi klee.

Djeak: Sve te eka, dragi kralju mali, ja te ekam ove blage noi. to u tebi darovati, Boe, onog asa kad e k meni doi?

Djevojica: Tragove u poljubiti snjene, kuda proe, dragi kralju mali, uzet u te i zagrlit snano da te zgrijem u toj hladnoj tali.

Zbor: Zdravo budi mladi kralju: (Slavimo Boga, br. 200)

Voditelj: Isus se rodio, prorotva se obistinila, Bog je postao ovjekom. Koliko je zemlja doista bila spremna primiti tako veliku milost neba? Na svijet, ini se, nije bio odve gostoljubiv. Isus u njemu nije naiao na dobrodolicu, kao da mu se nitko nije nadao.

Prvi ita: Betleheme, zar ti doista nisi mogao ponuditi nita bolje od uboge talice? Za goste koji plaaju skupo pronae leaj, a ove asne uzvanike odbio si u pastirska polja

Prvi ita: Betleheme, zar ti doista nisi mogao ponuditi nita bolje od uboge talice?

Za goste koji plaaju skupo pronae leaj, a ove asne uzvanike odbio si u

pastirska polja

Drugi ita: Onaj kom slue aneli i zvijezde, svojima doe, ali njegovi ga ne primie.

Prvi ita: Ljudi da nisu udomili Boga? Nebo se ne moe zemlji nauditi.

Prorok: Svjetlo istinsko, koje prosvjetljuje svakog ovjeka, doe na svijet; bijae na svijetu i svijet po njemu posta i svijet ga ne upozna. K svojima doe i njegovi ga ne primie. A onima koji ga primie podade mo da postanu djeca Boja.

Drugi ita: Nae su due betlehemske talice. Zar ni danas nemamo ponuditi nita vie od tvrde slame duhovne mlakosti i klimavih jasala nae ravnodunosti?

Prorok: Njihovim e srcima ovladati materijalizam poganstva, gradovi e im plivati u zamamnom bljetavilu obilja, ali srca e biti pusta, eljna blagoslova. Iz svoje tuge bjeat e u tamu, u drutvo smrti da skonaju oaj.

Zbor: Kirie eleison. (Slavimo Boga, br. 192)

Voditelj: A onima koji ga primie, podade mo da postanu djeca Boja. Ova no ipak ima udesnu mo, ona moe u svaku talicu unijeti nebo i sveanu ljepotu Boia, Bog koji spasava. Dosta je biti istinit i estit.

Redovnik: O kako sam slatko, sam ko prosjak mali,

U eliji svojoj noas poste bdio

Snijeilo je vani S rajskih dvora pali

Aneoske ari na grad tih i bio.

Pun drhtave enje s glasom prvih zvona

Uzdigo sam ruke, na tlo hladno kleko

U skruenju due, kraj majinog trona

Uz plam svjetla bijela njih dok tako eko

Tad otkljuam vrata.

arka svjetlost bijela

Svu eliju ovi u nebeskom aru

Unioe sami. Moja kua cijela

Kao Sinaj zasja u ognjenom aru.

O kako je toplo uz dva mila Gosta

- U studenoj noi sve do jutra bdjeti!

elija mi noas mali Betlem posta:

U mog srca spilji Kralj se rodio sveti!

Voditelj: Svi ljudinoas imaju razloga za radost. Ova blaena neo porodila je Zaetnika ivota, Kneza mira, Spasitelja svijeta. Neka se raduje pravednik jer je nadomak pobjedi; nek se veseli i grenik, jer je zadobio oprotenje. Nek ova no obraduje djecu jer Bog je postao ljudsko dijete i svaki ovjek nek ogrije duu, noas je Gospodin svima milostiv!

Zbor: O vjernici - Adeste fideles. (Slavimo Boga, br 191)

Prvi ita: Otkuda noi ovoj toliko raskoi, sjaja?

Otkuda pjesme sred nonog mira?

emu pobone melodije,

emu urba malih pastira?

Drugi ita: udo se noas zbilo kakvog svijet jo nije gledao. U tali lei pored Djeve majke, maleno Boansko edo.

Prvi ita: Kako je krasno to sveto Dijete, njegovo lice, usta i oi. Kako je veliko udo u tali zasjelo ove radosne noi.

Drugi ita: Srebrno modre zvijezde sile u nie i jae sjati stale, htjele bi vidjeti lice Boanskom gostu sred tale.

Voditelj: Ovom Djetetu svatko moe prii bez straha. Ono je miroljubivost sama. Oko njega nema neprijatelja, ni vojske, nema oruja; tu nitko ne zna za mrnju, jer roen je onaj to podie i lijei, tjei i oivljava.

Prvi molitelj: Mironosni kralju, iupaj korov zabluda, neznanja i lai iz naih dua.

Drugi molitelj: Posij u srca ljudska sjeme svetosti i istine!

Prvi molitelj: Da anjemo njive ljubavi, blagosti i pravde.

Drugi molitelj: Ti koga se boje nasilja, mrnja, osveta i jadi.

Prvi molitelj: Zapali plamen bratstva, pratanja i sloge.

Drugi molitelj: Pogledaj milostivo patnje nesretnika, prognanih, nemonih i siromaha.

Prvi molitelj: Umnoi dobre, iste, mirotvorce, da ivimo umiru.

Pjesnik: Noi kao ova raaju pjesnike i pjesnici pjesme to vjekovi pamte, ali ja i noas imam jednu elju: da saberem dah iz svih vaih grudi, da tornada aljem s kraja na kraj svijeta. Otkucaje plahe od svih ljudskih srca skupio bih rado u grom to prolama, da unitim ljudsku opainu staru i svim zlima zatrem svaki trag zanavijek. I ta svjetla vaih zjena poslije straha, iz sklonita, zbijega, iz ratnih strahota u jednu bih munju rado zapalio, da joj svjetlo zdruim zvijezdi Betlehema, da se vie nitko ne spotie mrakom, da se vie nitko ne ucvili grijehom i da nikom vie ne orosi lice neutjena suza pregorkoga plaa.

Djeak: O Isuse, o Spase na,

Kog prije svake svjetlosti

Boanstvom sebi jednaka

Nebeski otac porodi.

Djevojica:

Ti sjajno svjetlo Oevo

Ti nado roda ljudskoga

uj molbe to se uzdiu

Iz grudi tvojim slugama.

Prorok: On e kao udesni dobrotvor ljudi proi krajolicima zemlje, bit e glasnogovornik neba. Ljudi e ga suditi strogo i smrt mu dosudit meu zloincima. No smrt e njegova postati slavna i sveto klijalite novih pokoljenja.

Voditelj: Pozdrav dakle ovoj noi u kojoj je ljudska evolucija doivjela svoj vrhunac Bog i ovjek pojavili su se u ovjeku prepoznatljivom liku, u Isusu. Ima li vee i dublje radosti kojoj bi se ovjek mogao prepustiti? Boiu, blagdanu radosti, Boiu ovjeku i Bogu, Boiu, naem spasenju, slava, ast! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje Hosana na visinama, a mir i radost u nizinama.

Kor: Radujete se narodi. (Slavimo Boga, br. 195)

SRETAN BOI

1. Sretan Boi, Vama oevi, da budete u svemu primjer svojoj djeci, a posebno u zalaganju za dobro cijele obitelji i da naete vremena pomilovati nas i razveseliti.

2. Sretan Boi, Vama majke, da budete revne u odgajanju nas djece, kako bi jednog dana narasli u dobre ljude, na radost Vama i cijelom rodu hrvatskom!

3. Sretan Boi, Vama djedovi i bake, da imate razumijevanja s nama koji smo esto razigrani i nezahvalni za Vau ljubav i panju.

4. Sretan Boi, Vama bolesnici, starci i nemoni, koji i ovaj Boi morate provesti u osami, pritisnuti bolima i nevoljama!

5. Sretan Boi, Vama mladi, koji ete uskoro preuzeti kormilo budunosti!

6. Sretan Boi, Vama dragi branitelji i uvari reda, koji sada uvate ovo boino svjetlo, a posebno Vama koji i u ovoj svetoj uvate Lijepu nau!

7. Sretan Boi, svima Vama koji kroz itavu godinu s nama zajedno slavite dolazak Gospodnji, Njemu se molite i u Njemu sve ljude ljubite!

MOKOIKA BOINA NO

Pjesma: Tiha no 3 kitice

P: Boina zvona pjevaju. Prenose veliku vijest Kristova roenja. Prenose glas mira i utjehe. Boji Sin silazi na tvrde ljudske putove

(uje se glas zvona)

R: Jedna se gradska obitelj pripremala na svoj nain za Boi. Dok su se otac i majka brinuli za to ljepi bor i darove za svoju veliku djecu, kako je oduvijek bio obiaj, njihova djeca na svoj nain oekuju boinu no. Robert i njegova sestra drugaije misle o srei. Robert susree neke mladie koji ga vabe na svoj put kao prijatelji.

P1: Bog, Robi, kamo si poao?

Robert: Dosadno mi je kod kue. Stalno sluam sad pred Boi: Robi, uini ovo, uini ono! Dobit e dar pod bor! Nisam ja njihov posluni pas da sluam za nagradu, kao da me dresiraju. Dosta je toga! Idem nekamo da se rijeim tog terora Uh, uh!

P1: Hajde sa mnom! Tamo te nitko ne kontrolira. Radi to hoe, u discu. Ako ti se pije, pij, to hoe, ako ti se plee, plei kako hoe i s kim hoe. Hoe li curu, ima kakvu hoe. Danas bira jednu, sutra drugu. Da vidi, kakve promjene! Uivaj!

P2: De, poi s nama. Nee te nitko pojesti. Da vidi kako je. Ako ti se ne svia, ne mora sutra opet tu.

Robert: Imate pravo. Mi mladi moramo ii naprijed i traiti novo i bolje!

P1: Eto vidi, kako si ti pametan i napredan. Tako treba! Otrgni se ve jednom od svoje obitelji. Nije to jedina kua na svijetu!

P2: Ono uhodano u kui sve smrdi po naftalinu. Mora traiti novo!

Robert: Pravo kaete. Moram ve danas napraviti otar rez, da za Badnjak ne bude previe buke i protivljenja. Jednom se mora poeti ivjeti slobodno!

P1: I uivati sam. to ti tu trebaju starci?

P2: Evo, mi danas idemo u disco. Barem se malo opustim i potroim viak energije.

Robert: Dobro. Veeras idem s vama. Ma to bilo u kui. Gdje se naemo?

P1: Kod kioska, moe?

Robert: Dogovoreno. Bog! .. (prijatelji P1 i P2 odlaze, dolazi sestra Ana)

Ana: Robi, zar se ti s takvim drui? Na naoj koli svi znaju da su to loi deki, od rane mladosti. Ne ue, ne rade, ali pue i piju. Mislim da njihovi roditelji mole Boga da ih se rijee. Ali nee. Taj nikad nee raditi ni eniti se. Ovako mu je lake, dok ga roditelji hrane i oblae. Niiji savjet ne trebaju, jer oni najbolje znaju. Znaju gdje je najbolji, tj. disco u gradu. Tamo se zaduuju, a onda varaju da bi vratili dug. S takvima se drui?

Robert: De ve jednom uuti. Ti uvijek sve zna kao i mama. Dosta mi je tvojih propovijedi. Pusti me.

Ana: Kako te mogu pustiti? Brat si mi i nije mi svejedno kako e ti biti. Brate, elim da bude sretan u ivotu Ako si u krizi, zato ne trai pomo na pravom mjestu? Izbjegava crkvu i susrete mladih, bjei od dobrih prijatelja. Zna, rijetki su dobri prijatelji, ali ipak ih se nae. Drui se s dobrima, a ne s oloem!

Robert: Ti si stvarno luda. Zar misli da u po tvom receptu nai sreu? elim nai novi put do sree! Pusti me ve jednom! . (odlazi).

Ana: O, Boe, vie ne vrijedi lijepa rije. Moram pojaati svoju molitvu i primiti se posta. Velika se djeca odgajaju samo molitvom i postom. avao ga je zaskoio kao lav. Due Sveti, pusti svoje svjetlo na mog brata i daj mu mudrosti i jakosti da pronae pravi put!

(dolazi prijateljica kriarica)

K1: Bog ivi, Ana! to si tako zabrinuta? Neto ti se dogodilo?

Ana: Bog ivi! Da imamo problema s bratom. Ti si mi prijateljica, nee me odati ako ti kaem?

K1: Neu. Razumijem te.

Ana: Moj brat poao je u loe drutvo. To ga drutvo nee popraviti, ve pokvariti kao trule jabuke to zatruju zdravu jabuku kraj sebe.

K1: Moramo mu pomoi. Jesi li razgovarala s njim?

Ana: Jesam. Ne vrijedi. On trai svoj put za sreu.

K1: A jesi li razgovarala s roditeljima?

Ana: Mami ne vrijedi govoriti, jer ona ne vjeruje da je Robert takav. A tati sam rekla prije nekog vremena, da razgovara s njim. Ipak mu je tata uzor. Ali tata po obiaju nije imao vremena, niti ga je poslije naao. On je uvijek prezaposlen radi vee plae, zna kakva je situacija.

K1: Onda je najbolje moliti i postiti.

Ana: Da. to se ne moe lijepom rijeju, treba prepustiti Bogu. On jedini tu moe pomoi.

K1: Imam jedan prijedlog: kao to sam na kriarskom sastanku zajedno molili za mog brata da ozdravi, da predloimo zajedniku molitvu za tvog brata? Ne moramo rei njegovo ime, ni da je tvoj brat. Moemo rei: za jednoga mladia koji trai pravi put.

Ana: Ba ti hvala. A jo u o tome priati i sa svojom mamom.

K1: Odlino. Oprosti, uri mi se do jednog bolesnika da jednog bolesnika da mu uredim kuu za Boi.

Ana: I ja bih ila s tobom, ali moram s mamom ovo rijeiti. Bog ivi!

K1: Bog ivi! Kriarica odlazi. Dolazi mama idui u kupovinu)

Ana: Majko, Bog! Ba dobro to si naila. uri se, vidim?

Mama: Zna kako je pred Badnjak! Dobila sam slobodan dan.

Ana: Mama, raunaj i na mene, da ne mora ti sve!

Mama: Hou. Ti si mi uvijek prava pomo.

Ana: Mama, smijem li ti neto vano rei?

Mama: Smije, keri.

Ana: Mama, s naim se Robertom neto strano dogaa. Poeo se druiti s najgorim drutvom.

Mama: Toga sam se najvie bojala i nisam mogla vjerovati.

Ana: Moemo oekivati najgora iznenaenja. Moramo mu pomoi, dok jo nije kasno.

Mama: Ma nee on to svojoj mami uiniti, pa ja njemu sve dajem.

Ana: Mama, ne ide ti po toj raunici koliko ja tebi, toliko ti meni! Nego, nagovori tatu da s njim razgovara.

Mama: Keri moja, vidi da tata nema vremena. On puno radi, samo da vi bolje ivite. Nemoj ga u tome ometati. On je jako marljiv ovjek. I dobar vam je.

Ana: Majko, ovjekova dobrota nije u tome, ako samo tijelu priuti vii standard. A dui? Dua mu je jo u kamenom dobu. Treba raditi i za duu.

Mama: A, ti si uvijek bila drugaija od nas. Uvijek neto filozofira, kao i tvoj dida!

Ana: A, tu smo. I ja ti smeta, kao i na dragi dida; uskoro nee ni za mene biti mjesta u kui.

Mama: Pa ti opet obnavlja loe uspomene i to pred Boi

Ana: Mama, daj me sluaj! Govorim ti to kao najboljem prijatelju Na dida je bio vrijedan i ugledan ovjek. Napravio je tako lijepu kuu za nas, ne za tuu djecu. I bilo je mjesta za sve, jer je on raunao na starost. Zato je mislio i na sebe i na nas. A kad je naa baka umrla, zar dida nije moga ostati u kui?

Mama: Nemoj mi o tome govoriti!

Ana: ekaj, mama. Zar ona soba gdje je ivio s bakom, nama nuno treba? On je bebi smetao, jer bi se trebalo brinuti za njega. Nagovorila si tatu da ga strpa u najbolji staraki dom. A mi emo ga redovito posjeivati. To je lake, nego imati starog roditelja u kui, na stalnoj brizi. Oprosti, mama, mislim da to nije poteno. On je skrbio za nas u mladosti, a mi smo u njegovoj starosti bili duni istom mjerom uzvratiti. I mi emo ostariti i trebati tuu pomo. Ako elimo sretnu starost onda to moramo posijati u mladim danima. Nije pravedno od ovjeka koristiti sve njegovo, a njega gurnuti od sebe, pa bio to i najbolji staraki dom u gradu.

Mama: (plae): To nisam oekivala od tebe!

Ana: Mama, molim te, razumij me! Ima i ti djecu. Ona ue od primjera roditelja. Hoe li ti biti zadovoljna u starakom domu u jednoj sobici, pa bila kako lijepa namjetena? A u tvojoj kui, dvoritu i vrtu da uiva netko koji ni prstom nije maknuo za njezinu izgradnju? Zar misli da ovo s bratom nije opomena od Boga, kakvu bi starost mogla doekati?

Mama: A to bi trebala uiniti?

Ana: Prije nego ti odgovorim, mama, moram ti rei od ega je sve to poelo?

Mama: Od ega?

Ana: Najprije smo u kui prestali moliti. Nismo se mogli skupiti zajedno na nekoliko minuta. Onda smo letali za boljim standardom. im je prestala molitva, ne treba ni nedjeljna sveta misa, jer se nedjeljom moramo odmoriti, od napornog tjedna. Ne treba ni ispovijed. Kad se ovjek ne ispovijeda, ne treba divljake u svojoj dui i one se sve vie ire i granaju. ovjek gubi ljudske vrline i postane ivan. Sve mu smeta, pa i stari roditelji. Njih se treba rijeiti da imamo mirniji ivot Ali mira nema ni tada, jer smo podivljali bez ljudskih vrlina i Boje pomoi. Ako se tko opre takvom stanju, onda smo svi protiv njega, jer filozofira. A kad doe kriza, onda: joj to emo?

Mama: Pa to je istina.

Ana: E, sad u odgovoriti na pitanje: to uiniti?

Kriza je stigla kao pokora za nae grijehe. Moramo biti strpljivi i initi pokoru svojom patnjom. A ono to smo propustili kao krani, to obnoviti: obiteljsku molitvu, nedjeljnu svetu misu i ispovijed. A propuste ispraviti i moliti da nam se Bog smiluje.

Mama: Ana, pa ti govori kao prorok!

Ana: Govorim kao lan kriara nae upe. Branila si mi, a tata me pustio. Onda si i ti popustila. Zar sam tamo loe nauila? I kad je nekome od nas teko, cijele zajednica moli za tebe. I izae iz krize. Eto i sada mole za naeg Robija. Ja vjerujem da e Bog uti molitvu zajednice po Isusovom obeanju: to molite u moje ime, dat e vam se!. Ali i mi moramo moliti u obitelji!

Mama: A kako emo nakon dugog vremena poeti?

Ana: Ti samo pripremi tatu, a ja u zapoeti Idemo zajedno u grad! odlaze..

P: Te su veeri otac i majka dugo razgovarali. U nonoj tiini uo se prigueni jecaj. A pokajnike suze, nakon dugog vremena, klizile su niz dva obraza. U srcima j a nastala velika promjena. Svanuo je Badnji dan. Uurbano se spremalo za Boinu no

Stigla je Badnja veer. Bili su svi u kui, ali ne i na okupu. Majka i ki kitile su bor, otac ima pomagao. Robi je bio u svojoj sobi i gledao u prazno.

Otac: Robi, doi, ima pod borom neto i za tebe! (dovue se Robert)

Robert: Ne zanima me.

Otac: to ti je, sine, u zdanje vrijeme?

Robert: Sad me pita, kad trebam od tebe uzeti poklon? Nisam ja va dresirani pas da me podmiujete darovima. Nemate vremena, nikad za mene, samo da za Boi budu najskuplji darovi pod borom i da imamo najskuplji bor. Ne trebaju mi darovi, nego mi trebate vi, vae vrijeme za mene, vaa ljubav!

Otac: Pa to ti je?

Robert: Veeras odlazim u disco. Dogovorio sam se sa prijateljima.

Mama: Sine, zar ti to svojoj mami ini i to na Badnjak?

Robert: Da, inim!

P: Robi odlazi u sveano osvijetljeni grad, a u dii teka tama. Na putu je sreo djeda. Djed se iz starakog doma zaputio na ponoku. Djedov put iz starakog doma prema crkvi i Robertov put iz obitelji u disco sudarili su se na jednom krianju U Robijevoj dui probudile su sve uspomene iz djetinjstva koje su ga vezale za dobrog djeda. Cijelim je njegovim biem prostrujala sva dobrota i kranski ivot njegovog dide. Poe je drhtati. Oi su mu se napunile suzama. U zagrljaju s djedom, oprostio se od svojih kolega koji su ga ekali. Poveo je djeda svojoj i njegovoj kui. U kui su roditelji i sestra bili zamiljeni. Kad je Robi uao s djedom, svi su bili iznenaeni.

(odlazi iz obitelji).

Robert: Tata, mama, ja sam doveo djeda sa s nama zajedno proslavi Boi. On je iao na ponoku, a ja u disco. Promijnio sam svoj plan! Moj ej dida vrjedniji od mog drutva! On je za mene puno uinio kad sam bio mali.

Ana: I za mene. To mu nikad ne mogu zaboraviti.

Otac: I za mene je. I za sve nas. Nismo bili pravedni prema njemu! (plae)

Mama: Tata, oprostite mi, ja sam najvie kriva. I elim sve ispraviti.

Ana: Dragi dida, otkako si ti otiao iz nae kue, napustio nas je Boji blagoslov.

Otac: Tata, oprosti i vrati se, da nam se vrati u kuu mir i srea!

Mama: Tata, vaa je soba spremljena. Mi smo veeras htjeli ii po vas u dom, ali nas je Robi pretekao. Hvala Bogu!

Ana: Zaista, hvala Bogu. Otkad nisam ula tu rije u naoj kui?

Hvala Bogu za sva iskuenja! Svi se moramo vratiti Bogu, da nas On vodi kroz kunje ivota! A nau e kuu pohoditi preko: molitve, nedjeljne svete mise i pravog kranskog ivota!

Robert: Kako je lijepo zajedno trpjeti i zajedno slaviti!

Ana: Slavimo Boi iste due i slonih srdaca! Poklonim dio svog vremena drugome u ljubavi! elimo vam iskreno; SRETA BOI!

Svi: S R E T A N B O I .

..

Djed: Djeco, soba je moja u starakom domu sunan. Ali je tamna i prazna bez vas. Nama starima potrebna je blizina djece i smijeha unuadi. Blaena je kua gdje mladi i stari slono ive!

SVJETLO NADE

(etiri djevojke/mladia dre upaljene svijee, dvoje odraslih govor tekst)

(Prva djevojka/mladi istupi s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo svjetlo je znak povjerenja. Gori jer je lijepo to mladi,

roditelji i svi koji odgajaju mlade vjeruju jedni drugima.

Druga osoba: Nije istina! Znam jednu djevojku koja stalno lae. Gdje je tu

povjerenje? Ugasi tu svijeu! (djevojka ugasi svijeu)

(Istupi druga djevojka/mladi s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo se svjetlo zove radost. Ono gori jer se esto smijemo,

igramo pjevamo

Druga osoba: Nita, to svjetlo ne smije gorjeti. Zar ne itate novine? Ne

gledate TV? Glad, ratovi, terorizam, katastrofe Ugasite to

svjetlo! (Djevojka ugasi svijeu.)

(Istupa trea djevojka/mladi s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo je svjetlo mir. Ono gori jer je lijepo kad se svi ljudi vole.

Druga osoba: A gdje je taj mir? Reci, gdje je mir? Ja vidim samo svae i rat.

Ugasi svjetlo! Ugasi ga! (Djevojka ugasi svijeu.)

(Istupa etvrta djevojka/mladi s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo svjetlo je posljednje. Ono oznaava nadu. To svjetlo se ne smije

ugasiti. Mi se nadamo u promjenu na bolje da e mladi biti umiljati,

da emo se svi moi radovati i smijati. Mi se nadamo da e jednom

svaki svakom pruiti ruku mira.

Druga osoba: Sve je to naivno. to znai to slabo svjetlo prema tisuu tenkova,

prema tolikim raketama. to znai to svjetlo prema tolikima koji

svijet vode u zlo?

Prva osoba: Ipak, to se svjetlo ne smije ugasiti.

Druga osoba: Ali, ono je slabano. Ugasi ga!

Prva osoba: Ne, to se svjetlo ne smije ugasiti!

Druga osoba: Mora!

Prva osoba: Ne! Nipoto i nikada! (Mala stanka).

Tko e onda spasiti to svjetlo?!

(Tom se svijeom upale svijee na adventskom vijencu ili na oltaru.)

SVJETLO NADE

(etiri djevojica dri upaljenu svijeu, dvoje odraslih govor tekst)

(Prva djevojica istupi s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo svjetlo je znak povjerenja. Gori jer je lijepo to djeca,

roditelji i svi koji djecu odgajaju vjeruju jedni drugima.

Druga osoba: Nije istina! Znam jednu dijete koje stalno lae. Gdje je tu

povjerenje? Ugasi tu svijeu! (djevojica ugasi svijeu)

(Istupi druga djevojica s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo se svjetlo zove radost. Ono gori jer se esto smijemo,

Igramo, pjevamo

Druga osoba: Nita, to svjetlo ne smije gorjeti. Zar ne itate novine? Ne

gledate TV? Glad, ratovi, terorizam, katastrofe Ugasite to

svjetlo! (Djevojica svijeu.)

(Istupa trea djevojica s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo je svjetlo mir. Ono gori jer je lijepo kad se svi ljudi vole.

Druga osoba: A gdje je taj mir? Reci, gdje je mir? Ja vidim samo svae i rat.

Ugasi svjetlo! Ugasi ga! (Djevojica ugasi svijeu.)

(Istupa etvrta djevojica s upaljenom svijeom.)

Prva osoba: Ovo svjetlo je posljednje. Ono oznaava nadu. To svjetlo se ne smije

ugasiti. Mi se nadamo u promjenu na bolje da e djeca biti umiljata,

da emo se svi moi radovati i smijati. Mi se nadamo da e jednom

svaki svakom pruiti ruku mira.

Druga osoba: Sve je to naivno. to znai to slabo svjetlo prema tisuu tenkova,

prema tolikim raketama. to znai to svjetlo prema tolikima koji

svijet vode u zlo?

Prva osoba: Ipak, to se svjetlo ne smije ugasiti.

Druga osoba: Ali, ono je slabano. Ugasi ga!

Prva osoba: Ne, to se svjetlo ne smije ugasiti!

Druga osoba: Mora!

Prva osoba: Ne! Nipoto i nikada! (Mala stanka).

Tko e spasiti to svjetlo?!

(Tom se svijeom upale svijee na adventskom vijencu ili na oltaru.)

DAROVI SU ZNAKOVI LJUBAVI

(Bilo kakav dar)

Dar je znak ljubavi. Priajte ime se sve ljudi meusobno darivaju U kojim se prigodama?

I na nas nebeski Otac daruje. Njegov najvei dar je njegov Sin Isus. Isus nam daruje radost, ivot, ljubav, mir, opratanje On nam se daruje na svakoj misi u svojoj rijei, u euharistiji. Obradovani tim darom krani se meusobno darivaju takoer ljubavlju, mirom, pratanjem.. Je li uvijek tako?

ujemo to Isus veli o darivanju: Kad ti daje dar (milostinju), neka ti ne zna ljevica to ini desnica Otac tvoj koji vidi u tajnosti uzvratit e ti

Ljudi vole darivati skupocjene darove. Ali, najee ne darivaju nita iz svoga srca: Dar nije vrijedan zato to je skupocjen ve zato to izraava neiju ljubav, prijateljstvo, privrenost

Ima skromnih darova ali veoma vrijednih jer su od srca. O naem darivanju Isus govori i ovoj prispodobi: Kad pogleda, vidje kako bogatai ubacuju svoje darove u hramsku riznicu. Vidje i neku siromanu udovicu kako ubaci dvije lepte, te ree: Uistinu, kaem vam, ova je siromana udovica bacila vie od sviju, jer su svi ovi od svoga suvika dali za dar odreen Bogu, a ona od svoje neimatine: ubacila je sve to je imala za uzdraavanja.

Pravi dar pobuuje uzdarje. Bog nam je darovao svoga Sina, roditelje, prijatelje, prirodu, svijet, sve! Cijeli je svije Boji dar ljudima! A dar se cijeni i uzvraa. Jedna naa crkvena pjesma pjeva: Bogu ljubavlju ljubavlju vratimo, srca mu svog ne kratimo.

NA KRAJU PUTA

Na kraju puta nema vie puta nego cilj.

Na kraju noi nema vie noi nego zora.

Na kraju smrti nema vie smrti nego ivota.

Na kraju oaja nema vie oaja nego nada.

Na kraju ovjeanstva nema vie ovjeanstva nego Bogo-ovjek.

Na kraju doaa nema vie doaa nego Boi

BETLEHEMSKA TALICA

Koji su likovi u talici i oko nje? ujte to oni izraavaju!

Isus je vjena Boja ljubav. Dolazi nam pokazati Oevu dobrotu. On nas posinjuje Bogu.

Marija je ve kao mlada djevojka rekla da Bojem planu. Bila je udesno orue u rukama Bojim.

Josip se sav otvorio djelu Bojem. On zna da je Bog zaetnik svega. Josip titi Mariju i dijete Isusa

Pastiri su pripadali tadanjem najsiromanijem sloju ljudi. Do njih nitko nije doao. Ipak, prvi su doli k Isusu. To znai da se Bog pouzdaje u skromne, jednostavne i prezrene ljude.

Mudraci: Isus je doao i neidovima poganima objaviti Oev naum. U domu njegova Oca ima mjesta za sve koji ga trae otvorena i vjerna srca.

Vol i magarac ne spominju se u Evanelju. Tek u 4. stoljeu poboni ih krani stavljaju uz Isusa i ostale likove. Vol i magarac znae da i ivotinje i sve to je stvoreno, a ne samo ljudi, imaju udjela u spasenju Bojem. Tako veli prorok Izaija: Vol poznaje svog vlasnika a magarac jasle gospodareve Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije (iz 1,3).

Sada ve znate tko ovdje nedostaje. Farizeji, pismoznanci Oni su bili presigurni u svoje shvaanje i tumaenje Boga. Nisu nali put prema betlehemskoj talici, ali ni put to vodi Isusu.

Neka nam to bude pouka da znamo doi Isusu!

DRVO IVOTA

(Okien bor)

Sve religije i kulture svijeta veoma cijene drvo. On je znak ivota, obitavalite boanstva. I u Svetom Pismu drvo ima poasno mjesto: drvo ivota u raju zemaljsko, panj Jesejev, Zakej se popeo na drvo, smokva sahne jer ne donosi rod, po smokvi e se prepoznati Dan Gospodnji i konano - drvo kria.

Boini bor nema tako dugu i bogatu povijest. Prvi se put spominje u 17. st. Djeca su uoi Triju Kraljeva pred kuom kitila borove. Crkve se borovima kite od 1850. godine, a i danas su borovi crkveni nakit.

Boino drvo predstavlja drvo ivota u zemaljskom raju. Kitimo ga plodovima ivota. Bljetavilo nakita oznauje nau enju za svjetlom. Krist je nae svjetlo!

Isus je pobijedio Zloga duha ba na drvu kria. Na drvu s kojeg je dolo zlo i smrt po Kristu cvatu mir i vjeni ivot.

PRVI I DRUGI ISUSOV DOLAZAK (Jaslice)

Opaate li razliku izmeu lijepo okiena bora i ove skromne talice? Borove smo uresili najljepim to imamo nakit to govori zlatom, srebrom i kuglicama

Isu je u skromnoj talici. Na slami. eli nam rei: Doao sam siromanima i otpisanima. Zato su ga prvi nali pastiri. Pastira nema ni u ljudskom ni u Bojem planu mislili su u ono vrijeme u Jeruzalemu. Ali, Isus ih je iznenadio. Bog se pouzdaje upravo u takve ljude i njima dolazi.

Mi ne elimo naega Gospodina i Kralja ostaviti u tali, zar ne? Vjerujemo u njegov ponovni dolazak na koncu vremena, u slavi i moi. Na taj nas dolazak eli okieni bor. Vjeno zelen, zimzeleni bor znai: Isus vjeno ivi! A svijee, Isusova je mo i slava u vjekove. Jaslice i okieni bor predouju nam i drugi Isusov dolazak.

To znai: Moramo se brinuti za siromaene i otpisane ako ne elimo zaboraviti Isusov prvi dolazak. Moramo biti gdje nas najvie trebaju. U svim naim naporima i brigama ne smijemo zaboraviti Isusov konani dolazak u slavi i moi.

VANOST PRVIH GODINA

(Dva tanjura i pehar vode)

Prvih godina ovjek mora putno ljubavi. (Propovjednik u jedan tanjur ulijeva vodu.) Trebamo ljubav roditelja, rodbine, prijatelja Ovaj tanjur neka se zove Vlado. Pun je vode jer je Vlado iskusio puno ljubavi. (Propovjednik uzima drugi tanjur). Ovaj tanjur neka bude Ana. Ana je bila loe sree. Nije okruena ljubavlju. Njezini su se roditelji rastali pa je odgojena u raznim domovima. Stalno je eznula za ljubavlju, razumijevanjem, njenou. Postala je sebina. eli posjedovati i u tome kao da nalazi svoju sigurnost. Srela je nekog momka i pomislila da je princ iz bajke. Meutim, zajedno nisu bili sretni jer su oboje mislili samo na sebe. A Ana se ponovno nala u zaaranom krugu.

Ljubav moe pruiti samo onaj tko je primio!

Slino je i s vjerom u Boga. Tko ima sreu da ga roditelji odgajaju u vjeri i zato to vjeruju u Boga, kad odraste sam e htjeti ivjeti u vjeri. Tko to nije doivio u svom domu, cijeli ivot nee moi istinski primiti Boga.

Nai su stari znali rei: Kakav otac takav sin, kakva mati takva ki. Na sreu, to uvijek nije tako. Jer imamo svoju volju, moemo se uvijek prikloniti dobru. U tome treba da nam pomognu dobri prijatelji.

Ne zaboravima: kad nas svi izigraju, Bog nam uvijek ostaje vjeran.

BITI UPORANJ

Evo uporanj. Nije ba lagan. emu slui? Pomae li mladoj voki? Kada se moe maknuti? to ako zapue jak vjetar?

Uporanj i mlado stablo slika su nas ljudi. Mi smo kao stabla. Mladi i djeca su mlada stabla kojima je potreban uporanj. Potrebna je podrka starijeg i iskusnijeg. Mladi kadkad teko pirhvaaju pomo starijih, vele: elim biti samostalan.

Ipak, takav uporanj svakome dobro doe, ponajvie vama djeco (mladi). Da bi rasli uspravno i vi trebate savjete, zapovijedi zabrane, ponekad i vrstu ruku starijih. Roditelji koji vele: ini to te volja! - zaboravljaju da su vam ba oni potreban uporanj. Misle da ste dovoljno vrsti, da moete rasti sami. Ali, varaju se i to moe vama tetiti. Ako su vai roditelji ponekad strogi, ne budite uljivi i oajni. Svakako, dobro je da s njima porazgovarate o onome to vam smeta, ali ne zaboravite: Njihovo je iskustvo vee od vaega, oni vide dalje nego vi. Njihova strogoa nije uvijek samovolja, to esto mislite.

Takav uporanj trebamo i za vjeru. Roditelji koji ele prenijeti vjeru, sve njezino bogatstvo i propise, ele nam samo dobro. Kad odrastete uvjerit ete se u to. Vi ete takoer biti upornji drugima, mlaima i slabjima.

I Crkva je uporanj. Boje zapovijedi takoer. Trebamo ih se pridravati. Zapovijedi vode k Bogu i blinjima. Smetnete li to s uma, zaboravite li izvravati zapovijedi, postat ete osobenjaci, otueni poput iskrivljena ili ak slomljena stabla.

JO JEDNA GODINA

(Novi kalendar - Nova Godina)

U ovom su kalendaru svi ovogodinji dani. Koliko vremena! Danas je prvi dan Nova godina.

to mislite, koji e vam dan u ovoj godini biti najvaniji? Svakome, vjerojatno, neki drugi dan. Ali nije tako! Najvaniji dan svakome uvijek je danas. Koje ete vama vane ljude sretati ove godine? Majku, oca, brau, sestre, roake, prijatelje Zapamtite, najvaniji je onaj s kojim se upravo sreete, jer u svakome je Isus Kriste!

to mislite, to vam je ove godine najprei posao? Najvanije je, naravno, ono to upravo inite!

KRIKA ZA KRKOM LIST PO LIST

(Kruh, no i preklopni kalendar)

Neko su u obitelji majka, reui kruh, prvo kruh prekriile i tiho izmolile: U ime Oca to mislite, zato? Svakako, krianjem kruh nije postao okusnijim. Ali, svaka bi vam od tih domaica rekla otprilike ovo: Da, kruh ostaje isti, ne mijenja se, ali ja se mijenjam. Kruh kriam jer u njemu vidim Boji dar i znakom kria Bogu zahvaljujem na daru.

Kao to sada reem kruh na krike (propovjednik ree kruh) moga ih iz ovoga kalendara trgati list po list. (Propovjednik otkine list iz kalendara). Ali, zar ne bi bilo dobro da i ja uradim ono to je moja majka inila s kruhom!? Svaki dan ponimo u znaku kria. Recimo: Sve to mislim, i uinimo znak kria palcem na elu, sve to radim, prekriimo se na prsima, neka je tebi, Gospodine, na hvalu i slavu!

Sve je boji dar. Nita ne dolazi samo od sebe, sluajno. Zato Novu godinu poinjemo u znaku kria: U ime Oca

Boini simboli

Razdoblje izmeu 25. prosinca i 6. sijenja, koje prebrouje poetak nove kalendarske godine, u sebi nosi mnoge tajne poganskih vremena. Napokon e crkvena sinoda u Toursu 567. godine utvrditi razdoblje od 12 svetih dana. U zapadnoevropskim narodima kulturama i zakljuni dan toga razdoblja postat e blagdan Sveta tri kralja. Blagoslov vode i narodni obiaji s vodom 6.sijenja podsjeaju pak na dan Isusova krtenja i jo ih nalazimo u slavenskim, rumunjskim i orijentalnim podrujima.

Jo jedna povijesna injenica sve do dananjih dana odjekuju u tradicijama vezanim za Boine blagdane. Naime, od karolinkih vremena, pa sve do uvoenja gregorijanskoga kalendara u 16.st. u crkvenim je u rokovnicima godina zapoinjala Boiem.

Ponavljajui Boine obiaje, svake godine iznova potvrujemo vjeni protok vremena trudei se da u njemu ostavimo svoj trag.

ITO

Boino ito jo uvijek sijemo i pripremamo u naim stanovima. Pratimo njegovo klijanje i rast tijekom desetak ili vie dana uoi Boia. U krajnjem sluaju, nabavit emo ga u cvjearnici ili na trnici i njime ipak unijeti daak obnove ivota.

Sijalo se to boino ito ili boina penica u tanjuri ili pliticu, au, alicu, kutiju, loni za cvijee ili u izdubljenu repu. Najranije se to radilo na dan Svete Barbare, 4.prosinca, a najkasnije na dan Svete Lucije, ali i na blagdan Zaea BDM, 8.prosinca, i na Svetog Nikolu, 6. prosinca, ili pak, gotovo iznimno, na Dan svete Katarine, 25.studenog. Djelomino rok sadnje ovisi o mjesnoj zimskoj temperaturi. Pri tom se penino zrnje stavi u tanjuri i zalije, no u pojedinim se krajevima za to upotrebljava jeam, ra, zob, kukuruz, pa i grah. Katkada obitelj priprema po dva ita ili ak za svako dijete po jedno.

PANJ BADNJAK

Mukarci bi, naime, kao i u mnogim drugim mjestima, pripremajui se za Boi, na Badnjak nacijepali drva kako bi ih bilo dovoljno za sve blagdanske dane. Usto bi pred kuu dovukli badnjake, tri velika panja, koje e naveer paliti na ognjitu. U sumrak, kad bi zazvonila Zdravo Marija, i kad se u svakoj kui okupila obitelj, gospodar bi skinuo kapu, iziao pred kuu, uzeo badnjak i, nosei ga ispred sebe uao.

S badnjaka se uzimao ar kojim su se palile svijee i vatra na ognjitu.

BREME ITNE SLAME

Dok je panj badnjak zbog modernizacije, tj. uvoenja tednjaka, morao uzmaknuti iz tradicijskih obiaja i obreda, slama se kao znak Boia mnogo dulje odrala.

Kad bi predveer svi poslovi bili svreni, gospodar bi otiao po pripremljenu slamu pa bi je na leima unio u kuu. Od trenutka kad je slama unesena u kuu za obitelj je poinjala proslava Boia. Ulazei u kuu i unosei slamu, gospodar bi izrekao pozdravnu formulu, a ukuani bi mu odgovorili. Tada bi djeca poloila slamu ispod stola po podu. Malo slame stavili bi na stol i prekrili je stolnjakom. Nakon veere, kad su se smjeli udaljiti od stola, svi bi ukuani posjedali na slamu.

Puko tumaenje je da se slama prostire zato jer se Isus rodio u talici na slami.

BOINO ZELENILO I DRVCE

Svakovrsno zelenilo prkosi zimskom umrtvljenju prirode pa su u njemu ljudi vidjeli ivotnu snagu.

Kao to je tradicionalni Badnjak, odnosno Boi, bio oznaen panjem badnjakom, slamom i svijeom, tako boino drvce najizrazitije simbolizira suvremeni Boi, i onaj u selu, i onaj u gradu. Svjetluca to drvce ve od poetka prosinca iz izloga svakoga duana stvarajui poseban ugoaj, ali i potiui boinu potronju.

Sve do sedmog desetljea prologa stoljea, obiaj kienja boinog drvca nije bio poznat u hrvatskim seljakim sredinama. Meutim kasnijim istraivanjima taj je rok znatno pomaknut, pa se govori o kraju prve polovice 19.st. kada je ve mogao postojati takav obiaj i u naoj seljakoj kulturi.

Okieno boino drvce bilo je u poetku bjelogorino, a nakon poumljavanja nekih njemakih podruja uestala je upotreba zimzelenog boinog drvca. U narodnim obiajima mnogih europskih naroda, pa tako i hrvatskoga, sve do sadanjih dana se odralo kienje bjelogorinog drveta samo u proljetnim obiajima. Postoje podaci o njemakim plemkinjama koje su, udavi se u razliite europske dvorove, onamo prenosile obiaj kienja boinoga drvca.

Osim boikovine donosi se jo i lijepog brljana. Tko na stropu mjesta za ukras, ili nema tko da ga pravi, ili ne dospije, napravi ga u kojem kutu sobe, gdje je najmanje na putu, a imunijim i odlinijim kuama postavljaju itavo boino drvce na pod sobe ili na stoli, usadivi ga u drveni stalak. Takav nain ukraavanja boinim drvcem nosi naziv KRIZBAM. Na nj objese svata: jabuka, narana, pozlaenih oraha i ljenjaka, razliite stvarce od sladora i papira, stakla, itd. Urese ga jo arenim laniima svakojake boje i oblika, lampaiima izrezanim i gotovim kupljenim, zlatnim i srebrnim nitima i kojeim drugim, to se u duanu kupi. Na istaknutim mjestima po granama postavi se tu i tamo koja svjeica, koje se u sveanim trenucima zapale. Pred boinim drvcem naprave se i jaslice.

JASLICE

Pod boinim drvcem u suvremenome obiteljskom stanu sredinje mjesto esto zauzimaju jaslice, likovni prikaz okolnosti Kristova roenja ili dogaaji koji prethode tom inu ili ga slijede. U nae dane to je najee od papira nainjena biblijska scena. Moe se kupiti u trgovini i bez mnogo novca i napora postaviti pod boino drvce. Te, danas prilino prozaine i komercijalne jaslice imaju, meutim, svoju originalnu povijest. Njihovo prvobitno mjesto je u crkvama. Obino se spominje legenda o svetom Franji Asikom, koji je 1223. god. u umi pokraj Greccija uz oltar postavio jaslice sa slamom i doveo magarca i vola.

Povijest jaslica kazuje kako su one pridonosile nauavanju Kristove vjere ba zato to zorno predouju Kristovo roenje. Sluile su pobonom promiljanju Isusovog ivota.

*******

Na Boi se sam Bog pojavio u mjeri ovjeka, primjerio se ovjeku, da se ovjek omjeri Bogom, da mu ponudi svoju beskrajnu mjeru. Blagdan Boia je Isusov roendan, ali se od tada ovjek raa na nov nain. Po kranstvu tj. po krtenju, u svakom ovjeku eli se razviti Krist, tonije: On eli da se svaki ovjek kako pie sveti Pavao razraste do pune mjere rasta Kristova. Dakle, u Boiu je utemeljeno ovjekovo dostojanstvo pa papa Leon Veliki sredinom 5.st. pouava krane: Upoznaj, o kranine, svoje dostojanstvo i poto si postao dionik boanske naravi, ne vraaj se u staru kukavnost!

S jedne je strane Boi otkrio da je Bog kranstva okrenut prema ovjeku: eli ga, voli ga i ljubi ga. S druge strane daje na znanje da je time to je Sin Boji postao ovjekom, njegovo je uovjeenje postalo put naega oovjeenja. Tako je u kranstvu bogoljublje nerazdvojivo od ovjekoljublja. I ni u jednoj drugoj religiji kao u kranstvu ne spajaju se bogoljublje i ovjekoljublje do te mjere da je Isusov uenik Ivan mogao napisati: Tko ne ljubi svoga brata kojeg vidi, Boga kojega ne vidi ne moe ljubiti!

U boinoj polnoki krani obznanjuju pismo apostola Pavla ueniku Titu: Pojavila se- u Isusu Kristu- dobrostivost i ovjekoljublje Spasitelja naega, Boga. Teko da bi suvremeno ovjeanstvo bilo bolje od Boia, nikad nije bilo! Od topline Boia griju se krani, a i oni koji se njima ne pribrajaju. Prvi Boi, a zatim i svaki koji poslije njega slijedi, ukazuje na Boje ovjekoljublje, ali i hrani ljudsku

BOINA NO NA KMANU

Igrokaz iz suvremenog ivota mladih prilagodio don Ivo Zeevi

Uloge: ita, Ana, Robert, Mama, Otac, Prijatelj 1, Prijatelj 2, Kike (animatorica), Dida (djed)

ita: Boina zvona pjevaju. Prenose veliku vijest Kristova roenja. Prenose glas mira i utjehe. Boji Sin

silazi na tvrde ljudske putove (uje se glas zvona)

ita: Jedna se obitelj s Kmana iz upe Pomonice Krana pripremala na svoj nain za Boi. Dok su se otac i majka brinuli za to ljepi bor i darove za svoju veliku djecu, kako je oduvijek bio obiaj, njihova djeca na svoj nain oekuju boinu no. Robert i njegova sestra drugaije misle o srei. Robert susree neke mladie koji ga vabe na svoj put kao prijatelji.

Prijatelj 1: Bog, Robi, kamo si poao?

Robert: Dosadno mi je kod kue. Sad pred Boi stalno sluam: Robi, uini ovo, uini

ono! Dobit e dar pod bor! Nisam ja njihov posluni pas da sluam za

nagradu, kao da me dresiraju. Dosta je toga! Idem nekamo da se rijeim tog

terora Uh, uh, uas!

Prijatelj 1: Hajde sa mnom! Tamo te nitko ne kontrolira. Radi to hoe, u discu. Ako ti

se pije, pij, to hoe, ako ti se plee, plei kako hoe i s kim hoe. Hoe

li curu, ima kakvu hoe. Danas bira jednu, sutra drugu. Da vidi, kakve

promjene! Uivaj!

Prijatelj 2: Daj, poi s nama. Nee te nitko pojesti. Da vidi kako je. Ako ti se ne svia,

ne mora.

Robert: Imate pravo. Mi mladi moramo ii naprijed i traiti novo i bolje, pusti stare!

Prijetelj 1: Eto vidi, kako si ti pametan i napredan. Tako treba! Otrgni se ve jednom od

svoje obitelji. Nije to jedina kua na svijetu!

Prijatelj 2: Ono uhodano u kui sve smrdi po naftalinu. Mora traiti novo!

Robert: Pravo kaete. Moram ve danas napraviti otar rez, da za Badnjak ne bude previe buke

i protivljenja. Jednom se mora poeti ivjeti slobodno!

Prijatelj 1: I uivati sam. to ti tu trebaju starci?

Prijatelj 2: Evo, mi danas idemo u disco. Barem se malo opustim i potroim viak energije.

Robert: Dobro. Veeras idem s vama. Ma to bilo u kui. Gdje se naemo?

Prijatelj 1: Kod kioska, ispred paprirnice Adria, moe?

Robert: Dogovoreno. Bog, Adio! .. (prijatelji P1 i P2 odlaze, dolazi sestra Ana)

Ana: Robi, zar se ti s takvim drui? U naoj koli svi znaju da su to loi deki, od rane

mladosti. Ne ue, ne rade, ali pue i piju. Mislim da njihovi roditelji mole

Boga da ih se rijee. Ali nee. Taj nikad nee raditi ni eniti se. Ovako mu je lake, dok ga roditelji hrane i oblae. Niiji savjet ne trebaju, jer oni najbolje znaju. Znaju gdje je najbolji disco u gradu. Tamo se zaduuju, a onda varaju da bi vratili dug. S takvima se drui?

Robert: Daj ve jednom uuti. Ti uvijek sve zna kao i mama. Dosta mi je tvojih propovijedi.

Pusti me!

Ana: Kako te mogu pustiti? Brat si mi i nije mi svejedno kako e ti biti. Brate, elim da

bude sretan u ivotu Ako si u krizi, zato ne trai pomo na pravom mjestu?

Izbjegava crkvu i susrete mladih, bjei od dobrih prijatelja. Vie se ne javlja ni

upniku don Anti, naem mladomisniku don Mldenu, don Boi niti dom Nikoli, ne

odlazi u Centar i oratorij, totalno si ih sve zaboravio.

Znam, rijetki su dobri prijatelji, ali ipak ih se nae. Drui se s dobrima, a ne s

oloem!

Robert: Ti si stvarno luda. Zar misli da u po tvom receptu nai sreu? elim nai novi

put do sree! Pusti me ve jednom! . (odlazi).

PISMO MAJCI

Jedna je starica, pred sam Boi, od svoga sina dobila ovo pismo:

Draga mama!

Konano sam se ponadao da e boine blagdane sprovesti kod nas. Ali, nismo jo dovrili kuu, kako smo nakanili. Sve je neisto, razbacano, nedogotovljeno i skueno. Naalost, nemamo te gdje smjestiti. Slijedee godine obeavam svakako e doi k nama. elimo ti sretan Boi i Novu Godinu! Tvoji

Slijee godine sin je napisao ovo:

Draga mama!

I ovo boievanje s tobom moram odgoditi. Dolazi nam poslovni prijatelj iz inozemstva s velikom obitelji. Shvaa bit e ih puna kua. Znam da me razumije. Ti si nas uvijek razumijela. Bio ti sretan Boi! Tvoji...

Tree godine u pismu je stajalo ovo:

Draga mama!

Zaista nemamo sree! Otilo nam je grijanje. Ba u najgore vrijeme. Ne znamo kada emo ga popraviti. Ne moemo te primiti na ovu hladnou. Jo bi nam se prehladila. Zna i sama kakvi su lijenici za Boi i Novu Godinu. Moram ti, eto, boine estitke poslati potom. Do skorog vienja! Tvoji...

Posljednje pismo za koga znamo sadralo je ovo:

Draga mama!

prvi put ne mogu doma doekati Boi. Lijenici su mi radi moje potpune iscrpljenosti hitno propisali zimske kupke u toplicama. Putujem ovih dana. Neemo se vidjeti ni ovoga Boia. Vrlo mi je ao, ali to si mogu pomoi? Svako dobro i sretan ti Boi! Tvoj...

to mislite, kakvo e pismo ova majka ako je Bog poivi dobiti od svoga sina ovoga Boia?!

Krani su svjedoci svjetla u polutami ovoga svijeta. To moe i treba biti svatko od nas. Kad smo svjedoci Krista? Kad smo svjetlo?

Kad pokazujemo put u ivot?

Kad svoju vjeru ivimo molitvom i sakramentima (svake nedjelje sv. misa, jutarnja i veernja molitva neizostavna, redovito pohaanje sakramenata).

Kad se kao krani angaariamo da u ovom svijetu bude vie dobra, ljubavi, prihvaanja i razumijevanja.

Kad njegujemo mir u sebi, s Bogom i s ljudima u obitelji, u razredu i u susjedstvu.

Kad sebe dobro upoznamo te radimo na tome da usvojimo to vie kreposti, a iskorijenjujemo mane.

Kad uinimo neto za one koji su u potrebi: milostinjom, uslugom, lijepom rijeju, posluhom, susretljiviu.

Pred treom svijeom

Sjvedoci Kristovi

Stupite svjedoci obeanja davnih

i recite: tko je taj to ima doi,

od otaca ekan i proroka slavnih.

Marija je Djeva pola k badnjoj noi.

Svako neka kae to u srcu nosi,

vie od svih znanja, jae od svih moi

Mesiju nam nebo sa visina rosi

Poruite sima: Mesija e doi!

Boi podstanar sivjeta

Oduvijek su se ljudi eljeli susresti s Bogom i zato su traili najprikladnije mjesto. U poetku su to bile planine ili velika brda. Tako je Mojsije susreo Boga na Sinaj. Ilijai, starozavjenom proroku, bog s oitova na brdu Karmel. Isus se pred uenicima preobrazo na gori Tabor. Boji narod se susretao s Bogom na Sionu.

S razvojem kulture i civilizacije pojavili su se hramovi kao mjesto Boje prisutnosti. Takva Boja prebivalita bila su posebno sveana, raskona, u zlato kovane graevine sa rvenicima. I danas su to spomenici kultrure i svjedoci vjere prolih generacija.

Ipak Bogu je najdrae pribliiti se ljudima u ljudskom liku. Mi krani znamo da je Bog, kad je btio doi na zemlju, izabro upravo ljuski lik, da se u eni zaeo i iz nje rodio, postavi obian ovjek premada je utjelovljeni Bog. Boi jest blagdan Bojeg utjelovljenja meu nama ljudima. Jednostvno reeno: Bog se nastanio u ovjeku.

Pazimo, da nam se ne dogodi ono to se dogodilo pobonom ovjeku da proemo pored jaslica mislei da je mali Isus obino ljudsko dijete. ne, vjera nam kae da je to dijete Sin Boji, Bog koji je doao borqaviti meu nama. Uskoro e nas u Betlehemskom djetetu posjetiti Bog. Otvorimo mu irom vrata svoga srca. kako? Uinimo neto lijepo i korisno za siromane, naputene, prognane, izbjegle. On e to uzreti kao da samo njemu uinili. Tada e svratiti i u na dom, i u ono srce koje bude prosstrto slamom poniznosti i toplinom bratske ljubavi.

Recitacija pred etvrtom svijeom

Dva dolaska Kristova

Va dolaska Kristova, zemlji oba draga,

vjera naa pjesmom navijeta i slavi;

u prvom je bila tvoja ljubav blaga,

i drugi nek bude u znaku ljubavi.

U prvom je Dijete krilo slavu Boga,

a drugi e k Bogu privesti sve ljude.

O, da svatko sretne Suca milosnoga

i da susret svima na spasenje bude.

ZIMKE RUE

Jedna legenda pria o tome kako je zvijezda obasjavala put betlehemski pastirima i mudracima s Istoka. Ona takoer pria kako je svako mjeto do kojega su doprle njezine zrake Bog posuo ruama velikih bijelih cvjetova i tamnozelenih listova. Zimske rue! One kazuju put onima koji trae Krista. I za zimskih dana sjaje u snijegu koji prekriva ume.

DAROVI

Jedna legenda pria: Neki je seljak, nosei na ramenima punu vreu penice, susreo dragoga Boga.

-Daruj mi jedno zrno penice zamoli ga Bog.

Seljak skine vreu, potrai najsitnije zrno penice i dadne ga dragome Bogu. Bog ga stavi na svoj dlan, duhnu u nj, pretvori ga u zlato i vrati seljaku. I rasrdi se seljak to Bogu nije darivao cijelu vreu penice.

ISKUSTVO TIINE

Nekom samotnom monahu jednoga dana dooe ljudi i upitaju ga:

-Koji smiso vidi u tom samotnom ivotu tiine? Monah je upravo vadio vodu iz dubokog zdenca. Okrenu se posjetiteljima i ree:

-Doite i pogledajte u zdencac! Ljudi prioe zdencu i pogledaju u nj.

-Ne vidi se nita. Monah uuti, pa im nakon nekoliko asaka opet ree:

-Pogledajte sada u zdenac! to vidite? Ljudi ponovno pogledaju.

-Da, vidimo sebe! rekoe. Na to e monah:

-Dok sam vadio vodu iz zdenca uznemirio sam je. Sada se ponovno smirila. Prvi puta niste vidjeli nita. A sada vidite sebe. Iskustvo tiine promatranje je samoga sebe!

VRIJEME ZA RAZMILJANJE

U dnevoj Kini kau neki seljak uzgajao je riu na polu ponad sutjeske. Svakog je dana vie puta silazio u sutjesku po vodu da bi natopio svoje polje. Onda su u Kinu doli Europljani. Uili su ljude da si olakaju svoj dotada muan posao. Tako rekoe tom seljaku kako bi mogao crpkom crpsti vodu iz sutjeske. emu tolika muka?

Seljak im uljudno odvrati:

-Ne budem li vie nosio vodu iz sustjeske, izgubit u vrijeme vrijeme za razmiljanje.

BOINI DNEVNIK

Monika ide u osmi razred. Svoje boievanje ovako je opisala:

23. prosinca

Jo nikad nismo imali tako veliki biini bor. Raste u vrtu pred kuom. Juer smo ga bogato okitili. Ne pamtim kada smo na bor objesili toliko elektrinih aruljica. Svijetle da je milina gledati! Lani nam je ponestalo ice, pa nam je bilo neugodno pred susjedima. Svi susjedi ukraavaju svoje borove pred kuom. mama ne voli Boi. Mora pozvati dvije starije tetke koje ne trpi. Meni su drage, jer mi uvijek neto darivaju.

24. prosinca

Danas je jedini dan u godoini kada idemo u crkvu. Mama ide samostoga da je susjedi ne bi ogovarali. Nadam se da u dobiti puno darova. Tetke su eljele da prvo pjevamo boine pjesme. Mi nismo htjeli. Na TV je igrao film koji tata nikako nije elio propustiti. A onda je poelo: tata mi je darivao kazetofon, tetke su me obradovale pravom malom peicom na kojoj mogu kuhati, a od mame samo dobila torbicu za kozmetiku i spavaicu. Ja bih vie voljela diskete. Stoga je mama obeala da e mi nakon Boia kupiti koju. Dobola sam i novaca.

Na kraju je ola boin aguska. Osalu veer, do iza ponoi, proveli smo gledajui TV.

27. prosinca

Jutros je tata raskitio bor pred kuom. Mama i tata ve su se porijekali zbog toga. Poslie podne tetke su otputovale. Moji su konano odmahnuli. Stolnjak koji su nam darivali mama je nekamo spremila. Veli da je suvie aren.

ja se nekako glupo osjeam. Tjednima sam se radovala Boiu, a sada je ostala samo neka udna praznina. Razoarana sam. Ostaju mi samo darovi.

To mi je premalo. zar se Boi ne slavi zato to se Isus rodio? O tome se u naoj kui uope ne govori. Vani su okieni bor, darovi i guska. Tata i mama ne vjeruju u Boga. Smiju li onda uope slaviti Boi?

KAKO SU VOL I MAGARAC DOSPJELI U BETLEHEMSKU TALICU

Dok su jo Marija i Josip bili na putu u Betlehem, jedan je aneo kriom okupio sve ivotinje. Htio je odabrati koje e Svetoj Obitelji pomagati u tali. Lav se, dakako, javio rvi:

-Samo je jedan kralj dostojan sluiti Gospodru svijeta! riknuo je. Raskomadat u svakoga tko se priblii tom Djetetu!

-- Suvie si jarostan ree mu aneo. Druga se priuljala lisica. Nevino se ulagivala:

-Ja u se za njih dobro brinuti. Boanskom Djetetu donosit u najslaeg meda, a Rodilji svakoga jutra po jednu koko.

-Ti si prenapasna - ree joj aneo. Potom se doepuri paun. Rairivi svoj kieni rep stao se koeperiti:

-Ja u u priprostoj ovjoj tali biti najljepi ukras. Takvoga ni Salomon nije imao u svome hramu!

-Suvie si tat odvrati aneo Zatim su se izredale sve ivotinje i hvalile se svojim znanjem i umijeem. Ali strogi aneo nije bio ni s jednom zadovoljan. Ve se odluio vratiti na nebo neobavljena posla kad li - na polju opazi vola i osla. Sluili su seljaku. Pozove i njih, pa ih upita:

-Kakvu uslugu mi moete ponuditi?

-Nikakvu ree magarac i alosno poklopi oi uima.

-Nita nosmo nauili. Jedino to znamao jest poniznost i strpljivost. Sve drugo samo nam je donosilo vevolju! Vol, tek da se oglasi, nevoljko muknu:

-Moda bismo ipak mogli tjerati muhe svojim repovima!

-Takve traim! ree aneo i poved ih u betlehemsku talicu.

Moj dar za

CARITAS

-za potrebitije od mene...

-kranski vid solidrnosti

Za sveenika i salezijanska z v a n j a