Bosnjaci u Juznoj Americi

Download Bosnjaci u Juznoj Americi

Post on 24-Mar-2016

223 views

Category:

Documents

7 download

DESCRIPTION

Bosnjaci u Juznoj Americi

TRANSCRIPT

  • Bonjaci u Junoj Americi (autor F.B. Chicago, SAD)

    Iseljavanje sa junoslavenskih prostora

    Iseljavanje sa junoslavenskih prostora u Junu Ameriku poelo je krajem 19. vijeka, a bilo je

    ekonomske prirode. Ono je bilo najintenzivije iz Dalmacije, jadranskih otoka (ponajvie sa Hvara) i

    iz crnogorskog primorja i planinske Crne Gore. Najvei broj useljenika je doao u Argentinu, a

    potom u ile i Brazil. Postoje i manje kolonije useljenika u Urugvaju, Paragvaju, Peruu, Boliviji i

    Ekvadoru, dok je njihov broj na sjeveru neznatan (Venecuela, Kolumbija). Tako je do poetka 20.

    vijeka u Argentini ve bilo 133 naselja sa 120.000 etnikih Hrvata. Neki od njih su se uspjeli

    obogatiti, tako da je, npr., Nikola Mihanovi do 1918. g. posjedovao 350 plovila i zapoljavao je

    5.000 radnika, veinom svojih zemljaka.

    Argentina je poetkom 20. stoljea doivjela znatan privredni razvoj, to se posebno odrazilo

    izvozom mesa i itarica. Tokom 1. svjetskog rata, Argentina je ostvarila veliku dobit od izvoza,

    budui da je prodavala hranu objem stranama u konfliktu. Do sredine 1920-ih, Buenos Aires je

    postao Pariz June Amerike sa irokim bulevarima, sistemom podzemne eljeznice i evropskom

    modom.

    Iseljavanje izmeu dva svjetska rata je bilo ogranieno, tako da broj junoslavenskih imigranata nije

    preao 20.000, od toga 15.000 Hrvata.

    Mapa June Amerike sa oznakom mjesta sa najveom koncentracijom bonjakih useljenika

  • Dok su prva dva vala bila ekonomske prirode, trei val nakon 2. svjetskog rata je bio u osnovi

    politiki orijentiran. Oko 30.000 politikih izbjeglica je stiglo u junu Ameriku, velikom veinom

    Hrvata. Najvei broj njih je radio na dravnim gradevinskim projektima koje je sponzorirala vlada

    predsjednika Perona u Argentini, dok nisu nauili panjolski i poeli se baviti i ostalim zanimanjima.

    Meu junoslavenskim narodima, u Junoj Americi danas ivi do milion useljenika i njihovih

    potomaka. Medu njima je najvie Hrvata, oko 70%, potom Slovenaca 15%, Crnogoraca 10%, dok

    Makedonci, Srbi i Bonjaci zajedno ine 5%. Prema procjenama, danas u Junoj Americi ivi

    nekoliko stotina Bonjaka i njihovih potomaka. Tako je recimo majka 54. predsjednika Argentine

    (2003-2007), Nestora Kirchnera Ostojia, etnika Hrvatica iz Punta Arenasa sa juga Argentine.

    Islam u Junoj Americi

    U Junoj Americi ivi nekoliko miliona muslimana, od kojih je najvei broj u Argentini i Brazilu. 37%

    svih robova dovedeni iz Afrike na ameriki kontinent je zavrilo u Brazilu, poevi od sredine 16.

    stoljea. Veliki broj njih su bili muslimani, i uspjeli su djelimino odravati vjeru do prve polovine

    20. stoljea, do kada su u potpunosti pokrteni. Noviji muslimanski doseljenici sa Bliskog Istoka su

    se poeli doseljavati krajem 19. stoljea, to je nastavljeno u 20. stoljeu. najvei broj njih je

    libansko-sirijskog, odnosno arapskog porijekla, mada ima i pripadnika ostalih etnikih grupa, npr.

    Albanaca, Turaka i ostalih. Danas broj muslimana u Brazilu po slubenom popisu iz 2010. g. iznosi

    35 hiljada, mada taj broj po neslubenim procjenama dosee 1.5 miliona. Najvei broj njih ivi u

    saveznim dravama Sao Paolo i Parana.

    Zadnje procjene o broju muslimana u Argentini se kreu oko 800.000 (manje od 2% ukupnog

    stanovnitva), iako je broj potomaka doseljenih muslimana puno vei, mada je najvei broj njih ve

    asimiliran u dominantnu rimokatoliku vjeru i argentinsku naciju. Nakon posjete argentinskog

    predsjednika Carlosa Menema Saudijskoj Arabiji, Saudijska Arabija je finansirala izgradnju

    Islamskog Kulturnog Centra Kralj Fahd u naselju Palermo glavnog grada Argentine, na povrini od

    34,000 kvadratnih metara. Damija je otvorena 2000. g., a sadri molitveni prostor sa kapacitetom

    za 1,200 mukaraca i 400 ena. Centar sadri damiju, biblioteku, dvije kole i park. U Buenos

    Airesu je i sjedite Islamske Organizacije Latinske Amerike (IOLA), koja zastupa interese muslimana

    u Latinskoj Americi.

    Muslimanske zajednice se mogu nai i u ostalim junoamerikim zemljama. U Surinamu oni ine

    13.5% ukupnog stanovnitva, tj. oko 70.000, a uglavnom su juno- i jugoistonoazijskog porijekla. U

    Venecueli takoer ivi oko 100 hiljada muslimana, dok je taj broj u ostalim zemljama puno manji.

  • Islamski kulturni centar Kralj Fahd u Buenos Airesu

    Bonjaci u Junoj Americi

    O bonjackoj imigraciji prije 2. svjetskog rata ima vrlo malo podataka. Ona nije postojala ni u

    kakvom organiziranom obliku, mada su postojali pojedinani dolasci. Budui da su zemlje June

    Amerike bile dominantno katolike, Bonjaci nisu imali preveliku motivaciju za trajan odlazak u

    zemlje gdje ne mogu obezbijediti trajno i nesmetano ispovijedanja svoje vjere i tradicije. U periodu

    do 1. svjetskog rata, poznato je svega nekoliko sluajeva doseljavanja Bonjak, mahom sa prostora

    Hercegovine, a veina ih je dola preko Bremena iz Njemake. Pored njih se je takoer uselila

    nekolicina Torbea, makedonskih muslimana, mahom sa podruja Resena i Bitolja. Naalost, o ovim

    useljenicima i njihovim potomcima nemamo gotovo nikakvih podataka, to nagovjetava da su se

    najvjerovatnije svi vratili u Bosnu, odnosno neki su mogli naknadno prei u Sjedinjene Amerike

    Drave (SAD).

    Za period izmeu dva svjetska rata karakteristian je neto pojaan, iako jo uvijek ogranien,

    intenzitet dolaska muslimana iz Kraljevine SHS u Junu Ameriku, a meu njima veinu ine

    makedonski muslimani, Torbei, sa podruja Resena. Na osnovu raspoloivih podataka, u ovom

    periodu se je uselilo nekoliko desetina Bonjaka i Torbea. Bonjaci su dolazili kako iz Hercegovine

    (Livno, Ljubuki, Mostar, Trebinje), tako i iz Krajine (B. Dubica, B. Petrovac). Ni o ovim imigrantima

    i njihovim potomcima nemamo puno podataka, to takoer vjerovatno znai da su se svi vremenom

    vratili u domovinu. Tako u adresaru junoslavenskih iseljenika u Junoj Americi koji je sainio Josip

    Subai 1932. g. nalazimo samo 11 junoslavenskih muslimana, tj. 9 Torbea i 2 Bonjaka, od kojih

    su 9 ivjeli u Argentini, a 2 u Urugvaju.

  • Iskrcavanje evropskih imigranata u brazilsku luku Santos 1907. g.

    Iseljavanje poslije 2. svjetskog rata je bilo neto malo obimnije i svelo se je u osnovi na politicke

    emigrante koji su bili protivnici komunistikog reima u Jugoslaviji, odnosno bili su privreni

    Treem Rajhu (Njemakoj), Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj (NDH), te su sluili u S.S. jedinicama,

    ustaama i domobranima, tako da se nisu smjeli vratiti u novostvorenu dravu nakon 1945. g.

    Nepotpuni podaci ukazuju na mogunost da se je nakon 2. svjetskog rata zbog politikih razloga u

    Junu Ameriku iselilo par stotina Bonjaka. Najvei dio njih je otiao u Argentinu, gdje je postojala

    vrlo jaka hrvatska organizacija, a nekoliko desetina njih su preli u Brazil, Urugvaj i ile. Iseljavanje

    u ostale zemlje June Amerike nije poznato.

    Meu bonjakim iseljenicima poslije 2. svjetskog rata istiu se i lanovi 13. Oruane brdske divizije

    SS-a Handar. Divizija je nastala 1943. g. nakon masakara poinjenih od strane etnika u istonoj

    Bosni, nakon ega su Bonjaci pokuali u sastavu njemake vojske napraviti oruanu formaciju koja

    je im pruiti zatitu. Divizija je brojala 20.000 ljudi. Divizija je imala nekoliko vrlo uspjenih

    borbenih operacija, da bi krajem 1944. g. bila poslana na Istoni front u Maarskoj radi

    suprotstavljanja nadiruoj Crvenoj Armiji. Sa slomom Treeg Rajha, Handar divizija se povlai

    prema Austriji, da bi se 8. maja predali britanskim trupama u Austriji. U Austriji su na kraju rata

    zavrile i manje bonjake grupe koje su pripadale raznim legijama i milicijama. Bonjaci su

    uglavnom bili u velikoj grupi od oko 25.000 domobrana koje su Britanci iz Klagenfurta vratili nazad

    jugoslovenskim vojnim vlastima. U toj grupi moglo je biti oko 2.500 Bonjaka.

  • Pripadnici Handar divizije u stroju

    Bonjaki iseljenici su se pridruili mnogo brojnijoj hrvatskoj dijaspori, a najvei dio njih se je i

    izjanjavao Hrvatima, tako da je bio otvoren put asimilaciji u dominantnu etniko-vjersku

    komponentu. Veliki broj junoamerikih zemalja je otvoreno favorizirao rimokatoliku vjeru vrlo

    otvoreno, pa ak i putem zakonodavstva. Tako, recimo, predsjednik Argentine do 1994. g. je mogao

    biti samo rimokatolik. Carlos Menem, sin sirijskih useljenika, etniki Arapin, musliman, morao je

    prei sa islama na katolianstvo kako bi postao predsjednik Argentine 1990-ih godina. Zahvaljujui

    njemu, ustavna odredba kojom je nalagano da predsjednik Argentine mora biti rimokatolike vjere

    je nakon toga ukinuta, mada mnogobrojne zapreke po ostale vjeroispovijesti ostaju. Danas, svega 65

    godina nakon 2. svjetskog rata, svi potomci bonjakih useljenika su rimokatolici. ak i sami

    preivjeli useljenici, u devetoj deceniji ivota, danas otvoreno ili poluotvoreno ispovijedaju

    rimokatolianstvo, iako nisu zaboravili potpuno svoj bosanski identitet (kao to jedan od njih ree

    autoru lanka "Odem ja na misu ponekad, ali sam ja ipak ost'o Mujo"). Djeca naih useljenika vrlo

    slabo govore na jezik, iako su im roditelji prenijeli poneto iz bogate bonjake kulturne batine

    (erka jednog naeg imigranta, koja inae uopte ne govori na jezik, autoru lanka je na tenom

    bosanskom ispjevala pjesmu Kad ja pooh na Bentbau).

    U Junoj Americi od 1990-ih godina nestalno ili polustalno boravi i nekoliko desetina mlaih

    Bonjaka koji su za ovaj region vezani uglavnom poslovnim obavezama.

    Nakon sticanja nezavisnosti, Republika BiH je otvorila ambasadu u Buenos Airesu, koja je

    funkcionirala vie od 10 godina i na kakav takav nain odravala kontakte sa porodicama iseljenika.

    Nakon usvajanja odluke na nivou Ministarstva vanjskih poslova (MVP) o racionaliziranju

    diplomatsko-konzularne mree, ambasada u Buenos Airesu je zatvorena 2007. g, ime je nestalo

    diplomatsko prisustvo drave Bosne i Hercegovine na tlu june Amerike.

  • Sudbina Bonjaka June Amerike kroz nekoliko pojedinanih sluajeva

    Najmarkantnija bonjacka porodica koja je boravila u Junoj Americi je svakako porodica premijera

    NDH-a, Dafer-bega Kulenovia. Nakon sloma NDH-a. 6. maja 1945. g., Daferbeg je sa porodicom,

    enom Zumretom, 21-godinjom erkom Aidom i 16-godinjim sinom Nahidom preao u Austriju.

    Tamo su ih zarobili Englezi 17. maja i sprovedeni su u logor Spittal na Dravi. Nakon putanja iz

    Logora 1948. g., Kulenovii decembra 1948. g. prelaze Alpe i dolaze u Italiju. Dafer-beg potom

    prelazi u Siriju, dok njegova erka odlazi u Istanbul. Nakon Dafer-begove smrti u Damasku 1956.

    g., njegova supruga i erka preko katolikog sveenika Dragievica u Rimu sreuju papire i 1958. g.

    dolaze u Argentinu, gdje su se pridruile mnogobrojnoj hrvatskoj emigraciji u Buenos Airesu. Nakon

    udaje za amila ef. Avdia u Chicagu, Aida naputa Argentinu 1965. g., a godinu kasnije joj se

    pridruuje i majka Zumreta. Dafer-begov sin Nahid je 1950-ih iz Istanbula preao u Njemaku gdje

    se je pridruio hrvatskoj emigraciji, a ubijen je od strane UDBA-e 1969. g. u Mnchenu. Dafer-

    begova supruga Zumreta je umrla u Chicagu 1992. g.

    Hrvatski dom (El Hogar Croata) u Buenos Airesu,

    centralno mjesto okupljanja argentinkih Hrvata, a i Bonjaka

    Hilmi ef. Belagi, zvani Braco, r. 1899. g. u Banja Luci, po zanimanju inenjer, bio je ministar

    prometa i javnih radova u NDH od 1. jula 1941. g. do 11. oktobra 1943. g. Nakon 1945. g. odlazi u

    Buenos Aires u Argentini gdje je bio aktivan u Hrvatskom domu. Imao je sina koji nije ostavio

    mukih potomaka. Hilmi je umro u Martinezu, predgrau Buenos Airesa, 1. decembra 1977. g.

  • Buenos Aires, glavni grad Argentine, prihvatio je mnogobrojne imigrante iz Evrope,

    a meu njima i nekoliko stotina Bonjaka

    Nedim Salihbegovi, sin emsi-bega Salihbegovia, gradskog veterinara iz Sarajeva, bio je

    komandant SS brigade u 2. svjetskom ratu. Nakon 2. svjetskog rata dolazi u Buenos Aires (brodom

    Santa Fe iz Genove), gdje ostaje aktivan u hrvatskim organizacijama, a sarauje i sa bonjakim

    intelektualcima u Evropi, kao to je Adil-beg Zulfikarpai. Nakon zavretka agresije na RBiH 1995.

    g., Nedim se vraa u Bosnu, gdje je umro u dubokoj starosti, usamljen, u jednom sarajevskom

    predgrau.

    Santiago de Chile, glavni grad ilea, smjeten u podnoju Anda,

    u kome ive potomci nekoliko desetaka doseljenih Bonjaka nakon 2. svjetskog rata

    Hasan Hasanbegovi iz Sarajeva, bio je inovnik NDH u Zemunu tokom 2. svjetskog rata. Nakon

    zavretka rata, Hasan sa bratom Muharemom bjei u Italiju gdje ostaje nekoliko godina u

    izbjeglikom kampu Cinecitta u Rimu. Negdje 1949. ili 1950. g., odlazi u Buenos Aires u Argentinu,

    dok njegov brat Muharem ide za Kanadu. Vie se nikada nisu vidjeli. Hasan je bio oenjen Hrvaticom

  • Verom Mratini iz Novog Sada. Poto je hrvatska emigrantska zajednica bila vrlo jaka, a katolika

    religija vrlo dominantna, Hasan se je u izbjeglitvu naao pod pritiskom da pree na

    rimokatolianstvo, to je i uinio, te je preuzeo ime Tomislav. Imao je dva sina, Rodolfa i Pedra i

    erku Luciu, udatu Gonzales. Umro je 1967. g. Rodolfova erka Claudia je doktor pravnih nauka u

    Argentini i ef Ureda za istraivanje kunog zlostavljanja pri Dravnom vrhovnom sudu Argentine.

    Claudia Hasanbegovi iz Buenos Airesa

    Mustafa Hatibovi, porijeklom iz Tenja, sluio je u njemakoj vojsci, da bi nakon 2. svjetskog rata sa

    svojom suprugom preko Austrije otiao u Francusku. Tamo je ivio 5 godina, bi se 1950. g. preko B.

    Airesa iselio za Santigao u ileu. enio se je dvaput, a imao je 4 sina i erku. Sin Mustafine erke, Ivo

    Basay Hatibovi, r. 1966. g, u Santiagu, professionalni je ileanski fudbaler i fudbalski trener. Igrao

    je za nekoliko timova u ileu, Francuskoj, Meksiku i Argentini kao to su Reims, Nexaca, Boca

    Juniors i Colo Colo. U klupskoj karijeri je odigrao 414 utakmica i postigao 206 golova. Odigrao je i

    15 utakmica za reprezentaciju ilea i postigao 5 golova. Uestvovao je na tri takmienja Copa

    Amerika, 1987., 1991. i 1995. g. Trenutno je trener fudbalskog kluba Union San Felipe u ileu.

    Mustafini potomci danas ive u Santiagu, Valparaisu i Antofagasti.

  • Ivo Alexis Basay Hatibovi, profesionalni ileanski fudbaler

    (ileanci nose 2 prezimena prvo je prezime oca, a drugo je djevojako prezime majke)

    Atif Ustovi iz Foe se je nakon 2. Svjetskog rata nastanio u Santiagu u ileu. Imao je sina Izeta i

    erku Jasminu. Izet je dekan Graevinskog fakulteta na Amerikom Univerzitetu u Santiagu

    (Universidad de las Americas), kao i predsjednik Graevinske komore ilea.

    Izet Ustovi (po majci Kaflik), uspjeni edukator i privrednik u ileu

    U Argentini se je takoer naao i Ismet Malibegovi, r. 1925. g. u epu, a imao je in

    Obesturmfuehrera u Handar diviziji. Takoer, u Argentinu su doselili i hadi Ismet Varatanovii,

    prijeratni novinar, te Muharem ukalo, a obojica su bili dopisnici poslijeratnih bonjakih asopisa

    Svijest i Pogledi. S njima je saraivao i Fadil Ali iz Brazila, zaviajno iz Kulen Vakufa.

  • Sao Paulo, jedan od najveih gradova na svijetu,

    u ijoj se je okolini nastanilo nekoliko Bonjaka nakon 2. svjetskog rata

  • Konsolidirani spisak ranih bonjakih useljenika u Junu Ameriku (nepotpun spisak; po procjeni autora spisak sadri oko 50% imena svih bonjakih useljenika)

    Red. br. Ime i prezime Dob Brano stanje Mjesto porijekla Datum dolaska Luka ukrcaja Napomena Prije 1914. g.

    1. Abdihodi Suljo 24 Neoenjen 02.07.1905 Helgoland, Bremen Argentina 2. Sari Suljo 20 Neoenjen 01.08.1905 Bonn, Bremen Argentina 3. Ahmed Rifat Drmeni, Resen 1909. Torbe; radio kao radniki

    nadglednik; adresa 1932. g: Calle 25 de Mayo 722, B. Aires, Argentina.

    4. Ibrahim Mefail Lovci, Resen 1909. Torbe; radio kao loa; adresa 1932. g. Calle 25 de Mayo 722, B. Aires, Argentina.

    5. Kurtovi Muharem 24 Neoenjen 10.12.1911 Frankfurt, Bremen Argentina 6. Kurtovi Asim 24 Neoenjen Argentina 7. Huji Muho 20 Neoenjen 20.12.1911 Coburg, Bremen Argentina 8. Komina-Kamber Ismail Resen 1912. Torbe; radnik; adresa 1932. g.:

    Calle 25 de Mayo 722, B. Aires, Argentina.

    9. Ibrahimovi Alija Prije 1914. Boravio u B. Airesu. Preao u SAD 1914. g.

    10. Zulfo Abedin Oenjen Grnar, Resen 1916. Torbe; radnik; adresa 1932. g.: Calle 25 de Mayo 722, B. Aires, Argentina.

    Izmeu dva svjetska rata 11. Bievi Hajro apljina 1924. Radnik; adresa 1932. g.: Calle 25

    de Agosto 260, Montevideo, Urugvaj.

    12. Fazlagi Beir Gacko Radnik; adresa 1932. g. Calle 25 de Agosto 260, Montevideo, Urugvaj.

    13. Torti Meho 16 Neoenjen 04.03.1925 Les Andes, Napoli Argentina 14. Avdinovi Kadria 17 Neoenjen Kozjak, Resen 02.06.1925 Orania, Amsterdam Torbe; Argentina 15. erifovi Mustafa 23 Oenjen 01.07.1925 Flandria, Amsterdam Torbe; Argentina 16. Ibrahimovi Mustafa 31 Oenjen Bitolj 30.10.1925 Orania, Amsterdam Torbe; Argentina 17. Demirovi Jusuf 19 Oenjen Torbe; Argentina 18. Osmanovi Adem 16 Neoenjen Bitolj Torbe; Argentina 19. Dugali Beir 23 Oenjen eljevo, Herceg. 09.11.1925 Wrtemberg, Hamburg Radnik; adresa 1932. g.: Calle

    L.N. Alem 1481, Dock Sud, B. Aires, Argentina.

    20. Asanovi Demal Drmeni, Resen 1925. Torbe; radio kao radnik-

  • armador; adresa 1932. g.: Calle 25 de Mayo 722, B.Aires, Argentina.

    21. Ramadanovi ukri 23 Neoenjen Bela Crkva 01.02.1926 Gelria, Amsterdam Torbe; Argentina 22. Nedipovi Kadri 18 Neoenjen Bela Crkva Torbe; Argentina 23. Mahmutovi Alil 25 Neoenjen Bitolj 01.04.1926 Flandria, Amsterdam Torbe; Argentina 24. Demirovi Fehim 18 Neoenjen Bitolj Torbe; Argentina 25. Alitovi Asim 36 Oenjen Bitolj Torbe; Argentina 26. Prekajac Omer 22 Oenjen Babodrec 02.06.1926 PSSA. Mafalda, Genova Argentina 27. Doli Uzeir 38 Oenjen B. Dubica 26.11.1926 Orania, Amsterdam Argentina 28. Iki Suljo 28 Oenjen Vosnobi? 02.01.1927 Aurigny, Le Havre Argentina 29. Guji Ahmed 27 Oenjen Mostar 01.04.1927 Conte Verde, Genova Argentina 30. Kezimovi Sinan 22 Neoenjen Bitolj 07.04.1927 Almanzora, Cherburg Torbe; Argentina 31. Tofilovi Kamber 17 Neoenjen Sopotsko, Resen 01.09.1927 Alcantara, Cherburg Torbe; Argentina 32. emovi Ajdin Bajram 40 Udovac Sopotsko, Resen Torbe; Argentina 33. emovi, Ismael 29 Oenjen Sopotsko, Resen Torbe; Argentina 34. Rustenovi Fazli 23 Neoenjen Sopotsko, Resen Torbe; Argentina 35. airovi ukri 40 Oenjen Sopotsko Torbe; Argentina 36. Konjhodi Fejzo 31 Neoenjen Mostar 08.09.1927 Conte Verde, Genova Argentina 37. Ragipovi Izet 34 Oenjen Kozjak, Resen 03.10.1927 Asturias, Cherburg Torbe; Argentina 38. Zulfikar Asan 17 Neoenjen Kozjak Torbe; Argentina 39. Xxxxxxxxx Memed 35 Oenjen Asamati, Resen Torbe; Argentina 40. Sadinkovi Ejup 28 Oenjen Carev Dvor,

    Resen 13.10.1927 Andes, Cherburg Torbe; Argentina

    41. Abdulovi Hadi 22 Oenjen Bitolj Torbe; Argentina 42. Marinovi Alija 23 Neoenjen Slavien 30.10.1927 General Mitre, Hamburg Argentina 43. Raidovi Ismael 26 Oenjen Resen 08.12.1927 Andes, Cherburg Torbe; Argentina 44. Raidovi Raim 25 Oenjen Carev Dvor,

    Resen 22.12.1927 Arlanza, Cherburg Torbe; Argentina

    45. Kamberovi ejki 17 Neoenjen Grnari, Resen Torbe; Argentina 46. Asanovi K. Drmeni, Resen 1927. Torbe; radio kao ofer; adresa

    1932. g. Calle 25 de Mayo 722, B. Aires, Argentina.

    47. akirovi Demal 37 Oenjen Sopotsko, Resen 1927. Torbe; radio kao radnik-armador; adresa 1932. g.: Calle 25 de Mayo 722, B. Aires, Argentina.

    48. Raidovi Irfan 17 Neoenjen Grnari, Resen 01.01.1928

    Avon, Cherburg

    Torbe; Argentina 49. Raidovi Naim 24 Neoenjen Grnari, Resen Torbe; Argentina 50. Petrovi Omer 31 Oenjen Budmas 01.01.1928 Mosella, Le Havre Argentina 51. Ragipovi Kazan 17 Neoenjen Resen 04.01.1928 Demerara, Cherburg Torbe; Argentina 52. Beirovi Avdo 27 Neoenjen Mostar 04.02.1928 Duilio, Genova Argentina

  • 53. Abdi Izet 37 Oenjen Nizo Polje, Resen 01.03.1928 Lutetia, Bordeau Torbe; Argentina 54. Mahi Salko 37 Oenjen Ljubuki 01.09.1928 Gral. Belgrano, Hamburg Argentina 55. Beirovi Avdo 27 Neoenjen Mostar 04.12.1928 Duilio, Genova Argentina 56. Buli Muharem 26 Neoenjen Gornji 01.05.1929 Zeelandia, Amsterdam Argentina 57. Odobai Omer 44 Oenjen B. Petrovac 03.05.1929 Bayern, Hamburg Argentina 58. Zubovi Mustafa 39 Oenjen B. Dubica 01.06.1929 Conte Rosso, Genova Argentina 59. Doli Jahja 26 Neoenjen B Dubica 08.07.1929 Conte Verde, Genova Argentina 60. Rami Halil 42 Oenjen B. Petrovac 08.12.1929 Cap. Arcona, Hamburg Argentina 61. Huji Muharem 12 Neoenjen B. Petrovac Argentina 62. ehovi Sabit 39 Oenjen Trebinje 26.12.1929 Arlanza, Cherburg Argentina 63. emovi aban Oenjen Sopotsko, Resen 1929. Torbe; radio kao nadglednik u

    Standard Oil Company; adresa 1932. g.: Calle 25 de Mayo 722, B. Aires, Argentina.

    64. Vien Ismet 18 Neoenjen Trebinje 02.02.1930 Korana, Argentina 65. Bojii Osman 23 Neoenjen Cetinje 18.11.1930 Conte Verde, Genova Argentina 66. Ibrahimovi Versel 26 Oenjen Bitolj 06.01.1931 Alcantara, Cherburg Torbe; Argentina

    Nakon 2. svjetskog rata 67. Mehmedagi Junus 48 Oenjen Sarajevo 01.04.1947 Philippa, Genova Argentina 68. Mehmedagi Cristina 43 Udata Slovenija Roena Turc; Argentina. 69. Mehmedagi Enver 18 Neoenjen Zagabria Argentina 70. Demirovi Kadro 29 Neoenjen Tuzla 26.05.1947 San Giorgio, Genova Argentina 71. Latifi Susanna 38 Udata Moskva 24.07.1947 Andrea Gritti, Napoli Doktorica, roena Kabanova;

    Argentina. 72. Latifi Emira 7 Dijete Beograd Argentina 73. Latifi Anna Maria 3 Dijete Occhieppo Sup. Ro. u Italiji; Argentina. 74. Varatanovi Ismet 45 Oenjen Sarajevo 19.02.1948

    Entre Rios, Hamburg

    Vidi tekst. 75. Pupovac Ismet 25 Neoenjen Stolac Argentina 76. Hoi Hamid 32 Oenjen Lukavac-Trnovo Radio u rudniku prije 2.

    svjetskog rata; sluio u Handar diviziji; oenjen Poljakinjom Josefom; ivio u B. Airesu; djeca Carlos Albert, Ramon, Ines Josefa i Alicia.

    77. Hoi Josefa 23 Udata Zederman Argentina 78. Meetovi Mustafa 27 Neoenjen Sarajevo ivio u B. Airesu; sin Augustin. 79. Hromadi Salko 28 Neoenjen Sarajevo ivio u B. Airesu do smrti 1977.

    g.; njegova urna poiva na gradskom groblju pored groba Hamida Hoia.

    80. Mizdri Ibro 40 Oenjen B. Dubica Argentina 81. Mujakovi Osman 22 Neoenjen Orahovica Argentina

  • 82. Bati Muharem 24 Neoenjen Gorica Argentina 83. Mehmedovi Ibro 28 Neoenjen Rogatica Argentina 84. Imamovi Enver 28 Neoenjen Ilida Argentina 85. Mujki Meho 29 Neoenjen Mijatovi Argentina 86. auevi Fadil 30 Neoenjen Sarajevo 25.02.1948 Ugolino Vivaldi, Genova Argentina 87. Hadi Ibro 20 Neoenjen Kula-Zvornik 28.02.1948 Mendoza, Genova ivio 1927-2009; ivio u

    Patagoniji na jugu Argentine i radio na naftnim poljima; umro u gradiu Comodoro Rivadavia 2009. g.; bio oenjen Poljakinjom Anom Petrak; djeca Juan Carlos, Jose, Jorge i Mercedes Ines.

    88. Osmanovi Zaim 36 Oenjen Klju Argentina 89. Alibabi Omer 29 Oenjen Kurtovo 11.03.1948 Cordoba, Hamburg Oenjen Hrvaticom; vjerski

    obrazovan; oko njega se okupljala grupa Bonjaka u B. Airesu (Hoi, Hromadi, Meetovi); djeca Ramon (ivi u Santa Cruzu na jugu Argentine), Hasnija i Ines.

    90. Alibabi Dragica 21 Udata Susak Argentina 91. Alibabi Hasnija 1 Dijete Reggio Emilia Argentina 92. Ergeli Sulejman 44 Oenjen Prijedor Argentina 93. Ergeli Razija 41 Udata Seribulaj Argentina 94. Piri Nazif 51 Neoenjen Ravni Brijeg Argentina 95. Hromi Avdo 36 Oenjen Glamo 26.03.1948 Andes, Cherburg Argentina 96. Hasanbegovi Hasan 30 Oenjen Sarajevo 29.03.1948

    Santa Cruz, Napoli

    Vidi tekst. 97. Hasanbegovi Vera 24 Udata Novi Sad Roena Mratini; Argentina. 98. Hasanbegovi Rodolfo Dijete Beograd Argentina 99. Hasanbegovi Lucia Dijete Beograd Argentina 100. Hasanbegovi Pietro Dijete Beograd Argentina 101. ukalo Muharem 35 Razveden Foa ivio u B. Airesu; dopisnik

    poslijeratnih aospisa svijest i Pogledi.

    102. Hercegovac Mujo 33 Oenjen 10.04.1948 Tucuman, Genova Argentina 103. Lali Halid 28 Neoenjen Ljubuki 29.04.1948 Empire Halberd, Genova Argentina 104. Lali Jasna 2 Dijete Argentina 105. Becirspahic Smail 18 Neoenjen Biha 30.04.1948 Entre Rios, Hamburg Argentina 106. Azabagi Teufik 37 Neoenjen Sarajevo Argentina 107. Jusufovi NN 23.05.1948 General M.B. Stewart, Bremen Argentina 108. Salihbegovi Nedim 29 Neoenjen 30.05.1948 Santa Fe, Genova Argentina 109. Paji Ibrahim 26 Oenjen Banja Luka 11.07.1948 General M.B. Stewart, Bremen Prezime promijenjeno u Pai;

  • oenjen Zagrepankom; djeca erif i Emir ive u B. Airesu.

    110. Paji Kata 24 Udata Krievci Medicinska sestra; Argentina. 111. Paji erif 2 Dijete Klagenfurt Argentina 112. Paji Emir 0 Dijete Bologna Argentina 113. Muslimovi Dafer 23 Neoenjen Bijeljina ivio 1926-1996; oenjen

    Amandom; ivio u B. Airesu; djeca Alfredo Eduardo, Lujan Graciela i Silvia Noemi.

    114. Ibrahimovi Ahmed 24 Neoenjen Milankovi 31.07.1948 Entre Rios, Hamburg Argentina 115. Pehadi Husnija 24 Neoenjen Veleevo Argentina 116. Muminovi Mujo 35 Neoenjen Sarajevo Argentina 117. Mujkanovi aban 34 Neoenjen Blaho Argentina 118. Alibai Mehmed 29 Oenjen Jaruke 17.11.1948 Olimpia, Genova Argentina 119. Alibai Semka 22 Udata Hruszka Roena Paraska; Argentina. 120. Zuli Ana 33 Neudata Sinac, Lika 03.12.1948 Usat Gen. S.D. Sturgis, Genova Argentina 121. Zuli Abdulah 2 Dijete Wolfsberg,

    Austrija Argentina

    122. Kasi Osman 43 Oenjen Orai 26.12.1948 General Omar Bundy, Genova Argentina 123. Kasi aha 36 Udata Orai Argentina 124. Kasi Fehim 12 Dijete Orai Argentina 125. Kasi Fapina? 10 Dijete Orai Argentina 126. Kasi Kadira 4 Dijete Orai Argentina 127. Pjani Ibro 50 Neoenjen Tezec Argentina 128. Azabagi Fadil 25 Neoenjen Sarajevo 30.12.1948 Florida, Marseilles Argentina 129. Mufti Irfan 21 Neoenjen Banja Luka 24.01.1949 General W.M. Black, Genova R. 1927. g.; oenjen Teresom u B.

    Airesu; djeca Nora i Sabina. 130. Voloder Sulejman 39 Oenjen Sarajevo 04.02.1949 Willard A. Holbrock, Genova Argentina 131. Voloder Ljubica 29 Udata Osijek Roena Tretinjak; Argentina. 132. Voloder Hedviga 11 Dijete Osijek Argentina 133. Voloder Hermina 8 Dijete Osijek Argentina 134. Voloder Nefa 2 Dijete Judensburg Argentina 135. Hajdarevi Ahmedbeg 45 Neoenjen Pokoj, Biha Argentina 136. Musti Mehmed 23 Neoenjen Cazin Argentina 137. ehi Ismet 32 Oenjen Travnik 15.02.1949 Gen. W.C. Langfitt, Genova Argentina 138. ehi Nada 23 Udata Srebrenica Argentina 139. ehi Katica 1 Dijete Austrija Argentina 140. Hadi Ahmed 47 Neoenjen Mostar 06.03.1949 USAT Gen Stuart Heintzelman,

    Bremen Argentina

    141. orovi Zahir 24 Neoenjen Foa 1949. Mercy, ivio 1925-20011; preivio etnike zloine u Foi gdje su mu muki ubijeni otac i brat;

  • sluio u Handar diviziji; u ile dolazi brodom Mercy 1949. g.; najprije ivio u Valparaisu, a potom prelazi u Santiago; djeca Alex i Ronald; neki potomci promijenili prezime u Corro.

    142. Hatibovi Mustafa 32 Oenjen Teanj 21.08.1950 Campana, Marseilles Vidi tekst. 143. Hatibovi Bettna? 30 Udata Teanj ile 144. Hatibovi Abas 8 Dijete Teanj ile 145. Hatibovi emsa 5 Dijete Teanj ile 146. Hatibovi Feho 2 Dijete Werfen, Austrija ile 147. Hadi Mehmed 1951. Nakon 2. svjetskog rata boravio

    u Francuskoj, odakle je prvo preao u Kanadu; odatle preao u Sao Paolo u Brazil s bratom Adilom; imao 6 sinova i 3 erke; umro 1966. g.; potomci ive u gradiima Guarulhos i Embu u provinciji Sao Paolo.

    148. Hadi Adil 1951. Sao Paolo (Brazil); 3 erke; umro 1999. g.

    149. Ali Fadil Kulen Vakuf 1952. Doao u Brazil 1952. g. iz Njemake; oenjen Hrvaticom Jelkom; ivio u podruju Rio de Janeira; umro 1961. g.; djeca Andre Omar i Enisa.

    150. Deli Hamza 20 Neoenjen Biha 22.09.1953 Provence, Genova Santiago, ile. 151. Alagi Sead Cazin 1955. R. 1931. g. 8 Cazinu; nakon

    sluenja vojnog roka, radio u Rijeci, a potom prelazi u Italiju; u Santiago u ileu dolazi 1955. g.; djeca Danko, Zvonko i Danica; posjeduje radnju koja izrauje lente i ukrasni materijal.

    152. Spahi Ragib Mostar 1955. R. 1925. g.; promijenio prezime u Gaanica nakon to mu se je majka Aia preudala za Salka Gaanicu iz Mostara; u Santiago u ileu stie 1955. g.; oenjen Mercedes Lagos; djeca Pietro, Damaris, Debora i Jeanette; prezime vremenom promijenjeno u Paic.

  • 153. Kulenovi Zumreta 1958. Vidi tekst. 154. Kulenovi Aida 1958. Vidi tekst. 155. Belagi Hilmi Vidi tekst. 156. Malibegovi Ismet ivio u u B. Airesu; imao sinove

    Alberta, Gustava i Omara. 157. Jahi Muhamed Tuzla Roen u Tuzli; ivio u Sao Paolu

    (Brazil) gdje je radio kao inventor u Institutu za tehnoloko istraivanje drave Sao Paolo; trenutno najstariji ivi Bonjak na tlu June Amerike; oenjen Enedinom Gomes; djeca Omar Allen i Miroslav Dino.

    158. Salkanovi Abas Tuzla ivio 1920-1993; sa austrijanskom suprugom Herthom ivio nakon 2. Svjetskog rata u Argentini; navodno bio tjelohranitelj Ante Pavelia; preao 1960-ih u Chicago u SAD, a umro 1993. Na Floridi.

    159. Ibrahimovi Meho B. Aires (Argentina); djeca Miguel, Catalina i Ema.

    160. Ibrahimovi Kemal Radio u Zemunu tokom 2. svjetskog rata; ivio u B. Airesu; djeca Norma.

    161. Hadikadi Atif B. amac R. 1927. g.; ivio u gradiu Los Andes u provinciji Valparaiso u ileu; djeca Ivo i Jasna.

    162. Malko B. Aires (Argentina). 163. Ovina-Zubevi B. Aires (Argentina). 164. Ibrovi Porto Velho (Rio de Janeiro

    Brazil). 165. Jusufovi Rio Comprido (Rio de Janeiro) i

    Arace (Espirito Santo), Brazil. 166. Orahovac Podgorica Argentina 167. Rekovi Plav Argentina 168. Omerovi Santiago (ile). 169. Orhanovi Vina del Mar i Santiago (ile).

Recommended

View more >