8/14/2019 Bosna Za Vrijeme Austrougarske

1/3

BOSNA ZA VRIJEME AUSTROUGARSKE

Etnicko sazrijevanje Bonjaka u naciju u doba Austrougarske Monarhije 1878.-1918.

O hrvatskom i srpskom narodu i njihovoj genezi od naroda do nacije, odnosnood katolika do Hrvata, tj. od pravoslavaca do Srba u doba okupacije BiH odAustrougarske Monarhije napisane su cijele i knjiznice i biblioteke. Medjutim,nas ovdje interesiraju prvenstveno Bonjaci i njihovo sazrijevanje iz naroda unaciju.

Austrougarski guverner BiH Benjamin Kalaj namjerno propagira politikubonjatva. ta znaci to njegovo bonjatvo? To bonjatvo bilo jeonemogucavanje razvoja nacionalnih pokreta u Bosni. Po njemu postoji u BiHsamo jedan narod, "trojedan", koji medju svojim pripadnicima ima tri grupevijernika: muslimane, katolike i pravoslavce. Naravno da je takva politka kocila

bonjacki narod u formiranju nacionlanog indetiteta. To je izazvalo reakcije, patada sve tri naroda pocinju osnivanje svojih narodnih kola, prosjevjetnihdrutava i kulturnih listova. Poznat je niz slucajeva u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli iMostaru gdje popovi obje krcanske konfesije novcano potkupljuju,"motiviraju" svoje vijernike da se deklariraju kao Hrvati i Srbi, a ne kao katolicii pravoslavci.

Bonjaci, po vjeri muslimani, stoljecima vezani za tursku vlast, islamsku

civilizaciju i BiH kao jedinu domovinu, osjetili su se ugrozenim, jer su seodjednom nali u izrazito katolickoj drzavi, a granicivi se sa pravoslavnomSrbijom i Crnom gorom i u totalnom krcanskom okruzenju. Naavi se poduticajem jedne nepoznate, strane civilizacije, osjetili su se izgubljenima, tim vieto su nakandnom aneksijom Bosne ostali odsjeceni od Stambola koji ima jedavao barem privid zatite - pa se jo vie okrecu spaavanju vjere koja im jeostala jedini smisao. Ulema je isticala da je bitnije sacuvati svoje vjerskiidentitet, nego narodnosni, koji za njih nije bio bitan. Bonjaci su znali da

pripadaju jednom, jedinstvenom bonjackom narodu, ali im je ipak vaznije bilo

da, prihvatajuci eho panislamizma Abdul Hamida II (1876.-1909.) ostanupripadnici velikog muslimanskog bratstva od Maroka do Indonezije. Svojegzistencijalni otpor oni su odmah izrazili u ljeto i jesen 1878, pa i 1882. i oba taustanka Monarhija je uguila sa velikim bonjackim zrtvama. Drugi odrazotpora bio je masovni egzodus Bonjaka u Tursku, koju su izrazitokonzervativni slojevi vidjeli kao svoju "maticu".

Tek je autonomaki pokret, odnosno borba za vjersko-prosvjetnu i vakufsko-mearifsku autonomiju poceo je da se osmiljenije zalaze za narodni preporod

Bonjaka.

8/14/2019 Bosna Za Vrijeme Austrougarske

2/3

Nazalost, pokret se vec u pocetku polarizirao programatski na hodzinsku struju,koja je preferirala vjersku i vakufsku problematiku i, begovsku struju, gdje suspahije forsirale rjeenje agrarno-imovinskih odnosa. Gdje je tu zreo nacionalni

program za ostale slojeve bonjackog naroda?

Ipak, Bonjaci su tada poceli sazrijevati od naroda u naciju, jer su: a) osnovalisvoju prvu politicku gradansku partiju "Muslimansku narodnu organizaciju"1906, b) izborili su se da austougarski car sankcionira Ustav ("Zemaljski statut")koji je bio povod da se Bosna pripoji, anektira od Monarhije 1908, c)ustanovljen je bosanski Sabor i Zemaljska vlada, 1910, koji jesu bili umnogocemu ekspozitura beckog dvora, ali u kojem su bili i Bonjaci i timestekli gradansko pravo i mogucnost da se bore za svoju naciju.

Dakle, BiH u periodu od 1878. do 1918. godine dobiva tri nacije, poto njeninarodi dobivaju prerogative nacije: suverenitet izrazen u parlamentarizmu,ustavnost i izbore. Ali takav parlamentarizam je tek klica pravog

parlamentarnog, demokratskog zivota. Najtragicnije je to to je nacionalno imeBonjaka, koje je bilo u upotrebi i prvih desetak godina austrijske uprave

promijenjeno i degradirano na samo vjersku odrednicu. Prvo je u praksi biosemanticki netacan pojam "muhamedanci". Muslimani nisu sljedbeniciMuhameda a.s., vec Alaha dz.. Tu nepravdu je "ispravio" Osman ikic,eskponent srbijanske politike u Bosni, pa je 1903. za Bonjake, kao narodnosni

pojam promovirao naziv - muslimani - ostavljajuci svoje sunarodnjake na nivou

vjerske grupe. Sa druge strane vjerske odrednice: katolik i pravoslavac dignutisu u kategoriju nacije. Ipak, smije se konstatirati da su se Bonjaci, iakodefinirani vjerskim imenom, konstituirali u doba Monarhije u naciju, jer sudobili institucije koje su po medunarodnim uzusima atributi nacije. Prvi put odvremena srednjovjekovnog Sabora, poslije 450 godina dobili su parlament imogucnost da budu ukljuceni u politicki zivot i da pocnu da uticu, da se bore za

buducnost svoje domovine BiH.

Pojam bosanski jezik bio je u upotrebi od pocetka okupacije do 1908. godine,

zahvaljujuci prvoj "Gramatici bosanskog jezika" Frane Vuletica, koja je izala1880. i po njoj se predavalo sve do 1911. godine. Dekretom je ukinuto ime

bosanskog jezika, a uveden je termin srpskohrvatski jezik. I to je smiljenoizvedeno: poto su muslimani samo vjerska grupa, dakle ne postoji ni islamskanacija, onda ne moze ni da postoji neki muslimanski jezik. Da je ostalonarodno/nacionalno ime Bonjak, bilo bi logicno da taj narod, sad vec nacija ima

jezik koji ce se zvati bosanskim. Pisma u BiH su latinica i cirilica, koja suistisnula arabicu, a bosancica se pie samo privatno. Nju tada koriste preteznospahije ("begovica") i ona je ujedno i konspirativno, kriptogramo pismo

Bonjaka pred okupacionim vlastima. Kuriozitet je da se javlja tampa listova nadva pisma istovremeno, i latinicom i cirilicom.

8/14/2019 Bosna Za Vrijeme Austrougarske

3/3

Ogroman doprinos budenju nacionalne svijesti Bonjaka dali su: prviantologicar bonjackih narodnih pjesama Mehmedbeg Kapetanovic Ljubuakkoji je pokrenuo prvi bonjacki casopis "Bonjak" 1891, prvi povjesnicar umodernom smislu rijeci Safvetbeg Baagic urednik "Behara" 1900. i kulturno

drutvo i istoimeni casopis "Gajret". Istovremeno i Srbi u Srbiji i Hrvati uHrvatskoj vode bitku za pridobijanje Bonjaka u Bosni. Prvi su igrali vie napolitickom polju: pozivali su, ne Bonjake, nego muslimane, kao to je to cinioMico Ljubibratic - na nacionalno izmirenje, jer su ih smatrali Turcima iopominjali su i ih da ce i jedni i drugi biti pokrteni od Vatikana. Hrvati sazapada imali su strategiju na kulturnom polju: Josip Eugen Tomic pie "Zmajaod Bosne" i ujedno je tvorac sintagme da su "muslimani cvijet hrvatskognaroda", a Milutin Ogrizovic pravi prvu dramatizaciju najljepe bonjacko-muslimanske balade - "Hasanagince".

Vjera novonastale nacije i dalje je islam. Svakako da je dolo do velikog uplivaokupacionih vlasti na vjerski zivot Bonjaka. Rezim 1882. uspostavlja posebanvjerski hijerarhijski sistem sa Ulema-medzlisom i Reis-ul-ulemom, a to je Porta

preutano priznala. U kompetenciju cara Franje Josipa I (1848.-1916.) dolaziimenovanje tih institucija. Monarhija nije Bonjacima priznavala narodnosnuulogu, tako da su oni boreci se za vjersko-prosvjetnu i vakufsko-mearifskuautonomiju sebe i dalje identificirali sa vjerom, odnosno muslimanstvom.

to se tice drzavljanstva stanovnika BiH u doba okupacije i aneksije, BiH se

smatrala trecom drzavom unutar Monarhije, tako da svi Bosanci (Bonjaci,Hrvati i Srbi) nisu pravno bili ni austrijski ni ugarski drzavljani. Tretirani su kaodrzavljani trece drzave: Bosne i Hercegovine. Time su Bonjaci, madanepriznati kao nacija, prvi put dobili drzavljanstvo, to je pravno-politickianakronizam XX stoljeca.