bosna i hercegovina federacija bosne i hercegovine … · u stavku 6. u prvoj rečenici iza riječi...
TRANSCRIPT
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VLADA
N A C R T
Z A K O N
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STEČAJNOM POSTUPKU
Sarajevo, kolovoz 2012. godine
Z A K O N
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STEČAJNOM POSTUPKU
Članak 1.
U Zakonu o stečajnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i
Hercegovine“ br. 29/03, 32/04 i 42/06), u članku 1. iza riječi „provođenja“, riječ „i“ se
zamjenjuje zarezom, a iza riječi „plana“ dodaju se riječi: „i međunarodni stečaj“.
Članak 2.
U članku 4. stavak 5. u prvoj rečenici, riječ „ i „ zamjenjuje se zarezom.
Članak 3.
U članku 7. stavak 1. iza riječi „stvarno“ dodaju se riječi: „i mjesno“.
Članak 4.
U članku 8. riječi: „ili drugim“, brišu se.
Članak 5.
U članku 9. stavak 3. riječi: „njegove zakonske zastupnike“, brišu se.
Članak 6.
U članku 10. stavak 1., mijenja se i glasi:
„(1)Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici, svjedoci i druge osobe su
prema stečajnom sudu, imenovanom vještaku, privremenom stečajnom upravitelju i
stečajnom upravitelju obvezne na davanje potpunih i istinitih informacija. Stečajni
dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga obvezni da doprinose osiguranju
stečajne mase i da se uzdržavaju od štetnih radnji.“.
U stavku 3. točka 1) iza riječi „sud“, dodaju se riječi: „radi saslušanja,“
U točki 2) broj „1.700,00“ zamjenjuje se brojem „5.000,00, a iza riječi „nakon“,
dodaju se riječi: „saslušanja ili“.
Članak 7.
U članku 11. stavak 1. riječ „odluka“, zamjenjuje se riječju „rješenja“.
Stavak 2.mijenja se i glasi:
„(2) Rok za podnošenje priziva je osam dana, od dana dostavljanja rješenja u
skladu sa članom 12. ovog zakona.“.
U stavku 5. poslije riječi „Priziv“ dodaje se riječ „ne“.
Članak 8.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Dostave i javno oglašavanje
(1) Stečajni sud vrši dostavu rješenja po službenoj dužnosti.
(2) Dostava se vrši javnim oglašavanjem na oglasnoj ploči suda, uključujući i
slučajeve u kojima ovaj zakon predviđa posebnu dostavu. Dostava se smatra
izvršenom istjekom osam slijedećih radnih dana, od dana oglašavanja na
oglasnoj ploči suda.
(3) Ako je zakonom izričito predviđeno oglašavanje u „Službenim novinama
Federacije BiH“, dostava se smatra izvršenom istjekom osam dana od dana
oglašavanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.“.
Članak 9.
U članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Predlagatelj je obvezan uplatiti predujam u iznosu koji odredi stečajni
sudac za pokriće troškova prethodnog postupka.“.
U stavku 2. riječ „vjerovnik“ zamjenjuje se riječju “predlagatelj“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Predujam troškova prethodnog postupka, za predlagatelja, može uplatiti
svaka pravna i fizička osoba.“.
Članak 10.
U članku 14. stavak 1. u drugoj rečenici, iza riječi „svrhu“, dodaju se riječi:
„donijeti rješenje o pokretanju prethodnog postupka,“ a u trećoj rečenici iza riječi „za“,
dodaje se riječ „rad“.
Članak 11.
U članku 18. stavak 1. iza riječi „oglasiti“, dodaju se riječi: „u „Službenim
novinama Federacije BiH“.“.
Članak 12.
U članku 22. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Stečajni sudac može rješenjem staviti van snage svaku odluku bilo kojeg
organa u stečajnom postupku, ako utvrdi da je ona protuzakonita i ako bi mogla
dovesti do umanjenja stečajne mase ili oštećenja vjerovnika.“.
Članak 13.
U članku 23. naziv: „Osobe koje mogu biti imenovane za stečajnog
upravitelja“, mijenja se i glasi: „Stečajni upravitelj“.
U stavku 1. iza riječi „iskustvom“ dodaju se riječi:“ i koja se nalazi na Listi
stečajnih upravitelja koja se vodi u Federalnom ministarstvu pravde.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Stečajni upravitelj mora imati stručno obrazovanje, položen stručni ispit i
dužan je raditi na stalnoj stručnoj edukaciji. Vrstu stručnog obrazovanja, sadržaj
stručnog ispita i način njegovog polaganja, te način vršenja stalne stručne edukacije,
bliže će propisati federalni ministar pravde.“.
Stavak 3., mijenja se i glasi:
„(3) Obuka kandidata za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja, organizira
se prema Pravilniku o uvjetima, načinu polaganja i programu stručnog ispita za
stečajnog upravitelja koji donosi federalni ministar pravde.“.
U stavku 4. dodaje se nova točka 8) koja glasi:
„8) i osobe koje minimalno dva dana u tijeku kalendarske godine, ne sudjeluju u
profesionalnoj edukaciji organiziranoj sukladno stavku 2. ovoga članka.“.
Članak 14.
U članku 27. u trećoj rečenici broj “1.700,00“, zamjenjuje se brojem „5.000,00“.
Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
(2) “Presliku odluke o izrečenoj mjeri ili određenoj kazni stečajnom upravitelju,
ili presliku odluke o smjenjivanju stečajnog upravitelja, stečajni sudac dostavlja
Udruzi stečajnih upravitelja.“.
Članak 15.
U članku 28. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Skupštinom vjerovnika rukovodi stečajni sudac, a odluke donose prisutni
vjerovnici, s tim da suma iznosa potraživanja vjerovnika koji su glasovali za odluku
mora biti veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih vjerovnika koji su
glasali protiv.“.
Članak 16.
U članku 29. stavak 5. u prvoj rečenici iza riječi „je“, dodaje se riječ
„pomagati,“.
U stavku 6. u prvoj rečenici iza riječi „obveza“, dodaju se riječi: “otpisa
pokretnih stvari i potraživanja,“.
Članak 17.
U članku 43. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Stečajni sudac otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika
ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog
dužnika, prema predviđanju, biti dostatna da pokrije troškove postupka. Ukoliko
imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i
utemeljen stečajni sudac će javnim pozivom objavljenim u „Službenim novinama
Federacije BiH“ pozvati vjerovnike da polože predujam za osiguranje troškova
stečajnog postupka, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva u
„Službenim novinama Federacije BiH“. Ukoliko u tom roku predujam nitko ne položi
stečajni sudac će otvoriti stečajni postupak i isti odmah zaključiti. Ako zainteresirana
osoba predujmi određeni predujam postupak se neće odmah zaključiti. Predujam se
uključuje u obvezu stečajne mase.“.
Članak 18.
U članku 45. stavak 3. iza riječi „doneseno“ dodaju se riječi: „ i istaknuto na
oglasnoj pločo suda“.
Članak 19.
U članku 48. stavak 2. briše se.
U stavku 4. na kraju prve rečenice dodaju se riječi: „i Udruzi stečajnih
upravitelja“.
Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (2) i (3).
Članak 20.
U članku 50. stavak 1. na kraju rečenice, točka se zamjenjuje zarezom, i
dodaju riječi “s tim da priziv stečajnog dužnika ne odlaže izvršenje.“.
Članak 21.
Iza članka 51. dodaje se novi članak 51a. koji glasi:
„Članak 51a.
Nastupanje pravnih posljedica otvranja stečajnog postupka
(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju početkom dana
kada je oglas o otvaranju stečajnog postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.
(2) Ako rješenje o otvaranju stečajnog postupka, odlukom po žalbi bude
ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se
da su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupile početkom dana kada
je prvo rješenje o otvaranju stečajnog postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda.“.
Članak 22.
U članku 58. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Razlučni vjerovnik je dužan, u prijavi potraživanja ili najkasnije na ročištu
na kojem se ispituje njegovo potraživanje, izjasniti se da li će pokrenuti postupak
izvršenja po općim pravilima ovršnog postupka radi naplate svojih potraživanja.“.
Članak 23.
U članku 65. stavak 1. iza prve rečenice, dodaje se nova rečenica koja glasi:
„Stečajni upravitelj uz odobrenje odbora vjerovnika ili skupštine (ako odbor nije
izabran) može odustati od ugovora.“.
Članak 24.
U članku 69. stavak 3., briše se.
Članak 25.
Članak 71. mijenja se i glasi:
„Postupanje s ugovorima o najmu ili zakupu u kojima se stečajni dužnik
pojavljuje kao najmodavac ili zakupodavac
(1) Stečajni upravitelj može nakon otvaranja stečajnog postupka otkazati
ugovor o najmu ili zakupu uz otkazni rok od tri mjeseca bez navođenja razloga.
(2) Stečajni upravitelj može zaključiti novi ugovor s istom ili drugom stranom ili
pod drugim uvjetima nakon pribavljenog mišljenja odbora vjerovnika ili skupštine, ako
odbor nije formiran.“.
Članak 26.
U članku 99. stavak 2. briše se.
Članak 27.
U članku 101. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Odbor vjerovnika ili skupština, ako odbor vjerovnika nije izabran, određuje
način i uvjete unovčavanja nepokretne imovine sukladno Zakonu o ovršnom
postupku.“.
Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3).
Članak 28.
U članku 102. stavak 3. riječ „Imovina“, zamjenjuje se riječju „nekretnina“.
U stavku 4. u prvoj rečenici, iza riječi „dobivenog“, dodaju se riječi: „bilo
kakvom“.
Članak 29.
Iza članka 102. dodaje se novi članak 102a., koji glasi:
„ Članak 102a.
Unovčavanje pokretnih stvari i prava
Stečajni upravitelj može unovčiti pokretne stvari i prava javnim nadmetanjem,
a slobodnom prodajom poslije drugog oglašavanja.“.
Članak 30.
U nazivu članka 103. iza riječi „prava“, dodaju se riječi: “na kojima postoji
razlučno pravo“.
Članak 31.
U članku 112. stavak 3. iza riječi „pozvani“ briše se točka i dodaju se riječi:
“javnom objavom poziva.“.
Članak 32.
U članku 113. stavak 2. u prvoj rečenici, riječi: „ali ne poslije poziva za
završno ročište“, brišu se.
Članak 33.
U članku 114. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Stečajni sudac u listu s tabelom unosi bilješke o rezultatu ispitivanja, ko je
osporio potraživanje i razlog osporavanja.“.
Članak 34.
U članku 115. u trećoj rečenici, riječi: „ stečajni dužnik“, zamjenjuju se riječima:
„ dužnik pojedinac“.
Članak 35.
U članku 116. stavak 1. riječi: „ili kojom se neki prigovor proglašava
utemeljenim“, brišu se.
Članak 36.
Naziv članka 117. mijenja se i glasi:
„ Namirenje stečajnih vjerovnika i djelomične diobe“
U stavku 3. u drugoj rečenici, iza riječi „svake“, dodaje se riječ “djelomične“.
Članak 37.
Članak 118. mijenja se i glasi:
„Diobni popis
Prije svake djelomične diobe stečajni upravitelj sačinit će: popis utvrđenih
potraživanja koja se uzimaju u obzir prigodom diobe, iznos stečajne mase na koju je
data suglasnost na diobu, postotak namirenja vjerovnika prema isplatnim redovima i
iznos svakog vjerovnika s kojim se namiruje tom diobom. Taj se popis stavlja na uvid
svim sudionicima u prostorijama stečajnog suda. Stečajni upravitelj dužan je u
„Službenim novinama Federacije BiH“ objaviti zbir potraživanja i iznos stečajne mase
koji stoji na raspolaganju za diobu.“.
Članak 38.
U članku 119. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Stečajni vjerovnik čije potraživanje nije priznato i za čije potraživanje ne
postoji izvršni naslov, kao i stečajni vjerovnik koji je osporio potraživanje drugom
vjerovniku, mora najkasnije u roku od 15 dana nakon javne objave, sukladno članku
118. ovoga zakona, dokazati stečajnom upravitelju, da je i za koji iznos podigao
tužbu za utvrđivanje ili je preuzet postupak u ranije pokrenutoj parnici.“.
Članak 39.
U članku 123. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Odluka stečajnog suda kojom se naređuje ispravka popisa dostavlja se
vjerovniku i stečajnom upravitelju. Ova odluka stavlja se na uvid sudionicima na
oglasnoj ploči suda. Protiv rješenja kojim se naređuje ispravka, pravo na prigovor
imaju stečajni upravitelj i vjerovnik. Rok za prigovor počinje teći danom kada je
odluka objavljena na oglasnoj ploči suda.“.
Članak 40.
Članak 124. mijenja se i glasi:
„Završna dioba
(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu, stečajni sudac određuje
ročište za završnu diobu i to rješenje objavljuje u „Službenim novinama Federacije
BiH“. Prijedlog za završnu diobu stečajni sudac će istaći na oglasnoj ploči suda
najmanje osam dana prije ročišta za završnu diobu. U slučaju prigovora vjerovnika
primjenjuju se odredbe članka 123. ovoga zakona. Na ročištu za završnu diobu
prijedlog diobe se može mijenjati i dopunjavati. Ukoliko nema prijedloga za izmjenu i
dopunu ili što su isti usvojeni, stečajni sudac daje suglasnost na prijedlog diobe.
(2) Stečajni upravitelj je dužan obaviti diobu, nakon što je stečajni sudac dao
suglasnost na prijedlog diobe.
(3) Stečajni upravitelj je dužan na ročištu za završnu diobu položiti završni
račun i podnijeti izvješće.
(4) Imovina koja se ne može unovčiti može se vjerovnicima prepustiti po
procijenjenoj vrijednosti uz zaračunavanje na priznata potraživanja, ukoliko oni na
to pristanu. U protivnom ona se ima dostaviti stečajnom dužniku, odnosno članu
društva.
(5) Nenaplaćena potraživanja stečajnog dužnika o kojima se vode sudski ili
drugi postupci mogu se prepustiti stečajnim vjerovnicima srazmjerno njihovim
potraživanjima prema prijedlogu koji će sačiniti stečajni upravitelj. Stečajni
vjerovnici koji su preuzeli potraživanje stečajnog dužnika stupaju u parnicu ili drugi
postupak na mjesto stečajnog dužnika kao aktivno legitimirana stranka, neovisno
o pristanku protivne stranke.
(6) Ukoliko stečajni vjerovnici ne preuzmu stvari i nenaplaćena potraživanja u
smislu st.4. i 5. ovoga članka, to nije smetnja zaključenju stečajnog postupka.
(7) Stečajni upravitelj podnosi dokaz stečajnom sudu o obavljenoj diobi.
(8) Između objave poziva za ročište za završnu diobu i njegovog održavanja
mora proći rok od najmanje 15, a najviše 30 dana.
(9) Ukoliko nisu vršene djelimične diobe odredbe čl. 118. do 123. ovoga
zakona primjenjuju se i na završnu diobu.“.
Članak 41.
U članku 126. stavak 1. riječ „glavne“, zamjenjuje se riječju „završne“.
I za stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Protiv rješenja o zaključenju stečajnog postupka može se izjaviti priziv na način
utvrđen u članku 11 ovog zakona.“.
Članak 42.
U članku 129. stavak 2. u prvoj rečenici, riječi: „stečajnom dužniku“ zamjenjuju
se riječima: „dužniku pojedincu“.
Članak 43.
U članku 143. stavak 2. u prvoj rečenici, broj „30“ zamjenjuje se brojem „60“.
Članak 44.
U članku 173. stavak 1. riječi: „na njega pristane“, zamjenjuju se riječima: “se o
njemu izjasni“.
U stavku 3. iza riječi „prihvatili“ i dodaju se riječi: „i to rješenje predstavlja
pravni temelj za upis u registar subjekata upisa i javne registre“.
Članak 45.
U članku 177. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako se stečajni plan potvrdi sud će na zhtjev stečajnih vjerovnika koji su
prijavili svoje potraživanje i razlučnih vjerovnika, upućujući ih na odluku o potvrdi
plana, dostaviti im presliku plana ili sažetak njegovog kratkog sadržaja.“.
Članak 46.
I za članka 233. dodaje se novi članak 233a. koji glasi:
„Članak 233a.
Ukoliko neki drugi zakon drugačije regulira pitanja koja su uređena ovim
zakonom, primjenjivat će se odredbe ovoga zakona.
Stečajni postupci koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona ne budu
završeni, nastavit će se po odredbama ovoga zakona.“.
Članak 47.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
O B R A Z L O Ž E NJ E
Z A K O N A
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STEČAJNOM POSTUPKU
I – USTAVNI TEMELJ
Ustavni temelj za donošenje ovoga zakona sadržan je u odredbi članka IV. A. 20. 1. d., a u vezi sa člankom IV. C. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da je Parlament Federacije nadležan za donošenje zakona u
vršenju funkcija fedralne vlasti, ukoliko ustavom nije drugačije utvrđeno, te da pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju kao i temeljni principi pravičnosti u postupcima pred sudovima i ustrojstvu svih sudova bit će utvrđeni zakonima Federacije.
II – RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
Analizirajući postojeće zakonsko rješenje u oblasti provođenja stečajnog
postupka, te uzevši u obzir sve činjenice koje ukazuju na određene nejasnoće i
nepreciznosti u postojećim zakonskim odredbama pristupilo se izradi Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku. Kako bi se postiglo kvalitetno
zakonsko rješenje uzete su u obzir mnoge primjedbe i preporuke proizašle iz
konkretnih slučajeva u sudskoj praksi, a posebno one koje su se odnosile na
neprecizne formulacije pojedinih zakonskih normi pri čemu je dolazilo do mnogih
sporova u primjeni i odugovlačenju postupka.
Također, veoma je bitno istači da potreba za postizanjem konciznog,
sadržajnog i nadasve praktičnog zakonskog rješenja u ovoj oblasti predstavlja korak
ka ispunjenju ciljeva u otklanjanju pravnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja
u Federaciji Bosne i Hercegovine iz zajedničke izjave koju su, dana 07.10.2011.
godine u Sarajevu, potpisali Premijer Federacije Bosne i Hercegovine i član
Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini. Naime,
potpisivanjem zajedničke izjave prihvaćena je obveza konkretnijeg razmatranja 67
preporuka Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini, sadržanih u dokumentu
pod nazivom „Bijela knjiga“, kojim se vlastima sugeriraju prioritetne reforme radi
otklanjanja ključnih prepreka za investiciona ulaganja u Federaciji BiH, a koja bi u
Federaciju BiH donijela znatna novčana sredstva kao i nova radna mjesta. Kako se
niz primjedbi i sugestija sadržanih u navedenim preporukama Vijeća stranih
investitora direktno ili indirektno reflektira i na Zakon o stečajnom postupku ukazala
se potreba za donošenje zakona o izmjenama i dopunama, pa se predlaže da
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine prihvati Nacrt zakona o izmjenama i
dopunama zakona o stečajnom postupku u predloženom tekstu.
III - OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH ZAKONSKIH RJEŠENJA
Člankom 1. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečajnom
postupku (u daljem tekstu Nacrt), u postojeći tekst članka 1. kojim je određen
predmet Zakona o stečajnom postupku (u daljnjem tekstu: Zakon), dodaju se riječi „i
međunarodni stečaj“. Naime, u glavi VI Zakona obuhvaćen je međunarodni stečaj, ali
je kao predmet izostavljen, pa se ovim putem vrši dopuna teksta u navedenom
smislu.
Člankom 2. Nacrta, vrši se izmjena tehničke prirode u članku 4. stavak 5.
Zakona.
Člankom 3. Nacrta, vrši se intervencija na članku 7. stavak 1. važećeg zakona,
u smislu da se iza riječi „stvarno“ dodaju riječi „i mjesno“. Ovom dopunom se želi
jasno precizirati da se stečajni postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom na čijem
se području nalazi sjedište pravne osobe ili prebivalište dužnika pojedinca. Dakle,
radi se o izberivoj mjesnoj nadležnosti. Postojeći tekst nije sadržavao riječ “mjesno“,
nego se iz sadržaja drugog dijela rečenice dalo zaključiti da je u pitanju mjesna
nadležnost, pa se taj nedostatak otklanja ovom dopunom.
Člankom 4. Nacrta vrši se korekcija u članku 8. važećeg zakona, kojim je
predviđena odgovarajuća primjena Zakona o parničnom postupku, prigodom
provođenja stečajnog postupka. Naime, postojeći tekst ovog članka predviđa
odgovarajuću primjenu odredaba ZPP-a, ukoliko ovim ili drugim zakonima nije
drugačije određeno, u smislu da je Zakon o stečajnom postupku „lex specialis“ u
odnosu na Zakon o parničnom postupku, koji ima supsidijarnu primjenu ukoliko nešto
nije regulirano Zakonom o stečajnom postupku. Ovom izmjenom, odnosno brisanjem
riječi „ili drugim“ želi se iz postojećeg teksta izostaviti mogućnost da se primjena ZPP
derogira nekim drugim propisom, što je nedopustivo.
Člankom 5. Nacrta, vrši se korekcija u članku 9. stavak 3. Zakona na način da
se riječi: „njegove zakonske zastupnike“ brišu, obzirom da se u praksi pokazalo
nepotrebnim saslušavati navedene osobe.
Člankom 6. Nacrta vrši se intervencija na članku 10. postojećeg Zakona, i to u
st. 1. i 3. Naime, stavak 1. se dopunjuje na način da se proširuje krug osoba koje su
dužne davati točne i potpune informacije, kao i krug osoba kojima se daju tražene
informacije.
U stavku 7. dopunjuje se točka 1. u smislu pojašnjenja razloga prisilnog
privođenja pred sud, dakle, dopuna se vrši riječima „ radi saslušanja“ kao sredstva
prinude za postupanje osoba sukladno stavku 1. ovoga članka, dok u točki 3. vrši se
pooštravanje novčane kazne u smislu da se najveći iznos propisane kazne povećava
sa 1.700,00 na 5.000,00 KM, čime se želi utjecati na osobe iz stavka 1. kako bi
obvezi davanja potpunih i točnih informacija pristupili na ozbiljniji način.
Prethodno navedenim izmjenama u članku 10. važećeg zakona želi se ukazati na
važnost aktivnog sudjelovanja u postupku od strane svih subjekata.
Člankom 7. Nacrta vrši se terminološko usklađivanje, obzirom da je u zakonu
već propisano da se sve odluke suda donose u formi rješenje, pa se u stavku 1. vrši
zamjena riječi “odluka“ sa riječju „rješenje“.
U stavku 5. se predviđa vrlo značajna suštinska intervencija u postupku obzirom da
se ovim izmjenama propisuje da žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Ovom izmjenom
ne doprinosi se samo ubrzanju postupka nego se ona vrši iz vrlo značajnih razloga
koji se odnose na očuvanje stečajne mase i imovine stečajnog dužnika. Naime, u
praksi je dokazano da vrlo često, u toku žalbenog postupka, dolazi do oštećenja
stečajne mase i imovina stečajnog dužnika ostaje nezaštićena.
Člankom 8. Nacrta vrši se izmjena postojećeg članka 12. koji propisuje način
dostave i oglašavanja rješenja.Vrši se terminološko usklađivanje kao i u prethodnom
članku.
Nadalje, u stavku 2. precizira se da se oglašavanje rješenja vrši na oglasnoj ploči
suda, i rok za koji se smatra da je dostava rješenja izvršena produžava se sa dva na
osam slijedećih radnih dana od dana oglašavanja. Time se želi postići na sigurnosti
izvršene dostave, jer se pretpostavlja da produženjem roka za dostavu povećava se
i vjerojatnoća uvida u sadržaj rješenja od strane svih zainteresiranih osoba.
Stavkom 3. u članku 12. detaljno se precizira rok dostave u slučajevima kada je
zakonom izričito predviđeno oglašavanje u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Dostava se smatra izvršenom u roku od 8 dana nakon oglašavanja.
Člankom 9. Nacrta vrše se suštinske izmjene u članku 13. važećeg zakona
koje se odnose na predujam troškova prethodnog postupka. Dosadašnjim zakonskim
rješenjem obveza predujma troškova prethodnog postupka je ovisila o tome ko
podnosi prijedlog za pokretanje postupka, pa je striktna zakonska obveza postojala
samo kada se kao predlagatelj pojavljuje stečajni vjerovnik, dok ukoliko prijedlog za
otvaranje stečajnog postupka posnosi dužnik, u tom slučaju je mogao stečajni sudac
da ga oslobodi uplate predujma pod određenim uvjetima. Predloženim izmjenama, u
stavku 1. se govori samo o predlagatelju za pokretanje stečajnog postupka, dakle
više se ne vrši razdvajanje na stečajnog vjerovnika i dužnika, a u stavku 4. predviđa
se da predujam troškova prethodnog postupka za predlagatelja može uplatiti svaka
pravna i fizička osoba, što do sada nije bilo predviđeno ovim zakonom. Navedenim
izmjenama žele se osigurati temeljni uvjeti za vođenje stečajnog postupka jer bez
osiguranja troškova ne može se ni voditi stečajni postupak.
Člankom 10. Nacrta vrši se intervencija u postojećem članku 14. stavak 1.
Zakona i predloženom dopunom želi se dati mogućnost stečajnom sucu da, ukoliko
smatra opravdanim, može donijeti rješenje o pokretanju prethodnog postupka, čime
se želi ukazati na potrebu donošenja određene odluke u ovoj fazi postupka, ukoliko
stečajni sudac to smatra opravdanim. U trečoj rečenici ispred riječi vještaka dodaje
se riječ „rad“, čime se dopunjuje smisao rečenice jer se naknada isplačuje upravo za
rad vještaka.
Člankom 11. Nacrta vrši se dopuna u članku 18. stavak 1. Zakona, kojim se
između ostalog regulira i oglašavnje rješenja o mjeri osiguranja i postavljanju
privremenog stečajnog upravitelja, pa je urađena dopuna kojom se precizira da se
navedene odluke moraju oglasiti u Službenim novinama Federacije, što do sada nije
bio slučaj. Time se točno precizira gdje se objavljuju navedena rješenja i želi se
ukazati na važnost pojedinih mjera osiguranja kada je u pitanju zaštita imovine.
Člankom 12. Nacrta predviđa se dopuna postojećeg članka 22. Zakona na
način da se dodaje novi stavak 4.kojim se stečajnom sucu daje pravo da može
rješenjem staviti van snage svaku odluku bilo kojeg organa u stečajnom postupku,
ako utvrdi da je ona protuzakonita i ako bi mogla dovesti do umanjenja stečajne
mase i oštećenja vjerovnika. Ovakva ovlaštenja za stečajnog suca nisu postojala u
ranijim odredbama zakona, a u praksi se pokazalo da određeni organi u stečajnom
postupku vrlo često donesu odluke čijim provođenjem se nanosi šteta i imovini
stečajnog dužnika i stečajnim vjerovnicima, pa se u cilju otklanjanja ovakvih pravnih
situacija pristupilo davanju većih ovlasti stečajnom sucu kada je u pitanju kontrola
nad imovinom stečajnog dužnika, a samim tim i potraživanjima vjerovnika.
Člankom 13. Nacrta vrše se izmjene i dopune u postojećem tekstu članka 23.
Zakona koji regulira imenovanje stečajnih upravitelja, uvjete za imenovanje, te
odnose u kojima se mogu nalaziti stečajni dužnik i osoba koja se imenuje za
stečajnog upravitelja zbog kojih ne može biti imenovan za stečajnog upravitelja.
Predložene izmjene prije svega obuhvataju naziv ovog članka. Naime, dosadašnjim
nazivom „Osobe koje mogu biti imenovane za stečajnog upravitelja“ se upućuje na to
da predmetni član samo regulira uvjete koje osobe moraju zadovoljavati da bi mogle
biti imenovane za stečajnog upravitelja, dok suštinski predmetni članak Zakona
obuhvata i širu materiju koja se tiče ne samo uvjeta za imenovanje, nego i statusa
ovih osoba što se još dodatno dopunjuje i predloženim izmjenama.
U stavku 1. sada se predviđa obveza upisa osoba na listu stečajnih upravitelja
Federalnog ministarstva pravde, odnosno upis na listu predstavlja uvjet da bi
određena osoba mogla biti imenovana za stečajnog upravitelja, što do sada nije bio
slučaj. Ovom dopunom dolazi do uvođenja određenog reda u sustav imenovanja
stečajnih upravitelja, jer dosadašnjim zakonskim rješenjem nije bila predviđena ova
obveza. Nadalje, izmjenama predmetnog članka predviđa se također da stečajni
upravitelj pored stručnog obrazovanja i položenog stručnog ispita mora obavljati i
stalnu edukaciju, te ukoliko je ne bude pohađao bar dva dana u tijeku kalendarske
godine ne može biti imenovan za stečajnog upravitelja. Ovim izmjenama se želi
staviti naglasak na značaj edukacije osoba koje u velikoj mjeri upravljaju imovinom
stečajnog dužnika. One su dužne raditi na stalnom usavršavanju iz oblasti
provođenja stečaja i to se uvodi kao jedan od uvjeta da bi mogli pristupiti ovom
odgovornom i zahtjevnom poslu.
Članom 14. Nacrta vrši se izmjena u članku 27. postojećeg teksta Zakona u
smislu povećavanja gornje granice za izricanje novčane kazne stečajnom upravitelju
čime se želi pojačati nadzor nad radom istih, te se vrši dopuna članka u smislu
dostave rješenje o izrečenoj mjeri, odnosno kazni ili smjeni stečajnog upravitelja,
udruzi stečajnih upravitelja, čime bi se faktički osigurala jedinstvena evidencija o
kvaliteti rada stečajnih upravitelja.
Člankom 15. Nacrta vrši se izmjena u članku 28. stavak 4. Zakona koji regulira
rad skupštine vjerovnika i predloženom izmjenom stavka 4. se otklanjaju nejasnoće
koje su prisutne u dosadašnjam radu skupštine, odnosno pojednostavljuje se način
donošenja odluka skupštine vjerovnika. Dosadašnjim rješenjem predviđeno je da se
odluke donose većinom prisutnih vjerovnika (nije precizirano kojom većinom) dok se
sada jedostavnijom jezičkom formulacijom ta nejasnoća otklanja.
Člankom 16. Nacrta vrši se dopuna u st. 5. i 6. članka 29. Zakona kojim je
reguliran rad odbora vjerovnika. Stavak 5. dopunjava se na način da se odboru
vjerovnika stavlja u obvezu pomaganje stečajnog upravitelja, što do sada nije bio
slučaj, jer je u postojećem tekstu navedeno samo podržavanje i nadziranje
stečajnog upravitelja. Naime, kroz višegodišnju praksu u primjeni postojeće odredbe
ukazala se potreba za jačom suradnjom između odbora vjerovnika i stečajnog
upravitelja posebno u smislu prikupljanja informacija o stanju stečajnog dužnika i
njihovim potraživanjima, te postupcima koji se paralelno vode. Ovom izmjenom želi
se ukazati na potrebu većeg povjerenja između navedenih stečajnih organa.
Dopuna predmetnog članka se vrši i u stavku 6. i to na način da se u značajne
poslove stečajnog upravitelja kojima je potrebna suglasnost odbora vjerovnika
dodaje i „otpis pokretnih stvari i potraživanja“, što do sada nije bilo slučaj. Intencija
zakonodavca u ovom slučaju je bila da se imovina stečajnog dužnika što više zaštiti i
većom kontrolom od strane odbora vjerovnika.
Člankom 17. Nacrta vrši se izmjena u članku 43. stavak 4. postojećeg teksta
Zakona koji govori o donošenju odluke o otvaranju stečajnog postupka. Naime,
intervencijom na stavku 4. detaljnije bi se uredio načinosiguranja predujma troškova
stečajnog postupka, ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove
postupka, pa bi izmjenom bila stavljena obveza da se objavi javni poziv vjerovnicima
u Službenim novinama Federacije BiH, za osiguranje predujma, što do sada nije bilo
regulirano. Nadalje, se propisuje da ukoliko nitko od vjerovnika ne predujmi troškove
stečajni sudac će otvoriti stečajni postupak i isti odmah zaključiti, dok ukoliko se
pojavi neka osoba koja da određeni predujam postupak se neće odmah zaključiti i
predujam se uključuje u obvezu stečene mase. Ovim se želi osigurati da vjerovnici
koji su zainteresirani za vođenje stečajnog postupka budu na sigurniji način
obavješteni o mogućnosti predujma troškova, kako postupak ne bi zbog nedostatka
sredstava bio odmah zatvoren. Također, stečajni sudac sada ne može odmah
zatvoriti stečajni postupak ako je neka zainteresirana osoba predujmila troškove dok
je u važećem tekstu ostavljena mogućnost da sudac odlučuje hoće li otvoriti stečajni
postupak i ako zainteresirana osoba predujmi dovoljan novčani iznos. Ta dispozitivna
odluka sudca više nije moguća.
Člankom 18. Nacrta dopunjuje se članak 45. stavak 3. postojećeg teksta i
njime se precizira da rješenje o otvaranju stečajnog postupka mora biti stavljeno na
oglasnu ploču suda, te da ako na rješenju nije naveden sat otvaranja postupka
smatra se da je isti otvoren u podne onog dana kada je rješenje doneseno i
stavljeno na oglasnu ploču suda. Ovom izmjenom želi se osigurati da sa predmetnim
rješenjem bude upoznata i subjekti postupka, i javnost, te da se točno precizira
početak njegovog dejstva kada sat otvaranja stečajnog postupka nije naveden.
Člankom 19. Nacrta briše se u članaku 48. u stavak 2. osnovnog teksta,
obzirom da se dosadašnji način slanja preslike rješenje pokazao se nepraktičnim za
rad suda radi često, velike brojnosti vjerovnika kao i njihovog nepoznavanja, pa bi se
predloženim zakonskim rješenjem doprinjelo efikasnosti postupka i njegovom
ubrzanju.
Također vrše se dopune i u stavku 4., gdje se predviđa da se preslika rješenja pored
tužiteljstva dostavlja i udruzi stečajnih upravitelja. Ovom dopunom želi se omogućiti
da navedeno udruženje ima saznaja o svim stečajnim postupcima koja se vode pred
sudovima.
Člankom 20. Nacrta vrši se dopuna članka 50. stavak 1. važećeg Zakona.
Intervencija na zakonskom tekstu vrši se iz razloga navedenih u članku 7.
Člankom 21. Nacrta vrši se intervencija na postojećem tekstu Zakona, na
način da se uvodi novi članak 51.a. kojim se precizira kada nastupaju pravne
posljedice otvaranja stečajnog postupka, što u postojećem zakonskom tekstu nije bilo
izričito navedeno.
Člankom 22. Nacrta se dopunjuje članak 58. osnovnog teksta Zakona
dodavanjem stavka 6. Ovom dopunom želi se precizirati do kada razlučni vjerovnici
trebaju donijeti odluku o tome da li će pokretati izvršni postupak. Razlučnim
vjerovnicima je data takva mogućnost u postojećem zakonskom tekstu, pa se ovom
dopunom želi ograničiti momenat do kada mogu koristiti navedeno prava. Ovo je još
jedna od intervencija na postojećem zakonu kojom se želi doprinjeti
pojednostavljenju i ubrzanju stečajnog postupka.
Člankom 23. Nacrta vrši se dopuna u članku 65. stavak 1. Zakona, pa se
stečajnom upravitelju daje ovlast na odustanak od dvostranoobvezujućeg ugovora
koji je stečajni dužnik sklopio, a u vrijeme otvaranja stečaja ugovorne obveze nisu
izvršene ili su djelomično izvršene. Odustanak od ugovora bio bi moguć uz pristanak
odbora vjerovnika, odnosno skupštine ako odbor nije formiran. Ovom dopunom se
detaljnije preciziraju ovlasti stečajnog upravitelja kada je u pitanju raspolaganje
određenim pravima i imovinom stečajnog dužnika.
Člankom 24. Nacrta vrši se intervencija na osnovnom zakonskom tekstu u
članku 69. na način da se stavak 3. briše, iz razloga što se kroz praksu sudova
pokazao neprovodivim. Naime, za kontrolu poslovanja, kontrolu izvršene privatizacije
ili kontrolu samog procesa privatizacije za poduzeća kod kojih je privatizacija u tijeku
mora se odrediti cjelokupan postupak provođenja kontrole, što nije obuhvaćeno ovim
zakonom, te odrediti nadležnost za vršenje kontrole.
Člankom 25. Nacrta mijenja se cjelokupam postojeći članak 71. Zakona, kojim
se regulira postupanje sa zaključenim ugovorima o najmu i zakupu u kojim se kao
najmodavac i zakupodavac pojavljuje stečajni dužnik. Dosadašnja praksa je
pokazala da stečajni dužnici vrlo često zaključuju navedene ugovore na duži
vremenski period , čime se opterećuje imovina, pa je njeno unovčavanje otežano ili
je to moguće za mnogo nižu cijenu. Predloženom izmjenom data je mogućnost
stečajnom upravitelju da po vlastitoj ocjeni može otkazati navedene ugovore uz
određene uvjete, te nanovo zaključiti iste nakon pribavljenog mišljenja odbora
vjerovnika. Ovim se također štiti imovina stečajnog dužnika i doprinosi se njenom
uvećanju.
Člankom 26.Nacrta vrši se intervencija u članku 99. Zakona na način da se
stavak 2. briše. Naime, evidentno je da je unovčavanje stečajne mase regulirano
člankom 101. Zakona, pa je ovaj stav nepotreban.
Člankom 27. Nacrta se dopunjava zakonski tekst u članku 101. i time se
precizira ovlast za unovčavanje i način unovčavanja nepokretne imovine dužnika,
što u postojećem tekstu nije bilo regulirano.
Člankom 28. Nacrta vrše se intervencije na postojećem tekstu u članku 102.
pa se precizira da se unovčavanje sukladno stavku 2. predmetnog članka odnosi na
nekretnine i određuje se udio od 5% koji se osigurava za stečajnu masu bez obzira o
kakvoj se prodaji radi.
Člankom 29. Nacrta postojeći zakonski tekst se dopunjava novim člankom
102a. koji regulira unovčavanje pokretnih stvari i prava jer ovo pitanje nije regulirano
važećim tekstom zakona. Propisuje se da stečajni upravitelj može, dakle, daju mu se
ovlasti po sopstvenoj procjeni, unovčiti pokretne stvari i prava, javnim nadmetanjem,
a slobodnom prodajom poslije drugog oglašavanja. U drugom dijelu rečenice
propisan je način prodaje.
Člankom 30. Nacrta vrši se dopuna naziva članka 103. i na taj način se
precizira da isti regulira unovčavanje pokretnih stavri i prava na kojima postoji
razlučno pravo. Ovim se želi napraviti razlika između čl. 102a. i 103. Zakona.
Člankom 31. Nacrta dopunjava se postojeći zakonski tekst u članku 112.
stavak 3. i vrši se preciziranje načina upućivanja poziva na ročište za ispitivanje
potraživanja. Dakle, u postojećem zakonskom tekstu se vrše korekcije kojim se
doprinosi efikasnosti postupka, a jedan od načina je i javno oglašavanje poziva kako
bi sve zaiteresirane strane mogle biti blagovremeno obavještene o svim radnjama u
tijeku postupka.
Člankom 32. Nacrta vrši se korekcija u članku 113. stavak 2. Zakona,
brisanjem dijela teksta kojim se stavlja vremenska granica za prijavljivanje
potraživanja nakon isteka roka za prijavljivanje i koja nisu ispitana na ispitnom
ročištu, jer se kroz sudsku praksu pokazao nepotrebnim, obzirom da je već izvršeno
ograničavanje rokom od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta.
Člankom 33. Nacrta mijenja se stavak 2. članka 114. važećeg Zakona. Ovom
izmjenom precizira se sadržaj tabele koju donosi sud.
Člankom 34. Nacrta korekcija se vrši u članku 115. osnovnog teksta Zakona i
preciziraju se prava stečajnog dužnika kao pojedinca, dakle ovom izmjenom želi se
doprinjeti zaštiti prava svih sudionika u postupku.
Člankom 35. Nacrta urađena je korekcija u članku 116. stavak 1. zakonskog
teksta brisanjem dijela teksta jer se kroz sudske postupke pokazao nepotrebnim.
Člankom 36. Nacrta u članku 117. Važećeg teksta Zakona, precizira se vrsta
diobe.
Člankom 37. Nacrta mijenja se članak 118. Zakona kojim je reguliran diobni
popis. Ovom izmjenom se precizira način na koji se pristupa diobnom popisu i on se
detaljnije uređuje u odnosu na važeći članak. Osim proširenja sadržaja popisa jasno
se stavlja u obvezu stečajnom upravitelju da javno objavi zbir potraživanja i iznos
stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu u Službenim novinama Federacije,
što do sada nije bio u obvezi. Ovim se postiže kvalitetnije zakonsko rješenje u
odnosu na postojeći članak.
Člankom 38. Nacrta vrši se korekcija u članku 119. Zakona, kojim se propisuje
obveza vjerovniku čije potraživanje nije priznato da pred sudom podnese tužbu za
utvrđenje i o tome preda dokaz stečajnom upravitelju. Izmjenom se daje pravo i
stečajnim vjerovnicima koji osporavaju potraživanja nekog drugog vjerovnika da
dostave stečajnom upravitelju dokaz o podnesenoj tužbi, kako bi isti imao saznanja o
spornom potraživanju od dužnika, dio u kojem se govori o prigovoru dužnika i
vjerovnika se izostavlja obzirom da se u praksi pokazalo nepraktičnim i da utječe na
odugovlačenje postupka.
Člankom 39. Nacrta mijenja se stavak 3. postojećeg članka 123. Zakona i
istim se precizira da odluka stečajnog suda kojom se naređuje ispravka popisa mora
biti dostavljena vjerovniku i stečajnom upravitelju, a da svi sudionici postupka imaju
pravo uvida u istu na oglasnoj ploči suda. Ovom izmjenom se na transparentniji način
vrši objava navedene odluke suda, pojednostavljuje se postupak omogućavanja
uvida i istodobno se precizira rok za žalbu na odluku. Dosadšnja formulacija da se
odluka stavlja na uvid u prostorijama suda se može tumačiti na više načina i u praksi
predstavlja problem izvršenje ove obveze prema sudionicima postupka.
Člankom 40. Nacrta vrši se izmjena na postojećem zakonskom tekstu u članku
124. Predmetnom izmjenom naziv člana „glavna dioba“ se mijenjau naziv „završna
dioba“. Ovom izmjenom zakonodavac želi ukazati na fazu do koje je došao stečajni
postupak, a samim tim i odrediti sadržaj predmetnog članka zakona. Nadalje, u
samom tekstu predloženih izmjena, sada se predviđa objava rješenja za završnu
diobu u Službenim novinama Federacije BiH, a prijedlog za završnu diobu se
objavljuje na oglasnoj ploči suda, što do sada nije bio slučaj. Niz izmjena je
predviđen i kroz tok samog ročišta i način obavljanja završne diobe, a sve izmjene
se vrše u cilju transparentnijeg vođenja stečajnog postupka, njegove ekonomičnosti i
pojednostavljenja. Također se regulira i pitanje imovine koja se ne može unovčiti.
Člankom 41. Nacrta dopunjuje se postojeći zakonski tekst u članku 126. i daje
se mogućnost izjavljivanja žalbe na rješenje o zaključenju stečajnog postupka, što do
sada nije bilo izričito predviđeno.
Člankom 42. Nacrta vrši se korekcija u članku 129. stavak 2. Zakona i
precizira se dužnik kojem se dostavlja rješenje kojim se određuje naknadna dioba.
Člankom 43. Nacrta vrši se izmjena u članku 143. stavak 2. Zakona koji
propisuje način podnošenja stečajnog plana. Ovom izmjenom se predviđa
produženje roka u kojem je stečajni upravitelj dužan sudu podnijeti stečajni plan. Rok
se produžuje jer se u praksi postojeći pokazao kratkim i nedovoljnim.
Člankom 44. Nactra postojeći tekst zakona u članku 173. se mijenja i dopunjuje na
način da stečajni dužnik više ne daje svoj pristanak na stečajni plan nego se o njemu
izjašnjava, što je dovoljno da sud odlući o tome hoće li ga potvrditi ili ne. Ovom
izmjenom želi se pojednostaviti postupak jer je dosadašnje zakonsko rješenje
uvjetom da dužnik pristane na plan faktički usporavalo rad suda. Također, dopunom
u stavku 3. želi se propisati da rješenje o potvrdi plana predstavlja pravni temelj za
upis u registar pravnih subjekata, što do sada nije bilo izričito rečeno.
Člankom 45. Nacrta vrši se izmjena u članku 177. stavak 2. Zakona. Ovom
izmjenom izostavlja se obveza suda da kopiju potvrđenog stečajnog plana dostavlja
vjerovnicima koji su prijavili svoje potraživanja i razlučnim vjerovnicima, bez njihovog
zahtjeva. Ovom izmjenom također se pojednostavljuje rad suda.
Člankom 46. Nacrta dopunjuje se postojeći zakonski tekst dodavanjem novog
članka i istim se određuje da odredbama nekog drugog zakona ne mogu biti
derogirane odredbe ovoga zakona, odnosno da se radi o temeljnom propisu iz oblasti
stečaja, čije odredbe imaju primarnu primjenu.
IV- FINANCIJSKA SREDSTVA
Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u
Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine.
ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU
- TEKST ODREDBI KOJE SE MIJENJAJU -
I - TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Predmet Zakona
Ovim zakonom uređuju se: uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne
posljedice njegovog otvaranja i provedbe i preustroj stečajnog dužnika nesposobnog za
plaćanje na temelju stečajnog plana.
Članak 4.
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka
(1) Stečajni postupak pokreće se pisanim prijedlogom. Za podnošenje prijedloga su ovlašteni
stečajni dužnik i svaki onaj vjerovnik koji ima pravni interes za provođenje stečajnog
postupka. Vjerovnik je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovarajuće dokumentacije učiniti
vjerovatnim svoju tražbinu i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.
(2) Ukoliko je stečajni dužnik pravna osoba, tijelo ovlašteno za zastupanje je u slučaju
nastupanja platežne nesposobnosti dužano bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje
stečajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja
platežne nesposobnosti. Tijelo ovlašteno za zastupanje dužano je pravnoj osobi nadoknaditi
umanjenje imovine uzročene njegovim pravnim radnjama poduzetim nakon nastupanja
platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja poduzeta s pažnjom dobrog
gospodarstvenika.
(3) Sud je obvezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog primitka.
Neuredan prijedlog, kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije, sud će vratiti predlagatelju i
naložiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlagatelj vrati
sudu prijedlog koji nije uređen po uputu suda, sud će prijedlog rješenjem odbaciti, a ako ga
ne vrati u ostavljenom roku smatrat će se da ga je povukao. U ovom slučaju troškove
postupka snosi predlagatelj.
(4) Prije isteka 15 dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga stečajni sudac donosi
odluku o iznosu predujma koji je potreban za financiranje prethodnog postupka.
(5) Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka i pravomoćnog odbacivanja ili
odbijanja prijedloga, u kom slučaju troškove snosi podnositelj prijedloga. Ukoliko stečajni
dužnik nakon podnošenja prijedloga ispuni tražbinu podnositelja prijedloga koja je bila
razlogom podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, na prijedlog podnositelja
prijedloga ili stečajnog dužnika stečajni sudac može obustaviti stečajni postupak i u tom
slučaju troškove snosi stečajni dužnik.
Članak 7.
Nadležnost
(1) Stečajni postupak provodi stvarno nadležni sud na čijem se području nalazi sjedište
pravne osobe ili prebivalište dužnika pojedinca.
(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, taj sud će bez odlaganja
donijeti rješenje kojim će se oglasiti nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom
sudu.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka nije dopušten priziv.
(4) Stečajni sud je stvarno i mjesno nadležan i za sljedeće pravne sporove:
1) za pravne sporove o utvrđivanju u tabeli prema čl. od 115. do 117. ovog zakona,
2) pravne sporove pobijanja prema čl. od 80. do 87. ovog zakona,
3) prava na naknadu prema članku 4. stavak 2.; članku 26. stavak1.; članku 29. stavak 5.;
članku 43. stavak 5.; članku 58. stavak 3. i članku 64. ovog zakona.
(5) Stečajni postupak vodi stečajni sudac kao sudac pojedinac.
Članak 8.
Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku
U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom
postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
Članak 9.
Načela postupka
(1) Stečajni postupak je žuran.
(2) Odluke stečajnog suda donose se u formi rješenja. Stečajni sudac može odrediti usmenu
raspravu. Rješenje se donosi nakon saslušanja stečajnog dužnika, ukoliko se time zbog
posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja. Ukoliko izostane
prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo, a
saslušanje se mora bez odlaganja naknadno provesti.
(3) Stečajni sudac mora po službenoj dužnosti istražiti sve okolnosti koje su od značaja za
stečajni postupak. On u tu svrhu osobito može saslušati stečajnog dužnika, njegove
zakonske zastupnike, svjedoke i vještake.
Članak 10.
Obveze sudjelovanja i prinudne mjere
(1) Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema stečajnom sudu,
imenovanom vještaku i stečajnom upravitelju, obvezni na davanje potpunih i istinitih
informacija. Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su, osim toga, obvezni doprinositi
osiguranju stečajne mase i susprezati se od štetnih radnji.
(2) Ukoliko stečajni dužnik ili neka druga osoba koja je obvezna na davanje informacija ne
obavlja svoje obveze davanja informacija koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji
utemeljena sumnja da ova osoba obavlja radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne
poduzima radnje potrebne za osiguranje mase, stečajni sudac može prema vlastitoj procjeni
ili na prijedlog privremenog stečajnog upravitelja ili stečajnog upravitelja, narediti
odgovarajuća sredstva prisile.
(3) Sredstva prisile u smislu stavka 2. ovog članka su:
1) prisilno privođenje pred sud,
2) izricanje novčane kazne u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM koja može uslijediti
nakon neuspješnog privođenja.
U rješenju kojim se naređuje privođenje istovremeno se može i zaprijetiti izricanjem novčane
kazne.
(4) Protiv rješenja kojim se određuje sredstvo prisile može se uložiti priziv. Priziv ne odlaže
provedbu rješenja.
Članak 11.
Pravna sredstva
(1) Protiv odluka stečajnog suda, u slučajevima predviđenim ovim zakonom, dopušten je
priziv.
(2) Rok za podnošenje priziva je osam dana i teče od objave odluke ili od dana dostave
odluke, ako odluka nije objavljena.
(3) Stečajni sudac može, ako nađe da je priziv utemeljen, i sam udovoljiti prizivu.
(4) Ukoliko stečajni sudac ne udovolji prizivu, dužan je bez odlaganja, a najkasnije u roku od
15 dana od njegovog primitka, istu dostaviti na odlučivanje drugostupanjskom sudu. Za
odlučivanje o prizivu nadležno je vijeće sačinjeno od trojice sudaca drugostupanjskog suda.
Vijeće je dužno odlučiti o prizivu u roku od 15 dana od dana njegovog primitka.
(5) Priziv odlaže provedbu rješenja ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
(6) U stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u pređašnje stanje, podnositi prijedlog za
ponavljanje postupka niti iskazati revizija.
Članak 12.
Dostave i javno oglašavanje
(1) Stečajni sud obavlja dostavu odluka po službenoj dužnosti.
(2) Dostava se smatra izvršenom javnim oglašavanjem uključujući i slučajeve u kojima ovaj
zakon predviđa posebnu dostavu. Dostava se smatra obavljenom istjekom dva sljedeća
radna dana od oglašavanja.
III - PRETHODNI POSTUPAK
Članak 13.
Predujam za troškove prethodnog postupka
(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi stečajni vjerovnik, on je obvezan
uplatiti predujam u iznosu koji odredi stečajni sudac za pokriće troškova prethodnog
postupka.
(2) Ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudac će rješenjem odbaciti
prijedlog.
(3) Ako stečajni postupak bude otvoren prema prijedlogu vjerovnika, predujmljeni iznos ulazi
u troškove stečajnog postupka.
(4) Ako je podnositelj prijedloga dužnik, stečajni sudac ga može osloboditi uplate predujma
ako dužnik dokaže da ima dovoljno sredstava za financiranje prethodnog postupka.
Članak 14.
Utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka
(1) Nakon primitka dopuštenog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudac je
dužan bez odlaganja utvrditi da Ii postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka i je li
prijedlog utemeljen. On može u tu svrhu imenovati privremenog stečajnog upravitelja ili
odgovarajućeg vještaka. Naknada za vještaka se određuje prema posebnim propisima
sukladno članku 237. ovog zakona.
(2) Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici dužni su omogućiti potpuni uvid u poslovnu
dokumentaciju, a na zahtjev stečajnog suca tu dokumentaciju i predati.
Članak 18.
Djejstvo i oglašavanje mjera osiguranja
(1) Ograničenja raspolaganja, sukladno članku 15. ovog zakona kao i postavljanje
privremenog stečajnog upravitelja, moraju se oglasiti. Odluka kojom su određene ove mjere
dostavlja se stečajnom dužniku.
(2) Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravitelja pozivaju se vjerovnici da mu
bez odlaganja saopće koje će mjere osiguranja na predmetima imovine stečajnog dužnika
oni zahtijevati. Predmet na kojemu se zahtijeva mjera osiguranja, vrsta i temelj nastajanja
prava osiguranja kao i osigurana tražbina moraju se naznačiti. Tko propusti dati saopćenje ili
to namjerno odugovlači, ne može protiv privremenog stečajnog upravitelja po pitanju prava
osiguranja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokaže da je privremeni upravitelj
znao za postojanje tog prava osiguranja.
(3) Glede ukidanja mjera osiguranja, shodno se primjenjuje stavak 1. ovog članka.
IV - STEČAJNI POSTUPAK
1.TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA
Članak 22.
Stečajni sudac
(1) Stečajni sudac vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudac pri tom obavljaprava i obveze, sukladno odredbama ovog zakona.
(3) Stečajni sudac imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog
upravitelja, članove privremenog odbora vjerovnika i stečajnog upravitelja i obavlja pravni
nadzor nad radom privremenog stečajnog upravitelja i stečajnog upravitelja, sukladno
odredbama ovog zakona.
Članak 23.
Osobe koje mogu biti imenovane za stečajnog upravitelja
(1) Za stečajnog upravitelja može se imenovati samo fizička osoba koja raspolaže
potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom.
(2) Stečajni upravitelj mora imati završenu stručnu naobrazbu i položen stručni ispit. Bliže
odredbe o vrsti naobrazbe i sadržaju stručnog ispita propisat će federalni ministar pravde.
(3) Federalni ministar pravde će za razdoblje do završetka stručnog izobražavanja i
polaganja stručnog ispita imenovati dovoljan broj stečajnih upravitelja, po prethodno
pribavljenom mišljenju predsjednika sudova nadležnih za vođenje stečajnog postupka, te
utvrditi privremenu listu stečajnih upravitelja.
(4) Za stečajnog upravitelja ne mogu biti imenovane osobe koje:
1) bi morale biti izuzete kao sudac u stečajnom postupku;
2) su bliski srodnici stečajnog suca;
3) su odgovorne za obveze u stečaju ili su članovi tijela za zastupanje stečajnog dužnika;
4) su vjerovnici stečajnog dužnika ili kojE su u konkurentskom odnosu sa stečajnim
dužnikom;
5) po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovane za člana nadzornog tijela ili tijela za
zastupanje stečajnog dužnika;
6) su bile ili jesu uposlene kod stečajnog dužnika ili su bile ili jesu član nekog njegovog tijela;
7) su za stečajnog dužnika radile savjetodavno ili su sudjelovale u poslovima vezanim za
imovinu i kapital stečajnog dužnika.
Članak 27.
Nadzor nad radom stečajnog upravitelja
Upravljanje imovinom i obavljanje službe stečajnog upravitelja podliježe pravnom nadzoru
stečajnog suca. Stečajni sudac može zahtijevati od stečajnog upravitelja informaciju o
stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko stečajni upravitelj ne ispunjava svoje obveze,
stečajni sudac može nakon prethodne opomene stečajnom upravitelju odrediti novčanu
kaznu u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM. Ako postoji važan razlog stečajni sudac
može stečajnog upravitelj smijeniti i imenovati drugog stečajnog upravitelj. Protiv odluke
stečajnog suca, stečajni upravitelj ima pravo priziva. Priziv u ovom slučaju ne odlaže
izvršenje rješenja.
Članak 28.
Skupština vjerovnika
(1) Stečajni sudac saziva skupštinu vjerovnika. Sazivanje prve skupštine vjerovnika obavlja
se u okviru odluke o otvaranju stečajnog postupka. Druge skupštine vjerovnika moraju se
sazvati ako to zatraži stečajni upravitelj, odbor vjerovnika ili najmanje pet vjerovnika koji
zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa tražbine.
(2) Pravo glasa u skupštini vjerovnika imaju vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, a koje
nije osporio stečajni upravitelj ili neki od vjerovnika s pravom glasa. Vjerovnici nižih isplatnih
redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlučnih vjerovnika je, u smislu članka 39. ovog
zakona, ograničeno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao stečajni vjerovnici.
(3) Stečajni sudac može u slučaju kada se osporena tražbina učini vjerovatnim odlučiti o
priznavanju prava glasa. Na ročištu prisutni vjerovnici stečajni dužnik i stečajni upravitelj
mogu zahtijevati žurno preispitivanje odluke o pravu glasa. Stečajni sudac mora odmah, na
temelju stanja u spisu, donijeti odluku na koju vjerovnici nemaju pravo priziva.
(4) Skupštinom vjerovnika rukovodi stečajni sudac. Odluke se donose većinom prisutnih
vjerovnika, s tim da iznos iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali za odluku mora biti
veća od polovice iznosa iznosa tražbina nazočnih vjerovnika.
(5) Na prvoj skupštini vjerovnika koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravitelja,
skupština može izabrati drugog stečajnog upravitelja komu je potrebno postavljenje od
stečajnog suca. Izbor drugog stečajnog upravitelja može predložiti najmanje pet vjerovnika
koji zajedno čine najmanje petinu prijavljenih iznosa tražbina. Stečajni sudac može odbiti
postavljanje izabranog stečajnog upravitelja ako postoje razlozi koji upućuju na to da je on
pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uvjete iz članka 23. ovog zakona. Stečajni sudac
rješenjem odlučuje o imenovanju novog stečajnog upravitelja i smjeni dosadašnjeg stečajnog
upravitelja. Protiv ovog rješenja dosadašnji stečajni upravitelj, stečajni dužnik i svaki
vjerovnik mogu uložiti priziv. Priziv ne odlaže provedbu rješenja.
Članak 29.
Odbor vjerovnika
(1) Sukladno odredbama ovog članka, skupština vjerovnika iz kruga vjerovnika bira odbor
vjerovnika.
(2) Radi zaštite interesa vjerovnika stečajni sudac može do izbora odbora vjerovnika, ukoliko
je potrebno, odrediti privremeni odbor vjerovnika. Članove privremenog odbora vjerovnika
skupština vjerovnika može promijeniti.
(3) U odboru vjerovnikamoraju biti zastupljene sljedeće grupe vjerovnika: stečajni vjerovnici s
najvišim tražbinama, stečajni vjerovnici s malim tražbinama, predstavnici uposlenika
stečajnog dužnika i razlučni vjerovnici. Za članove odbora mogu biti određene i osobe koje
nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogli doprinijeti radu odbora.
(4) Odbor vjerovnika se sastoji od neparnog broja i članova koji nije veći od sedam.
(5) Odbor vjerovnika je dužan podržavati i nadzirati stečajnog upravitelja u njegovom
poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od stečajnog upravitelja podnošenje izvješća i
polaganje računa, kao i pravo neposrednog nadzora. Odluke odbora vjerovnika donose se
prostom većinom glasova nazočnih članova.
(6) Za značajne pravne poslove stečajnog upravitelja uključujući preuzimanje obveza,
otuđenje i stjecanje nekretnina poduzeća u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje
paprnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta stečajnog plana prije njegovog
podnošenja sudu ili vjerovnicima, te prijedloge za prekid poslovanja dužnika, koji imaju
znatan utjecaj na opseg imovine kojom se upravlja potrebna je suglasnost odbora vjerovnika,
ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je suglasnost skupštine vjerovnika. Ukoliko
se na dvije uzastopne sjednice odbora vjerovnika ili dvije uzastopne zakazane sjednice
skupštine ne donese odluka o davanju suglasnosti, takvu suglasnost može dati stečajni
sudac.
(7) Stečajni sudac može smijeniti člana odbora, bilo po službenoj dužnosti ili na zahtjev člana
odbora ili na zahtjev skupštine vjerovnika. Prije nego što donese odluku o smjenjivanju
stečajni sudac treba saslušati toga člana odbora vjerovnika Član odbora vjerovnika ima
pravo priziva na odluku stečajnog suca, a priziv ne odlaže provedbu odluke.
(8) Odbor vjerovnika na sjednicama odlučuje o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti.
Stečajni sudac po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora vjerovnika na prijedlog
stečajnog upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Članovi odbora vjerovnika na
prvoj sjednici biraju predsjednika.
(9) Stečajni sudac i stečajni upravitelj mogu nazočiti sjednicama odbora vjerovnika. Odbor
vjerovnika je dužan pozvati stečajnog suca na svoje sjednice. Odbor vjerovnika može odlučiti
da održi sjednicu odbora vjerovnika bez nazočnosti stečajnog upravitelja.
(10) Odbor vjerovnika može održati sjednicu ako je nazočna većina ukupnog broja članova
odbora. Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni
odlučuje stečajni sudac.
(11) Članovi odbora vjerovnika su dužni naknaditi štetu sudionicima ako su povrjede obveza
koje imaju, sukladno ovom zakonu, uzročili svojom krivnjom.
(12) Naknada za rad članova odbora vjerovnika, kao i članova privremenog odbora
vjerovnika određuje se prema posebnim propisima sukladno članku 237. ovog zakona.
3. OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA
Članak 43.
Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka
(1) Stečajni sudac će zakazati ročište vezano za uvjete za otvaranje stečajnog postupka
nakon što primi izvješće privremenog stečajnog upravitelja zajedno s mišljenjem vještaka koji
je eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost stečajnog dužnika. Na ročište se poziva
predlagatelj, a ako je to moguće i stečajni dužnik i privremeni stečajni upravitelj, te ako je
neophodno i vještaci.
(2) Stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za
otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja stečajnog ročišta.
(3) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudac će odlučiti
o troškovima postupka.
(4) Stečajni sudac otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog
dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika prema predviđanju,
biti dovoljna za pokriće troškova postupka. Ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva
troškove postupka, a prijedlog je dopušten i utemeljen, stečajni sudac može otvoriti postupak
ako zainteresirana osoba predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje u obvezu
stečajne mase.
(5) Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove
postupka, osoba koja je uplatila takav predujam može zahtijevati povrat od svake osobe koja
je bila obvezna podnijeti prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka, a svojom je krivnjom
propustila to učiniti.
Članak 45.
Rješenje o otvaranju postupka
(1) Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudija imenuje stečajnog upravnika.
(2) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:
1) firmu ili lično ime, te sjedište pravne osobe ili prebivalište fizičke osobe stečajnog dužnika,
2) osobno ime i adresu stečajnog upravitelja,
3) nadnevak i sat otvaranja stečajnog postupka.
(3) Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije u rješenju naveden, trenutkom otvaranja se
smatra podne onoga dana kada je rješenje iz stavka 2. ovog članka doneseno.
Članak 48.
Objava i dostava rješenja o otvaranju stečaja
(1) Stečajni sud dužan je javno oglasiti rješenje o otvaranju stečajnog postupka na dan
donošenja rješenja isticanjem rješenja na oglasnoj ploči suda. Rješenje se mora objaviti i u
" Službenim novinama Federacije BiH".
(2) Stečajni sud obavještava vjerovnike i dužnikove dužnike slanjem preslika rješenja.
(3) Podnositelju prijedloga za otvaranje stečaja i stečajnom dužniku mora se obaviti osobna
dostava rješenja iz stavka 1. ovog članka.
(4) Preslik rješenja se dostavlja nadležnom tužileljstvu. Nadležno tužiteljstvo se obavještava i
u slučaju ako do otvaranja stečajnog postupka ne dođe usljed nedostatka mase.
Članak 50.
Priziv protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka
(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka bude odbijen, podnositelj prijedloga može
uložiti priziv, a ako prijedlog bude prihvaćen, priziv može uložiti stečajni dužnik.
(2) Pravomoćna odluka o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnog postupka javno se
oglašava. Posljedice koje je uzročilo ukinuto rješenje ostaju na snazi. U ovom slučaju na
odluku o ukidanju rješenja, na odgovarajući način primjenjuje se članak 48. stavak 1. ovog
zakona.
Članak 58.
Zabrana ovrhe i osiguranja
(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni vjerovnici ne mogu protiv stečajnog dužika
tražiti prinudnu ovrhu niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.
(2) Postupci iz stavka 1. ovog članka, koji su u tjeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka,
prekidaju se.
(3) Stečajni sudac odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na temelju odredaba stavka 1.
ovog članka protiv dopuštenosti prinudne ovrhe.
(4) Nakon otvaranja stečajnog postupka razlučni vjerovnici mogu pokrenuti postupak protiv
dužnika da bi izvršili svoja prava ovrhe i osiguranja po općim pravilima ovršnog postupka. Svi
prekinuti postupci ovrhe i osiguranja, koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnog
postupka, bit će ponovo pokrenuti i vođeni na ovršnom sudu, sukladno pravilima ovršnog
postupka.
(5) Nakon primitka prijedloga za ovrhu razlučnog vjerovnika, sud može odlučiti da se ne
pokreće ovršni postupak, sukladno stavku 4. ovog članka, ili ovrhu odložiti, ako stečajni
upravitelj osigura odgovarajuću zaštitu tražbine razlučnog vjerovnika. Odgovarajuća zaštita
razlučne tražbine znači zaštitu koja je priznata odlukom suda pri čemu je vrijednost garancije
dovoljna, tako da odlaganje ovršnog postupka neće dovesti do oštećenja vjerovnika na bilo
koji način.
ČIanak 65.
Pravo stečajnog upravitelja na izbor
(1) Stečajni upravitelj može, ako stečajni dužnik ili njegov saugovarač u vrijeme otvaranja
stečajnog postupka nisu ispunili ili nisu u cjelosti ispunili neki dvostranoobvezujući ugovor,
umjesto stečajnog dužnika ispuniti ugovor i zahtijevati ispunjenje od druge strane.
(2) Stečajni upravitelj je dužan bez odlaganja iskazati namjerava li zatražiti ispunjenje
ugovora ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora. U protivnom, stečajni upravitelj
ne može zahtijevati ispunjenje.
(3) Ako stečajni upravitelj odbije ispunjenje, druga strana može da ostvaruje svoju tražbinu
zbog neispunjenja samo kao stečajni vjerovnikc.
Članak 69.
Zadržavanje prava vlasništva
(1) Ako je stečajni dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz
zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može da traži ispunjenje
ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je stečajni dužnik preuzeo i daljnje obveze prema kupcu
te ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio.
(2) Ako je prije otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik pokretnu stvar kupio uz
zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavača dobio u posjed, stečajni upravitelj ima
pravo na izbor sukladno odredbama članka 65. ovog zakona.
(3) Prije otvaranja procedure stečajnog postupka prethodno je potrebno načiniti kontrolu
poslovanja, te kontrolu provedene privatizacije za poduzeća koja su privatizirana ili su u
procesu privatizacije."
Članak 71.
Stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac
(1) Ako je stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije
otvaranja stečajnog postupka raspolagao tražbinama iz najamnog i zakupnog odnosa za
neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na
najamninu odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnog
postupka. Ako je otvaranje stečajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu
raspolaganje proizvodi pravni učinak i za sljedeći kalendarski mjesec.
(2) Raspolaganje iz stavka 1. ovog članka smatra se osobito naplata najamnine ili zakupnine.
Raspolaganje putem prisilne ovrhe izjednačeno je sa raspolaganjem na temelju ugovora.
(3) Najmoprimac ili zakupac može tražbinu najamnine, odnosno zakupnine za razdoblje
navedeno u stavku 1. ovog članka prebiti s tražbinom koja mu pripada prema stečajnom
dužniku. Ova odredba ne utiče na primjenu odredaba članka 78. i članka 79. toč. od 2. do 4.
ovog zakona.
Članak 99.
Odluka o daljnjem poslovanju stečajnog dužnika
(1) Skupština vjerovnika odlučuje na izvještajnom ročištu da li će se poslovanje stečajnog
dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti. Vjerovnici mogu stečajnom upravitelju dati nalog
da izradi prijedlog reorganiziranja i odrediti cilj koji se planom reorganiziranja ima postići.
Vjerovnici mogu na kasnijim ročištima mijenjati svoje odluke.
(2) Skupština vjerovnika određuje način i uvjete unovčavanja dužnikove imovine.
Članak 101.
Unovčavanje stečajne mase
(1) Nakon izvještajnog ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odlaganja unovčiti imovinu koja
ulazi u stečajnu masu, ako to nije u oprečnosti s odlukom skupštine vjerovnika.
(2) Prilikom unovičenja imovine stečajne mase stečajni upravitelj je dužan pridržavati se
odluke skupštine ili odbora vjerovnika o uvjetima i načinu prodaje.
Članak 102.
Unovčavanje nekretnina
(1) Nekretnine se unovčavaju po odredbama ovršnog postupka za ovrhue o nepokretnosti, a
ako ne uspije na taj način, stečajni upravitelj može ih unovči slobodnom pogodbom.
(2) Ako je pokušaj unovčenja određene nekretnine ostao bezuspješan, stečajni upravitelj
može tu nekretninu izdvojiti iz stečajne mase tako što će je predati vjerovnicima srazmjerno
njihovim tražbinama, ako ju oni prihvate.
(3) Imovina koja se nije mogla rasporediti vjerovnicima, u smislu stavka 2. ovog članka,
predaje se osobama koje imaju udjela u stečajnom dužniku, ako je on pravna osoba,
odnosno dužniku - pojedincu.
(4) Ako su nekretnine opterećene razlučnim pravom, za prodaju neposrednom pogodbom
potrebna je suglasnost razlučnog vjerovnika. Iz dijela dobivenog prodajom koji pripada
razlučnom vjerovniku izdvaja se 5% za stečajnu masu.
(5) Razlučni vjerovnik ima pravo pogledati stvar.
Članak 103.
Unovčavanje pokretnih stvari i prava
(1) Stečajni upravitelj može unovčiti pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo javnim
nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svojem posjedu.
(2) Stečajni upravitelj može naplatiti ili na drugi način unovčiti tražbinu koju je stečajni dužnik
ustupio ili založio radi osiguranja nekog prava.
(3) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari sukladno stavku 1. ovog
članka, dužan je razlučnom vjerovniku na njegov zahtjev dati obavijest o stanju te stvari.
Umjesto obavijesti on može dozvoliti da vjerovnik razgleda stvar.
(4) Ako je stečajni upravitelj ovlašten za naplatu tražbine, sukladno stavku 2. ovog članka,
dužan je razlučnom vjerovniku na njegov zahtjev dati obavijest o tražbini. Umjesto obavijesti,
on može vjerovniku dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.
Članak 112.
Tijek ispitnog ročišta
(1) Prijavljene tražbine vjerovnika ispituje stečajni sudac na ročištu za ispitivanje tražbine.
(2) Na ročištu za ispitivanje tražbine sudjeluju stečajni upravitelj, vjerovnici koji su prijavili
svoju tražbinu, kao i druge osobe koje, s obzirom na poslove koje su obavljali kod stečajnog
dužnika, mogu pružiti podatke o postojanju i visini prijavljenih tražbina.
(3) Ročište za ispitivanje tražbine održat će se i ako mu ne budu nazočni svi vjerovnici koji su
prijavili svoje tražbine, a uredno su pozvani.
Članak 113.
Naknadne prijave
(1) Tražbine prijavljene nakon istjeka roka za prijavu mogu se ispitati na ispitnom ročištu, ako
to predloži stečajni upravitelj.
(2) Tražbine prijavljene nakon istjeka roka za prijavu koje nisu ispitane na ispitnom ročištu, te
tražbine prijavljene najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne
poslije objave poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih
ročišta koja će, na prijedlog vjerovnika koji nisu pravodobno prijavili svoju tražbinu, odrediti
stečajni sudac rješenjem uz uvjet da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće
troškova tog ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno ispitno ročište se neće
održati, a neblagovremene prijave će biti odbačene.
(3) Vjerovnici čije se tražbine naknadno ispituju nisu dužni naknaditi troškove postupka
drugim vjerovnicima.
(4) Prijave podnesene nakon istjeka rokova iz stavka 2. ovog članka, odbacit će se.
(5) O odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava iz st. 2. i 4. ovog članka, odlučuje
rješenjem stečajni sudac. Rješenje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i dostavlja
podnositelju prijave, stečajnom upravitelju i stečajnom vjerovniku koji je predložio
odbacivanje prijave.
(6) Protiv rješenja o odbacivanju prijave pravo na priziv ima podnositelj prijave, a protiv
rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava pravodobna, stečajni upravitelj i
bilo koji od stečajnih vjerovnika.
(7) Ako je sud, sukladno odredbama članka 110. ovog zakona, pozvao vjerovnike nižih
isplatnih redova da prijave svoje tražbine tako da rok određen za te prijave istječe kasnije od
osam dana prije ispitnog ročišta, na trošak stečajne mase odredit će se posebno ispitno
ročište.
(8) Poziv za posebno ispitno ročište se objavljuje. Na to se ročište posebno pozivaju stečajni
upravitelj i dužnik pojedinac.
Članak 114.
Uvjeti i djelovanja utvrđivanja
(1) Stečajni upravitelj mora izjaviti da Ii tražbinu priznaje ili ju osporava. Ako razlučni
vjerovnici prijavljuju svoje tražbine kao stečajni vjerovnici, sukladno članku 39. ovog zakona,
stečajni upravitelj može utvrditi takve tražbine određujući da takav vjerovnik mora dokazati u
kojoj mjeri dobro, koje služi za osiguranje, nije dovoljno za namirenje.
(2) Prigovor stečajnog dužnika ili stečajnog vjerovnika ne sprječava priznavanje. Stečajni
sudac u listu s tabelom unosi bilješku o rezultatu ispitivanja i tko je uložio prigovor.
(3) Glede iznosa i ranga priznatih tražbina, upis u tabelu ima djejstvo kao pravomoćna
presuda.
(4) Pogreške u pisanju i ostale bjelodane pogreške u tabeli se moraju po službenoj dužnosti
ispraviti.
(5) Ako stečajni vjerovnik naknadno prijavi svoju tražbinu u manjem iznosu, to će se
pribilježiti u tabelu. Stečajni upravitelj može osporene tražbine na ročištu za ispitivanje na
zahtjev stečajnog vjerovnika priznati na naknadnom ročištu za ispitivanje. Tražbine
osporene na ročištu za ispitivanje stečajni upravitelj može naknadno priznati pisanim
saopćenjem stečajnom sudu.
Članak 115.
Sporne tražbine
Ako je stečajni upravitelj osporio neku tražbinu vjerovnik se upućuje na parnicu radi utvrđenja
osporene tražbine. Ukoliko je osporena tražbina za koje postoji ovršni naslov, stečajni
upravitelj je dužan podići tužbu da dokaže utemeljenost osporavanja. Ako su stečajni dužnik
ili vjerovnik na ročištu za ispitivanje osporili prijavljenu tražbinu, mogu pokrenuti parnicu da
dokažu utemeljenost osporavanja. Stranka koja je dužna pokrenuti parnicu vezanu za
osporenu tražbinu mora da pokrene tu parnicu u roku od 30 dana od dana ročišta za
ispitivanje na kojem je tražbinu osporila. Ako stranka koja je dužna pokrenuti parnicu to ne
učini u tom roku, smatrat će se da je se odrekla prava na pokretanje parnice.
Članak 116.
Djejstvo odluke
(1) Pravomoćna odluka, kojom se utvrđuje tražbina i njegov isplatni red ili kojom se neki
prigovor proglašava utemeljenim, ima djejstvo prema stečajnom upravitelju i svim stečajnim
vjerovnicima.
(2) Stranka koja je uspjela u sudbenom sporu može tražiti od stečajnog upravitelj da ispravi
tabelu tražbine.
Članak 117.
Namirenje stečajnih vjerovnika
(1) S namirenjem stečajnih vjerovnika može se početi tek nakon ročišta za ispitivanje.
(2) Stečajni upravitelj može po vlastitoj procjeni vršiti djelimične diobe. Vjerovnici nižih
isplatnih redova prema članku 34. ovog zakona, se ne uzimaju u obzir prilikom djelimičnih
dioba.
(3) Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije svake diobe, stečajni upravitelj je dužan pribaviti
suglasnost odbora vjerovnika, ako je takav uspostavljen ili skupštine vjerovnika, ako odbor
vjerovnika nije uspostavljen.
Članak 118.
Diobni popis
Prije diobe stečajni upravitelj sačinit će popis tražbina koje se uzimaju u obzir prilikom diobe.
Taj se popis stavlja na uvid svim sudionicima u prostorijama stečajnog suda. Stečajni
upravitelj je dužan javno objavi zbroj tražbine i iznos stečajne mase koji stoji na raspolaganju
za diobu.
Članak 119.
Uzimanje u obzir spornih tražbina
(1) Stečajni vjerovnik čija tražbina nije priznata, za čiju tražbinu ne postoji ovršni naslov ili
konačna presuda, mora najkasnije u roku od 15 dana nakon javnog objavljivanja sukladno
članku 118. ovog zakona, dokazati stečajnom upravitelju da je i za koji iznos podigao tužbu
za utvrđivanje ili je preuzet postupak u ranije pokrenutoj parnici. Prigovor stečajnog dužnika
ili stečajnog vjerovnika nije od utjecaja, osim ako u zakonskom roku sud utvrdi da je prigovor
utemeljen.
(2) Ako se dokaz iz stavka 1. ovog članka, pravodobno podnese, onda se dio koji otpada na
tu tražbinu zadržava kod diobe sve dok je parnica u tijeku.
Članak 123.
Prigovori protiv diobnog popisa
(1) Pri diobe diobnog popisa vjerovnici mogu stečajnom sudu podnijeti prigovor na diobni
popis, u roku od osam dana nakon istjeka zakonskog roka predviđenog člankom 119. stavak
1. ovog zakona.
(2) Odluka stečajnog suda, kojom se prigovori odbijaju, dostavlja se vjerovniku i stečajnom
upravitelju. Vjerovnik može protiv te odluke uložiti priziv u roku od osam dana, neposredno
višem sudu.
(3) Odluka stečajnog suda kojom se naređuje ispravka popisa dostavlja se vjerovniku i
stečajnom upravitelju i u prostorijama suda stavlja na uvid sudionicima. Protiv rješenja o
prigovoru, pravo na priziv imaju stečajni upravitelj i vjerovnik. Rok za priziv počinje teći
danom kada je odluka stavljena na uvid sudionicimaa.
Članak 124.
Glavna dioba
(1) Prilikom davanja suglasnosti za glavnu diobu stečajni sudac određuje ročište za glavnu
diobu. Na ročištu za glavnu diobu stečajni sudac će s vjerovnicima i stečajnim upraviteljom
razmotriti prijedlog diobe. U slučaju prigovora vjerovnika primjenjuju se odredbe članka 123.
stavak 1. ovog zakona. Na ročištu za glavnu diobu prijedlog diobe se može mijenjati ili
dopunjavati. Ukoliko nema prijedloga za izmjenu i dopunu ili nakon što su isti usvojeni,
stečajni sudac daje suglasnost na prijedlog diobe.
(2) Stečajni upravitelj dužan je obaviti diobu, nakon što je stečajni sudac dao suglasnost na
prijedlog diobe. Stečajni sudac povratom podnesene dokumentacije obavještava vjerovnike
čije tražbine nisu u cjelosti ili djelimično ispunjene da se neispunjene tražbine prema
stečajnom dužniku mogu ostvarivati u redovitom ovršnom postupku. Obavještavanje se vrši
po pravilima o osobnoj dostavi.
(3) Uz navedeno obavještavanje vjerovnicima se dostavljaju ovršne isprave izvoda iz
diobnog popisa na koji je stečajni sudac dao suglasnost.
(4) Stečajni upravitelj je dužan na ročištu za glavnu diobu položiti završni račun i podnijeti
izvješće.
(5) Stvari koje se ne mogu unovčiti mogu se vjerovnicima prepustiti po procijenjenoj
vrijednosti uz zaračunavanje na priznate tražbine, ukoliko oni na to pristanu. U protivnom se
one imaju dostaviti stečajnom dužniku, odnosno članu društva.
(6) Stečajni upravitelj podnosi dokaz stečajnom sudu o obavljenoj diobi.
(7) Između objave poziva za ročište za glavnu diobu i njegovog održavanja mora proći rok od
najmanje 15 dana, a najviše 30 dana.
7. ZAKLJUČENJE STEČAJNOG POSTUPKA
Članak 126.
Rješenje o zaključenju stečajnog postupka
(1) Odmah nakon okončanja glavne diobe, stečajni sudac donosi rješenje o zaključenju
stečajnog postupka.
(2) Rješenje, kao i razlozi za zaključenje stečajnog postupka objavljuju se u „Službenim
novinama Federacije BiH".
Članak 129.
Pravni lijek
(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju. Protiv
tog rješenja predlagatelj ima pravo na priziv.
(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravitelju,
stečajnom dužniku i vjerovniku koji je zahtijevao naknadnu diobu. Protiv tog rješenja stečajni
dužnik pojedinac ima pravo na priziv.
Članak 143.
Podnošenje plana
(1) Stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom otvaranja stečajnog
postupka. Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni plan imaju pravo stečajnom sudu
podnijeti stečajni upravitelj i stečajni dužnik. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu
nakon završnog ročišta.
(2) Ako je na skupštini vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnog plana on,
je dužan taj plan podnijeti stečajnom sudu u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine
vjerovnika. Sud može produljiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod određenim
okolnostima. Sa stečajnim upraviteljom u izradi plana savjetodavno surađuje odbor
vjerovnika, ako je utemeljen, i dužnik pojedinac.
Članak 173.
Potvrda stečajnog plana
(1) Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane stečajni dužnik,
stečajni sud će da odluči o tome hoće li plan potvrditi.
(2) Stečajni sud će prije toga saslušati stečajnog upravitelja, odbor vjerovnika, ako je
utemeljen, i stečajnog dužnika.
(3) Rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži temelj za provođenje plana koju su vjerovnici
prihvatili.
Članak 177.
Objava odluke
(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se na
ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana od dana
donošenja rješenja.
(2) Ako se stečajni plan potvrdi, sud će stečajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju tražbinu i
razlučnim vjerovnicima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti preslik plana ili
sažetak njegovog kratkog sadržaja.