HISTORIJA BOSANSKOG KNJIEVNOG JEZIKA-Periodizacija historije bosanskog knjievnog jezika-

Indoevropska jezika zajednica Slavenski jezici Junoslavenski jezici Bosanski jezik

Indoevropska zajednicaSpadaju: Indoiranski,romanski,germanski, baltiki,slavenski jezici.

Historijska pozadina

Raspada se 2000 g.p.n.e.

Baltiko-slavenska zajednica.

Raspada se 1500-1300 g.p.n.e.

Praslavenska jezika zajednica

Tri vee skupine slavenskih dijalekata: Zapadnoslavenski:poljski,eki,slovaki Istonoslavenski:ruski,ukrajinski Junoslavenski: Zapadna Istona grupa

Zapadna:

Istona:

makedonski, slavenski jezik i srednjojunoslavenski bugarski i dijasistem staroslavenski jezik

Srednjojunoslavenski dijasistem:Sadravao pet dijaletskih cjelina: Kajkavsku, akavsku, zapadnotokavsku, istonotokavsku i torlaku. Iz tih pet narjeja nastaju: zapadna srednojunoslavenska grupa, istona srednojunoslavenska grupa.

Zapadna Istona Srednojunoslavenska Srednojunoslavenska grupa grupa Spadaju: hrvatski bosanski jezik

Spadaju: srpski crnogorski jezik

Danas se upotrebljavaju nazivi srpski, bosanski jezik. Crnogorski jezik nije zvanino priznat.

Staroslavenski jezik Prvi pisani jezik Slavena. Tvorac: Konstantin (irilo). Nastao: druga polovina IX vijeka. Natpisi na spomenicima nisu sauvani. Zove se i starobugarskim, crkvenoslavenskim jezikom. Nadregionalni, nadnacionalni jezik za Slavene.

863 g. irilo sastavio Glagoljicu (prvo slavensko pismo; glagoljati = govoriti, pisati). irilica (irilo je nije sastavio). III tipa glagoljice: Obla (stari tip), Uglasta ili uglata (nastala na Zapadu) tzv. hrvatska glagoljica, Poluobla (prijelazna forma) tzv. bosanska glagoljica.

III teorije o nastanku glagoljice: egzogena , endogena, egzogeno-endogena.

Obla

Uglasta

Poluobla

Karakteristike slavenskog jezika: Imao dva pisma (stara glagoljica i mlaa irilica). Trinaest samoglasnika (danas svedeni na a,e,i,o,u). Glasovi: Jer(mehki poluglas),Jor(tvrdi poluglas). Imao mnogo glagolskih oblika,znatno vie nego danas.

Pet faza: I-Doba srednjovjekovne Bosne II-Tursko doba III-Austrougarsko doba IV-Jugoslavensko doba V-Bosanskog doba

Vremenski gledano: I od XI do kraja XV vijeka II od kraja XV do druge polovine XIX vijeka III na prelazu iz XIX u XX vijek IV XX vijek V posljednja decenija XX vijeka

I faza:Doba srednjovjekvne Bosne (XI-XV ) Pisma kojima se sluilo stanovnitvo Bosne i Hercegovine Najstariji oblici bonjake pismenosti Natpisi na stecima Glagoljica Bosanica

irilica

I faza:Doba srednjovjekvne Bosne (XI-XV ) Raskrsnica evropskih i vanevropskih civilizacija(rani poetak pismenosti). Prvi pisani spomenici X i XI vijek. Pokrtavanje slavenskog stanovnitva (prodire slavenska pismenost). etiri pisma(grko pismo,latinsko pismo,glagoljica i irilica).

Glagoljica Starije pismo od irilice. Za Bosnu karakteristina poluobla. Spomenika na glagoljici je znatno manje sauvano. Najstariji sauvani trag bonjake pismenosti na glagoljici je natpis sa crkve u Kijevcima(Prijedor). XII vijek:Grkoviev i Mihanoviev odlomak(pisana poluoblom glagoljicom)

Mihanoviev odlomak

Grkoviev odlomak

Glagoljica Hrvojev misal Bila je u upotrebi ne samo u crkvi(Crkva bosanska) nego i van nje. Dobija izrazite grafijske odlike(bosanska irilica=bosanica)

Hrvojev misal

Bosanica Nastala u Dubrovniku, srednjoj Dalamciji, Bosni; X vijek Odlike: Elementi glagoljice, Narodni govor, Staroslavenska slova sa novim znakovima, Obla glagoljica, Ikavizam. Dva oblika bosanice: 1)Ustav, ustavno pismo(npr.Kulinova povelja) 2)Kurzivna rukopisna bosanica (XIII vijek)

Spomenici na prostoru BosneNajpoznatiji pisari: Radoje(Kulinov dvor), Vladoje(na Tvrtkovom dvoru). Najvei znaaj:

Humaka ploa(X-XI vijek) Kulinova povelja(1189. godina)

Humaka ploa

Povelja Kulina bana

Spomenici na irilici : Crkveni rukopisi; Zapisi i natpisi Natpisi na stecima i graevinama;

Povelje ,pisma; Lijepa knjievnost;

Crkveni rukopisi Iskljuivo prevodi Novog zavjeta. Odlikuje ih duboka staroslavenska starina u pravopisu i jeziku. Miroslavljevo evanelje, Srekovievo evanelje, Apokalipsa bosanskih krstjana.

Zapisi i Natpisi Zapisi rezultat zabiljeka(zapaanja) srednjovjekovnih pisara. Zapisi po jasnoi i izraajnosti slini natpisima. Natpisa najvie na stecima,crkvenim graevinama,mauzolejima,kaznenim ploama.

Natpisi na stecima Vid originalnog stvaralatva srednjovjekovne Bosne i Huma. Pisani bosanicom. XIII-XVI vijek. Najstarija arita: Okolina Blagaja, Okolina Stoca, Dolina Lave, Bijeljina, Nevesinje, Kupres. Obiljeja:Jasnoa i jednostavnost izraza,

Ikavizam,Hrvatski i bosanski jezikostilski krug.

Radmilja kod Stoca

Povelje:1189 god.

1461 god.

Kulinova povelja

Povelja Stejpana Tomaevia

Stjepana II Kotromania Mateja Ninoslava

Pisma: Pavlovia Kosaa Hrvatinia

Odlika: Svjetovni(nereligiozni) karakter i namjena

Povelja Mateja Ninoslava

Lijepa knjievnost: Pisana po dvorovima(usmena lirika, epska poezija). XIV vijek Povijest o Aleksandridi Razbolje se erzeleze

Spomenici Glagoljica: Natpis na Crkvi svetog Mihajla

irilica: Natpisi sa Kulinove crkve Miroslavljevo evanelje

Bosanica Kulinova povelja(1189 god.) Humaka ploa

Kraj I faze II vana lingvistika procesa: Islamizacija(utie na razvoj pisane i govorne rijei bosanskog jezika), Migracija(promjene u dijealektu).

II Faza: Tursko doba(XV do XIX)

Druga faza razvoja bosanskoga knjievnog jezika (tursko doba) Bonjaka pismena tradicija u toku (od oko) etiri vijeka osmanlijske vladavine ima tri svoja vida: 1. Pisana aktivnost na narodnom jeziku 2. Stvaralatvo na turskom, arapskom i perzijskom jeziku 3. Alhamijado-literatura

Narodni jezik i bosanica Osobenosti bosanice: - Dosljedno sproveden fonetski nain pisanja - Bosanica je imala znak (erv), koji je oznaavao lj i nj, kao i glasove , i j. Ona ima i svoje orginalne oblike

Postoje dvije glavne forme bosanice: 1. Ustavna bosanica 2. Kurzivna bosanica

Razlikuju se nekolika tipa bosanice: 1. Bosanica na kamenim spomenicima 2. Manastirska bosanica (franjevaka) 3. Begovo pismo (dijeli se na krajiniki i hercegovaki)

Stvaralatvo na orijentalnim jezicima: U vremenu od 15. do 19. vijeka veliki broj Bonjaka pie svoja knjievna djela na orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i perzijskom) uveni Ljetopis Mula Mustafe Baeskije pisan je turskim jezikom kojim su se (u 18. vijeku) sluili ueni ljudi po Bosni, odnosno u Sarajevu.

Jezik alhamijado-literature i arebica: Arapsko pismo veoma se rairilo meu bonjakim stalnovnitvom jer se ono uilo i u mektebima. Autori alhamijado-tekstova morali su pronai odgovarajue znake za glasove kojih nema u arapskom, turskom i perzijskom jeziku, a to su glasovi c, , , lj, nj.

Jezik bonjake narodne knjievnosti: Bonjaka narodna knjievnost dostie visok umjetniki nivo. Usmena bonjaka knjievnost odslikava mijeanje razliitih dijaletskih tipova kojima Bonjaci govore, ali i postepeno govorno stabiliziranje u novotokavskom duhu. Tu su uoljive dvije govorne baze: 1. Zapadnija i arhainija zapadnotokavska 2. Junija, hercegovaka novotokavska

Jezik sevdalinke ima svoja tri tipa: 1. Zapadni (zapadnobosanski) Banja Luka, Prijedor, Travnik, Livno, Jajce 2. Sredinji (srednjobosanski ili istonobosanski) Sarajevo, Tuzla, Gradaac, Teanj 3. Jugoistoni (hercegovaki) Mostar, Foa, Pljevlja

Odnos Vuka i iliraca prema bosanskome jeziku: Ilirski preporoditelji bosansko jeziko naslijee ukljuuju u sastav ilirskog jezika, sve dok pojam ilirizam nije potisnut pojmom kroatizam Vuk Karadi je smatrao da su Bonjaci, kao i svi narodi tokavskog narjeja, u stvari Srbi, te stoga njihov jezik takoer naziva srpskim.

Beki knjievni dogovor iz 1850. godine: 19. vijeka, 28. marta 1850. godine, u Beu je sroen Knjievni dogovor izmeu najuglednijih gramatiara i knjievnika tog vremena. Taj dogovor bio je zvanian izraz uvjerenja da jedan narod treba jednu knjievnost da ima. Bosanska tradicija se ne imenuje, nenauno se negira i preutkuje.

Kontinuitet upotrebe naziva bosanski jezik: Svijest bonjakih stvaralaca o pripadnosti maternjem jeziku nikad nije iezavala. Taj naziv zasniva se na tradiciji bosanske dravnosti, ali takoer i na svijesti o zajednikoj teritorijalnoj pripadnosti. On je rezultat i naroitih politikih prilika kroz koje su Bonjaci prolazili.

Druga faza razvoja bosanskoga pisanog jezika odlikuje se tijesnim vezama tog jezika sa turskim, arapskim i perzijskim, s jedne strane, te ouvanjem kontinuiteta upotrebe vlastitoga govora srednjojunoslavenskoga tipa, s druge strane.

III faza:Austrougarsko doba(XIX-XX) Jezik u vjerskim kolama i reforma arebice Knjievno jezika reforma Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka Bonjaka narodna knjievnost na latinikom pismu Prvi latiniki pisci i djelatnosti latinikih listova i asopisa Naziv bosanski jezik u doba AU vladavine

Jezik u vjerskim kolama i reforma arebice - Arebica se i dalje upotrebljava, dok bosanica iezava. - Najznaajniju reformu arebice izvrio je kasniji prevodilac Kur'ana na bosanski jezik, Demaludin auevi

Borba za uvoenje narodnog jezika u kole:

Krajem 19. i poetkom 20. vijeka, snane su tenje uvoenja maternjeg jezika u muslimanske (vjerske) kole. tampaju se i poetnice pisane arebicom na bosanskome jeziku. Takva aktivnost trajala je do kraja austrougarske vladavine.

Knjievno jezika reforma Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka Krajem 80-tih I poetkom 90-tih godina XIX vijeka javlja se prva generacija bonjakih stvaralaca na maternjem jeziku I latinskom pismu koje je naznacio Kurtcehaji. Naroito znaajan Mehemd - beg Kapetanovi Ljubuak, njegova djela su : Risalei ahlak (Pouka o lijepom ponaanju) (1883.) pisana na narodnom I latinskom jeziku; Narodno blago (1887.)- prva zbirka narodnih bonjakih umotvorina.

Knjievno jezika reforma Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka

Utjecao je na preusmjeravanje razvoja bosanskoga pisanog jezika u AU periodu. Zaetnik je istraivanja bosanskog jezika I njegove govorne baze.

Bonjaka narodna knjievnost na latinikom pismu Zbornik Narodne pjesme muhamedenaca u

Bosni I Hercegovini (Kosta Horman, 1878. I 1889.). Pjesme I napjevi iz Bosne I Hercegovine (Ludvig Kuba). Bonjacki listovi: Bosanski vjestnik (razdvajase bosanski jezik od njemakog i hrvatskog) i Sarajevski cvjetnik u kojem se redovno upotrebljava bosanski jezik.

Prvi latiniki pisci i djelatnosti latinikih listova i asopisaBonjak.

1891. prvi bonjacki list tampan latinicom 1900. prvi bosnjacki knjievni asopis tampan latinicom- Behar, znaajan u kulturnom jezikom preporodu Bosnjaka. asopisi Gajret I Biser. Cilj: njegovanje I usavravanje materinskog govora uz postepeno odvajanje od orjentalne grafije I prihvatanje latinice I Vukovske irilice.

Naziv bosanski jezik u doba AU vladavine U doba AU vladavine bosanski jezik postaje I slubeni naziv za jezik u BiH. 1890. izlazi Gramatika bosanskog jezika za srednje skole (Frano Vuleti), a od 1908. se naziva Gramatika srpsko-hrvatskog jezika. 4.10.1907. ukinut naziv bosanski jezik I zamjenjen nazivom nazivom srpskohrvatski. Prvi tamapani Tursko-bosanski rjenik (Ahmed Kulender, 1912., Bitolj) koji potvrdjuje upotrebu naziva bosanski jezik.

IV Faza:Jugoslavensko doba

Novosadski knjievni dogovor iz 1954. Pravopis srpskohrvatskog jezika iz 1960.1966 godina. Rjenici

IV Faza:Jugoslavensko doba Novosadski knjievni dogovor iz 1954. I

Pravopis srpskohrvatskog jezika iz 1960.

Nedostaci: dosta lingvistikih propusta, nesigurno obraena bonjaka imena I prezimena orijentalnog porijekla I nedosljednost u upotrebi suglasnika h.

Pravopis srpskohrvatskog jezika iz 1960. u zajednikom izdanju Matice srpske i Matice hrvatske.

Pravopis hrvatskosrpskog jezika, latininoizdanje.

IV Faza:Jugoslavensko doba 1966. najznaajnija za bosansku knjizevnost I bosanski jezik: roman Dervis I smrt ( M. Selimovic) I Kameni spavac (Mak Dizdar) Rjenici: Turcizmi u srpsko/hrvatskom jeziku

(Abdulah kaljic, 1973.)I Muslimanska imena u Bosni I Hercegovini (Ismet Smajlovic, 1977.) 1972. Pravopisni prirunik (Svetozar Markovic, Mustafa Ajanovic, Zvonimir Diklic)

Kviz 1Nije sastavio irilicu A1 Obla

B1

Tvorac A2 staroslavenskog jezika

Uglasta tzv. Hrvatska B2

A3 Sastavio glagoljicu Konstantin(irilo) Rjeenje A

B3 Poluobla tzv. bosanska Rjeenje B Glagoljica

Staroslovenski jezik Konano rjeenje

Kviz 2Crkveni A1 rukopisiZapisi/natpisi A2 Vuk Karadi A3 Lijepa knjievnost X-XI B1 vijek

C1 Kulinova povelja

Lapidarna pismenost

D1

Kulinova povelja Zapadna irilica B2 C2

D2 Epigrafika

Humaka ploa Nastala u B3 C3 vijek. Blagaj,Stolac,dolina D3 Dubrovniku,X LaveVeina njih B4 Unitena Spomenici Rjeenje B bosanski i D4 UstavnaC4 i kurizivna hercegovaki

A4

irilica Rjeenje A

Rjeenje C

Bosanica

Natpisi na stecima

Rjeenje D

Doba srednje Bosne Konano rjeenje

Kviz 3Apokalipa bosanskih Pisani istim narodnim Kulin ban B1 C1 jezikom tog doba krstjanaA1 Miroslavljeva A2 evanelja Iskljuivo prevodi A3 Novog zavjeta Jedni drugima slini po Kralj Stejpan B2 C2 jasnoi i izraajnosti Tomaevi Humaka ploa

Povijest o Aleksandridi

D1

Pisana po dvorovima D2

B3

Svjetovni(nereligiozni)Usmena lirika i epska C3 D3 karakter i namjena poezija Razbolje se erzeleze D4

Staroslavenska A4 starina u pravopisu i jeziku

Zabiljeke(zapaanja) srednjovjekovnih pisaca Pavlovii,Kosae, C4 B4 na crkvene tekstove. Hrvatinii Zapisi i natpisi Rjeenje B Pisma i povelje Rjeenje C

Crkveni rukopisi RjeenjeA

Lijepa knjiievnost Rjeenje D

Bosanski spomenici na irilici

Konano rjeenje

Kviz 4A1 Jezika reformaPouka o lijepom A2 ponaanju Zaetnik je istraivanja A3 bosanskog jezika Mehmed-bega Kapetanovi A Rjeenje Ljubuak

Gajret B1Bonjak I Biser

1890. izlazi C1 Frano Vuleti C2 ili Gramatika srpskohrvatskog jezika C3

B2

Cilj: njegovanje I usavrsavanje B3 materinskog govora

Listovi i asopisi RjeenjeB

Gramatika bosanskog RjeenjeC jezika za srednje kole

Austrougarsko doba Konano rjeenje

Kviz 5Turcizmi u srpsko/hrvatskom A1 jeziku Abdulah kaljic ,Ismet Smajlovi

Dervis I smrt

B1B2

Kameni spavac

A2 A3

Muslimanska imena u Bosni I Hercegovini

Najznaajnija godina za B3 bosansku knjizevnost I bosanski jezik. 1966 godina

Rjenici

Rjeenje A

Rjeenje B

Konano rjeenje Jugoslavensko doba