bosanski izrazi

7/16/2019 Bosanski izrazi

http://slidepdf.com/reader/full/bosanski-izrazi-5634fb62ef5c7 1/28

Izvorna riječ Prevod riječi

abadžijakrojač specijaliziran za pravljenje ukrasa na narodnoj nošnji. uglavnomvezovi.

aberećke-abertute

interesantna drevna igra u kojoj se ispoljavaju prve simpatije premasuprotnom spolu.

abuzenze sila dobra rakija (k'o izvorska voda abuzenze)

ada riječno ostrvo (mn. ade).adeš imenjak

adžoamidža skraćeno, ali se adžo i kaže za stariju mušku osobu, koja neštovrijedi i uživa poštovanje u svojoj okolini. neki lokalni oblik paše.

aferim svaka čast, hvala na pomoći

agdaslatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih količina šećera. za sad je

još nepotvrđeno, ali kruže mahalske priče kako je agda u stvari radioaktivnimaterijal.

ahbab jaran, drug, prijateljakrep rugoba, ružna osobaakšamluk pijuckati piće (npr. domaću šljivovicu) uz meze u trenucima opuštanjaalat konj

almaz specijalna vrsta noža kojom se siječe staklo.

alpinaosvježavajući bezalkoholni napitak sastavljen od šećera, vode i alpskihtrava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se možekupiti kao "almdudler".

alčak muškarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini

ambarpomoćna zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, pšenice isl.

ambrela (izgovara se da dugim e). dolazi od engleskog umbrella, što znači kišobran.amidža brat od babe (tate)amper kantaanam tamo, na tu stranuavaz glas, havazavlija dvorište

avlijanerpas mješanac od zla oca i gore matere, bosanska obična džukela iliskraćeno bodž.

ašik pričati sa suprotnim spolom (ašikovati)ašićare javno, naveliko, "u otkosima" - "ti me ašićare počeo zezati"ašlama sorta krupne trešnje

aždajamitološko stvorenje, koje se u većini priča poistovjećuje sa zmajem kojibljuje vatru. aždaje ponekad pojedu i čovjeka. kod nas srećom nema ovihnemani, ali zato većina pušača ima aždaju u džepnom izdanju.

baglama neki još i kažu žabica. metalni dio koji pričvršćuje vrata za okvir (za štok).

bagra

ološ, bandit, skupina ološa i probisvijeta. ponekad se iz nerazumljivih

razloga koristi i od milja, "e jesi bagra" u smislu "svaka čast na obavljenomposlu" ili tako nešto.bah lokalizirana verzija riječi "baš".

bahnutiući nekome u kuću nepozvan, iznenada. (htjela sam doći al' bahnu mikomšinica)

baildisati izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam sebajagi kao da, tobože. poznata je i izvrnuta varijacija "bejagi".bajato stanje hrane kad se ne potroši na vrijeme. npr. bajat hljeb.bajka baja, buba, insekt koji puže tlima

baklava

poslastica koja se u Bosni sprema za velike događaje (Bajram, nova godina,svadba, i sl.). sastoji se od više spratova jufki između kojih se ubacujumljeveni i sječeni orasi, ponekad grožđice, i sve se to zalije mega slatkim

zaljevom (vidi agda).bakrač

posuda koja služi da se vadi voda iz bunara. često je u upotrebi ilokalizirana verzija "bokrač" ili deminutiv "bokračić"



baksuzbaksuz je čovjek koji je promašio loto za jedan broj, čovjek koji je zakasniona autobus ili voz, čovjek koji je up'o u otvoreni šaht na cesti.

bakćati se baviti se nečim, imati problema s nekom određenom materijom.baljega balega. marvenski izmet.baljezgati pričati gluposti, baljezgariti.baljezgati pričati ili pisati gluposti

bamijabamlja, povrće (bobice) nalik grašku od kojeg se sprema poznato staro jelo.navodno bamlja ima dejstvo sličnom onom koje ima "muška voda" saobronoka konjuha.

barababezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizičkim obračunima, pijanstvima,ološ, propalica.

bardak veliki ibrik, bokal. u okolici srebrenika može se čuti i "brdak".basamak drvene stepenice na starim bosanskim kućamabasca dvoriste, vrt, avlijabasma sve vrste platna za šivanje suknji,dimija, bluza itd...baterma ostolijež, ništavilo, bezveznjak, pjano.baška nešto posebno, odvojenobegenisati nalaziti nekog lijepim, privlačnim. on je nju begeniso = ona mu se sviđa.

behnuti prepasti, uplašitibekrija slobodan momakbelaj nevolja, nezgoda, nesreća

belegijapo funkciji slična hegetu, ali se belegija više koristi za oštrenje kosa, amože se sresti i u domaćinstvu za oštrenje noževa. napravljena od kamena.

belćim "kao da nisi", ili "većem imaš" i slbelćim vjerovatno, možda, haman.bendati priznavati, pridavati važnost, "ma ne bendam je ni dva posto".beraćak manji sepet, berač, kaže se: "srce mi ko beraćak"

berićetrod, izobilje, berićetno - isplativo. berićetna godina - plodna godina, unosnažetva.

besjeditipričati poučno i lijepo, obično kažu: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insanušuti i sluša.

bezbeli naravno, sigurno

bešikabešika je specijalni ležaj za malu bebu. bešika je koljevka, u beišici dijete selahko uljulja da lahko zaspi.

beščeg

potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva "zvanje" na dva poteza sciljem izbijanja suparnikova klikera iz roše i to bez promjene pozicije.upravo zbog iznenadnog "zvanja" u igri klikera, potrebno je nakon svakogpoteza reći "ništa", kako bi "zvanje" bilo zabranjeno.

bihuzuritismetati. u našim krajevima ova riječ se često može čuti bez "h", nešto kaobijuzuriti.

bilmez glupan, budala, neznalica, nevješt, neupućen čovjek, ljenčuga, neradnikbirluk veliki stari ekser

birvaktile davno prošlo vrijeme. u gramatičkom smislu bio bi to ekvivalent zaplusquamperfekt.

bleknuti reći nešto, ali u pogrdnom smislu.

bliška jedna vrsta kockarske igre. novčići se bacaju prema liniji, i najbliži toj linijikupi sve novčiće. na našim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskimsvijetom

bljuhavica snijeg u polutečnom stanju, kaže se još i bljuzgavica ili kratko bljuzgabluza gornji dio odjevne opreme, npr. vojnička bluzaboj sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. "na spratu" -* "u gornjem boju".bokal velika posuda za limunadu ili vodubokluk septička jama

bona "draga moja" a u rečenici veoma često, "đesi bona","jami bona"borija

specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljeće kadavrba ima najviše soka.

bošnjakuša autohotna vrsta kruške.



boščapokrivač za glavu, stolnjak, platno četverouglastog oblika u koje se neštozamotava.

brabonjak izmet od ovce, koze, zeca, miša.

breposlenbresposlen. neko ko dangubi, ko luta po komšiluku, neko bez obaveza jebreposlen. izraz je vjerovatno nastao stapanjem izraza "bez" (lokalizam"brez") i "posao".

brion osvjezavajuci higijenski balzam koji se nanosi na lice poslije brijanja

brlja rakija loše kvalitete, konzumiranje u većim količinama izaziva opasnuglavobolju

brunjo momak koji ima dužu kosu, čest sinonim za rokerebudžak ćošak u prostoriji, ugao, skroviti dio prostorije.bugarija mali izvorni instrument u obliku mandolinebugija 1. "bježi odavde", "gubi se" 2. para, dim.bujrum riječ dobrodošlice, izvolite, uzmitebunjište puno trunja

bunjištemjesto ili ćošak gdje se ostavljala prašina poslije čišćenja sobe ili nekedruge prostorije

buranija

vrsta biljke iz porodice mahunarki, koja se obilato koristi u domaćoj kuhinji.u prenesenom značenju buranija je nešto slabo, beznačajno. za protivničkuu ekipu u npr. fudbalu se može reći, ma kakvi oni - oni su buranija. urejonu srebrenika "u" se počesto pretvori u "o" =* boranija.

burazer sin od matere, brat.

burekuz ćevape, najpopularnije jelo u bih. ustvari, jufka s mesom umotana u"kovrčiće" ili polagana (jufka-meso-jufka)

buvljak pijaca na kojoj se prodaje nova i polovna roba, ponekad i šverc pijaca.

bućkatipričati nepovezano, govoriti gluposti, izjavljivati pogrešne stvari napogrešnom mjestu.

cakliti se sijati, presijavati se. za nešto novo može se reći, cakli se.cekara zima, hladnoća

cicsjedište na prevoznom sredstvu, na biciklu, konjskim kolima, pa čak i u

automobilu. dolazi od njemačkog "sitz" [zic] što znači "sjedište".cicati

spaljivati dlake. neugodna situacija u djetinjstvu, kad se uči pušiti, pa sezbog nestručnog rukovanja džepnom aždahom desi da se ostane beztrepuša, obrva a počesto i šiški.

cicvara bosanska igra ni nalik tenisucimati drmati, pomijerati.

ciponjavrlo krupan momak (obično mlad i ne baš pametan), riječ se uglavnomkoristi u negativnom kontekstu.

cirka oko, otprilike. dolazi od latinskog circa, skraćeno ca.

civaregrađevinska kolica sa jednim točkom, poznato i kao tačke(dugo "a"). koristise uglavnom u hercegovini

ciča period veoma niskih temperatura zimi. kaže se još i ceka.

cola totalno, sasvim (obično se kaže "cola pjan")

coloman

neko razmažen i beskoristan. npr. tinejdžer od 17 godina koji plače koddoktora zbog injekcije je coloman. coloman je neko ko bi fizički mogaoobavljati neku aktivnost, ali jednostavno nema volje, nema dovoljno znanjaili ga neka druga viša sila sprečava da to obavi.

crknutiumrijeti, umoriti se, npr. "crk'o mi ker" (vidi livsati) ili ''danas sam crkoradeći''.

crkotinaživotinja koja je umrla na bilo koji način osim klanjem. oko crkotine širi seneugodan miris.

crta izgubi se, ostavi me na miru, idi

crvotočina

mjesto u kućnom namještaju, stolariji i sl. gdje se crv udomaćio i proroviosvoje kanale. metaforično je crvotočina osoba koja je u stanju nepopravljivo

sjebati neku stvar, ideju, pokret. u sličnoj metaforičnoj upotrebi je ismrdibuba, koja se osim za poznati insekt, koristi i za bez-karakternuosobu, tračaru.

cuna muski polni organ, kita, kara, karina, matrak, on ima veliku cunu. cesce se



upotrebljava za djeciju kitu, nego za odraslu.

cvaritipušiti. cvariti se znači pušiti se ili u prenesenom značenju ležati na jakomsuncu.

cvolika dio noge ispod koljena. za isti dio tijela kaže se još i cjevara ili cjevura.

cvorkatičesto otvarati vrata na kratko vrijeme, ulaziti i izlaziti, (npr. ne cvorkajishladi mi sobu!)

cvrcnuti

popiti (neko jače alkoholno piće). za nekoga ko je popio par čašica može se

čuti: "jesi ti to malo cvrcn'o?"cvrko obično mali pas ili nešto što je malodajder daj mi, izričita naredba.dajdža brat od mame.dajnica dajdžina žena (vidi dajdža).danguba odmor u doba kad bi se trebalo raditi.deder prijetnja ili zapovijedanje (deder ženo pristavi kafu)

degenekdobiti degenek, znači dobiti batine, biti b'jen. izdegenječiti znači razbitinekog.

demir prozorski kapak. služi kao današnje žaluzine i roletnedera de da vidim

dernek vrsta druženja i okupljanja uz konzumaciju raznoraznih opijata kojezavršava intervencijom policijedernečiti provoditi sedete izvolite, npr. "dete žene sjedite malo"

dibidustotalno, potpuno, do kraja. na našim prostorima udomaćen je izraz:"dibidus p'jan".

digitrondzepni kalkulator, u vecini slucajeva porijeklom iz japana il' iz amerike al'eto mi ga zovemo po onoj slo. tvornici kalkulatora iz buja

dimijenosnja nasih nena, neka vrsta siroke suknje, koja se uz noge zavrsavapuhama.

dimiježenski odjevni predmet, vrsta "suknje", jako široka sa puno materijala, čiji

je glavni cilj da pokrije sve što se nalazi ispod. dimije se završavaju

suženjima koje se zovu puhe.dimirlija velika tepsija na kojoj se servira kompletna sofradirek drveni stub, koc.djenuti se nešto kao izgubiti se, ali za neki predmet: "kud li su mi se djeli ključevi?"djever mužev brat.dolikarce doljedolobaša glavni na sijelu, onaj koji sjedi na vrhu stola i vodi glavnu riječdomikarce način na koji se nešto uradi do kraja, domaknuti.donaljevak kafa slabog kvaliteta, ona što se dobije kad se donalije vodedotuha dosadna, naporna osoba.dotužiti dosaditi, smoriti.dočim međutimdrečati plakati

drincatibalansirati između sna i jave. stanje polutransa u kome se smjenjuju kratkisnovi i budni intervali.

drmati trestidrndanje vožnja po neravnom terenu, a i zajebavanje druge osobe: "šta me drndaš"

drnđelenepotrebne stvari, predmeti. drnđeliš - mnoštvo nepotrebnih stvari,predmeta.

drnđeliizraz za narukvice, privjeske, lančiće koji se prodaju obično na pijacama.može se još čuti i džidže midže.

drobonja pogrdan naziv za nekog muškarca povećih tjelesnih mjera. dolazi od drob.dronjak stara, pocijepana krpa

drzmonja krupan i jak čovjekdrzmonja velik, krupan, nezgrapan, neuravnotežen tipduganja duga oranica ili njiva, uska a dugačka



dugendža neko ko je visokduhandžija strastven pušač.

duhanskapauza koja se pravi tokom dugog i napornog posla (npr. kopanje na njivi).ovakva pauza se provodi pušeći cigarete, otuda naziv duhanska.

dulummjera za površinu (ispravno se kaže "dunum"). dunum je jedinica za100x10metara, odnosno 1000m2.

dumina

šuplja priča, lafina, mlaćenje prazne slame, "udarati dumine" - pričati

naučno fanatastičnu priču koja je odavno izgubila kontakt sa realnošću.dunjaluk svijet

dunđersamozvani majstor nekog zanata. ovakav "stručnjak" više pravi štete negokoristi, i obično se za njega veže izreka: "drži vodu, dok majstori odu".

durdubakposebna vrsta pijavica (insekt užasnog izgleda, op.a.) koje se koriste kaomamac u ribičiji (uglavnom na savi)

duvar zid, pregrada u sobamadzehenem pakaodzenaza sahrana, sprovod

dzigabezepuno raznih, sitnih stvari na jednom mjestu, alata, igracaka; npr. sklanjajte dzigabeze da prodjem.

džada cesta, drum, put (ne idi sredinom džade, vec nako)džam prozor, posebno prozorsko staklodžamadan stari otrcani kaput.džemre ljeti kad se pogleda recimo na asfalt vidiš kao plamen

džepdžep je najpotrebnija rupa. džepova ima svakakvih: bogati, siromašni,prljavi i čisti. svoju ruku nikad ne guraj u tuđi džep.

džezva posuda u kojoj se pripravlja i iz koje se služi kahva.džidža ukras, modni detalj. "oj djevojko džidžo moja, džidžala te majka tvoja..."

džigaraizraz za novokomponovanu muziku, džigara te zaboli zbog teksta pjesme, apobornike ove vrste muzike zbog alkohola. džigara je inače "narodni" izrazza jetru.

džudžo muški polni organ u dječije doba, a ponekad i mali horoz.

džulup neko ko pravi probleme i nestašlukedžumbus haos

efendijagospodin. dolazi od turskog efendim. u našem kraju se koristi kao sinonimza hodžu.

eglenisati pričatiejs zaista!! ma, ne vjerujem!!! mora da se šališ!?!!enac nedozvoljeno igranje rukom u fudbalu.evlad potomstvofajcak upaljač, dolazi od njemačkog "feuerzeug" [fojercojg].fajda korist, svrha, bit, poenta. "nema fajde boriti se" - nema svrhe boriti se.farcule marama kojom naše nene pokrivaju glave

fendeljposuda za pekmez, "imam fendelj pekmeza".

fenjer petrolejska lampa

fermatiimati obzira prema nekome ili nečemu. ma ne ferma ti on mene ni dvaposto.

fesvrsta kape. nekad vrlo raspropstranjena, danas vrlo rijetka kapa. uglavnom

je nose imami. kod njih je fes zamotan bijelim platnom, pa se ova vrstakape zove ahmedija. fesovi se danas koriste u skoro izumrloj igri prstena.

ficviriš mizeran, zanemariv

fifti-fiftipola-pola. fifti na engleskom znači "50". ugovorili smo posao a dobitak ćebiti fifti-fifti (50:50).

finjco odrpanac, neko ko je obučen u dronjkefiraun vragolan, šaljivdžija

firgoš cigan (vidi gurbet).fis osoba koja sve zna a u stvari ne zna ništa. kaže se da je ženski fis najgori.fiskija izreka za nešto što veoma brzo istječe npr. voda pod pritiskom



fićfiriš zajebancija od čojka, lokalni krivac za šegu i ostale spletke.fišek papirna vrećicafrljacnuti baciti

frljatatisjeći na neodredjene komade. koristi se u negativnom kontekstu, npr. kadneko ne zna isjeći suho meso, kaže se da frljata.

frtaljčetvrtina nečega, dolazi od njemačke riječi "viertel" [izgovara se firtel] štoznači četvrtina, četvrti dio

frtutma zbrka, metež, trka (kakva je ono tamo frtutma)

frulasvirala. duvački instrument, drveni, sa nizom rupica koje kad se zatvoredaju svaka specifični ton. zadnja rupa na svirali je narodna izreka za neštonevažno.

fucija drvena posuda u kojoj se nosila voda.fukara siromah. potiče od arapske riječi fakir sto znači siromah, beskućnik.fuksa osoba sumnjivog morala (vidi funjara).funjara osoba, uglavnom ženskog spola, sumnjivog moralafuruna pećgabor rugoba, ružna osoba

ganja još jedna drevna igra u kojoj su najvažnije trkačke sposobnosti. "zaleđeni

čiča" je jedna od varijacija koja se najčešće igrala na našim prostorima.ganjak hodnik, predsoblje

ganjcuobičajen je izraz "ganjc novo" za nešto skroz novo. ganjc dolazi odnjemačke riječi "ganz" [izgovara se ganc] što znači potpuno, cijelo.

garititrčati, bježati munjevitom brzinom, voziti brzo, a u prenesnom značenju ispolno općiti. "gara, gara gariš li se sada"

gida zabava, dernek, žurka.gilipter nestašan dječak, a ponekad i starija osoba. vidi šejtan.glavit lijep, zgodanglomnuti naglo i nezgrapno popiti, mahom na eks. "glomni jednu s nogu".gobelja drveni obruč svezan na konopac kojim se doteže breme sijenagolemo veliko, ogromno.

gorikarce goregrinuti svisnuti od sreće, pretjerano se radovatigubica usnagubice usnegubičar neko ko ima velike usneguglati traziti informacije uz pomoc www.google.com po internetugunj pokrivač široke namjene, često vodootporan.gurabija vrsta poslastice. jako zdravi jer se umjesto šećera koristi pekmez.gurbet domaći izraz za cigana, a i za nekoga ko je strašno neuredan.guviti muka. guvi mi se - muka mi je

guvno

mjesto gdje je se nekada vrhla pšenica. u sredini je kraći drveni stub za koji

je privezan konj koji ide u krug i gazi po pšenici koja se na taj način odvajaod ljuske. poslije se pšenica baca lopatom u zrak kako bi vjetar opuhaoodvojeni, nejestivi dio.

haaa šta je, molim, izvoli - sve to izgovoreno nešto manje suptilno.haber vijesthafifno pokvareno; sa greskom

hairlijaneko ko voli mnogo da pije i šenluči a malo brige vodi o familiji i samomsebi

hajvanživotinja (obično se misli na kravu) ili podrugljivo "hajvanu jedan" životinjo

jednahak nešto stečeno bez halala, na nepošten način.hala toalet

hala hala uzvik čuđenja, gle čuda, aman jarabi.

halalitidobrovoljno se odreći nečega u tudju korist, dati od srca, oprostiti grijehe.na dženazi se za preminulog pita: "hoćetel' mu halaliti?"



halačuga neko ko voli da se mnogo zezahalisati 1. ukrasti. 2. jesti (nahaliso se - najeo se)haljinka odjećahaljinče komad odjeće, majica, pantole, džemper, suknja, bluza, itd. (vidi haljinka)halovijesati budalasati, dangubiti, tumarati, hodati bez cilja, pričati gluposti.halovijesti hodati bez cilja

haluga visoka trava

halva

vrsta poslastice. tri najpoznatije vrste su ćeten, tanan i domaća halva kojase sprema sa brašnom, uljem i šećerom, a može i sa pekmezom. kad seneka roba dobro prodaje ili kad poso uopšte ide dobro, kaže se: ide kohalva.

haman izgleda (haman će kiša da padne)

hamandžikpreteča današnjeg kupatila ili tuš kabine. specijalno određeno ćoše jednesobe, nerijetko jedine sobe u kući gdje je bio instaliran jedini mokri čvor.

hamandžik ćošak (budžak) sobe određen da bude kao tuš kabina.

hambardrveni objekat na seoskom imanju koji služi za skladištenje određenihnamirnica, najčešće žitarica (kukuruz, pšenica).

handrcnemoralno izbivanje od kuće, kucanija, kurvaluk. "opet si sinoć bio u

handrcu"!handriti uznemiravat nekog na nepristojan način

handrmoljaneka bezveze stvar, bez značaja, nekome ko se zdao kaže se: šta si sezdao k'o handrmolja.

handžar malo veći nož ili čakija.

hantragavrsta duboke trave totalno loše kvalitete. može se čuti i za neku osobu da

je prava hantraga ili samo hantraga.hanuma žena, supruga, gospodja.hapiti ukrasti, đonirati, pođoniti.haram nešto loše misliti ili učiniti

haračvisoki porez u doba osmanske vladavine našim prostorima. od 1.1.2006. ubih se uvodi novi harač u vidu pdv-a na hljeb, so, mlijeko, knjige, sveske,

lijekove, itd.harač veoma visoki porez.hasta bolesnik. "hasta sam" - bolestan samhastal stohasura nešto ko ponjava, umjesto tepiha ili slamaricahateriti zamjeriti, "nemoj mi haterit'" = nemoj mi zamjeritihatma gotovo, kraj, nema višehava vazduh, zrak, vjetarhavan sprava za rezanje duhana

havazglas. vidi ga što ima jak havaz pa se slušat ne može ili havaz mu je kotanana žica od tamburice.

hašimžestok, potentan i egzibicionistički orijentiran ljubavnik

hebekada nekom predmetu trenutno ne znamo naziv koristimo izraz za njega"hebe" ili u prevodu "neka stvar" - na primjer "dodaj mi to hebe"

hedija poklonhegav šepav, ima manu u hodanju.hege turpija, uglavnom od metala, koristi se za oštrenje noževa

helaćbiti helać znači nastradati, uništiti, ponegdje se čuje i jako lokaliziranavarijanta halać. halaćiti se znači uništavati se (vidi još i uhalaćiti se).

hendek kanal, potokhevenjak mnoštvo, raznovrsnost, puno nečega.

hevtenjačadosadna kiša, slabijeg intenziteta ali zato poznata po trajanju (hevta ==hevtenjača). light verzija hevtenjače se zove vazdanuša.

hećim doktor. hajvan hećim - veterinarhikmet puno nečega, hićmethin njih, ovih (evo hin)



hise dio koji ti pripada (ne diraj moje hise - ne diraj moj dio; zemlje, jela,....)

hitati sebacati se, npr. kamenjem, izraz se upotrebljava i za situacije kada kravaudara nogama ženu koja je muze

hititi 1. žuriti 2. baciti (zavisno od naglaska)hitro brzo, što prijehića žurba, frka.hićme puno, mnogo.

hlopov lopov u valu h-nizacije (dodavanje glasa h i gdje treba i gdje ne treba)bosanskog jezika.

hodera dođi (hodera vam - dođi ovamo)holovanta nevrijeme, oluja, katastrofa

hoppovik pri namjeri da se uklone/pomaknu oni ispred, ili koji smetaju na putudo cilja. npr- "hajmo djeco hop odavde, neka žena prođe". izgovara se sadugim o.

hopariječ nepoznatog porijekla. kad se igra klikera, onaj koji kaže "hopa" (obratipažnju na dugo o) baca zadnji

horaigra koja bi se mogla opisati sa "vodena ganja". cilj igre je roneći dodirnutiprotivnika. igru prate povici tipa: "roni do žila"

hornjaš veliki orah koji služi za obaranje kuća u istoimenoj igri

horukova riječ se koristi kada treba sinhronizovati snagu više osoba priobavljanju neke iznimno naporne fizičke aktivnosti. koristi se kao znak datreba isključiti pamet i podmetnui leđa, al' muški.

hošaf (ošaf) osvježavajući napitak koji se sprema od sušenog voća (krušaka ilišljiva, pretežno). mala haiku pjesma: graha prde, luka smrde, ošafa piše iništa više.

hoštaplerdrogeraš ko što naše žene rekle - uglavnom posla nema i luta našimgradom u nadi da će nešto postići, te tako iz dana u dan.

hraknutipljunuti nakon detaljnjog isisavanja sadržaja iz svih respiratornih kanala(nos, usta, ždrijelo,..)

hraljati galamiti, hraljav-galamdžijahralje ralje, usta, "šta si razvalio te hralje?"hroka drevna bosanska igra, ponekad opasna i iritirajuća za komšilukhruljak nije cjepanica nego nako, u komadu spremno za cijepanja, deblo drveta.hudan jadan i čemeranhudžara magaza, šupahudžera magazahuja bijes, srdžba, ljutina.hukati puhati u ruke da bi se zagrijale

hukebabine huke su varljivo vrijeme od sredine 9. do sredine 10. kalendarskesedmice. karakteriše ih iznenadna promjena vremena u roku od samo parminuta (sunce, snijeg, kiša, sunce, itd.)

hunjerli vrijedan, radin

hurljati proticanje vode u velikim količinama kroz užu prepreku.

hurmašicadomaća poslastica koja se vrlo lako spravlja (ulje, šećer, brašno, orasi, iostatak je mašta) a još lakše jede. tipična za vandredne prilike (svatovi,nova godina, bajram).

hučka nalet, navala, prepad.insan čovjekiskati tražiti, zahtijevatiiskučiti se izmaknuti se, odmaći se, povući se iz igre. "deder, ti se iskuči".

ispiditiispasti iz igre, izgubiti pravo na učešće. najprije se ovaj izraz koristio samou drevnoj igri klikera, a poslije je naišao na širu upotrebu u životu, "hajdemomak, pida" - nestani odavde, gubi se.

izbiljam ozbiljno, stvarno.izbirikati ući u fazon, ušteliti se

izlapitiizgubiti prvobitnu jačinu ili funkcionalnost. npr. koka-kola može izlapiti,flomaster može izlapiti, ali i čovjek može izlapiti posebno pamćenjem.



izvam posve, skroz npr. "dijete ti je izvam hlopov"

ičkijaćeif za nečim. ičkija sigurno nije uvijek najpametnije rješenje, ali je ono štose želi uraditi po svaku cijenu.

išaretgovoriti išaretom znači govoriti pokretima dijelova tijela - gestikulirati,obično očima ili cijelom glavom

jagle vrsta poslastice, sutlijaš

jagma

navala i gužva oko neke stvari. npr. kad se prodaje nešto jeftino a dobro

onda je jagma oko toga. (vidi ujagam) jako sada, pod ovim (novim) uslovima, u ovom trenutku jambezi ukrasi, izvezeni ili iskerani za stare jastuke za naslonjače jami nemoj

jamitipomjeriti, skloniti, maknuti, zaustaviti neku aktivnost - jami to = prestani, uprenesenom značenju jamiti znači ukrasti. aktuelni hit mostarskog benda"zoster" veli: "ko je jamio, jamio.."

japijadrveni građevinski materijal. "od dobre japije" se kaže za osobe jaketjelesne konstrukcije.

japunče jakna. često se isključivo misli na krznenu jaknu bez rukava (prsluk) od jagnjeće kože (izgovara se "japunche")

jarak kanal pored puta jaram naprava za uprezanje volova. jaran prijatelj, ponajbolji drug (đesi jarane moj)

jaruga1. malo vode u udubljenju na putu ili negdje u sumi, ponekad dovoljno dase konj napije. 2. dobar jaran, prijatelj, dje si ba jaruga moj

jasma vrsta tkanine od koje su se recimo pravile dimije il nesto sl jazija pismo kovanice jazuk šteta, "pojedi taj komad pite, jazuk je da se baci"

jebandžijauglavnom neki gost što stiže iz daleka ili rodbina koji su malo utegnuti nasmještaj i na hranu.

jebivjetarneozbiljna osoba sklona zajebavanju drugih i poprilično nepouzdan partneru bilo kojem smislu.

jera zašto jera zašto, zbog čega jereza brava jeribasma vrsta kruške (samonikla autohtona) jetim dijete, siroče

jetrvadjeverova žena, znači mojoj mami je jetrva moja strina, tj. žena od mogamidže (uhh, al' je ovo komplikovano).

jufka

juka. tijesto koje se priprema za spravljanje pita. obična jufka se koristi zasve pite, a sušena se uglavnom koristi za pripremanje baklave i ekstradobre maslanice. ponekad i za polagani burek (burek koji nije zamotan uzvrk).

kabadahija nepouzdana, neuracunjljiva osoba

kabadahija sklon tuči, naravan

kabulitipristati, prihvatiti, udovoljiti nekome. odustajanje od neke aktivnosti da sene bi zamjerio nekom, npr: "eh, to mu ja ne bi kabulio" - nikad ne bi pristaona to, ne bi mu to dozvolio.

kaca bure ili bačva velike zapremine. idealna za kišeljenje šljiva (vidi kom).

kaharlikad je neko neraspoložen, utučen, sav jadan u emotivnom smislu. "nešto simi kaharli danas", "šta si se okahario?"

kahpija bezobrazna ženska osoba

kajlamali (uglavnom drveni, a rjeđe metalni) klin koji se koristi za fiksiranjekompleksnijih rukotvorina - najčešće se koristi na građevini, a u kućnojprimjeni za fiksiranje namještaja.

kalavare

stare cipele, nagaženog zadnjeg dijela. uglavnom se oblače za kratke izlete

do poljskog wc-a ili za odlazak na kahvu kod prvog komšijekaldrma ulica popločana kamenom karakteristična za stare čaršije. kamen je u

obliku kocke otprilike 10x10x10cm i jednostavno se reda na pješčanu



podlogu.

kalja jelo od krompira. peče se u tevsiji, a krompiru se može dodati luk, kajmaka ponekad i meso.

kalošastara cipela. koristi se oko kuće npr. za otići u štalu ili u halu (wc) ako jevanjska

kamgdje, univerzalna upitna uzrečica, npr. "kam si ti nama" = gdje si ti nama,"a kam meni" = a gdje je meni.

kamiš muštrikakandisati smrditikandžija bičkanjavac krpa za brisanje, obično stara i pocijepana potkošulja

kantarsprava za mjerenje težine. da bi se rukovalo ovom napravom, potreban je

jak oslonac i fizička snaga poslužioca.kapric tvrdoglav, uporankarafeka potez koji se rijetko vidja, nešto neuobičajeno i efektnokastile namjernokavgadžija čovjek koji u svakom slučaju želi da isprovocira fizički sukob.ker pas, ćuko, pašče, pomija.

keramika kliker izrađen od keramike, bijele boje sa jednom šaromkeser

vrsta alata, pola sjekira pola čekić, najčešće se koristi u građevini naročitokod izrade krovova

kijamet nevrijemekika kosa na glavi.

kilavouraditi nešto ali jedva, bezvoljno obavljanje nečega ili uraditi neštobezveze, bez pravog i očekivanog rezultata.

kiseljak

prirodno mineralna voda. izvor sa takvom vodom. u srebreniku je biopopularan izvor kiseljak kad se iz ulice maršala tita skrene u jednu bočnuulicu. ova voda ima karakterističan ukus, kao da su u njoj rastopljeneželjezne šipke, valjda zbog hemijskog sastava.

klanfadio u alatu svakog tesara, špicasti komad želježa, služi za zakivanje krovne

konstrukcijeklasura snop stabljika kukuruza, koristi se i izraz "klasurka".kleba stara riječ za nož malo većih dimenzijakleba kovani nož ili čakija.klebariti se preglasno se smijati, obično bez razloga. "šta se klebariš?"

klempavneko ko je velikih i nezgrapnih ušiju, za neposlušnog dječaka se može čuti"klempo".

klepitiudariti. klepiti dijete kao disciplinska mjera. klepiti nekog po ušima - zeznutiga.

klihakratko tanko drvo nalik (vidi oblićak). jako pogodno u bliskom obračunuprsa u prsa, u vrijeme kad šećeruša preuzme primat, a razlika umišljenjima mutira u razliku u snazi.

kličko izmetkljakav neko sa nedostatkom nekog uda ili dijela uda.

knigaknjiga, papir. npr. "sve ti to pise u knigama", "dodaj mi te knige dapotpalim vatru".

kobajagi ko fol, nestvarno, kao u bajci, kao da.kobiva negdje i bivakarce, tobože, kobajagi, bejagikoc izgovara se sa dugim o. drveni stub u ogradikofa kantakofol kao da, kao đoja, ne misliti ozbiljnokofrc zvrk pite

kolaizgovara se sa dugim "o" a znači društvo u nekim kontekstima, a prijesvega loše društvo, "sabrala se kola"

kolač proizvod od bilo koje vrste tijesta (slatko, slano), koji se peče u tevsiji.najpoznatiji kolači su: truljo, pekmezni i kukuruzni.

kolila štapovi koji se koriste u baštama za biljke penjačice (grah, paradajz) - vidi



koljak.količe mali točak, točkić.

koljakdrveni štap koji se u bašti zabode pored biljke penjačice (npr. grah). koljaciza grah su duži i tanji, a oni za paradajz kraći i deblji. koljaci za paradajz supogodni i za fizički obračun.

kolokolo ima više značenja, kolo od tačaka, bicikla, fudbalsko kolo (u drugomkolu sastaju se...) sa harmonikom ili drugom muzikom je narodno kolo.

kom šljive spremljene u bure u kome se kisele najmanje tri sedmice, da bi rakijabila što bolja. u početku liči na pekmez, poslije je kiseo.

konak prenoćište.konačište mjesto ili kuća gdje možeš prespavati, konakkovrdža prirodno uvijeni pramen kose.

kozaosim što postoji životinja, postoji i drvena koza na kojoj se motorkom sijekudrva ili se na nju postavlja skela za radove oko neke građevine

koš prateći objekat na seoskom imanju. u košu se uglavnom suši kukuruz.

kožuhvrsta radnog prsluka od vodootpornog materijala iznutra obloženog krznom.tipičan je za strastvene ribare-amatere, ali i drvosječe u gradskom jezgru iprigradskim naseljima.

krdžo

duhan loše kvalitete. ovaj proizvod je stanovništvu posebno ostao u

sjećanju iz ratnih vremena kada se pušilo sve živo, a krdžo je tada vrijediokao nadprosječna sorta virdžinije.

kredenac nešto između kuhinje i regala (za smještaj suđa i posuđa).krhati voditi ljubav (jesili je krhno ili kresno)krhtina meso bez kostiju

krivdanepravda, korištenje nedozvoljenih pomagala u igri. kad se neko u igri služinedozvoljenim pravilima kaže se: "igra se krivde", a kad mu se to obije oglavu kaže se: "poznala se krivda".

kriškafino odrezani komad hljeba sa premazom (kajmak, pekmez, pašteta, itd).klasični dječiji obrok.

krompiruša pita sa krompirom

kuburitimučiti muku, imati problema u bilo kojem segmentu života. "kuburim sfolcikom evo 2 mjeseca", "ma nesto kuburim sa zenom", "kuburim smatematikom".

kucanijagomila pasa lutalica koja se uglavnom u ranim večernjim satima mota postambenom kvartu. metaforički se ovaj izraz koristi za ljude sklone noćnimizlascima a u vezi sa seksualnim nevjerstvom.

kudam kuda, tamo gdje..kundure stari izraz za cipele.kurčiti se hvaliti se nečim na posebno arogantan način.

kuskunkuskunom se pričvršćuje samar ispod repa konja/magarca. u prenesenomznačenju može se čuti: "pritegnuću ja tebi kuskun"

kuća(izgovara se sa dugim u) 1. figurica od četiri oraha u istoimenoj igri 2. kućagraha predstavlja mjesto gdje je posijano 4-5 sjemenki graha

kučiti1. kucnuti (npr. kuči u prozor kad dođeš) 2. lakše se sudariti autom ukojem je jedina šteta uhlupljen lim

lafiti pričatilaik neko ko se ne razumije u nešto, amater..laloke vilica, zubi, proteza.lani prošle godine

lapitigubiti izvornu snagu, jačinu. gazirani sokovi, rakija, flomasteri, sve moželapiti. a kako kaže edo maajka i ljubav može lapiti: "jebo vaku ljubav štohlapi ko alpina".

lapor sankelaprdati pričati gluposti

laprdati govoriti budalaštine, nepovezano, bez ikakvog smisla. kaže se: de, nelaprdaj.

lastraplastična traka kojom se uvezuje građevinski blok ili crijep na paletama.ranije se od lastre pravila spirala nešto na fazon yo-yo-a.



latiti se prihvatiti se necega, npr. latiti se posla ili latiti se knjige..leti trči, požuri

lećistati, odustati, propasti, sklahirati. neki gazda može leći, ali isto tako moželeći i sat-* lego sat - stao sat.

leđen lavorlibudra unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranulibudra muški spolni organligure sankeligurnik vidi plizalihvar nemilosrdni sakupljač para (poreza)

lijeha1. fino obrađeni dio bašte za sadnju povrća npr. luka. 2. opis za nekoga ko

je slab u određenom sportu koji se igra u novac ili piće (remi, pikado, ...).

livsatimože se čuti i lipsati. koristi se kada neka životinja preseli u vječna lovišta,npr. "livsalo mi pašče". (vidi crknuti)

ljesaneka vrsta stalaže u pušnici. na ljesu se naredaju šljive, koje se onda suše.iz nekog razloga u slengu se kaže "pijan ko ljesa".

ljuska jaje

ljuštiljeskup na kojem se ljušti kukuruz. nekada je to bilo poularno među mladima,

tu su se rađala prijateljstva i ljubaviljuštiti

guliti nešto, skidati omotač, ljuštiti grah ili npr. kukuruz. otuda i riječljuštilje, sijelo na kome se nešto ljušti.

lokati piti, najčešće alkoholna pića, "vidi ga jest se nalok'o"

londraunutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu (ko ilibudra)

lotremerdevine, ljestve, penjačice, pomagalo (izrađeno od drveta) za penjanjenpr. na jabuku i sl.

lučekažemo nekome ko nam se sviđa, dopada, odnosno ko nam je ljep. lijep k'olutka.

magazamanji prateći objekat na seoskom imanju. sastoji se od jedne velikeprostorije koja služi za skladištenje svega, i eventualnog tavana.

magla izgubi se, ostavi me na miru, idimahala ulica, naselje.maher stručnjak u određenom zanatu, onaj koji se dobro snalazi u svakoj situaciji.maj drži, uzmi. u upotrebi je i skraćen oblik: ma (kratko naglaseno a).

maja(izgovara se sa prvim dugim a). vrsta kiselog tijesta, koje služi umjestogerme. hljeb sa majom ima karakterističan miris.

makinadobro auto ili neko drugo prevozno sredstvo (npr. motor). "vidi, što vozidobru makinu". riječ dolazi iz arapskog jezika i znači "mašina".

maksuz specijalno, namjerno. "maksuz selam - specijalan pozdrav"

maksuzijarakija odlične kvalitete. ispečena za posebne prilike i za drage goste, anajčešće za sopstvenu upotrebu. ne izaziva mahmurluk.

mal skup domaćih životinja pod jednim gazdinstvom.

mandal sigurnosna brava pomoću koje se iz gornjeg dijela kućezatvarao/zaključavao podrum.mandrljati češati se o nešto

mangalakompletan pribor za ispijanje turske kahve. sastoji se od džezve, fildžana,porcije rahatlokuma, a ponekad je u sredini mangale zdjelica sa žarom zapripaljivanje cigareta

marifetluk manipulacija. pomoću trikova doći do određenog ciljamasa lončić ili posuda za piće, izrađeno od lima ili aluminijuma

mazatifarbati, meljati, lagati, nanositi neki jestivi namaz (npr. eurokrem, kajmak,med) na hljeb. mazati krišku. nemoj me mazati.

mazlum osoba koja nije baš sva pri sebimašala nema jedne riječi već se koristi kad se nešto želi pohvalit il reći da je dobro

mašice željezna naprava (slična pincetni, samo većih dimenzija) za prevrtanje žarau peći

maštrafa čaša, krigla



medekati zapomagati, žaliti se na nešto. "medeče po svu noć, ušćakla ga leđa".mehana kafanameljac ručni mlin za kafu

meljacdio mlina za kahvu, sklopiva poluga - ručka koja se natakne na mlin ipomoću koje se mlin "pogoni".

meljacdio ručnog mlina za mljevenje kafe (ručka), bez kojeg bi spremanje kahvebilo neizvodivo.

merak romantičan osjećaj, milina, udobnost

metarmjerna jedinica, potpuno različita od istoimene jedinice iz si-sistema. metardrva ja kubni metar drva ili skraćeno kubik. metar brašna je 100kg brašna.

međagranica između dva posjeda. "priko međe" se kaže i za prelazak iz jednedržave u drugu. međa je vrlo često uzrok i većih razmirica i fizičkihobračuna (čak i među članovima familije).

međujufkapita od sira - izmedju gornje i donje jufke nalazi se deblji sloj sira. u okolinisrebrenika može se čuti jako lokalizirana verzija: mređuke.

meščini meni se čini, ili čini mi semilać zemljište, najčešće plac

minđušanaušnica. vrsta nakita, u ranoj mladosti ženski članovi našeg društvaobavezno dobiju par minđuša. u današnje vrijeme, trend se totalnoizmiješao, tako da je sasvim uobičajeno da i muškarci nose minđušu/e.

more mozemotika ručna naprava za okopavanje npr. gdje traktor ne može dosegnutimotka drveni štap.

mrcinaveoma krupan čovjek, totalno neadekvatan protivnik u obračunima jedanna jedan. ako se neizbježno valja sukobiti sa mrcinom, treba paziti da se jebrojčano nadmoćnije inače je ishod totalno nepovoljan.

mrgav umazan po licu, neko kome je tokom ručka ostalo hrane oko ustamrk crn, taman.mrko crnomufljuz zabušant

muhabetiti pričati o svemu pomalo s nekim s kime se nismo dugo čuli , "hodi dapromuhabetimo".

muhanatonaj koji je muhanat je osoba teške naravi, osjetljiva na sve u svojojokolini.

muhlija eksermuhur 1. štembilj, pečat 2. ostatak poslije žetve pšenicemurgo crni dud

mutatlukizdaja, prodaja. moj djed bi često znao reći: "rat ne dobija vojska negomutatluk"

mutvak objekat za raznorazne ostavke kao i ljetni boravakmuzevir njuškalomušebek jorgan ili dušek

mušmulja vrsta bosanskog voća, ni nalik banani a jede se gnjila (ima oko 4 košpe usebi)

muštrikapribor za pušenje, može biti od raznog materijala, najčesće od drveta. uselima oko srebrenika može se čuti i mustrikla.

muštrikapribor za pušenje. lijepo izrezbareni komad drveta, šupalj u sredini a ugotivnijim slučajevim ukrašen rogom. najljepše muštrike su od šljivinogdrveta.

nadramiti namjestiti, udramiti, potrefiti, naštimati

nadžidžanopretjerano ukrašeno, za neukusno obučenu osobu se može reći da jenadžidžana.

nafaka sreća, dobit

nagraisati

izgubiti mentalnu stabilnost kao posljedicu izrazito stresnog događaja,

poludjeti. može se čuti i kao naograjisati.nahajncati napuniti, natrpati, npr. nahajncaj peć neka grije do jutra.nakantati pobijediti visokim rezultatom, rasturiti, razvaliti (sve u sportskom smislu).



nalet šejtan, prokletinik (smiri se više nalet te bilo)nalizati se unijeti u organizam veće količine alkohola.namah odmah, istog trenutka

naramakskup predmeta i stvari koje mogu stati u višesmijerni obruč jedne ili objeruke. - "sine, prije nego legneš donesi naramak drva".

nareditidogovoriti neki posao. npr. narediti malterisanje kuće, narediti pjesmu kodorkestra koji svira za pare, itd.

natkasna mala vitrina, dolazi od njemačke riječi nachtkästchen [nahtkesthen].nahtkesthen je komad namještaja koji stoji pored kreveta u spavaćoj sobi.

natrnjačiti se nadražiti se, dospjeti u stanje opšte napetosti.natrockati se pretjerano se našminkati (npr. vidi je što se natrockala).natropati se nekome reci sve lose sto mislis o njemu u lice.navabiti navući nekoga u zamku, dovesti ga na tanak led, itd.

navrijetinavaliti, kidisati na nešto, želja za žurnim obavljanjem neke radnje. "kud sinavr'o, k'o mutav na telefon".

nejsenema veze, nije važno, zanemarimo to. najčešće u upotrebi sa još jednomuzrečicom "elem, nejse"

nesorta osoba bez trunke savjesti, ili uopšte negativac

neudavača

žena koja se nije nikad udala, a već je malo kao starija. ranije je u našimkrajevima bilo uobičajeno da se ženska djeca vrlo rano udaju (od 15 do 20godine). u današnje vrijeme se puno toga promijenilo, tako da je ovagornja starosna granica poprilično fleksibilna.

ni mukajet ne hajati za nečim, "nije on ni mukajet" - baš ga briganidžaset sve ono što se nalazi ispod poljskog wc-a.

nimethljeb ili jelo uopste, u odredjenim situacijama se taj termin koristi i za piće,npr. eno pazi, prolit ćeš nimet

njakav nekakav, npr. njakav cojk dolazionješto nešto

njivaveći komad zemlje za oranje, obradu ili za košenje trave. obično udaljenaod kuće.

nogostup ulazna kapija koja se morala prekoračiti na specifičan način da bi se ušlo uavliju.nundam onuda, onim putem (može se čuti i "nundal")nunu vidi, gledaj, pogledajnuto vidi, gledaj, pogledajobalijestiti se izgubiti svijest, onesvijestiti se usljed nekog šoka, slabosti, itd..obalinđati oralno zadovoljiti muškarca, krkanski rječnik - obalinđaj mi ga

oblićakkraći komad oblog drveta, koji se osim za odlaganje jutarnje vatre koristi uvaspitno-popravne i disciplinske mjere.

obotalitipokvariti. dolazi od bataliti što znači napustiti, ostaviti, iskvariti, prestati sebaviti nečim, npr: "čuo sam da se više ne baviš pecanjem?! ma ja, bataliosam to.."

obrlatiti uvjeriti nekoga u neistinu, prikazati iskrivljeno činjenično stanje, a sve ucilju sticanja prednosti, koristi.odadrijeti veoma glasno ispustiti vjetarodilamiti dići ruke od nečega, odustati, "ja sam to odavno odilamio".odlehumiti se izgubiti prisebnost usljed unošenja velikih količina alkohola u organizam.ofrlje otprilike, oko, odoka, po osobnom nahođenju, po slobodnoj prosudi.

oglavinaneko ko je budaletina ili pojma nema, taj nije uračunjiv, ne uzimati zaozbiljno šta priča

oha izgubi se, ostavi me na miru, idi

ohanitiodmoriti se, odustati od nečega, popustiti. "ohani malo" - pusti me na miru,popusti me malo (vidi oha).

ohljagati

ocrniti nekoga na najgori mogući način, ispričati i istine i neistine u totalno

negativnom kontekstu.ohrdina osoba nevrijedna pažnje, propalica, pijanica.oitra izjutra, jutros



oklagija drevno bosansko pomagalo za razvijanje pita

okorakneupotrebljivi rubni dio drvene građe, kora. okorci se mogu koristiti kaoograda, kao zidine za male, privremene građevine (npr. neka šupa nagradilištu) ili kao drvo za ogrev

omuljinaostaci kore od nekog voća ili povrća. u prenesnom značenju omuljina jeomot, papir, korice, i sl.

onde tamo, onamo

onomad nekad davno

opanaktradicionalna seoska obuća izrađena od (u novije doba) gume, u starijedoba od životinjske kože (vidi pašnjaci).

opičenlud, neuravnotežen, uglavnom nenormalna osoba sa fix idejama. kaže se

još i "udaren" ili "udaren mokrim kanjavcom".opuriti se opržiti se, opeći seoputra kožna traka, nalik na šnjiru (pertlu)

osafunjati senapatiti se, umoriti se radeći neki posao, "osafunj'o sam se tražeći sliku","pa gdje si ti, osafunja se čekajući"

oseferatiprovesti svoje, obaviti, odraditi, izgubiti moć. "on je svoje osefero". zababine huke (vidi rječnik) kaže se: ako svoje ne oseferaju do pola desete,mogu trajati i cijelu jedanaestu (misli se na sedmicu u godini):

oseknuti se isprazniti sadržaj nosa bez ikakvih stručnih pomagalaoskoruša vrsta jabuke (samonikla autohotna)

osloboditi sesvladati strah od vode, ako je hladna i sl, npr. kad neko ode na tinju ili ulaziu bazen. pravilo je, ko se zadnji osudi, taj hori (vidi hora).

osmolitiizgledati razočarano, tužno, rezignirano. npr. "sta si osmolio?" = u čemu jeproblem, sta te muči cakani?

osoliti se jesti malo prije glavnog jela, vidi halabrcnuti.

osoljaj jelo, obrok. "osoliti se" znači jesti, ali ponekad se koristi i za brzi obrok,onako "s nogu".

ostolijež otpad, bijednik, neradnikosuditi se smočiti cijelo tijelo u vodu. pravilo je bilo: ko se zadnji osudi, taj hori

otojč priloška odredba za prošlo vrijemeotojč maloprije, nedavno.

otomankrevet za spavanje bez stranica za naslonjanje sa specijalnim naslonom zaglavu

očamuljati oguliti orahe iz one zelene ljuske.ošamutiti onesvijestitiošinuti udaritiošinuti udaritioškrinuti otvoriti ili malo otvoriti prozor ili vrata

ošuritipostupak pri kojem se vrelom vodom prelivaju pernate (i neke drugeživotinje) a sve u cilju lakšeg odstranjivanja perja (kože).

ošuritiu cilju lakšeg odvajanja perja od mezetluka (horoz, živičarka, i sl.) mrtvo

živinče se najprije prelije ključalom vodom.oždriblaj

riječ upotrebljiva u skoro svakoj situaciji. može se upotrijebiti umjesto:kreni, hajde, hoćemo li, rasturi, razvali, udri, žanji, itd.

ožeg lopatica za žar

ožećiopržiti, opeći. u slengu se ovaj izraz koristi za nedavno skončanu seksualnuaktivnost:"uf što sam je ožeg'o". vidi "žegnuti".

pajdaš jaran, drugar, prijatelj

paklićbaterija, u sladnoj se još kaže i kiselina. kad se baterije potroše kaže se:"prigorile mi kiseline".

paladrvena palica, dužine oko 1 metar, sa karakterističnim zavijenim čvorom navrhu. uz piriz predstavlja sportski rekvizit u hrokanju.

paloma

sinonim za papirnu maramicu. radi se o pojavi u našem jeziku koja se zove

"pojmovni monopol", tako da neko umjesto paste za zube traži kaladont,umjesto praška za veš faks, umjesto žvakaće gume bazoku, itd.paluze vrsta poslastice, nalik sutlijašu samo se umjesto šećera koristi pekmez



papuča obuća u kojoj se hoda po kući i oko kuće

papučarpapučar je čovjek pod uticajem žene, slijedi njene naredbe.a papučar je ičovjek koji pravi papuče.

pastorak (fem. pastorka) sin (kćerka) od životnog saputnika, ali iz prošlog braka.

patokanakon 7-10 litara dobre rakije, kazan baci i nekoliko litara kisele rakije, kojase još zove i patoka.

patokar

uživalac kako ljutih, nako i blažih alkoholnih napitaka, koje koristi u

kontinuitetu duži vremenski period, ljubitelj dobre kapljice i poznat kaotakav.

paziti sebiti sa nekim u dobrim odnosima: "oni se paze" = oni su dobri prijatelji,viđaju se.

pačundrić predmet nalik paku za hokej - korišten u drevnoj igri "hroka". vidi "piriz".pačurlija gomila djece u dobi od 6 do 13 godinapaša neovisnik od nikoga, zapovjednik

pašnjacikoristi se i sinomnim putrovci. opanci od goveđe kože, domaće proizvodnje,opšiveni oputrom

pecara rernapeka slično saču, napravljeno od zemljependžer prozor

pentranjepenjanje na nešto. uglavnom bespotrebno i komplikovano. pentranje nadrvo. pentranje na planinu.

perda proširenje, balkon, drvena završna greda na ogradi, balkonu, verandi, terasiperčin rep koji su prije nosili muškarci.

pesinpeksin. pogrdna riječ, neko ko je prljav, neuredan, ne vodi računa ohigijeni.

pesin neko ko je neuredan i prljavpetljanija osoba koja laže, mutikaša, petlja se u svaštapećina kamenpinde neko ko je mali, dijete, čovjek ili životinja, pindavče

pirizpiriz je drveni rekvizit, sastavni dio drevne igre (vidi hroka). dugačak 5-7

cm i ravno je presječen (ima oblik malog cilindra)pirliz mali insan

pisćasvirala, obično izrađena od vrbe u rano proljeće, a stariji ljudi za svakiduvački instrument često znaju reći pisća.

pičitičesto se upotrebljava kada nam neko ide na živce, npr. piči mi po živcima,a može imati i seksualne kontacije, npr. pičiš li šta? pičiti može opisivati ineko brzo kretanje, npr. joj što piči.

plahou lokalnom žargonu plaho znaži puno. a u bosanskom "plah" se kaže zanekog ko je tankih živaca, ko burno i brzo reaguje, ko je nemiran, itd.

plajvaz olovka ili neko pisaloplajvaz pisalo, penkalo, olovka.

platonspecijalni dodatak na zaprežnom vozilu, pomoću kojeg se zaprega pretvori

u veliki sanduk u kome se transportuje kukuruzplačipička

emocionalno slaba i neuravnotežena osoba koja na svaku sitnicu reagujeisto, neopravdanim plačom i kuknjavom.

plizanizbrdica niz koju se djeca spuštaju na ligurama, sankama, laporima islićurama (vidi rječnik). što duža i strmija nizbrdica, to je pliza bolja iomiljenija.

plizati sespuštati se niz plizu (vidi pliza u rječniku). ovo je iskrivljen oblika glagolaklizati se.

pljunka pljuvačka npr. "pu, pljunka se razbi, ja se ne razbi!!"

pljuskaudarac otvorenom šakom, šamar. ranije je pljuska mnogo češće nego danasupotrebljavana kao osnovna disciplinsko-popravna mjera.

plot ograda, taraba.

podbuhnuti nateći, dobiti podočnjake od predugog spavanja ili teškog mahmurluka.podupirač deblja drvena motka kojom se sijeno podupire sa strane da se ne bi

skotrljalo niz njivu/ bašču/ avliju. u ekstremnim slučajevima podupirač je



pogodan za fizički obračun, ali je težak za rukovanje.podvore dvije deblje motke za nošenje sijena

pogačaspecijalna vrsta hljeba bez dodavanja germe ili kvasca. ovakav "hljeb" se

jede dok je još potpuno vreo, najčešće sa pekmezom ili sirom.poguzija halapljivac, proždrljivacpohititi požuritipoletiti potrčatipoležaka tanka proha

polovkaflaša od pola litra, uglavnom se koristi za alkoholna pića (naspi nam jednupolovku rakije)

pomijati selutati, hodati bez cilja, najcesce se ovaj izraz koristi za one koji cijeli danhodaju po kafama i nista produktivno ne rade.

ponjava mali ručno istkani tepih ili staza, uglavnom jako šarenih bojaponoviti se dobiti ili kupiti nešto novo (odjevni predmet, auto, stan, itd).poplašiti ukrasti nešto, a ponekad i pojesti nešto na brzinu.

poredovnička

vodenica sa grupom privilegovanih korisnika, mještana koji su učestovali uizgradnji vodenice, i kao takvi imaju prednost u korištenju iste. ukonfliktnim situacijima redovnici bi znali iskoristiti svoje pravo i izgrnutituđe žito, kako bi svoje samljeli.

posa šal koji se stavlja oko vrata ili glaveposjediti sjediti u društvu, sijeliti, npr. ah, sto smo dobro posjedili neki dan.

potakapotaka su sitni klipići ili trijeske za potpalu vatre. majka kaže , pripremi zasutra potaku lakše ćeš vatru potpaliti (zapaliti).

potegnuti1. konzumirati (uglavnom alkoholno) piće iz flaše. 2. fizički se dodatnozaložiti u izvršenju nekog zadatka, npr. prilikom nošenja nečega teškogmože se čuti prigovor: "potegni to malo".

poteći seutrkivati se na bilo koji način (trčeći, na biciklu, autom). stariji kadpokušavaju isprovocirati trku između dva dječaka pitaju: "ko ne boji uteć'?"

potkajlatiučvrstiti, fiksirat, zakucati kajlu, a u prenesenom značenju provociratinekog, podbosti, zajebavati.

potkriža

negdje i "popara" ili "podvara". skromno jelo od starog hljeba, luka imlijeka. u ratu se zalijevalo i sa slanom vodom. u luksuznoj izvedbizaljeveno masnom čorbom i prekriveno komadima mesa. ponekad sesprema i maksuz pogača za potkrižu, koja je tvrda čim ohladi i kao takvavrlo pogodna za ovaj bosanski specijalitet.

potporanjpodupirač. drvena motka dužine oko tri metra kojom se podupire sijeno.zbog svoje mase nepogodno za ulične borbe i druge vrste ljudskihrazmirica.

povarisati potrefiti, pogoditi, tačno odrediti.

prangijamanji top bez bojevog punjenja (koristi se striktno za prepad ili kod nas zabajram)

praviti seradi se o nedovršenoj konstrukciji "praviti se važan". uobičajena upotreba

je: "de, šta se praviš" ili "joj, što se pravi"prco izraz za male ljude

prepečenicarakija koja se nakon prve destilacije ponovo vraća u kom, i peče po drugiputa. uglavnom je skroz jaka (čak preko 60°). koristi se kao lijek

presnacpita od sira - umute se jaje i sir sa malo kukuruznog brašna i gozba možeda počne.

prevazlija plitka bakrena tevsijapreče hitnije, važnije od nečeg drugog.prijeranjak mladi lukprijevarka udariti nekoga iz prijevarke, znači iznenaditi ga.

prijutkapritka. drveni štap koji se koristi u poljoprivredi za podupiranje penjačica,npr. pritka za grah. deblji oblik koristi se za paradajz, a zove se koc. koc je

pogodan i za fizičke obračune, i kao takav se vrlo često i koristi.prikonožiti sjesti prekrstivši noge, odmoriti se malo.prikučiti se primaći se nečemu. prikučiti znači približitiprisamititi presaviti



pristraviti prepasti, uplašitipriuze konjske uzdeproha vrsta hljeba od kukuruznog brašna

proluftiratiprovjetriti, promijeniti zrak u prostoriji istovremeno otvarajući sve mogućeprozore i vrata. ova radnja je usko vezana sa pojavom promahe (vidirječnik).

promaha

propuh. pojava strujanja vazduha od koje stariji obavezno dobivaju

glavobolju, te je široko rasprostranjeno upozorenje: "zatvori prozor, ubipromaha!!".

proštacuži komad drveta (nešto oko 5 cm, debljine oko 1 do 2 cm i visine oko 1,5m). sastavni dio karakteristične drvene ograda (vidi prošće)

prošće karakteristična drvena ograda koja razdvaja srebreničke avlijeprpa strah, panika, trema. npr. "uhvatila me prpa".prtina staza u snijegu koja je nastala tako sto su ljudi utabali snijeg.

prutna čorba jedina čorba koja se ne srče. djetetu koji je napravilo neki belaj običnoroditelj prijeti: dobićeš ti prutnu čorbu!

prčvaraotrcana kafana za svakodnevno okupljanje alkoholičara (npr. bivša kafanakod nurije brice u Željezničkoj ulici u srebreniku).

pršulja zemljani sud u kome se uvaruje mlijekopuce veliko dugme

puhedonji dio dimija (prišiveno na donjem djelu, uvjek sa lastikom da stoji uznogu) a da ne spada

puhe donji dio dimijapuljka dugme, u smislu prekidača, potenciometra i sl.

pumesportska obuća bilo koje marke. igrom slučaja "puma" su bile prve patikena našim prostorima i taj izraz se odomaćio za svu sportsku obuću.

pumparice vrsta dugih zimskih gaća ili hlačapust nestašno, vragolasto dijete

pućkatinagovoriti nekoga da fizički nasrne na nekog drugo. najčešće se pasnapućka na nekog.

pušnica prateći objekat koji služi za sušenje voća (šljive, kruške, jabuke) i sireva,kao i uvarivanje mlijeka u posebnoj posudi (vidi pršulja).rahat na miru, u miru, u tišini, bez žurbe, lagano

rasovoda iz bureta gdje se kiseli kupus, plaho dobra za lijecenje glavoboljeposlije propijene noci.

raspušćenicaraspuštenica. ženin status nakon razvoda braka i malo duže stanke gledeponovnog vezanja za nekog slobodnog muškarca.

rastopljajbrzi obrok koji se sastoji od mlijeka, mladog sira i kajmaka. mlijeko seugrije, doda se sir i kajmak i to je to.

račvedrvo ili grana koja se jednako grana na obje strane ugao od nekih 45°idealno za pravljenje praćke, naslonjača za ribarski štap, a na dvije račve jenajbolje postaviti ražnjiće.

rašlje gornji ugao na golu, mjesto gdje se spajaju prečka i stativa. "dao gol podrašlje".

restoostatak, dio koji preostaje.. dolazi od riječi "rest" što na engleskom injemačkom znači ostatak.

resumporez koji se plaća državi prilikom kupovine zemlje, kuće, stana ili bilo kojihdrugih nekretnina.

rešmeta široka ženska narukvica od srebra

riknutiumrijeti, prestati sa radom, može se i reći onda kada ode neki dio kod autaili čitav motor, npr. rikno mi motor (vidi crknuti)

ritatiobicno se ovo kaze za nemirne zivotinje koje pokusavaju udariti nogom. ilkada neku osobu prisilno lisavaju slobode, pa se rita.

roljkaženska osoba krupne tjelesne građe (one što za sebe vole reći da imajukrupne kosti).

rospija nečista (pretežno žena)roša centralna rupa u igri klikeraruda vrsta ovce, poznatija pod punim nazivom "dubrovačka ruda". u metaforičnoj



upotrebi ruda je naivna, lakovjerna, smotana osoba, neznalica.rudara duboka gumena čizma, naziv je dobila po tome što je koriste rudari.

rudaregumene čizme. dobile naziv po tome što ih rudari nose na svom putu usredište zemlje. može se čuti i obrađena varijanta: rudaruše

rugafet ružnoća, nešto što je ružnije od najružnijeg.

rugafetiti seružno se našminkati, neukusno se obući, kreveljiti se. "šta si se tonarugafetila?" = "baš si ružno našminkana"

rugoba neko ko je ružan, osoba koja liči na sve samo ne na insana.ruho pokretni miraz, sve ono što mlada donese od roditelja u novu kuću

runjo1. osoba muškog spola korpulentnije građe, rmpalija, čomagalj 2. neko ko

je dlakav

rutadlaka, stidna dlaka, npr. rutav – dlakav. riječ se može koristiti i onda kada

je neko smotan ili bezvrijedan, npr. kakav je k'o ruta.sabah jutro.sabliti se oprati se, okupati se na brzinu, istuširati se.sabur mir, smirenostsafurgija slično kao i salaukovina. loše vremenske prilike, jako nevrijeme.sahan tanjir

salamac mrskoradija, neradnik, onaj koji čeka sve na gotovo.salandžak

drvena preteča današnje ljulje, jednostavna drvena kuka dužine po parmetara na čijem je dnu prikovana daska na koju se stane i ljulja.

salaukovina nevrijeme većih razmjera, snijeg, poplava, kiša (vidi hevtenjača).salgija muški polni organ

satricasalata od mladog luka začinjena kajmakom. odlična za konzumiranje, vrloteška za probavu. podrigivanje nakon ovakve salate je fatalno za ukućane.

sazautentični žičani instrument sa osam žica. za razliku od šargije koja je višemeraklijski (pijanski) instrument, saz ima umjetničku težinu.

saće

u saću pčele čuvaju med. saće je sastavljeno od puno šestougaonih ćelija(naučno je dokazano da je za ovakav oblik i raspored potrebno najmanjevoska i iskorištenje prostora je maksimalno) nagetih prema unutrašnjosti

pod uglom od 13 stepeni (kako med ne bi curio u toplim danima).sač

metalni alat za pečenje pita, pečenja i sl. u davna vremena sač je služioumjesto današnje rerne.

sedef kažu "sedef njega mi se to desilo" ili "on je bio sedef svemu tome" što znači- radi njega - ili zbog njega

sefteritual kojim se kod prijatelja/poznanika pozdravlja nova frizura. prijateljatreba otvorenom šakom udariti u predjelu glave i pri tome izgovoriti: sefteod tri hefte.

sehara manji drveni sanduk, služi za čuvanje vrijednih stvari, npr. nakita

sepetkorpa, košara ispletena od pruća, služi za nošenje sitnijih stvari (npr. šljiva,

jabuka, itd.)serbes na miru, bez muke, bez problema.

sevap dobro djelo. činiti sevap znači nekome učiniti dobro djelo, pomoćo nekome,a dobro se dobrim vraća.

shorgati sestrmoglaviti se, strmeknuti se niz basamake, zadobivši pri tome težetjelesne povrede.

sibijan porodica, familijasijaset mnoštvo nečegasikirati se brinuti sesikter idi, bježi, "goni mi se s očiju", "mrš tam"sikteruša kahva za "ispraćaj gostiju"

sinanime od milja koje koriste stariji kada se obraćaju nekome nepoznatom imlađem. raja bi rekla care, lave, kralju, jarane.

sindžir lanac

singericasinonim za pouzdanost i trajnost. riječ vuče korijene od šivaćih mašinamarke singer koje su uvijek prednjačile svojom kvalitetom i dugotrajnošću.osnivač isaac singer, usa polovina 18. vijeka.



sinija niski sto za razvijanje jufke ili sto za jelosirogriz vrsta gljive specifičnog ukusa. jede se sirova te je tako i dobila ime.

skalamerijapredmet, naprava, stroj, sastavljen od usput pronađenih dijelova, koji višeničemu ne služe, a koji ugrađeni u cjelinu skalamerije ipak imaju nekuvrijednost.

skalavidatinapraviti nešto od ničeg, čest izraz kod domaćica: šta ćeš za ručak? maskalavidat ću nešto!

skasapilo nešo sto je izgubilo svoju vrijednostskemlija mala stolica bez naslonjačasklahirati ostati bez snage radeći neki naporan fizički posao.skolobatati se isto što i skotrljati se

skotrljati seprevrnuti se niz neku nizbrdicu, neravninu praveći pri tome karakterističnekretnje u vidu salto mortale. "skotrlj'o se niz brdo"

skrhati se razbiti se npr. "skrho se sa kolima".

slatkato je kahva koja se pije sa komšijama (i eventualno rodbinom), a nakon štose kupi nešto novo u kuću (drugo a se izgovara dugo). kaže se: "haj'i naslatku".

slinci situacija u drevnoj igri klikera kada se dva klikera nađu istovremeno u roši

slipalizalo, nastalo od riječi slipavo što znači ljepljivo na specifičan način. nakonprosječne kafanske tuče, pod u kafani je slipav zbog prolivenih sokova ipiva.

slićure skije veličine stopala. obično se prave od ukradenih plastičnih gajbismucati se hodati bez cilja, vidi pomijati se

smustafitipreciznim i odmjerenim udarcem, uglavnom u predjelu glave, nokautiratiprotivnika

socijalkeumjetni zubi. naziv proizašao iz činjenice da su u prošlom sistemu ovi zubibili sponzorirani od strane socijalnog osiguranja.

sofra sto za jelo (sto sa hranom) kaze se "haj za sofru", "de te bujrum"soha drvena toljaga, motka. najviše se upotrebljava za fizički obračunsokak manja ulica, uglavnom neasfaltirana.

soleknuti se jesti, najesti sesomun hljeb. u srebreniku i okolini češće se može čuti lokalizirana verzija, samun.

soškamjesto za odlaganje pušaka ili nekog drugog oružja, oruđa i prateće opreme(papuče, čizme, šljemovi, sve se slaže u soške).

splaviti pokupiti kajmak iz posude u kojoj je ukislo kiselo mlijeko.

sprčitiriječ se koristi uglavnom kao zamjena za seksualno općenje, npr. ''prčiš lišta?'', ''jesi li sprčio?''.

spucatižegnuti, udariti vrlo preciznim i jakim udarcem, u prenesenom značenjuspucati znači pojesti: "spuc'o četeresku pitu". u svršenom obliku ovogprenesenog značenja kaže se npr. "jesam se napuc'o" za "jesam se najeo".

spudrabikov polni organ, koji se specijalnom tehnologijom prerade pretvarao upolicijsku palicu aka pendrek (dok nisu izmislili plastične i sl).

spuriti 1. prije perutanja kokoši, ista se prelije vrelom vodom, da bi se perje lakšečupalo. 2. ponekad se ova riječ koristi i sa izvjesnom dozom seksualnihkonotacija

srditi ljutiti. blaži oblik.

srijemoš

vrsta bijelog luka koji raste "na divlje". izuzetno je cijenjen međuljubiteljima dobre kapljice i mezeta, a koji svoje terevenke organizuju podvedrim nebom daleko od radoznalih očiju. obično raste na livadama, a jestiv

je u kasno proljeće.srklet osjećaj nelagode. "srklet me hvata u ovoj jakni, moram je odmah skinut"srča staklena flašastahor pacovstan drvena naprava za tkanje - proizvodnju ćilima i tepiha.

stanica centar grada srebrenika. iz istorijskih razloga ovaj se izraz odomaćio zacentar.

staniovac izvor pitke vode na kojem ozidano betonsko korito služi za napajanje i ljudi



i životinja.

stidnjakposljednji komad hrane ili meze/mezeta koji ostane na zajedničkom tanjiru.svi se stide dokrajčiti ga.

stojadinpoluproizvod iz kragujevca, ponos srbijanske auto-industrije. odlikuje seneponovljivom aerodinamikom i krhkom karoserijom. pocetkom 90-ihvrhunac slave dostiše "skala" izvedbom.

stožina drveni stub oko koga se sadiva sijeno

struga (sa dugim u) najukusniji dio pršulje, mliječni talog na dnu posude, čestopredmet svađe među ukućanima zbog toga ko će je sastrugati.

strunciselo za koje se ne zna da li postoji, obično se upotrebljava onda kadanekoga želimo ismijati pa kažemo: ''kakav si k'o iz donjih strunaca''

stuhamršavo i neuhranjeno žensko niskih moralnih standarda. ponekad se"stuha" koristi za opis karakternih osobina i onda je sasvim svejedno da li jeciljna osoba žensko ili muško.

stupicazamka, spletka, zasjeda. stupica je kad ti i neko nešto podvali, čemu se nisinadao.

sturiti se izmoriti se, premoriti se

sudjesuđe. ne radi se o zabuni, nego se za suđe često može čuti izraz sudje ("d" i"j" se izgovaraju kao dva slova)

suhva osjećaj nelagode izazvan lošim razvojem događajasuknuti pobjeći, a često znači i zavući nekome, napraviti mu spletku, podmetnuti

sulajisatilijepo zemljom obraditi površinu bez ikakvih pomagala. obično se sulajisalotlo u kući ili hudžeri. sulajisati kuću bukvalno znači nabaciti fasadu od blata.

surduknuti zavući, napraviti spletku nekome, podmetnuti (vidi šuknuti).

surdulicamala greška uzrokovana sopstvenom krivicom i nepažnjom iz koje izrasteproblem velikih razmjera. na primjer kada sitno zamrsiš konac u ribolovukažeš: "ja surdulice mama draga!"

susak posebna vrsta tikvice. služi kao vrč za vodusustati umoriti se. posustati.svisnuti crknuti. umrijeti od muke. umrijeti od umora.

svitnjakgumena ili platnena šnjura za dimije. sigurnosni opasač na dimijama kojisprečava iste da spadnu.

svukudam svugdje

tabakerakutija u kojoj se nalazi materijal za pripravljanje cigareta (duhan, papirici) au novije vrijeme gotove cigarete. vjerovatno potiče od njemačke riječi tabakšto znači duhan.

taksirat nesreća, nevolja, belaj. postoji izreka: "ne valja se smijati tuđem taksiratu".tam tamo (biži tam)tandrkati lupati, klepetati: pokvareni auspuh na autu tandrče.tandžara stara puškatangirati ticati se nečega. ne tangira me - ne tiče me se.taraba visoka drvena ograda

tarlašika nešto neozbiljno, loše, dosadno, glupo, bez smisla, užasnotazbina famelija sa suprugine stranetaze novo, friško.

tačkegrađevinska kolica, ona mala s jednim točkom u kojima se prilikomizljevanja ploče prevozi beton (ručno naravno).

tefter sveska, bilježnica, tekategliti vući ili nositi nešto teško.teke malo

telaltelal je čovjek koji je po mahalama bubo u bubanj i viko šta naređuje vlast.kad neko priča nešto a ne treba da se zna, kažemo: šta telališ.

tendžera šerpatenjak tenk, množina su "tenkovi"

terdžak konstrukcija po kojoj raste grožđe. hladovina ispod terdžaka ljeti jenajugodnije mjesto na avliji.

ters ljutica



testija glinena posuda u kojoj se čuva voda.tevećelija miran i čudan tip, povučen, zanesenjak

tevsijariječ potiče od turskog tepsi, plitka metalna (emajl, lim, teflon, bakar)posuda za spravljanje pita, pretežno okrugla.

tečić tetkin sintešto znak odobravanja, dobro, u redutihomir nečujno ispušten vjetar, a smrdi da oči ispadnu, ujeda kao kiselina.tlima na podu. kaže se: sjedi tlima ili hodi tlimatobejarabi bože mi oprostitoljaga štap za tjeranje stoke ili štap za samoodbranutorkulja sprava za razbijanje jabuka i krušaka, a daljim procesom se dobija pekmez

torokušažena pričalica. torokanje je nastalo s pojavom običaja ispijanja kafe, te setako i kafa za koju je vezan iscrpan razgovor (update o događajima umahali i šire) naziva "torokušom".

tranzistortranzistor je u elektroničkom svijetu zamijenio lampe. u domaćem slučajuradi se o kompletnom radio prijemniku, kojeg nazivaju još i radion.

trijeska(mn. triješće) sitni komad drveta, koristi se za odlaganje vatre. iz ko znakojeg razloga kaže se još i "p'jan k'o trijeska".

trneće komad lima ili predmet napravljen od limatrnka

košnica za pčele; tradicionalno napravljena u obliku konusa (za razliku od"modernih" kockastih)

troge nosila. dolazi od njemačke riječi "tragen" što znači nosititruhla kobila drevna bosanska igra često fatalna za krsta-krizi-lumbago

truljokolač truljo je obična jufka, kojoj se prilikom "zamotavanja" ili "slaganja"doda "sos" napravljen od kajmaka/jogurta/masla/ulja.

trunjekrupnija prašina sastavljena od svega i svačega (npr. kada se pomete tepihdobije se trunje)

trutko povelik kliker

tufahijadesert koji osvježava - prokuhana jabuka, filovana orasima, ukrašenašlagom i mljevenim orasima.

tuhafli osoba lošeg raspoloženja, "ma pusti me, nešto sam ti danas tuhafli".tura glava kovaniceturunka bundeva ili tikvatuta noćna posuda za malu i veliku djecu.tvorizati non-stop otvarati i zatvarati vrataubaliti nekog tečno poljubiti, izljubiti

ubeketiti sezauzeti neprirodnu pozu, izvjestačiti se. prilikom snimanja kamerom ilislikanja starije tetke, strine, dajnice se često ubekete kako bi izgledale stoljepše.

ucmekati lišiti nekoga života na posebno brutalan način.udesiti srediti, dobiti, pronaći (vidi uhavizati)udunuti ugasitiugajguliti namjestiti, nanišaniti, dovesti nešto u funkcionalno stanje.ugursuz nesretnik, nesređen, zapušten čovjekuhaberiti prenijeti neku vijest - haber, obavijestiti.

uhalaćitiupropastiti nešto, pokvariti, obotaliti, a povratna forma "uhalaćiti se" značiizvršiti nuždu u gaće.

uhalaćitipokvariti nešto, refleksivna forma "uhalaćiti se" znači isto što i ukakiti se,usrati se.

uhalaćiti se usrati se, umazati seuhavizati srediti nešto da funkcionira. skontati princip rada nečega.uhljup ništarija

uhonjaonaj koji ima klempave uši, a riječ se može upotrijebiti i onda kada nekom

to kažemo odmilja, npr. ''gdje si uhonja, nema te 100 godina''...ujagam

raditi nešto u grupi, koja je jako koncentrisana na to što radi, i svi se trudeda imaju što više od tog što rade. pojesti pitu ujagam.

uljez uljez je osoba koja je ostavila sve svoje i otišla da živi u kući žene svoje ili



tako reć na punčevini

ulučitiugoniti, utjerivati. pretežno se koristi za smiještanje kokoški u kokošinjacnekad u rani akšam. "odoh da ulučim kokoši".

umočitiskvasiti nešto ili ga namjerno pokvasiti u vodu, koristi se i sa izvjesnimseksualnim paralelama, npr. ''jesi li umočio?''.

usehviti zaboraviti neštouskurđel đavo

uteći pobjeći, izgubiti se iz vidokrugautres krađa klikerautrnuti nešto ugasiti (utrni taj tv)

utrosasorta, vrsta, markantni predstavnik. koristi se najviše za ljude, npr. "da sesačuva utrosa od neke familije"..

uvardati seuhodati se, privići se na nove uslove rada. "snaha nam se pravo uvardala snovom džezvom"

uzengije dio pribora iz kolekcije za uprezanje konjauzinad namjerno (vidi kastile).ućariti zaraditi, uštedjetiućurisati upropastiti, potrošiti u besposlicu

učkur špaga na dimijama ili bilo kojem odjevnom predmetu.uštrocati prepasti se nečega, prestraviti se.. "što si bolan uštroc'o"

ušurnaplata u robi, ne novcu. svaki mlinar uzima ušur za samljeveni kukuruz ilipšenicu, npr. 5% od samljevenog.

ušćaknutibolno prikliještiti uglavnom u leđima (kada neki živac "zakaže") -"ušćaklome nešto od potiljka do trtice, maknut' ne mogu".

ušćaviti seusmrditi se (od znoja i ostalih tjelesnih tekućina) ali ne malo, nego ukiselitise! negdje poznato kao i "ušćufnuti se" ili "ušćahnuti se".

užeći upaliti

vabitidozivati, zvati. ovaj izraz se prije svega koristi za dozivanje neke zivotinje(kuca, maca, itd)

vagda

prokuhana smjesa vode i šećera. služi kao zaljev za bosanske poslastice,

npr. baklava, hurmašice. na institutu za istraživanje radio-aktivnosti izprokosovića u toku su ispitivanja o radio-aktivnosti vagde.vakat vrijemevam ovamo (dodji vam)vandol ovamo, dole, npr. hodi vandol

vangordomaća verzija pojma gore. valjda nastalo stapanjem pojmova ovamo igore. u upotrebi su još i "vandol" za dole, kao i "vu" za ovdje.

vangor ovamo, gore, npr. hodi vangor.vas radi se o izvrnutoj riječi "sav" (vas dunjaluk)vazda uvijekvehtiž buvlja pijaca, mjesto gdje se prodaje polovna roba.vehto staro, nošeno, otrcano, iskorišteno, polovno.

veker budilnik, sat. još jedan germanizam u našem jeziku - wecker.verige lanci na koje se okači kotao iznad ognjištavesta majica dugih rukavavećem kao da, k'o biva

vijerudubljenje u koritu rijeke. mjesto na kome bi se mlađa raja kupala i igralahore

vim sredstvo za ciscenjevo ovo

vodekovdje, u nekim selima oko srebrenika može se čuti i skraćena verzija "vu"što isto tako znači ovdje.

vodenica preteča današnjih velikih mlinova. mala kuća, napravljena direktno na

rijeci, gdje se pomoću vodene bujice pokreće vodenički kamen koji melježitarice. postoje slobodne vodenice, i poredovničke. ove druge imajuprivilegovane korisnike, koji su materijalno učestovali u izgradnji vodenice, ikoji u specifičnim situacijama imaju pravo "izgrnuti" žito, da bi svoje



samljeli.vodijer posuda koju kosac drži na kaišu, služi za nošenje i kvašenje belegije.vrcit se trznuti se, prepasti se, naglo se trznutvrgnuti staviti, ostavitivrljike dio ograde koji se može otvarati

vucibatinaneko ko ne uvazava verbalne argumente, nego mu svaka rijec "vuce motkus monja".

zabazati lutati, uvaliti se u nevolje (pusti ga, skroz je zabaz'o), ubijati dosadu,prodavati zjale po putu.

zabiberitizeznuti nekoga. podvaliti nekome nešto. u specifičnom kontekstu koristi se isa izvjesnim seksualnim prizvukom, obilježavajući potpuni coitus.

zabredemet interesantno, zanimljivo, kad je dijetu nešto interesantno.zadlanak majstorski udaren šamarzadrt tvrdoglav, neko ko rijetko prihvata tuđe mišljenje.zafrljaciti baciti neki predmet malo jačezaglajsati ogladniti, izgubiti snagu usljed dužeg gladovanja.

zagondžijaljubavnik, muškarac koji uspješno zadovoljava ženske seksualne apetite ikao takav poprilično imaginaran lik.

zahandravati dosađivati, zajebavati, zbijati šalu, oduzimati vrijeme. "nemoj me, dijete,zahandravati!"zahira poklon, nešto što gosti donesu domaćinu

zahmetteret, težina. kod nas se obično kaze, kada nekog molimo za uslugu: "ako tinije zahmet.."

zahod toalet, wc, hala.zaiskati zatražiti, zamoliti

zalizakprednji dio glave koji najranije ostane bez kose. ranije je bilo puno manjećelavih ljudi, a za oni kojima je falila kosa bi se govorilo kako su učeni ljudi.

zamandalitizaključati npr. vrata. ranije je u starim kućama bio u upotrebi mehanizamza zaključavanje vrata, koji se zvao mandal. otuda i ovaj izraz za zaključati.

zanivljatipreviše pažnje posvećivati nečemu ne tako važnom, pričati gluposti,

dosađivati.zaobadati se

trčati brzo i u neodređenom smjeru, npr. kad krava trči kaže se: vidi što sezaobadala

zapuritizaliti kafu ili čaj, preliti nešto ključalom vodom, umjesto "opekao se" možese čuti i "spurio se".

zastronuti izgubiti orijentaciju, izgubiti se, zabazati, zalutati, zastraniti

zavežljajmaterijalno dobro zamotano u bilo koju vrstu tkanine. može se raditi oručku, zlatu, parama, odjeći.

zavornjaš sarma. jedan zavijeni dio.zažagati udariti jako, poslije takvog udarca neprijatelj obično ne ustaje.zbobliti uzeti brzo, pojesti, oteti, ukrasti, udaritizdumanati brzinski ispušiti cigaretu.

zdunuti pobjeći, nečasno napustiti mjesto sukoba.zehmerija zima, hladnoća, npr. napolju zehmerija, upek'o minuszehra 1. samo malo 2. muslimansko zensko imezejtin jestivo uljezema dućan, trgovina, prodavnica mješovite robe.zeman doba dana. vrijeme. u fizickom ne meteoroloskom smislu.

zepevrsta lagane obuce, platnene, od crnog robusnog platna potpomognutogcrnim gumenim djonovima. koriste se za oko kuce i za blize destinacije

zgubidan osoba koja ne radi a mogla bi.zijan učinjena štetazijančer sitni lopov, onaj sto u sve voli dirnuti, zariti.

zimuga klimatsko stanje, višednevna dosadna hladnoća.zlopnjak stari izraz za životinjski želudac.zuberica upotrebljava se kada neko ima ružne ili rastavljene zube, npr. ''zuber''



zurla truba napravljena od vrbove kore, dječija igračka (vidi borija).zvizgo pogrdan naziv za nekog muškarca

ćagepapir, hartija. u našem govoru ćage je dokument: diploma, priznanica,račun, potvrda, u trgovini mjera, omot. npr: daj mi ćage duhana ili jesidobio ćage da ideš u inostranstvo.

ćalapurija gomila sitnije djece, do 10 godina starostićalov ćalovina. budala. umno ograničena osoba. nu, ćalova = vidi budale.

ćalovina budala, idiot. u šali se za neozbiljnu osobu može reći da je ćalovina. uupotrebi je i skraćeni oblik "ćalov".

ćasa veća posuda za jelo iz koje se jede kolektivno

ćejf ćeif. užitak. uživati u nečemu na poseban način. meraklijski. kako pjesmakaže: "..sve sam svoje prokocko, pa šta, bio mi ćeif.." sve se može raditi sćeifom. od ćeifa je nastao i glagol ćejfiti (ćefiti).

ćemane violinaćenifa zahod, wc

ćerpićprvi građevinski materijal poslije drveta na našim prostorima. nešto kocigla, samo od nepečene zemlje

ćitab knjiga

ćopavo šepavoćorav slijepćorsokak slijepa ulica.ćufte ćufteta. turski izraz za pljeskavice [köfte]. šnicla od faširanog mesa.ćul tvrđi komad tekstila koji se je koristio za podbacivanje ispod konjskog sedlaćumez izraz za nešto prljavo (npr. ljudski izmet), kokošinjac, neuredna soba, itd.ćumurati pričati, razgovarati, ponekad i bez određene teme, a ponekad u povjerenju

ćupzemljeni sud, posuda u kojoj su se uglavnom čuvale namirnice, npr. grah. unekim ćupovima se može i kuhati.

ćuprija mali most, prelaz preko manje rijeke (npr. tinje)

ćurtavrsta bundeve. poznata je poslastica "ćurta u pekmezu", a još je poznatijeda sjeme ćurte nije baš upotrebljivo na fudbalskim utakmicama i drugim

sportskim priredbama kao pribor za "ubijanje" nervoze.ćutiti slušati

čabardrvena posuda u koju se sprema zimnica npr. sir, salata, kupus. cijenjen ipoznat je sir čabrenjak.

čabrenjaksir s paprikom spravljen u za to specijalno pripremljenoj drvenoj posudinalik - čabru (čabar).

čaira neprohodna, visoka trava. pomalo odaje utisak zapuštenosti.

čakariti sešminkati se neukusno, biti brnjav, rugafetiti se, stavljati razne boje na licenpr "šta si se načakarila?!

čamiti tužno i usamljeno čekati na nekogačanak tanjirčardaklija stara kuća na sprat

čarsaf turska riječ. većinom bijelo platno kojim se prekriva krevet. upotrebljava sei prilikom umotavanja mejta (mrtvaca).

čehre izgled, facačekmedža veći sanduk u kome se čuvaju namirnice, brašno, šećer, itd..čekrk mašina za vađenje vode iz bunara.čekulada stariji ljudi tako nazivaju čokoladu, deminutiv čekuladicačepati štipati, gnječiti.

čestitaseoska svadba, koja vrlo lako poprimi oblike opštenarodnog veselja. zvani inezvani gosti se isprepliću u kolu, a djevojke i momci maksuz idu na čestitene bi li i oni našli ljubav života svog.

čibuk pribor za pušenje sličan kamišu

čifut jevrej, židov.

čivijakuka na koju se može objesiti odjeća, alat, itd. koristi se kao sinonim zauticajnu osobu (" on je čivija, ba"). više čivija jedna pored druge činečiviluk.



čiza linija, crta

čokaljmanja flaša u kojoj se kao najveće blago čuva rakija maksuzija. u upotrebi

je i deminutiv čokaljče.čopati otkidati od nečeg sitne komade, npr. čopati hljeb.čugelj štap kojim se poštapaju staričuka poveći lijepi satčundurica čuna, kita odmilja, obično babo tepa djetetu - čundurica babinačuturica mala mobilna flaša ili posuda za vodu koja se lako priveže za kaiš.

čvalakušamotka koja se koristi za stresanje šljiva, tako se naziva i visoka i mršavaosoba

čviljak bubuljicačvoka udarac prstom u nečiju glavuđalati galamiti, drečati, itd.

đelepgomila, mnoštvo. đelep ovaca = stado ovaca. ovu sam riječ izvorno čuo odhalila gutića i to baš vezano za đelep ovaca.

đeriz mjesto za bacanje smećađevrek vrsta peciva punjena kremom od vanilije.đigoderce đegoderce, negdje, npr. ostavi to đigoderce

đilasnuti skočitiđiritnjak sapun za pranje odjećeđozluci naočaređuture skupa, zajedno

đuturumsakata, nesposobna osoba. pogrdno se nekom ko nije sposoban ili neće dauradi nešto kaže: e, jesi đuturum.

đuvegija zagondžija, ljubavnik, švaler, momak.šalabajzer prevarant, petljanija, neko ko zanivljašalabajzer neozbiljna, nepouzdana osoba

šalovatipripremiti prostor predviđen za betoniranje tako što se željeni oblik (npr.temelj kuće) sastavi i učvrrsti pomoću drvenih dasaka (ponekad i većihdrvenih ploča).

šargijaautentični domaći žičani instrument, često u kombinaciji sa ćemanetom(vidi rječnik). uz šargiju se pjeva karakteristična haiku pjesma, npr.: curicami opsovala sve'ca, ubiću je ko u šumi zeca.

šejtan vrag, vragolan.

šejtanđavo. za nestašno dijete kaže se "šejtane jedan", ali i "nalete jedan". (vidinalet)

šepav hegav. ima manu u hodanju.šeperuša stambeni objekat načinjen od blata i baljege.

šestoperackliker sa šest listova u središtu. rijetkost na našim prostorima. vrlo čestoobjekat utresa

šećerica jedan od najboljih vijerova u srebreniku (svih vremena). nalazio se izmeđudanašnjeg bazena i kafića "cepelin"

šećernica posuda za šećer

šećerušarakija sumnjive kvalitete. obično se pravi u drugoj turi, odnosno već pečenikom se fata, miješa sa šećerom i ponovo kiseli za rakiju.

šibadrveni prut za nanošenje manjih tjelesnih povreda isključivo kao vaspitno-popravnih mjera.

šifer drva za odlage, mahom neupotrebljive letve i fabrički materijal, vidi okorakšiljte podmetači za sjedenje ili spavanješira sok voća od kojeg se daljim kuhanjem dobija domaći pekmez

šiškarakteristična sprava za prženje kahve. radi se o metalnom cilindru, manjezapremine, koji sa strane ima otvor u koji se naspe sirova kahva. cilindar jenavaren na dužu metalnu šipku, pomoću koje se drži direktno na plamenu.

šišet drveni plafonškafiškafnjak

nema neko značenje a koristi se da bi se djeca vježbala lomiti jezik kodučenja izgovora i komunikacije na relaciji mozak - jezik.

škatulja kutija cigara



škembićivrsta čorbe od životinjskih ponutrica (drob). jako ukusno jelo ako seponutrice prije spravljanja propisno operu. u restoranima nije preporučljivouzimati škembiće. posebno su ukusni ako se malo zasuše.

škernuti vertikalno šutnuti loptu s ciljem zadovoljenja instiktivnih potreba.škija najgora sorta duhana koja se upotrebljava za pravljenje cigareta.šklopac vrsta čakije (noža) na sklapanje.

šklopšir

vrsta životinje, još neispitane i neistražene (ne zna se ni kako izgleda), te je

stoga nauci interesnatna. baja koja jede dna od džezve.šlajbuk novčanik

šlajf ručna kočnica na konjskoj zaprezi. da bi se zakočilo kočijaš mora sići sazaprege i brzim okretima u hodu privući kočnicu gumama, zaslajfati.

šlajfarica sprava za šmirglanje ili šlajfanje drveta ili metala

šljepićnit zmijuga nit gušter nit kišna glista. vrsta gmizavca totalno bezopasnog poljude. u hercegovini ga zovu blavor.

šljiva skraćeni, uobičajeni naziv za rakiju šljivovicu.šmirglati obrađivati šmirgl-papirom.šor ulica, sokak, naselje.špiglo ogledalo - germanizam [spiegel].

šprcfrzna šprcvrcna. imaginarni stroj upotrebljiv u svakoj situaciji. npr. "ne radi mi tv,otišla mu šprcfrzna".štanjga metalna šipka, dolazi od njemačkog "stange" (čita se "štange").

štucovatipotkratiti rožnate izrasline na tijelu (nokte, kosu, dlačice iz nosa, dlačice izušiju, itd.)

šturabijeg glavom bez obzira, momentalni nestanak. kad nekog želimo otjeratikažemo "hajmo, štura!"

štura bježanija, naglo početi bježati od nekoga

šugašuga je vrsta kožne bolesti. u prenesenom značenju šuga je i osobaprevrtljivog karaktera, niskog morala, i sl.

šuhveli sumnjiv, sumnjivo (meni je to nešta šuhveli)šuknuti zavući, napraviti spletku nekome, podmentnuti (vidit surduknuti)

šupa specijalizirana zgradica manjih dimenzija namjenjena za odlaganje drva iuglja, i ostalih ne tako često korištenih stvari.šuperdin obimna ženska zadnjica. aka šupenhagen

švabonijemac, onaj što živi u njemačkoj - švabija, nastalo od pojma "schwaben"što se po mnogima veže za stare alemane ili za sve koji govore njemački.

švaler ljubavnikšćipiti uzeti nešto i čvrsto držatišćuhnuti se usmrditi sešćuhnuti se usmrditi se usljed nedovoljne higijene.šćuhnuti se usmrditi se, tuknuti na kanafu.šćućuriti sramežljivo se skupiti, sakriti se, zaštititi se od lošiih vremenskih uslova.žaka vreća

žarakopriva. vrsta biljke koja u dodiru s kožom izaziva neugodnu reakciju odkoje nastaju plikovi. sa ovom biljkom svako ima barem jedan bliski susret uranoj mladosti, prilikom prvog pijanstva ili nestručnog rukovanja biciklom.

žbljoha osoba, uglavnom ženskog spola, sumnjivog morala.

ždrholjvrsta životinje, još neispitane i neistražene (nezna se ni kako izgleda), te jestoga nauci interesnatna. baja koja jede bijele linije po asfaltu.

ždronfulja prostitutka, osoba niskog morala.

žegnutivrlo jak i precizan udarac bilo koje vrste (autom, motkom, stisnutomšakom, itd.) preneseno značenje ima seksualne konotacije.

žećka pauza koja se pravi da se nešto popiježgljocati polako jesti, meziti

žlimfurnovo-srebrenički izraz koji opisuje crni talog koji se nakupi između nožnihprstiju.

žmiradrevna igra. fazon je sakriti se, da te onaj koji žmiri ne može pronaći. ko senije sakrio magarac je bio.



žrvanj vodenički kamenžrvnjati halapljivo jestižvalje usta, vilica

bosanski izrazi

Documents