bor i breza upotreba u prirodi

Malo mi je dosadno, pa sam si u glavi složio nakakvu usporedbu...koja je tako dobra da je moram

podijeliti

Kralj- bor.

Kraljica- breza.

Oboje čine izvšnu vlast u kraljevstvima našeg bushcraft područja. Stari, vremenom istrošeni kralj, i njegova bodljikava zelena kruna.

Enlarge this image Click to see fullsize

I plaha, ali izdrljiva ljepotica...kraljica šume. Kraljevske bijele puti i duge valovite kose.


http://survival.aforumfree.com/t4739-sumski-dvori




Pa, započnimo vječnu borbu. Prvo i osnovno, pitanje je hrane i vode.

Bor piće pruža tijekom cijele godine, kraljevstvo mu nikada ne slabi (zimzelen). Njegove bodlje su krcate taninima i c vitaminom. Samo ih treba skuhati u vodi.


Hrana? Kod bora su jestive sjemenke, ovisi o sorti naravno, ali naše podneblje je krcato češerića s pinjolama. Kalorične sjemenke. Razdoblje sazrijevanja oko ljeta.






Borov korijen, kao i kod ostale crnogorice, je savršen za izradu konopa. Ustvari, ni nemora se plesti, sam po sebi je kao špaga i nakon što se izvadi iz zemlje, odham se može vezati.




Pitanje vatre je uvijek zanimljivo. Miris borove šume je specifičan baš sbog smole koju izlučuje. Smola, suha ili mokra, se zapali s najmanjom iskricom. Smola se lako skida i prenosi. Dugo i žarko gori. No, vatru treba održavati. Nakon što se dobije i najmanji plamen, njega treba hraniti. Bor često sam odbacuje grane. I te grane ostaju dugo suhe, unatoč vremenskim neprilikama, pogotovo ako padnu točno ispod krošnje. Jedno od najsuših mjesta gdje je kišilo je ispod jele, bora ili cedra. Guste iglice su kao kišobran. I takve šume su toplije od bjelogoričnih. Dakle, uvijek se naše suhih opalih grana kao glavno gorivo za vatru, k tome još kalorično zbog smole. Ako niste upoznati s terminom kindling, znajte da se on odnosi na one vrlo krhke i tanke krajeve grančica koje se jako lako zapale. Čvorovi bora tj, dijelovi grane koji ulazi u deblo najbolje gori. Ali tu su i češeri. Češeri se lako zapale jer imaju mnogo smole. A i drvenasti su. Prilikom vlažnog vremena (čitaj kiše), češer se zatvori i ako se smoči, iznutra ostaje suh kao barut.




S pojmom fatwood ste upoznati. Drvo natopljeno smolom. Meni najdraži način paljenja vatre. Super stvar za napraviti je prirodni firestell, bolje reći firestick. Uzme se fatwood komad, oblikuje kao štapić, stavi lanyard rupa i zavee...Lako se nosi ukolo, bilo oko drške noža ili oko vrata. Miriše predivno, ne ostavlja mrlje, a pošto je krcat smole, pali i za najhladnijeg vremena i najveće kiše. Može se zapaliti kao firestick (izrezana perca) ili kao mayastick (sastrugane mrvice).

Drvo bora je mekano i pogodno za bushcraft. Ustvari možda ne, jer su vremena drugačija i borova je manje, sporo rastu ali brže se ruše. Drvo je lagano, vodootporno (manje od ostale crnogorice, i manje što je južnije smješten), i predivno. Godovi su pravilno paralelno raspoređeni -> cijepa se i s najmanjom sjekiricom (bivši krevet mi je od borovine, da ne mislite da sam rušio). Vrlo nalik jeli. Kako raste na mjestima udara vjetra i mjesta gdje dosta snijega napada (ne kod nas, ali skandinavija npr), mora biti elastično.




Od borove smole se radilo, i još uvijek radi, superljepilo antičkog svijeta. Smola se zagrije i rastopi te se pomiješa ugljenovom prašinom. Njime su se lijepili vrhovi kojekakvih strijela, koapalja... drške noževa, krpali brodovi i impregniralo drvo.Suhom destilacijom se proivodi katran (gledajte Ray Mears- Sweden) kojim su Nordi impregnirali skije i poznate vikinške brodove. Isključivo se destilirao samo iskopani korijen koji je ekstra krcat smolom, taninima i terpentinom. O terpentinu jako malo znam i njegovu uporabu, ali od bora se dobiva.




Od ostalih uporaba...kojih baš nema na ekranu ili koje sam smislio u zadnjih par minuta tu je izolacija od tla. Vanjska kora je kao spužva, noktom se može ugrebati u nju (kao mulac sam pisal imena s palcem), tako da se lako može skupiti, pogotovo sa starijih borova kojima je jako debela, i podmetnuti u nuždi. To naravno, samo u krajnjim slučajevima, ipak ružno izgleda kad se straga (ne do golog drva, ali srednji slojevi kore su crvene boje). Mislim da bi se čak dala napraviti dobra drška za nož. Materijal te kore je kao pluto, to ću jednom probati sam. Orginalan sam danas!

Eh da...od sakupljane smole se može svašta napraviti. Ljepilo, to smo rekli, guma za žvakanje (pomiješana s medom- ima okus meda, ne smole). Antiseptičkog je djelovanja tako da se namaže na ranu pa ju brže zacijeli i valjda spriječi infekciju.Smola se može pomiješati s nekim drugim tvarima i tako se dobiije raznolika uporaba. Ako se pomiješa sa koštanom prašinom, dobije se kao neki prirodni epoksi, u smislu tvrdoće; ako se pomiješa sa vlaknima jute ili trava dobije se solidan čep za krpat rupe u barkama ili bačvama...Mašta je na vama gospodo.

Na redu je kraljica breza. Vitko tijelo, tanke grane, lijepa bijela put...ali kao žena s položajem, breza je prevrtljiva, tvrdoglava i ne popušta... nije "straight forward" kao bor i stoga joj se ispod kore krije vijugavo drvo. Lijepo, ali svojeglavo. Vlakna se penju spiralno, nepravilno, pogotovo u korijenu. Voli biti zapažena pa često raste navrh brežuljaka gdje baca sjenu na okolnu travu.




Idemo dalje, na redu je iće i piće. Breza je bunar vode, samo treba znati kada je pun. Tokom proljeća, svaka veća breza je krcata biljnim sokom, prepunim elektrolita, šećera i vitamina C. Pravi šumski čaj, spas za teške noge i umorna leđa. Nožem se, ili nekim drugim alatom, napravi mala rupa iz koje odmah počinje teći sok. Ali za razliku od bora čije rane zacijele, breza će umrijeti od infekcija ako se rana ne zatvori. Ljudi su tradicionalno napravili drveni čep i nabili ga u rupu (nabili je možda pregruba riječ), zahvalivši brezi i očuvavši ju za sljedeći puta. Tokom hladnih zima taj se sok zna i zalediti. Kraljica ima hladno srce, pa joj hladnoća odgovara, dok se bor diči na buri i suncu. Ah, žene.

Breza je škrta, ne hvali se i ne baca hranu pred svjetinu. Štedi i čuva se. Jestivi su svjetići i one...erm...ne znam hrvatski termin. Catkin na engleskom. Evo slika pa odgovorite. Neznam kako se priprema ali čuo sam da se mogu jesti.




Čuo sam da se od unutarnje kore breze pravi prah (birch bark powder; valjda ju samelju, ne znam točno) od kojega se moe napraviti čaj i ima nevjerojatna medicinska svojstva (o kojima ćete sami morati saznati). Saami narod (Laapland, Swe, Nwg, Fn) koriste taj prah za bojanje urezotina u koštanim ornamentima, drškama noeževa i futrolama istih (schrimshaw graviranje).

To je to što se hrane i vode tiče. Nije bog zna što, ali tko zna kad i kako s riječima i rukama, kraljica

ga nagradi.

Vatra. Breza. Vatra u ženi, gnjev koji stara kraljica oslobodi, nevjerojatan je. Kao i kod svake žene. Kada plane, treba je se kloniti. Osim ako znate ukrotiti tu vatru. Stara i vanjska kora se lako rukama skine ili nožem odreže. To je zato jer se vlakna brezine kore, za razliku od gotovo svoh ostalih drveća, šire horizontalno duž trupca, dok kod ostalih, vrbe, cedra itd vlakna putuju od korijena prema krošnji, vertikalno. Najrasprostranjeniji prirodni firestarter u bushcraftu. Gori po mokrom i suhom, toplom i najhladnijem vremenu. Lako se nosi i ima važdnu bushcraft ulogu. Od kore se mogu raditi čamci, kutije, posude, korice za alat, tanjuri. Koristili su ih kao papir. Skinutu koru je potrebno nastrugati ako je slučaj o firesteelu ili jednostavno zapaliti ako imamo izvor otvorene vatre.

Od kore se izrašuju mnogi predmenti, kao što sam već rekao. Može se napraviti baklja, cipele, ruksak (Sibirska plemena), što god smislite to će kora za vas učiniti. Ja osobno nemam nikakavog iskustva s korom osim paljenja tako da nemam što dodati.





Kora je Indijancima bila krov nad glavom. Nosili su duge plahte kojima su ogrtali svoje šatore. Štapove bi ostavili, koru bi uzeli. Mi nažalost imamo pretoplu klimu stoga je kora kod nas jako tanka a i stabala su jako malena.






Mnogo sam puta čuo o sapulu lišća breze. Uzmete grajeve grančica s listovima, stavite u najlon, napunite vodom i miješajte dok se ne stvore mjehurići. Onda se jedan kraj vrećice odreže i imate špinu sa sapunom umjesto vode. Super, to moram probati. Miris eteričnih ulja, ne one kemije koju mi koristimo.

Za razliku od kralja koji je uvijek u svojem ratnom oklopu punom bora, istrošenom u bitkama protiv zime, vjetra, sunca i škrte zemlje, i najstarija breza se za jesenske balove oblači u najljepše večerašnje haljine obložene zlatom srebrom i plavetnilom neba, te se ponovo pretvara u ljepoticu.

Bor vs BrezaHrana- Definitivno bor, pinjole su delikatesa.Piće- Reći ću bor, samo zato jer je zimzelen pa tokom cijele godine ima iglica spremnih za čajeve, breza samo u kratkom roku pruža piće. Inače bi odabrao brezu.Vatra- Reći ću breza, iako mislim da su podjednaki. Fatwood i smola su jednako vrijedni i zapaljivi, a opet lako dostupni.Upotrebljivost- Bor ima smolu, breza ima koru. Smola za ljepilo, kora za predmete. Tko još koristi ljepilo u šumi? Dakle breza i njezina kora.Drvo- Podjednako koristno, mada mi je brezino drvo ljepše i ima prednost u tvrdoći, dok je bor pogodniji za poslove oko vode jer je lagan.

bor i breza upotreba u prirodi

Documents