bolesti perifernog -ivca i mi-iæa (1)

5/24/2018 Bolesti Perifernog -Ivca i Mi-i a (1)

1/38

Vinko Bubi


2/38

Bolesti perifernog ivca Upalne neuropatije Nasljedne neuropatije

Steene neuropatije Traumatske i mehanike neuropatije

Bolesti skeletnoga miia Neurogene miine bolesti Miine distrofije Uroene miopatije Upalne miopatije

Metabolike miopatije

Bolesti neuromuskularne spojnice


3/38

Periferni ivac

Endoneurij, perineurij,epineurij

Schwannove stanice


4/38

Skeletni mii

Endomizij, perimizij, epimizij

Skeletno vlakno = multinuklearnastanica obavijena BM

Satelitske staniceizmeu sarkoleme ibazalne membraneregeneracija

Vlakna tipa Ispore, slabe i dugekontrakcije (spori miozin)

Vlakna tipa IIbrze, snane i kraekontrakcije (brzimiozin)


5/38


6/38

II. Osnovne patolokereakcije Segmentna demijelinacija ivca Zahvaa pojedine segmente ovojnice,

integritet aksona ouvan

Ponavljanjem procesademijelinizacije/remijelinizacije - slojevi

citoplazmatskih izdanaka Schwannovih

stanica - lukoviaste tvorbe


7/38

Aksonska degeneracija ivca Posljedica arinog oteenja aksona

ishemija, traumaWallerova degeneracija

Generalizirano oteenje aksona posljedica ozljede samog aksona ili

perikariona (neuronopatije). akosnska

degeneracija rezultira denervacijskom

atrofijommogua regeneracija navrijeme ukloniti uzrok!


8/38

Denervacijska (neurogena) atrofijamiia oteenje donjega motorikogneuronaatrofija inerviranih miinih

vlakanakompenzatorna hipertrofija Denervirano vlakno ne funkcionira pa iz

susjedne neoteene motorike jediniceaksoni uspostave kontakt s

denerviranim miiimaAko neatrofija -> fibroza perimizija ->

zamjena masnim i vezivnim tkivom.


9/38

Miopatske promjenepatoloki procesikoji primarno zahvaaju sama miinavlakna.

Destruktivne promjenenekroza miinihvlakana (ishemija, toksini, upale...) privlaimakrofagemiofagocitoza.

Nekroza miinoga vlakna dovodi do otputanjamioglobina, kreatinkinaze. Nastajemioglobinurija, a nekad i kristalizacija

mioglobinaakutno zatajenje bubrega.

Nedestruktivne promjeneto su vakuolizacija

miinih vlakana, promjene strukturnih proteina,nakupljanje lipida , glikogena ili mitohondrija tj.

Bolesti koje oteuju miine stanice, ali nedovode do nekroze


10/38

Bolesti perifernog ivcaPatoloki: Neuronopatije (perikarion)

Aksonopatije (akson)

Demijelinizacijske neuronopatije (oteenje mijelina)

Kliniki: Mononeuropatija (jedan ivac zahvaen) Mononeuropatija multipleks (nekoliko ivaca iz razliitih

anatomskih regija)

Polineuropatija (sve ivce u tijelu zahvaa) Motorika (Guillain Barre sindrom) Senzornakarcinomatozna neuropatija Senzorimotorika neuropatija etiliara Kombinirana sa autonomnom neuropatijomdijabetika

neuropatija


11/38

Etioloka podjela: upalne, nasljedne,steene (metabolike, toksike,nutritivne, paraneoplastine),

traumatske i mehanike neuropatije.


12/38

Upalne neuropatije

Akutna upalna demijelinizacijskapoliradikuloneuropatija Autoimunosna bolest PS-a

Etiologijanakon akutne infekcije npr. C. Jejuni i M.

Pneumoniae, CMV i EBV. Sudjeluju limfociti T kojiuzrokuju demijelinaciju perifernih ivacaPatologijaupala i segmentna demijelinacija perifernih

ivaca i spinalnih korjena. Perivenularni infiltrati limfocita,makrofaga i plazma stanica. Remijelinizacija nastupanakon nekog vremena.

Kliniki distalna miina slabost, iri se proksimalno idovodi do paralize. Albumino citoloka disocijacija(proteini prolaze krvnomodanu barijeru, stanice ne).Paraliza tjednima i mjesecima. Smrtnost 5% (respiracijskaparaliza)


13/38

Nasljedne neuropatije

To su hereditarne motorike i senzorneneuropatije kliniki se prezentiraju kaoCharcot-Marie-Toothov sindromdistalnaatrofija, slabost miia, blagi ispadi osjeta,deformacije stopala, oslabljeni tetivnirefleksi.

HMSN Inasljeuje se AD. Dio 17. kromosomase reduplicira pa se prekomjerno izraava periferni

mijelinski protein 22. Gube se mijelinizirani aksonii stvaraju brojne lukoviaste tvorbe (Schwannovestanice). Atrofija nonih miia u prvom i drugomdesetljeu ivota.


14/38

HMSN IInastaje zbog mutacija gena CMT1 i2 na kromosomu 1. Gubi se mijelinizirani

aksoni, nema lukoviastih tvorbi, kl. slikablaa, starija dob

HMSN IIIAR nasljeuje, mutacija na 17.kromosomu. Lukoviaste formacije, usporenimotoriki razvoj, smanjenje brzine vodljivosti,atrofija svih miia, palpabilni periferni ivci


15/38

Steene neuropatije

Metabolike pri kroninom zatajenjububrega i jetre, kroninoj respiracijskojinsuficijenciji te pri disfunkciji titnjae Dijabetika polineuropatija aksonska

degeneracija, zadebljanje endoneurijalnih

kapilara i Schwannovih stanica. Kliniki:distalni ispad osjeta, motoriki ispadi,

ulceracije stopala, inkontinencija urina,erektilna disfunkcija, impotencija


16/38

Toksike neuropatije uzrokovaneolovom, arsenom, ivom, talijem;

lijekovima vinkristin, cisplatin,kloramfenikol)aksonska degeneracija

Nutritivne neuropatijemanjak tiamina,kobalamina, piridoksina; etiliari manjaktiamina pa se takoer oituje senzorno motorikoj polineuropatiji.

Paraneoplastina neuropatija u

bolesnika sa sitnostaninim karcinomomplua


17/38

Traumatske i mehanikeneuropatije Neuropraksijaprolazna disfunkcija zbog blage

kompresije. Struktura aksona ouvana (npr. karpalnisindromdekompresija kirurkim putem).

Aksonotmezaakson prekinut, vezivo ukontinuitetu. Nastaju cilindri Schwannovih stanica

unutar bazalne membranepravilno urastanje imijelinizacija aksonskih regenerata te voenje doizvrnog organa

Neurotmezaprekid aksona i vezivne ovojnicekirurka reanastomoza. Regeneracijski aksoni

izvijugani i dezorjentirani => pseudoneurom iliamputacijski neurom.


18/38

II. Bolesti skeletnog miiaa) Neurogene miine bolesti Spinalne miine atrofije autosomno

recesivne genske bolesti karakteriziranegubitkom motorikih neurona uz posljedinuatrofiju skeletnih miia.

Patologijadelecija na 5. kromosomu koji sadriSMN1 (gen preivljenja motorikih neurona) i NAIP(gen inhibicije apoptoze). Mikroskopski se vidisimetrian gubitak motorikih neurona prednjihrogova, reaktivna glioza, panfascikularna atrofijamiia.

Kliniki - zahvaene noge, proksimalne miineskupine. SMA I i IIsmrt novoroenadi zbogrespiracijske paralize i infekcije. II tip neto kasnije iblae simptome. SMA III juvenilnoadultni tip ,proksimalna miina slabost


19/38

b)Miine distrofije

1. distrofinopatije

2. uroena miina distrofija

3. miotonina distrofija

4. miina facioskapulohumeralnadistrofija


20/38

Distrofinopatijemiine distrofije zbogabnormalnog distrofinskog gena, koje dovode dodeficita distrofina (Duchennova distrofija) ili dostvaranja disfunkcionalnog skraenog proteina(Beckerova distrofija)

Patogenezadistrofinski gen deletiran pa je oslabljenadistrofinska os (aktinski citoskeletlamina bazalnemembrane) => nekroza, propadanje miinih vlakana

PatologijaDMD ima varijabilnu veliinu miinihvlakana, hiperkontrahirana vlakna, brojna nekrotina iregeneracijska miina vlakna te obilno intersticijsko

vezivno i masno tkivo. BMDekspresija distrofinaprisutna Klinika slika DMD: slabost zdjelinih miia oko 3.g. ,

nepokretnost oko 10.g. Respiracijska infekcija i smrt.BMD: kasnije, normalno dug vijek.


21/38


22/38

Pojasne miine distrofije ine skupinumiinih distrofija obiljeenih pojasnomraspodjelom miine slabosti zbog mutacijapojedinih gena u citoplazmatsko

membranskom kompleksu miinihstanica. Patogeneza: Mutirani geni za sarkoglikane,

kaveolin, kalpain

Patologija: nekroza vlakana, varijabilnost

veliine, cijepanje vlakana, endomizijska fibroza Kliniki: Javlja se u djetinjstvu i odrasloj dobi.

Spektar progresije.

F i k l h l ii


23/38

Facioskapulohumeralna miinadistrofijaskupina autosomnodominantne miine distrofije koje

zahvaaju miie lica, ramenoga pojasai proksimalno miije ruku. Patogenezadelecija subtelomernog

podruja kromosoma 4.

Patologijakao i pojasne: nekroza,varijabilnost veliine, endomizijska fibroza. Kliniki: Izmeu 10.-30.g


24/38

Uroena miina distrofija heterogenaskupina AR miinih distrofija koje sepojavljuju pri roenju ili u ranoj

dojenakoj dobi. Patogenezamutacija laminin 2 gena(merozina) u bazalnoj membrani.Mikroskopski se vidi varijabilnost miinihvlakana, endomizijska fibroza, nema

nekroza ili regeneracije miinih vlakana.Miina slabost je sporo progresivna ilineprogresivna.


25/38


26/38

Miotonina distrofija multisistemna bolestkoja zahvaa skeletno miije i razliite drugeorgane. Najea distrofija odrasle dobi. Patogeneza: nasljeuje se AD. Teina bolesti ovisi o

broju tripleta CTG na kromosomu 19 (normalno do30, ovdje: do 50.000). Fenomen anticipacije.

Patologija: brojne internalizirane jezgre, prstenastamiina vlakna, subsarkolemalne mase.

Kliniki: spora relaksacija miia nakon kontrakcije

(miotonija). elavost, endokrine disfunkcije,kardiomiopatija, srane aritmije, katarakta,nagluhost. Abnormalan EMG.


27/38

Internalizirane jezgre


28/38

c) Uroene miopatije

Bolesti nepoznate etiopatogeneze kojepoinju u ranom djetinjstvu, a obiljeene sugeneraliziranom hipotonijom i miinomslabou.

Miopatija sa promjenama sredinjega dijelamiinih vlakana arine degenerativnepromjene koje se pruaju cijelom duljinomvlakana tipa I, nema mitohondrija, organizacijamiofilamenata je poremeena

Miopatija tapiastih tjeleaca mutacija genakoji kodiraju proteine tankih miinih vlakanaca,u vlaknima tipa I

Miopatija sa sredinje poloenim jezgrama vlakna tipa I


29/38

d) Upalne miopatije

Poliomiozitis i dermatomiozitisautoimunosna bolestkoja se najee pojavljuje u ena nakon etrdesetegodine, a karakterizirana je upalom koja obino zahvaavie miia istodobno. Dermatomiozitis se pojavljuje usvim dobnim skupinama i ima prisutne kone promjene PatologijaMononuklearni upalni infiltrat i destrukcija skeletnih

miinih vlakana CD8+ limfocitima te intersticijska fibroza.Dermatomiozitismikrovaskulopatija i stvaranje antiendotelnihprotutijela. Perimizijski i perivaskularni upalni infiltrati B i CD4+ Tlimfocita, depoziti IgG, IgM, C3 komplementa.

Klinika slika: subakutni razvoj slabosti miia zdjelinog iramenog pojasa- > irenje na udove i vratne fleksore. esto sejavlja simetrinocrvenilo u podrujulica, kapaka, prsiju inadlaktica, a na gornjoj strani aka, na laktovima i koljenimamogu se pojaviti i ljuskave promjene koe.

DM ima i ekstramuskularne manifestacije: srane abnormalnosti,intersticijska pluna bolest, kontrakture zglobova.

Terapija: imunosupresivi


30/38

Dermatomiozitis


31/38

Miozitis inkluzijskih tjeleaca najeamiopatija starijih osoba nepoznate

patogeneze.

Upalna miopatija, za razliku odpoliomiozitisa nalaze se citoplazmatske

vakuole koje ine velike autofagolizosomeobrubljene bazofilnim zrnatim materijalnom.

Unutar vakuola su male eozinofilneinkluzije graene od nakupina filamenata


32/38

e) Metabolike miopatije

Mitohondrijske miopatijerijetke bolestiuzrokovane abnormalnom funkcijommitohondrija

Patologija: abnormalno veliki mitohondrijikoji nastaju kao posljedica mutacije jezgreneDNK ili mutacijama mitohondrijske DNK,

Kliniki: svi organi i tkiva zahvaeni, osobitoskeletni mii, CNS. Poinju u mlaojodrasloj dobi grevima i proksimalnommiinom slabou nakon miine aktivnosti.Katkad su zahvaeni i vanjski oni miii.


33/38

Lipidne miopatijeskupina bolesti koje se klinikiprezentiraju mijalgijama koje izaziva miina aktivnost teslabou koja je posebice vidljiva nakon produljenemiine aktivnosti, kad su masne kiseline nune zamitohondrijski metabolizam Patogeneza: deficit karnitina (na vanjskoj mitohondrijskoj

membrani, nuan za prijnos masne kiseline) moe biti primarni(ogranien na miie) i sekundarni (sistemni).

Patologjianakupljanje masnih vakuola unutar miocita, tenakupljanje lipida u hepatocitima, kardiomiocitima i bubrenomtubularnom epitelu

Klinika slika: Kod primarnog deficita karnitina nastaje sporoprogresivna proksimalna miina slabost. Sekundarni deficitkarnitina je karakteriziran napadajima miine encefalopatije.Deficit karnitin-palmitoil transferaze se prezentira napadajimaakutne rabdomiolize i bolova u miiima => mioglobinurija =>akutna bubrena insuficijencija


34/38

Glikogenoze su AR bolesti uzrokovane

deficitom enzima koji sudjeluju u sintezi i

razgradnji glikogena, to dovodi do

njegova nakupljanja u lizososmima. Pompeova bolest (tip II)deficita -

glukozidaze

McArdle (tip V)deficit miofosforilaze

Tarui (tip VII)deficit fosfofruktokinaze


35/38

Patologija: glikogen se u Pompeovojbolesti nakuplja u skeletnim miinimvlaknima, sranom miiu i jetri. UMcArdleovoj i Tarui bolesti se nakuplja u

miinim vlaknima. Kliniki: progresivna miina slabost udova

i trupa uz potedu linih miia i vanjskihonih miia, nepodnoenje tjelesnognapora. Pompeovu bolest karakterizira

progresivna miina slabost i hipotonija,kardiomegalija, hepatomegalija,makroglosija.


36/38

Bolesti neuromuskularne

spojnice Mijastenija gravisperiodina progresivna slabost

miia uzrokovana autoantitijelima protivacetilkolinskih receptora, koji blokiraju prijenosimpulsa sa aksonskog terminala na miinu stanicu Epidemiologija: 3: 100.000, prije 40.g. U ena, nakon

60.g. u mukaraca. U mlaih osoba povean timus(hiperplazija) Patologija: Mikroskopski i EM nema promjena, pozitivna

imunohistokemija. Sprijeen prijenos neuralnih impulsa namii, slektivna atrofija miinih vlakana tipa 2.

Klinika slika: Abnormalna zamorljivost voljno inerviranih

miia, sputanje vijea, dvoslike. Bolest izraena nakonnapora i naveer. Mijastenika kriza: paralizarespiracijskih miia , smrt u 10% sluajeva


37/38


38/38

LambertEatonov sindromautoimunosnabolest koja nalikuje na mijasteniju, auzrokovana je autoantitijelima protiv Ca-kanalau zavrnim dijelovima motornih aksona.

Patogeneza: stvaraju se protutijela protiv kalcijskihkanala u terminalnom dijlu motornih aksona =>premali broj sinaptikih vezikula se prazni. Do 50%sindroma ine paraneoplastini sindrom (povezan sakarcinomom plua)

Patologija: svjetlosnim i elektronskim mikroskopomnema vidljivih promjena

Kliniki:slabost miia i autonomnih funkcija, slabostznatnija u jutarnjim satima

bolesti perifernog -ivca i mi-iæa (1)

Documents