bol i lijekovi protiv boli u reumatologiji - grazio - anic.indd

Download Bol i lijekovi protiv boli u reumatologiji - Grazio - Anic.indd

Post on 20-Dec-2016

219 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • BOL I LIJEKOVI PROTIV BOLI U REUMATOLOGIJI

    Prirunik za bolesnike

    Doc. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med. Doc. dr. sc. BRANIMIR ANI, dr. med.

    Hrvatska liga protiv reumatizmaZagreb, 2007.

  • BOL I LIJEKOVI PROTIV BOLI U REUMATOLOGIJI

    Prirunik za bolesnike

    Doc. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med. Doc. dr. sc. BRANIMIR ANI, dr. med.

    Hrvatska liga protiv reumatizmaZagreb, 2007.

  • HRVATSKA LIGA PROTlV REUMATIZMA BIBLIOTEKA - PRIRUNICI ZA BOLESNIKE

    BOL I LIJEKOVI PROTIV BOLI U REUMATOLOGIJIdrugo dopunjeno izdanje

    Napisali:Doc. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med. Doc. dr. sc. BRANIMIR ANI, dr. med.

    specijalist fizijatar reumatologKlinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

    Klinika bolnica "Sestre milosrdnice" Zagreb

    specijalist internist reumatologZavod za kliniku imunologiju i reumatologiju

    Klinika za unutarnje bolesti KBC Zagreb

    ISBN 987-953-6988-21-1

    Izdava:Hrvatska liga protiv reumatizma, Zagreb,

    Vinogradska cesta 29www.reuma.hr

    Raunalni prijelom:Zvonimir Barii

    Tisak: Alfej knjige d.o.o. Zagreb, Kulanova 10, www.alfej.hr

    Prirunik tiskan uz novanu potporu tvrtke Grnenthal d.o.o., Zagreb

    Tiskanje dovreno u rujnu 2007. godine.

    BESPLATNI PRIMJERAK

  • 5

    Bol je idealni jad, najgore od svih zala i preveliko iskuenje sve strpljivosti John Milton

    (Izgubljeni raj)

  • 6

  • 7

    Uvod Bolesti miino-kotanog sustava spadaju meu najee bolesti uope. Vodei simptom tih bolesti je bol, koja je razlog javljanja lijeniku u ak 98% sluajeva. S druge strane, uz glavobolju, najei uzroci kronine boli upravo su bolesti kostiju i zglo-bova, ukljuivo kriobolju. Bol je doivljaj koji je teko definirati, jer ju svatko doivljava na svoj nain. Najee se definira kao neugodan osjetni i osjeajni doivljaj povezan sa stvarnim ili moguim oteenjem tkiva. Bol moe biti otra ili tupa, povremena ili trajna, pulsirajua ili nepromjenljiva. Moe se osjeati na jednom mjestu, na vie mjesta ili u cijelom tijelu, s promjenljivom jainom od vrlo blage do nepodnoljive.Ljudi se jako razlikuju u mogunosti podnoenja boli. Netko ne moe podnijeti bol zbog male porezotine ili udarca, dok druga osoba moe podnijeti bol zbog velike ozljede ili drugog oteenja tkiva. Varijacije u mogunosti podnoenja boli ovise o znaajkama osobnosti, raspoloenju, okolnostima, kao i o dobi.

  • 8

    Naelno, ljudi starije dobi manje se ale na bol. Razlozi tome su vjerojatno fizioloko smanjenje osjeta boli koje nastaje s dobi ili jednostavno starije osobe mogu imati drukiji stav nego mlae osobe. Prola iskustva, znaenje boli i kulturna obiljeja, takoer, mogu imati utjecaj na doivljaj boli.

    PUTEVI BOLIOsjet boli poinje podraivanjem posebnih ivanih tjeleaca ili slobodnih ivanih zavretak to nastaje zbog oteenja tkiva. Od njih se bolna poruka kao elektrini podraaj provodi uzdu ivaca do lene modine i potom sve do mozga. Ponekad bolni signal uzrokuje refleksni odgovor, pa kad doe do razine lene modine odmah alje impuls motorikim vlaknima na mjestu boli to dovodi do miine kontrakcije (npr. trzaj ruke ili noge), a bez ukljuivanja mozga. Kad bolni signal doe do dijela u sredinjem ivanom sustavu koji se zove talamus, odnosno u konanici do kore velikog mozga, postajemo svjesni boli (slika 1). Kako se bolni receptori i putevi prijenosa boli razlikuju u razliitim dijelovima tijela, i osjet boli je razliit s obzirom na tip i mjesto oteenja tkiva. Npr. bol s povrine tijela ili uslijed oteenja ivca osjea se

  • 9

    Slika 1. Putevi bolnog podraaja

    kao otra i dobro definirana, dok bol koja izvorite ima u zglobovima se obino osjea kao tupa i neodreena. Bol se ponekad moe osjetiti u podruju tijela u kojem za-pravo nema oteenja, ve je ona prenesena. Tako se, na primjer, bol koja izvorite ima u podruju unog mjehura moe osjetiti u podruju desnog ramena. To, izmeu ostalog, nastaje zbog toga jer signali iz razliitih dijelova tijela putuju istim ivanim putevima kroz lenu modinu do mozga. Iz sredinjeg ivanog su-stava postoje tzv. silazni putevi koji mogu mijenjati jainu i kvalitetu bolne po-ruke. Poznavanje puteva pri-jenosa boli omoauje nam razumijevanje mehanizama djelovanja, kao i osmilja-

  • 10

    vanje novih i uinkovitijih lijekova i drugih naina smanjenja boli.

    OCJENA BOLI I BOLNOG STANJAPrilikom pregleda lijenika zanima jaina boli, pri emu je korisno upotrebljavati ljestvice stupnjevanja boli. Jainu i svojstva, odnosno kvalitetu boli od-reuje iskljuivo bolesnik, dok lijenik na osnovi dobijenih podataka donosi odluku o lijeenju te, uz miljenje samog bolesnika, procjenjuje uspjenost lijeenja. Ljestvicama boli se obino mjeri samo stupanj jaine boli, dok sloeniji upitnici obuhva-aju i ocjenu njene kvalitete, odnosno utjecaja na cjelokupno funkcioniranje (ukljuivo i utjecaj na psihiko stanje). Ljestvice i upitnici ne slue samo za ocjenu jaine boli i kvalitete ivota na poetku lijeenja, ve su vrlo pogodni instrumenti za praenje djelotvornosti terapije. Jedna od takvih ljestvica je Kratki upitnik o boli (Brief Pain Inventory) koji je do danas preveden i slubeno prihvaen u mnogim zemljama. Jednostavnije ljestvice su one numerike (npr. ljestvica od 0-10) ili opisne (npr. stupnjevanje: 1. bez boli, 2. malo boli, 3. osrednje boli, 4. jako boli, 5. neizdrivo boli). Vrlo esto se upotrebljava tzv. vizualna analogna skala VAS, to je u naravi

  • duina od 100 mm na kojoj je s krajnje lijeve strane oznaka bez boli, a s desne najjaa mogua bol (sli-ka 2). Povlaei crtu na toj duini bolesnik sam o-znaava koji je stupanj njegove boli, a udaljenost od lijevog kraja do oznake, koja se izraava u milimetrima, je vrijednost VAS boli.

    Lijenik uvijek nastoji nai ozljedu ili bolest koja uzrokuje bol. Mnoge kronine bolesti kao to su npr. artritis ili ozljede, mogu uzrokovati bol. Poremeaji psihe kao to su depresija ili tjeskoba, mogu pojaati osjeaj boli. Ponekad su i pravi uzrok boli, a takva se bol naziva psihogenom.Potrebno je razlikovati akutnu od kronine boli. Akut-na bol obino poinje naglo i u pravilu ne traje dugo. Ona je dobro lokalizirana, ovisi o jaini podraaja i bolesnik ju teko podnosi. Ako je vrlo jaka, moe uzrokovati tjeskobu, ubrzani rad srca, ubrzano di-sanje, povienje krvnog tlaka, znojenje i proirenje zjenica. Za lijenika ona predstavlja simptom bolesti koju se obino lako otkrije i odgovarajue lijei. Ako

    11

    Slika 2. Vizualna analogna skala (u mjerilu 1:2)

    BEZ BOLI NAJJAA MOGUA BOL

  • 12

    se ne pone lijeiti pravovremeno i pravovaljano, bol moe prijei u kroninu. Kronina bol se raz-vija postupno, traje mjesecima pa i godinama, slabo je lokalizirana, ne ovisi o jaini podraaja i bolesnik ju teko podnosi. To je bol koja opstaje preko granice cijeljenja oteenoga tkiva. Moe dovesti do depresije, poremeaja sna, osjeaja sla-bosti, gubitka apetita, gubitka na tjelesnoj teini i gubitka interesa za spolne aktivnosti. Neki ljudi s kroninom boli mogu imati epizode pojaanja boli, to se naziva probijajua bol. Tipino, ona nastaje naglo, a zbog pogoranja bolesti ili procesa koji ju

    Slika 3. Zaarani krug nekontrolirane boli

  • 13

    uzrokuje, prestanka djelovanja lijekova, izvanjskih imbenika (npr. promjena poloaja tijela), a ponekad se razlog ne moe utvrditi. Probijajua bol se u svom karakteru i jaini razlikuje od osobe do osobe i esto je nepredvidljiva. Nekontrolirana bol u zaaranom krugu brojnih poremeaja u konanici dovodi do pojaanja boli (slika 3). Strah, tjeskoba, alost, nesanica ili usamljenost pojaavaju osjeaj boli, dok panja, suosjeanje, nada, san i veselje ga smanjuju. Danas se sve vie bol prepoznaje kao bolest za sebe ili jo bolje, govori se o totalnoj boli, koja ima fiziku komponentu (moe biti npr. tupa, grevita, upalna, neuralgijska), emocionalnu komponentu (npr. depresija, anksioznost), socijalnu komponentu (npr. gubitak identiteta, tjelesnosti, prijatelja, vlasti-te samokontrole) i duhovnu komponentu (npr. bri-ga, strah). Zbog toga bol drimo psihosocijalnim poremeajem.

  • 14

    TIPOVI BOLIPostoji nekoliko tipova boli: nociceptivna, neuro-patska i psihogena.

    Nociceptivna bolNociceptivna bol je uzrokovana bolesti ili ote-enjem tkiva. To je najei tip boli koju obiljeava pojaanje u trenutku kada osoba pokree ili optere-uje oteeni dio tijela, kada kalje, kie ili slino.

    Neuropatska bolNeuropatska bol nastaje zbog poremeaja ili ote-enja perifernih ivaca, lene modine ili mozga. U nju se na primjer ubrajaju refleksna simpatika distrofija (algodistrofija), fantomska bol nakon amputacije uda ili bol nakon infekcije virusom herpes zoostera. Bol koju osjeamo u leima i iri se kroz nogu (lumboishijalgija) obino je kombinacija miinokotane (nociceptivne) i neuropatske boli.

    Psihogena bolPsihogena bol se djelomino ili potpuno odnosi na psiholoki poremeaj. esta je kod ljudi koji imaju stalnu bol, uz koju nastane psihogena nadgradnja.

  • 15

    Rijetko bol moe biti i samo psihogena, a bez ikakvog fizikog oteenja. Ovaj tip boli se ponekad opisuje kao kronini bolni sindrom. Psiholoki imbenici esto doprinose onesposobljenosti i preuveliavanju bolnih tegoba. injenica da je bol uzrokovana ili pogorana psihogenim imbenicima ne znai da ona nije stvarna. Ona zahtijeva lijeenje u okviru tima, koji ukljuuje i psihologa ili psihijatra.

    LIJEENJECilj lijeenja boli uz pomo lijekova je njeno u-klanjanje ili to je mogue vie ublaavanje, te u konanici poboljanje kvalitete ivota. Pravilno i pravovremeno lijeenje boli je od presudnog zna-enja. Neprimjereno ili kasno lijeenje moe imati dalekosene posljedice, jer stanice kojima prolaze bolni podraaji ih, nakon opetovanog ponavljanja, zapamte, pa e na slijedei podraaj reagirati jae (postaju osjetljivije), due (prelazi u kronino), a podraaj se moe iriti na okolinu koja nije oteena, to sve, u konan