GRAĐA I FUNKCIJA ČOVJEKOVOG TIJELA

Sistematika homo sapiensa (apiensa):Carstvo: ŽivotinjeKoljeno: Svitkovci -> kralješnjaciRazred: Sisavci Red: PrimatiPorodica: HominidiRod: Čovjek (homo)Vrsta: Čovjek (homo sapiens)

Stanica - temeljna građevna jedinicaLjudsko tijelo oblikuje velik broj stanica okupljenih u pojedina tkiva, organe i organske sustave.Stanice su temeljne građevne jedinice ljudskog tijela i ostalih mnogostaničnih organizama. Međusobno se razlikuju po veličini, obliku, građi i funkciji. Po obliku mogu biti okrugle (krvne), vretenaste (mišićne), trepetljikave (mišićne), trepetljikave (dišni epitel), razgranate (živčane), pločaste (epitel), vrčaste (čunjići), štapićaste (štapići), s dugim repom (spermiji) i nepravilne. Specijalizirane stanice organiziraju se u skupine ili slokeve kako bi činile tkiva koja su usavršena za različite uloge u tijelu.Za stalnu proizvodnju energije većini stanica je potreban kisik - većina biokemijskih reakcija u tijelu su oksidacijske.

Građa i funkcija stanica:Stanice se sastoje od tri osnovna dijela:

stanične membrane citoplazme sa staničnim organelima jezgre

Stanična membrana:

obavija površinu stanice sastoji se od dva sloja molekula fosfolipida i jednog sloja molekula bjelančevina polupropusna ili selektivno propusna te propušta samo neke tvari kroz membranu

procesima difuzije (ioni), osmoze (voda), difuzije protiv koncentracijskog gradijenta (jod) i aktivnog transporta (glukoza)

specijalizirani ionski kanali koji omogućuju prijenos iona u oba smjera mikrovili - izbočeni kratki resičasti izdanci citoplazme na površini membrane - molekule polisaharida, preteina i glikoproteina

Citoplazma sa staničnim organelima:

stanična tekućina , sastoji se od vode i otopljenih iona glavni kation je kalij (K+), a glavni anioni su hidrogenkarbonatni (HCO3

- )  i sulfatni (SO4

2-) bjelančevine: proteinski hormoni, enzimi, globulini, albumini -> imaju važnu ulogu

u transportnim mehanizmima između stanice i izvanstanične tekućine u citoplazmi su brojni stanični organeli:mitohondriji, endoplazmatska mrežica,

Golgijev aparat, lizosomi), strukture (centrosom, ribosomi) i jezgra

STANIČNA TEKUĆINA:

o 25 litara o kationi kalija, anioni hidrogenkarbonata i dihidrogen fostatao pH = 7,0

    IZVANSTANIČNA TEKUĆINA

o 15 litara i od toga 3l plazme, a 12l međustanične tekućineo kationi natrija i kalcija, klorida i hidrogenkarbonatao pH = 7,4

Homeostaza: održavanje nepromijenjenih, odnosno stalnih životnih uvjeta u tijelu (tako piše u knjizi, ali ona je to definirala nešto kao “stanje kada su stalni ti određeni pH indeksi tjelesnih tekućina”)Puferi:

H2PO42- / H2PO4

-  stanična 7,0 HCO3

- / CO32-  izvanstanična 7,4

Omogućuju primanje podražaja, transport otopljenih tvari, metabolita i vode, održavanje stalnog indeksa pH tjelesnih tekućina

STARENJE I SMRT STANICA

većina stanica gubi spodobnost diobe nakon izvršenih 60ak dioba manjak kisika u tkivu i smanjen dotok hranidbenih tvari krvlju u tkiva uzrokuje smrt

stanica pod utjecajem brojnih fizikalnih i kemijskih čimbenika iz okoliša (zračenja, teški

metali, pesticidi..) smrtno oštećene stanice čine nekrozu, a djelovanjem specifičnih enzima dolazi do

razgradnje mrtvih stanica u čišćenju ostataka mrtvih stanica sudjeluju i nakupljeni veći broj stanica fagocita

(makrofaga)

TKIVA

Skup stanica jednakog oblika i građe istog porijekla i jednakih funckija histologija - proučava strukture i svojstva tkiva četiri temeljne vrste tkiva: pokrovno, potporno, mišićno i živčano

(A) Pokrovno ili epitelno tkivo

o pokriva površinu tijela i sve površine u unutrašnjosti tijelao epitel može biti jednoslojni (unutarnji organi) i višeslojni (površina)o prema obliku: pločasti (na površini kože), cilindrični i trepetljikavio unutrašnje površine npr. srca, krvnih i limfnih žila oblažu endotelne staniceo žlijezdani epitel - prekriva unutrašnjost želuca i crijeva (izlučuje probavne

enzime, hormone)

(B) Potporno tkivo

o zajednički naziv za sva tkiva koja imaju u organizmu mehaničku ulogu: vezivno, hrskavično i koštano

o osnovnu građu potpornog tkiva čine dvije sastavnice: specifične stanice i međustanična tvar

Vezivno tkivoo najmekša vrsta potpornog tkivao povezuje pojedine kosti u zglobovima svezama (ligamenti)o ligamenti - građeni od elastičnih i gipkih snopova koji su razapeti između

kostiju ili između hrskavica na mjestima na kojima se udružuju u zglobo - mogu biti različito debeli (od 1mm do nekoliko cm) i različito dugačkio - omogućuju pokretljivost zglobova i kontrakciju pripadajućih mišićao tetive - veza između mišića i kosti

Hrskavično tkivoo savitljivo i meko zbog povezanosti hrskavičnih stanica s elastičnim

elastinom i hijalinomo u čovjeka postoje 3 vrste hrskavičnog tkiva: hijalina (zglobna hrskavica),

elastična (ušna školjka) i vezivna ili vlaknata (meniskus u koljenom zglobu)o hrskavično tkivo umnaža se djelovanjem stanica hondroblasta, a razara

pomoću stanica hondroklasta Koštano tkivo

o najtvrđi oblik potpornog tkivao izgrađuje kosti odnosno kostur koji daje temeljnu čvrstu osnovu građe tijelao organski dio: vlakna kolagena, proteoglikani i hijaluronska kiselinao anorganski dio: međustanična tvar 70%   hidroksiapatit Ca10(PO4)2(OH)2

o za izgradnju i održavanje koštanog tkiva važnu ulogu imaju stanice: osteoblasti i osteoklasti

© Mišićno tkivo

o važno u pokretanju organizmao oko 40% tjelesne maseo poprečno prugasti mišići kostura - pokreću se našom voljom i služe za

kretanjeo glatki mišići koji se pokreću neovisno o našoj volji - pod djelovanjem

živčanog sustava, reguliraju pokrete probavila, dišnog, mokraćospolnog i krvožilnog sustava

o srčani mišić (miokard) - sastoji se od poprečno prugastih međusobno spojenih vlakana koji se stežu prosječno 70 puta u minuti tijekom čitavog života

o mišići kostura podijeljeni su na: mišiće glave, mišiće trupa i mišiće gornjih i donjih udova

(D) Živčano tkivo

o periferni i središnji živčani sustavo prima podražaje, provodi ih i pretvara u osjete ili u motorne reakcije o sastoji se od živčanih stanica (neurona) sa živčanim vlaknima i stanica

neuroglijao Živčana stanica (neuron) osnovna je građevna jedinica živčanog tkivao -sastoji se od tijela neurona (soma) s kojeg se pruža veći broj kraćih

živčanih vlakana dendrita i po jedno duže živčano vlakno akson ili neurit

o -pomoću završnih nožica stvara se međuneuronska veza sinapsao živčano mišićna veza - neuroni se priključuju na mišićna vlaknao - oštećenje some neurona uzrokuje trajni nedostatak tog neurona o - oštećena živčana vlakna mogu se regeneriratio - neurone možemo podijeliti na osjetilne (receptorske, senzorične),

prijenosne i pokretačne (motoričke)o osim neurona mozak igrađuju pomoćničke stanice neuroglije ili glija

staniceo - male stanice, njihov broj je promjenjivo - one pomažu u radu aktivnim neuronima, jer obavljaju zajedno dio

metabolizma

ORGANI - samostalni dijelovi sa zadanom funkcijom

ORGANSKI SUSTAV - međusobno povezani organi koji čine anatomsko i funkcionalno jedinstvo

KEMIJSKI SASTAV TIJELA

BIOGENI ELEMENTI:

makroelementi : kisik, ugljik, vodik, kalcij, dušik, kalij  - izgrađuju 99% težine našeg tijela

mikroelementi : fosor, magnezij, sumpor, klor, natrij, željezo, mangan, aluminij - 1%

oligoelementi : titan, cink, selen, rutenij, radij i dr. - važni u izgradnji tijela i sudjeluju kaokatalizatori u mnogim biokemijskim reakcijama; ima ih u vrlo malim količinama ali su neophodni

VODA:

količinski najvažniji sastojak tijela udio se mijenja ovisno o životnoj dobi otapalo većine organskih i anorganskih spojeva u tijelu, medij u kojemu se

odvijaju svi kemijski procesi, sudjeluje neposredno u pojedinim kemijskim reakcijama, ima značajnu ulogu u transportu hranidbenih tvari i dišnih plinova do svake stanice u tijelu

regulacija - bubrezi veća količina kod muškaraca nego žena (kod žena ima više masti zbog trudnoće i

za vrijeme dojenja) izlučivanje vode: znojenjem, mokrenjem, izmetom, isparavanjem dišnim putovima metabolična voda: oslobađa se u tijelu tijekom metabolične razgradnje

hranidbenih tvari

ORGANSKI SPOJEVI:

bjelančevine ili proteini - dugi lanci građeni od aminokiselina - esencijalne aminokiseline - aminokiseline koje čovjek mora obvezno uzimati u

hrani od organizama koji ih sami proizvode - glikoproteini i lipoproteini - sadrže ugljikohidrate i/ili masti - bjelančevine su važne u izgradnji stanica tkiva i organa, a važnu ulogu imaju u

izgradnji enzima i proteinskih hormona masti, ulja, voskovi, fosfolipidi i steroidi

KRV I TJELESNE TEKUĆINEU vezi stanične i izvanstanične tekućine već je bilo, a i ne znam šta tu treba znati još, pa eto....nema toga puno u knjizi..str. 28.

KRV:

tjelesna tekućina koja protječe kroz srčanožilni sustav našeg organizma sastoji se od tekućeg dijela: krvne plazme, krvnih stanica i krvnih pločica uloge:

o prijenos dišnih plinovao prijenos hranjivih tvario izlučivanje štetnih stanicao održavanje tjelesne temperature, ionskog sastava, vode i pHo obrana tijela od infekcijeo prijenos raznih tvari (vitamina, minerala, itd.)

→ omogućuje dopremanje svih potrebnih tvari do svake tjelesne staniceo krvne kapilare

krvna plazma: o žućkasta tekućina koja se dobije uklanjanjem krvnih tjelešacao brzina sedimentacije krvi - brzina kojom se spontano talože krvne stanice

(2-10 mm/h)o povećana sedimentacija - upalni procesi i procesi koje prati propadanje

tkiva i kod žena u trudnoćio smanjena sedimentacija - anemija, alergija, nakon zračenja i dr. i kod

novorođenčadio hematokrit - volumni omjer čvrstog (oko 45%) i tekućeg (oko 55%) dijela

krvio albumini - sintetiziraju se u jetri i otpuštaju u krv o alfa, beta globulini - zajedno s albuminima imaju važnu ulogu u vezivanju

pojedinih spojeva i njihovu prijenosu krvlju do pojedinih tkiva i organao gama globulini - su specifične bjelančevine koje imaju važnu ulogu u

obrani tijela od infekcije - imunoglobulinio fibrinogen - omogućuje zgrušavanje krvio krvni serum - ako se iz krvi odstrani fibrinogen (defibrinizirana plazma)

eritrociti:o najbrojnije krvne staniceo nemaju jezgre o najvažniji bjelančevinasti sastojak u njihovoj citoplazmi- crveni krvni

pigment hemoglobino sintetiziraju se u koštanoj moždini u stanicama prethodnicama eritrocita

koje još imaju jezgruo molekule hemoglobina vežu na sebe kisik revezribilno te ga prenose iz

pluća u svaku tjelesnu stanicu - oksihemoglobin HbO2  - jarkocrvene bojeo molekula hemoglobina uglavnom se sintetizira iz octene kiseline i glicina

koji zajedno tvore pirolov prsten; udruživanjem četiriju pirolskih prstenova

nastaje veća molekula protoporfirina; u središte protoporfirina veže se željezo u molekulu hema; četiri molekule hema spajaju se s četiri lanca molekule bjelančevine globina u veliku molekulu hemoglobina Hb4 ; u bilježnici još piše da se CO2 ne veže za Fe nego za lanac

o bilirubin - nastaje razgradnjom hemoglobina u jetri i izlučuje se iz krvi i iz jetre putem žuči u crijevo - pomoću bakterijskih enzima tamo se pretvara u smeđi sterkobilin B i žuti urobilin B → boja stolice

leukociti:o bijele krvne stanice - razlikuju se po obliku jezgre i po zrncimao citoplazmatska zrnca u leukocitima imaju različit afinitet prema kiselim ili

bazičnim bojama prigodom vitalnog bojenja pa ih zovemo eozinofilnim, bazofilnim i neutrofilnim leukocitima → segmentirani granulociti

o agranulociti - monociti i limfociti koji imaju nesegmentiranu jezgru, a u citoplazmi nemaju zrnaca

o diferencijalna krvna slika DKS - postotak različitih vrsta leukocita u krvio neutrofilni leukociti i monociti imaju sposobnost proždiranja i razaranja

mikroorganizama tj. sposobnost fagocitoze →obrana tijela od infekcije (također i specifična protutijela i imunizirani limfociti tj. stanice ubojice)

trombocitio krvne pločice su citoplazmatski dijelovi megakariocita omeđeni

membranomo sadrže enzime za zgrušavanjeo važna uloga u kontroli krvarenja(lijepe se za ozljedu i zajedno s fibrinskim

nitima i krvnim stanicama začepljuju otvor i sprječavaju iskrvarenje)o ostarjeli se razlažu u slezeni i jetrio izvorna stanica je megakarioblast i ona prelazi u promegakariocit pa u

megakariocit,a pucanjem membrane izlaze iz megakariocita slobodni trombociti

LIMFNI SUSTAV Sastoji se od limfe,limfnih žila,limfnih žlijezda i limfnih organa

Limfa: Bezbojna tekućina koja je po sastavu slična krvnoj plazmi,a u sebi ima samo

limfocite Ispunjava sve međustanične prostore Donosi hranjive tvari i kisik do stanica Odnosi produkte metabolizma i ugljikov dioksid

POREMEĆAJI U KRVI

o   Previše stanica u krvi uzrokuje gušću krv pa ju srce uz teži napor cirkulirao    Može doći do začepljenja krvnih kapilarao    Manjak stanica u krvi djeluje različitoo    Manjak hemoglobina uzrokuje otežanu opskrbu tkiva kisikom i otežano

odvode CO2 u pluća -> organizam je u stanju manjka kisika – hipoksije, i viška CO2 – hiperkapnije

o    Manajk leukocita – stanje leukopenije uzrokuje slabljenje imunološke obrane tijela što dovodi to brzog razvoja bolesti i do nagle smrti

Anemija:

stanje organizma kada je ukupna koncentracija hemoglobina ispod normalne vrijednosti

dovodi do smanjene opskrbe tijela kisikom simptomi: bljedoća,umor,slabost,nesvjestica,gubitak daha,lupanje srca nastaje tijekom sazrijevanja eritrocita,tijekom sinteze hemoglobina uzrok je nutritivni deficit (nedostatak nekih važnih tvari u hrani) Hipokromna ili Sideropenična anemija – nedostatak željeza Perniciozna (makrocitna i mikrocitna) anemija – nedostatak vitamina B12 , B9 ,

B6 – javlja se kod vegeterijanaca Srpasta anemija – nasljedna bolest uzrokovana sintezom nenormalnog

hemoglobina HbS, eritrociti su u obliku srpa i zato ima smanjenu sposobnost prijenosa kisika,neizlječiva

Hemolitička anemija – eritrociti se raspadaju brže nego što se stvaraju,uzrokuje kod nekih žuticu,uzrok može biti trovanje pesticidima,hematotoksičnim otrovima,teškim metalima itd., pomaže visinsko klimatsko liječenje jer na visinama bubrezi luče eritropoetin koji stimulira koštanu moždinu na povećanu proizvodnju eritrocita