bio pesticidi

BIO PESTICIDI

Sredstvo za prskanje od Koprive

Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost i gnoji ih.

Priprema:

1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.

Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.

Sredstvo za prskanje od Pelina

Koristi se protiv lisnih usi, hre, grinja, gusjenica i mrava.

Priprema:

300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.

Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavia)

Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hra, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.

Priprema:

1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedna litra ovog caja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti.

Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec koristiti.

Sredstvo za prskanje od Vratia u cvjetu (tanacetum vulgare)

Djeluje protiv stetocina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hre na biljkama i pljesni.

Priprema:

500 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vratia ili 30 gr osusene biljke potopiti u 10 lit vode. Moze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude!

Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare

Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.

Priprema:

1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Moze se i zalijevati.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smee. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Priprema :

500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.

Sredstvo za prskanje od Buhaa

1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.

Bijele muice

Bijele muice su mali bijeli insekti s krilima, slini moljcima. Pojavljuju se u rano ljeto i sredinom ljeta i napadaju vrtne i kune biljke. Lepraju od jedne do druge biljke i siu sok, uglavnom s donje strane lia, to oslabljuje biljku. Osim toga, bijele muice lue medljiku koja uzrokuje ukasto arenjenje listova, a kasnije i pojavu aave plijesni

Insekticid od limunove kore

Koru od 4-6 limunova sitno narezati i preliti s 1 litrom kipue vode. Pokriveno ostaviti da se tekuina ohladi. Procijediti i prskati biljke napadnute bijelim muicama.

Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.

-Bazga (sambucus nigra) list- protiv biljnih usi, vrtne muice i muhe

-Boraina (borago officinalis) cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca

-Bosiljak (achilea millefolium) list- protiv biljnih ui, vrtne muice, muhe i moljci

-Buha (chrysanthemum cinerariifolium) cvijet- protiv komaraca, ui i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica

-enjak (allium sativum) lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet

-Dragoljub (tropaeolum majus) list- protiv biljnih usi

-Gavez (symphytum officinale) list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija)

-Hren (armoracia rusticana) list- protiv trulezi

-Kadifica (tagetes patula) cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi

-Kamilica (chamomilla recutita) cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca

-Kopar (anethum graveolenus) cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika

-Kopriva (urtica dioica) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid.

-Lavanda (lavandula angustifolia) cvijet i list- protiv muha i moljaca

-Lovor (laurus nobilis) list- protiv iaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca

-Maslaak (taraxacum officinale) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar

-Metvica/ Menta (mentha piperita) list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca

-Odoljen (valeriana officinalis) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale

-Pelin (arthemisia absinthium) list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica.

mortal-joint

Posts:13062014-04-16

Location:CROATIA

Subject: Re: biljke kao zamjena za fungicide, ineskticide ili gnoivo 5/5/2014, 22:25

Eko zatita biljaka

Kako zatititi biljke od nametnika bez koritenja pesticida

Zasadili ste vlastiti eko vrt?elite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne elite tretirati tetnim kemijskim sredstvima?Razbijate glavu mislei kako zatiti biljke prirodnim putem?Vae biljke moete zatititi i izlijeiti biolokim sredstvima zatite.

Pesticidi - opasnost za zdravlje i okoli

Svjesni smo injenice da kemijska sredstva zagauju okoli, povrinske i podzemne vode te imaju vrlo tetan utjecaj kako na ovjeka tako i na cjelokupan biljni i ivotinjski svijet.Koritenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i mijeamo se u zakone prirode. Biljci aljemo poruku da se ne mora boriti sama, ve emo to mi uiniti za nju.Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ako elimo imati bilo kakav urod.Zatita od tetoina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali za ovjeka, prirodu i ivotinje, definitivno je manje opasna.No, to ne znai da trebate eliminirati sve tetoine, jer i one su dio prirodne ravnotee.

Ekoloka zatita biljaka

U ekolokoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo mehanikim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraeno bilje i voke redovito odstranjujemo.Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.U borbi protiv tetoina moe pomoi prirodni suivot izmeu nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge poveava se njihova snaga i urod te se one bolje tite od nametnika.Na primjer, sadnja mrkve uz luk titi biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo slui kao zatita od krtica.Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.Viegodinja istraivanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje moete koristiti za zatitu vaeg vrta:

Biljke koje ubrzavaju rast, obogauju i gnoje tlo:koprivagavezsjeme i cvijet komoraavolovski jezikmladice i lie paradajzalie cikle

Biljke koje djeluju protiv nametnika:koprivahrastov list skupljen ujesenlist rabarbarevratineemlist bazgeljupacpelinkamilicai sve biljke koje sadre mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lie)

Biljke koje spreavaju bolesti:preslicabrezov list skupljen u jesenpapratorlovska papratenjakporilukluk

Sve navedene biljke moete koristiti svjee ili osuene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunanim mjestima i po sunanom vremenu.Usitnite ih i suite na istom, provjetrenom i sjenovitom mjestu.Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati.Osuene biljke uvajte u platnenim vreama ili u drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo

Koristite biljke iz prve grupe kao tekue gnojivo da biste aktivirali ivot u tlu.Biljke usitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, moe i plastine, ali nikako metalne.Napunite posudu do pola i nalijte do vrha kinicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra.Posude stavite na sunce, pokrijte mreicom ili daicama i dvaput dnevno promijeajte.Kada se tekuina pone pjeniti ubacite 1 aku kamenog brana (na 10 litara vode), da sprijeite neugodne mirise.Nakon 3-4 dana sunanog vremena, gnojnica je gotova (kad se vie ne pjeni).Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povre.

2. Sprijeite nametnike

Biljke iz druge grupe usitnite i namaite u kinici 1-3 dana, procijedite i njima prskajte povrei voe.Ovaj pripravak trebate primijeniti prije nego zapone fermentacija, znai prije nego se na povrini pojavi pjena.

3. Zatitite od bolesti

Biljke iz tree grupe 24 sata namaite u kinici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste manje korova.Ako u vaem vrtu ne vlada prirodna ravnotea, mogu se pojaviti razne tetoine i bolesti koje vam mogu unititi urod.

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih uijuOsnovni sastojak pripravka protiv biljnih uiju je kopriva.U 10 l vode, najbolje kinice, potopite 1 kg svjeih, usitnjenih listova koprive ili 100 200 g suhih.Ostavite pokriveno 24 sata, ne drite due jer se stajanjem smanjuje uinkovitost preparata.Procijedite i tako dobivenom tekuinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.Tako pripremljen pripravak moe posluiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je jo mlada, jer je tada najjaa.

Sredstvo od preslice protiv hre, pepelnice, grinja i crvenog paukaPreslica raste na vlanim stanitima, pa je moete nai u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hre i pepelnica, grinja i crvenog pauka.1 kg svjeih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.Kada se tekuina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome pricajte biljke.Tekuinu od preslice moete pomijeati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Poveat ete uinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vau biljku.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog lukaOvo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u sluaju kada lie postane smee.500 gr nasjeenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekuina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom koliinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.Od kuhanih ljuski crnog luka moete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih ui i gljivinih bolestiLisne ui znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlake emo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke posadimo lavandu ili ubar.Lisne ui moete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke to prije osuile na suncu.Ako to ne pomogne, moete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.Protiv lisnih ui, hre, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kinice) potopite 300 g svjeih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.Ostavite pelin da se namae u vodi 2 3 dana, nakon ega je tekuina spremna za prskanje.

Tekue gnojivo od koprivePlastinu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.Posudu prekrijte mreicom, dva puta dnevno promijeajte tekuinu.Kada se tekuina pone pjeniti, dodajte aku kamenog brana kako biste neutralizirali neugodan miris.Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekue gnojivo od listova gavezaGavez sadri eljezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj.Gnojivo od gaveza jaa biljke i obogauje ih mineralima. Priprema se na isti nain kao i gnojivo od koprive.Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smee je boje i neugodnog mirisa koji podsjea na stajski gnoj.Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.Kvalitetno gnojivo dobit ete mijeanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

to jo moe pomoiNeven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izluuje sok koji pomae tlu pri oslobaanju od tetnih tvari.Korijen kadifice izluuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji unitavaju korijen.Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljinih tetnika, ni gljivica.Leptira kupusara najbolje ete otjerati iz zelja ako izmeu zeljarica zasadite rajice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza.

Korisne ivotinje pomagai u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti bioloku zatitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve ivotinje. Nisu nam sve ivotinje neprijatelji.Vrlo je vano zadrati korisne ivotinje jer one pomau u borbi protiv tetoina.U procesu suzbijanja tetoina od velike koristi su ivotinje koje se njima hrane.Najbolji pomagai su ptice, jeevi i abe koji jedu pueve, ali i neki kukci kao to su bubamare, mreokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih uiju.Bubamare i njezine liinke pojedu dnevno i do 400 lisnih uiju.Da bi bubamare imale to jesti, ne treba unitavati prve lisne ui koje se pojave u proljee, jer e se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako ve ima premalo.Ako ste u mogunosti, za abe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. abe e nastaniti baru, pa e opasnost od pueva biti puno manja.Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?Da biste privukli i zadrali ptice u svom vrtu, postavite im kuicu. Neka otvor kuice bude okrenut prema jugoistoku.Preko ljeta im osiguravajte dovoljne koliine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.Ptiice e vas rijeiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabeljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih tetnih grinja.

Najei nametnici i kako ih se rijeiti

LISNE UITo su mali njeni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetloute i zelene do crne boje.Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnjenijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovranje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima inei ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive aavice.Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljee i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kia.Ako lisne ui jako napadaju neku biljku to je znak da je poremeena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.Postoje biljke koje su uima naroito privlane. Te biljke moete saditi meu druge biljke da biste ih zatitili od uiju.Na primjer, sadite salatu i bob meu jagode. Ui e se preseliti na salatu i bob, a jagode e ostati neoteene.

PUEVIPuevi su esti neeljeni gosti u naem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja jeeva i aba sve je manje.Puevi najee napadaju zeleno lisnato povre.Iako spori, vrlo su uporni i vaem povru mogu nanijeti veliku tetu.Hrane se nou jer im smeta sunce, pa ih je najlake pronai kada padne mrak uz pomo svjetiljke.Pueva se moete rijeiti uz pomo taloga kave. Naime, puevi ne vole talog kave, jer je u veoj koncentraciji otrovan.Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da e otjerati pueve, ve e i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne muice.Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podie kiselost tla.Tlo oko biljaka koje puevi napadaju moete posuti pepelom ili kamenim branom. Kako biste pueve drali to dalje od vaih biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kie.Pueve odbijaju i neke biljke kao to su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puevi nee napadati vau biljku.

ROVAC

Rovac je jedan od uestalih zemnih tetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.Rovac je nona ivotinja i izlazi na povrinu zemlje samo nou.Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ete ga najlake uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daice koje ga usmjeravaju u posudu.

KRTICAKrtica je korisna ivotinja jer unitava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtinjake koji naruavaju estetski izgled vrta.Krticu ete najlake otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazei da ne zaepite grlo flae.Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Nauili ste kako prirodnim putem zatititi biljke. Prirodna zatita nee svaki put biti tako efikasna kao kemijska.Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to va doprinos ouvanju okolia, a prvenstveno vaeg zdravlja.

Last edited by mortal-joint on 5/5/2014, 22:37; edited 2 times in total

mortal-joint

Posts:13062014-04-16

Location:CROATIA


Juha od kopriveutjee na jaanje i otpornost biljaka. Primjenjuje se viektarnimprskanjem. Primjenjena zalijevanjem koprivina juha poboljava strukturu i mineralni sastavtla.Priprema: 1 kg svjee mlade koprive nasjeckati (200 grama suhe) i potopiti u 10 litara kinicete pustiti da odstoji 24 sata. Za to vrijeme izlui se mravlja kiselina. Pripravak procijedti ikoristiti za prskanje u omjeru 1:20 (1litra pripravka na 20 litara kinice).Za zalijevanje pripravak treba koristiti u omjeru 1:10 (1 litra pripravka na 10 litara kinice).

Juha od presliceutjee na otpornost biljaka, djeluje kao fungicid te sprijeava pojavugljivinih bolesti (pepelnica, hra, plamenjaa, snijeti,...).Primjenjuje se prskanjem biljaka u ranim jutarnjim satima, za sunana vremena, a prije ege.Biljke preslice se beru u drugoj polovici kolovoza kada sadre najvie kremene kiseline. Beruse ujutro, u prvom dijelu dana i sue u hladovini na prozranom mjestu. Osuena preslicamora imati prijatan miris i lijepu zelenu boju.Priprema: 1 kg svjee biljke (150 g suhe) potopiti u 10 litara kinice i ostaviti 24 sata. Nakontoga sve to zagrijati i kuhati na laganoj vatri 20-30 minuta, zatim ohladiti. Dobiveni pripravakprocijediti i koristiti za prskanje u omjeru 1:5 (1 litra pripravka na 5 litara kinice).

Obrano mlijekoima ulogu stvaranja zatitnog sloja na listu te djeluje preventivno protivgljivinih oboljenja. Najbolje je koristiti domae punomasno ili pak obrano mlijeko.Priprema: 1 litra domaeg polumasnog mlijeka razrijedi se s kinicom u omjeru 1:10. Time seprskaju biljke krumpura svakih sedam dana ali i nakon kie. Kod obranog mlijeka primjenjujese omjer 1:1 (1 litra obranog mlijeka razrijedi se u 1 litri kinice).

mortal-joint

Posts:13062014-04-16

Location:CROATIA


genitalni_herpes

Posts:5142014-04-11


mortal-joint wrote:

BIO PESTICIDI

Sredstvo za prskanje od Koprive

Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost i gnoji ih.

Priprema:

1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.

Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.

Sredstvo za prskanje od Pelina

Koristi se protiv lisnih usi, hre, grinja, gusjenica i mrava.

Priprema:

300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.

Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavia)

Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hra, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.

Priprema:

1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedna litra ovog caja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti.

Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec koristiti.

Sredstvo za prskanje od Vratia u cvjetu (tanacetum vulgare)

Djeluje protiv stetocina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hre na biljkama i pljesni.

Priprema:

500 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vratia ili 30 gr osusene biljke potopiti u 10 lit vode. Moze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude!

Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare

Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.

Priprema:

1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Moze se i zalijevati.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smee. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Priprema :

500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.

Sredstvo za prskanje od Buhaa

1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.

Bijele muice

Bijele muice su mali bijeli insekti s krilima, slini moljcima. Pojavljuju se u rano ljeto i sredinom ljeta i napadaju vrtne i kune biljke. Lepraju od jedne do druge biljke i siu sok, uglavnom s donje strane lia, to oslabljuje biljku. Osim toga, bijele muice lue medljiku koja uzrokuje ukasto arenjenje listova, a kasnije i pojavu aave plijesni

Insekticid od limunove kore

Koru od 4-6 limunova sitno narezati i preliti s 1 litrom kipue vode. Pokriveno ostaviti da se tekuina ohladi. Procijediti i prskati biljke napadnute bijelim muicama.

Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.

-Bazga (sambucus nigra) list- protiv biljnih usi, vrtne muice i muhe

-Boraina (borago officinalis) cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca

-Bosiljak (achilea millefolium) list- protiv biljnih ui, vrtne muice, muhe i moljci

-Buha (chrysanthemum cinerariifolium) cvijet- protiv komaraca, ui i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica

-enjak (allium sativum) lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet

-Dragoljub (tropaeolum majus) list- protiv biljnih usi

-Gavez (symphytum officinale) list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija)

-Hren (armoracia rusticana) list- protiv trulezi

-Kadifica (tagetes patula) cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi

-Kamilica (chamomilla recutita) cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca

-Kopar (anethum graveolenus) cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika

-Kopriva (urtica dioica) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid.

-Lavanda (lavandula angustifolia) cvijet i list- protiv muha i moljaca

-Lovor (laurus nobilis) list- protiv iaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca

-Maslaak (taraxacum officinale) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar

-Metvica/ Menta (mentha piperita) list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca

-Odoljen (valeriana officinalis) cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale

-Pelin (arthemisia absinthium) list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica.Vrlo korisno! to manje prskat! Hvala!!

mortal-joint

Posts:13062014-04-16

Location:CROATIA


genitalni_herpes wrote:

Vrlo korisno! to manje prskat! Hvala!!ta sve ima od biljasadi samo vrt ili ima i voa

mortal-joint

Posts:13062014-04-16

Location:CROATIA


Vrt e od nametnika 'obraniti' zaini, a ne razne kemikalije

Bubamare same iste biljke od ui, a "pesticid" od bazge rastjerat e krtice i mieve. Posvuda sadite zainske biljke - one svojim mirisom odbijaju nametnike

Prskanje kemijskim sredstvima kratkorono rjeava probleme s biljnim nametnicima, no dugorono teti i vrtu i vrtlarima. Kemijska sredstva ne ine razliku izmeu korisnih i tetnih kukaca te tako remete ekoloku ravnoteu u vrtu, a loe djeluju i na zdravlje, bilo da se pojedu na hrani ili udiu tijekom prskanja. Najstrpljiviji vrtlari nee ratovati s biljnim uima, nego e priekati da se u vrtu namnoe njihovi prirodni neprijatelji - bubamare. No ako ipak ne elite malim napasnicima prepustiti dio uroda, moete se posluiti provjerenim i nekodljivim metodama zatite.Za poetak je dobro znati da e se snane i zdrave biljke lake oduprijeti tetnicima - stoga ih redovito zalijevajte, malirajte i prema potrebi gnojite prirodnim sredstvima. Imajte na umu i da je mnotvo istih biljaka na jednoj velikoj gredici pozivnica tetnicima da se dou pogostiti. Jo nije kasno da monotoniju razbijete pokojom zainskom biljkom ili cvijetom - bosiljak tjera tetnike rajica, a kopar je dobar susjed krumpiru i kupusu. Dragoljub sadite blizu kupusnjaa, rajica, krastavaca i voaka. Odbija mnoge tetnike, uva vlagu u tlu, a ui se radije hrane njegovim listovima nego listovima povra. Nametnike i bolesti moete suzbiti i sredstvima za prskanje kune izrade.

enjak tjera kukce, a stolisnik pomae protiv plijesni i hreSprej protiv kukaca priprema se tako da se glavica enjaka lagano nagnjei, prelije biljnim uljem i ostavi da odstoji dva dana. Ulju se doda nekoliko kapi deterdenta. lica koncentrata dovoljna je za litru vode. Stolisnik pomae protiv plijesni i hre - 800 g suhe biljke usitni se i prelije kipuom vodom. Dolije se 10 litara vode i pusti da stoji 36 sati ili kljua 30 min.

Kad make nema, bazga mieve tjeraZa preparat protiv krtica, voluharica, mieva i rovki 3/4 posude napunite listovima bazge, dolijte vodu i ostavite nekoliko dana na suncu da zakipi. Procijedite i razrijedite vodom u omjeru 1:5 te zalijevajte tlo prema potrebi. Njime moete i prskati protiv ui i gusjenica.

Bilje oboava aj od korovaMnogi korovi koje vrtlari nemilice istrebljuju zapravo su ljekovite biljke koje pomau ne samo ljudima nego i drugim biljkama.Najvanija od njih je kopriva od koje se priprema uinkovito sredstvo protiv lisnih uiju. Koprive se preliju vodom i ostave da odstoje itav dan - ne dulje jer e preparat inae izgubiti snagu. Toni omjeri nisu osobito bitni, no na otprilike kilogram svjeih, neosjemenjenih kopriva stavlja se deset litara vode, najbolje kinice. Umjesto svjeih kopriva moe se upotrijebiti i 100-200 grama suenih. Procijeena tekuina ulije se u prskalicu i njome prskaju biljke sa svih strana. Preparat je najbolje upotrijebiti odmah - moe stajati najdulje jedan dan. Tekue gnojivo pravi se na isti nain, no otvorenu posudu (nipoto metalnu!) treba drati na suncu dva-tri tjedna.Gotovo gnojivo prepoznaje se po prodornome mirisu koji podsjea na pravo gnojivo. Prije upotrebe treba ga razrijediti vodom u omjeru 1:10 i njime zalijevati biljke. Ne podnose ga jedino graak, mahune i luk.

Gavez je savren za rajiceGavez je bogat mineralima koji hrane biljke. Gnojivo od gaveza pravi se jednako kao i tekue gnojivo od kopriva te razrjeuje u omjeru 1:10. Stoga ove dvije biljke moete i mijeati. Gnojivo od gaveza prikladnije je za plodovito povre (npr. rajice), a koprivino za lisnato povre (kupusnjae).

Vrati unitava grinje, ali moe biti i opasanVrati djeluje protiv lisnih ui, lisnih osa, raznih bubica, gusjenica, mrava i gljivinih oboljenja. Osobito je djelotvoran protiv grinja na povru ili jagodama. Preparat pripremite tako da 300 g cvatueg vratia prelijete litrom vode i ostavite da stoji 15 minuta. Prska se razrijeen u omjeru 1:3. Oprez - sadri tvari otrovne za ljude.

Buha djeluje vrlo snanoBuha rabite samo u nudi jer unitava i korisne kukce. Bolje ga je saditi meu povrem i drugim cvijeem da samo otjera tetnike.

Pivo i kava za pueve, mlijeko za rajiceOko biljaka koje napadaju puevi moete posuti talog kave. Ili im postavite zamku - u zemlju ukopajte aice s pivom te priekajte da se napiju i utope. Rajice je od gljivinih bolesti najlake zatititi mlijekom - razrijedite ga u omjeru 1-10 i njime prskajte biljke svaka dva tjedna. Nakon kie prskanje je potrebno ponoviti. Mlijeko titi i krastavce.

Preslica tjera bolesti i tetnikePreslica pomae protiv hre lista, gljivinih oboljenja, grinja i crvenog pauka. Preslicu (1 kg svjee ili 150 g suhe) potopite u 10 l vode i ostavite da odstoji 24 sata. Odvojite preslicu i malo vode u kojoj se namakala pa kuhajte na laganoj vatri pola sata. Procijedite, dolijte ostatak vode pa razrijedite u omjeru 1:5.

Top of Form1. Jednostavno - nikako. Trebao si preventivu prije napraviti. Ali probaj spasiti to se da time da pobere sve zaraene dijelove i spali ih (obavezno spaliti), a ako koristi drvene tapove za potpornje, onda na kraju sezone i njih spali ili bar na neki nain dezinficiraj.

Preventiva za ubudue:

Njeguj tlo -jer je ono osnova zdravog rasta. Ako biljka ima dosta hranjiva u tlu biti e otporna i tee e se zaraziti. Zalijevaj ih tekuim gnojivom od koprive 1 tjedno - biti e ti zahvalne. I najbitnije - nabavi sipreslicu. Ona slovi kao "korov", a mogla bi se ju nazvati "svetom biljkom u biovrtlarstvu". Biljka sadri mnogo silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivinih oboljenja.Za pripremu gnojiva ti treba 1 kg svjee ili 150 g osuene biljke, namoi u 10 litara vode tijekom 24 sata, slijedei dan juhu prokljuaj na pola sata. Rijedi se s peterostrukom koliinom vode, prska za suhog vremena tijekom sunanih dana, i to sve od proljea do ljeta, a kad postoji opasnost zaraze onda obavezno 3 dana zaredom. Moe se pomijeati i s koprivinim tekuim gnojivom i prskati. Proitao sam i da se moe prskati s obranim mlijekom razrjeeno s vodom 1:10, nisam isprobao pa ne znam (ali znam da mlijeko recimo pae orhidejama). Top of Form1. Kod pripreme sredstva od preslicene trebakuhatisvuvodu u kojoj se moila preslica (nije potrebno i ak i nije poeljno) ..nego treba idui dan (nakon 24 h) izvaditi preslicu s jednim dijelom vode i prokuhati samo nju. Kuhati je treba oko pola sata (30 min) da otpusti sve korisne tvari jer neke otputa samo kuhanjem, namakanje nije dovoljno. Kad se skuha, ohladiti, procijediti, preslicu doooobro istisnuti i onda tu tekuinu dodati onoj u kojoj se preslica namakala. Za prskanje jo razrijediti onako kako je unka napisao.Tekuim gnojivom od koprive se takoer moe i list prskati (folijarna dohrana). List e time biti jai i otporniji. Koprivin gnoj se razrijedi 1:20 za tu svrhu.

Mjeavina sredstava od preslice i koprive je uistinu odlina preventiva i zatita, razrjeeno mlijeko isto tako pa ja pomijeam sve troje zajedno ..npr:1 litra razrjeenog sredstva od preslice1 litra razrjeenog gnoja od koprive4 dl mlijeka (da, stavim vie mlijeka nego obino pie)

Mlijeko doprinese i tome da se vodenasto sredstvo bolje i due dri za lie. I da, efikasno je i samo za sebe. Isprobala na ruama.

Dobro je imati posaen bar jedan ruin grm iz roda rua ajavki. One su iznimno osjetljive i na najmanju prisutnost veine gljivinih oboljenja u zraku, na njima se vidi jako brzo prije nego na iem drugom (ak 7 dana prije) pa je na osnovu pojave nekih znakova po rui potrebno odmah napraviti preventivu na svemu ostalome..i poprskati i tu ruu naravno.

Ako u isto vrijeme dok tu zatitu/preventivu mislite raditi ima i nekih ivotinjskih tetoina po biljkama, ovoj gore mjeavini moe se dodati i neto za njihovo suzbijanje i tjeranje."Pesticid" od koprive (kopriva se moisamo12-24h) ili od pelina ili klinia ili bazgovog lia itd...ovisno o tome koji su tetnici aktivni trenutno, ili potencijalno aktivni.Bottom of FormBottom of Form

bio pesticidi

Documents