Biometrija FESB, Split Sijeanj, 2010. Ana Marija Baak

Sadraj1. Uvod2. Osnovni principi rada biometrijskih tehnika 2.1 Digitalizacija kao osnova biometrije 2.1.1 Fourierove transformacije 2.2 Umjetna inteligencija3. Vrste biometrijskih metoda 3.1 Fizika biometrija 3.2 Biometrijska ponaanja 3.3 Multimodalna biometrija 3.4 Usporedba biometrijskih tehnika4. Zakljuak5. Literatura

1. UvodBiometrija (gr. ivot, mjera ) predstavlja skup automatiziranih metoda za jedinstveno prepoznavanje ljudi temeljeno na jednoj ili veem broju njihovih fizikih i ponaajnih karakteristika.

Objedinjuje koritenje specijalnih ureaja koji prate odreene fizike ili ponaajne karakteristike i programa koji analiziraju dobivene informacije.

Slika 1: Uestalost koritenja biometrijske tehnologije

2. Osnovni principi rada biometrijskih tehnika

1. Digitalizacija

2. Fourierove transformacije

3. Umjetna inteligencija

2.2 Digitalizacija kao osnova biometrije proces u kojem se analogni signal pretvara u digitalni te prepoznaje programskom opremom

DAC (eng. digital audio-video converter) elektroniki ureaj koji analogni signal pretvara u digitalni Slika 2: Izgled digitaliziranog uzorka

2.1.1. Fourierove transformacije

FFT (eng. Fast Fourier Transformation )

- relativno mala rezolucija- DSP (eng. Digital Signal Processor)- Josef Fourier Slika 3: Fourierove transformacije

2.2. Umjetna inteligencijaDio raunalne znanosti koja se bavi zahtjevima za obavljanje poslova iz domene percepcije, shvaanja i uenja uzoraka.

Potrebna je zbog dijela zvanog neuronske mree koji se primjenjuje u analizi signala i slika.

3. Vrste biometrijskih tehnika glavne biometrijske metode Fizika biometrija Biometrija ponaanja - itanje DNK zapisa- Skeniranje ronice- Prepoznavanje lica- Geometrija ake- Provjera vena- Otisak prsta- Prepoznavanje glasa- Prepoznavanje rukopisa ili potpisa- Dinamika tipkanja- Dinamika hoda- Dinamika mirisa

3.1. Fizika biometrijaitanje DNK zapisa Slika 4: Shematski izgled DNK molekuleita DNK zapisa baza podataka identifikacija osobe

Skeniranje ronice - kontrola ulaska osoba u neki prostor - voenje statistike posjetitelja Slika 5: Izgled predloka ronice opisan tokamaSlika 6: Afganistanska djevojka nekad i sad

Prepoznavanje lica Poetna faza: skeniranje odraza lica u razliitim mjerilima Zavrna faza: odreivanje poloaj glave (x, y, z osi)Slika 7: Biometrijski uzorak prepoznavanja lica Geometrija ake Sustav moe mjeriti: duinu, irinu, debljinu i povrinu podruja ake

Slika 8: Uzorak ake opisan krivuljama

Provjera vena - dodatni dio u jednoznanom opisivanju osobe - veliki, nepromjenjivi i uglavnom skriveni predloci

Otisak prsta - jedinstveni za svaki prst osobe - najdostupnija biometrijska tehnologijaSlika 9: Digitalizirani predloak vena dobivenih infracrvenim spektromSlika 10: Digitalizirani predloak otiska prsta

3.2. Biometrija ponaanjaPrepoznavanje glasa - bre uspostavljanje telefonskih poziva - vea produktivnost korisnika - preslikavanje glasa u tekstualne zapise Prepoznavanje rukopisa ili potpisa - Tehnologija je bazirana na mjerenju brzine, pritiska i kuta koje koristi osoba kada se potpisuje Slika 11: Potpis opisan krivuljama

Dinamika tipkanjarazvila se tijekom drugog svjetskog rata zvune kartice

Dinamika mirisa - svaki objekt u prirodi ima svoj miris koji je karakteristian za njegov kemijski sastav - princip rada: upuhivanje zraka preko kemijskih senzora

Slika 12: Grafiki prikaz brzine tipkanja iste rijei za dvije razliite osobe

Slika 13: Krivulje koje opisuju dinamiku mirisa za razliite spojev

3.3. Multimodalna biometrijakombiniranje svih prethodno navedenih biometrijskih tehnika

izgradnja sigurnih informacijskih sustava

- granini prijelazi za kontrolu ulaska ili izlaska - kontrola pristupa nekom prostoru - civilna identifikacija - mrena sigurnost

Slika 14: Primjer multimodalne biometrije u carinskoj kontroli

3.4. Usporedba biometrijskih tehnika Tablica 1: Usporedba biometrijskih tehnika prema univerzalnosti, jedinstvenosti i trajnosti

Tablica 2: Usporedba biometrijskih tehnika prema prikupljivosti, izvedivosti i prihvatljivosti

4. Zakljuakbiometrija je sve ei oblik identifikacije u razliitim sferama ivota

osnovna namjena biometrije je kontrola ulaska ili izlaska s odreenih fizikih lokacija

najpotpunije rjeenje postie se multimodalnom biometrijom

specijalizirani ureaji

5. Literatura[1] Genetic Programming, http://citeseer.nj.nec.com/correct/211802, sjeanj 2010.[2] Iris scanning For New Jersey Grade School, http://informationweek.com/hardware//177103027, sjeanj 2010.[3] Tehnologija prepoznavanja lica, http://www.sistemvideo.hr/info_lice.shtml, sjeanj 2010.[4] Prepoznavanje govora raunalom, http://www.pefri.hr/~apetric, sjeanj 2010.[5] Odabrane teme iz boimetrije, http://www.foi.hr/CMS_library/privatno/baca.miroslav/nastavni_sadrzaji/OTB1.ppt, sjeanj 2010.