bilten 6 bos

IPI ''INSTITUT ZA PRIVREDNI INENJERING'', d.o.o.

Fakultetska 1, Zenica, Bosna i Hercegovina

_______________________________________________________________________________________

STRUNE TEME VEZANE ZA RAD OSOBLJA NA STANICAMA TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA

________________________________________________________________________________

Struni bilten broj 6

STRUNI BILTEN IPI

Zenica, april 2009. godine

Izdava: Institut za privredni inenjering d.o.o.

Fakultetska 1, Zenica, Bosna i Hercegovina Za izdavaa: Fuad Klisura, dipl. ing. mainstva Autori (po redoslijedu obraenih tema):

Samra Beganovi, dipl. iure Dragana Agi, dipl. iure

Fuad Klisura, dipl. ing. mainstva Ibrahim Mustafi, dipl. ing. mainstva Muhamed Barut, dipl. ing. saobraaja Branko Grgi, dipl. ing. mainstva mr. Velibor Peuli, dipl. ing. saobraaja

prof. dr. Faruk Jaarevi,

Recenzenti: prof. dr. Safet Brdarevi, dipl. ing. mainstva mr. Sabahudin Jaarevi, dipl.ing. mainstva

mr. arko anti, dipl. ing. saobraaja eljko Matoc, dipl. ing. saobraaja

Lektor: Dragana Agi, dipl. iure Jezik: Bosanski Redakcijski kolegij: Nail ekanovi, dipl. oec.

prof. dr. Sabahudin Ekinovi, dipl. ing. mainstva prof. dr. efkija eki,

Raunarska obrada: Institut za privredni inenjering d.o.o. Zenica tampa: tamparija Fojnica Za tampariju: ehzija Buljina Tira: 250 komada

SADRAJ Recenzija 1. NOVOSTI PROPISI DONESENI U BOSNI I HERCEGOVINI, ZEMLJAMA U OKRUENJU I EU,

KOJI SE ODNOSE NA RAD STANICA ZA TEHNIKE PREGLEDE VOZILA I OBLAST SAOBRAAJA ............................................................................................................................................... 1

1.1. Aktuelnosti u BiH ................................................................................................................................ 1 1.2. Informacije i deavanja u susjednim zemljama ................................................................................... 8

2. IZVJETAJ ZA 2008. GODINU U OBLASTI PROVJERE ZNANJA ZA LICENCU ZA

KONTROLORE TEHNIKE ISPRAVNOSTI VOZILA I VODITELJE NA STANICAMA ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA ................................................................................................................ 11

2.1. tampana izdanja strune institucije IPI Instituta za privredni inenjering d.o.o. Zenica u toku

2008. godine ...................................................................................................................................... 11 2.1.1. Objavljena struna literatura i strune publikacije u 2008. godini .......................................... 11

2.2. Rezultati provjere znanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ................................................ 12 3. STATISTIKA ANALIZA PODATAKA IZ OBLASTI TEHNIKOG PREGLEDA VOZILA .............. 15 4. PNEUMATICI ZA AUTOMOBILE SADA I U BUDUNOSTI .......................................................... 21

4.1. Konstrukcija pneumatika ................................................................................................................... 21 4.2. Gume u eksploataciji ......................................................................................................................... 24 4.3. Gume na tehnikom pregledu vozila ................................................................................................. 26 4.4. Trendovi u razvoju guma ................................................................................................................... 29

4.4.1. Budunost je poela ............................................................................................................... 30

5. EU DIREKTIVA 561/06 - RADNO VRIJEME VOZAA U MEUNARODNOM DRUMSKOM PRIJEVOZU I TAHOGRAFI PRIMJENA U PRAKSI ........................................................................... 33

5.1. Digitalni tahograf ............................................................................................................................... 36

5.1.1. Koritenje digitalnog tahografa ............................................................................................... 36 5.1.2. Vrste kartica ............................................................................................................................ 38 5.1.3. Izdavanje kartica ..................................................................................................................... 40 5.1.4. itanje i uzimanje podataka .................................................................................................... 40

6. ADR 2009. KRATAK OSVRT ................................................................................................................. 41

Strune teme vezane za rad osoblja na stanicama tehnikih pregleda vozila _______________________________________________________________________________________


Recenzija Opti podaci o Biltenu Bilten sadri 43 stranice teksta i koncipiran je u 6 tema. Sadri 6 Tabela, 34 slike i 4 grafikona koji daje dobru preglednost pojedinih tema u njihovoj jasnijoj obradi. Teme koje su obraene mogu se podijeliti u tri cjeline i to:

1. Novine vezane za propise u radu stanica za tehnike preglede kao u BiH tako i u susjednim zemljama. Obraeno je u prvoj temi i obuhvata 9 strana, gdje se daje pregled najznaajnih aktuelnosti u radu stanica za tehnike preglede u BiH, to je regulisano promjenom odgovarajuih Pravilnika iz ovih oblasti o kojima se na dosta opiran nain opisuju novine koje donose ovi Pavilnici i time osoblje na stanicama za tehnike preglede upoznaje sa njima. Takoe su date neke novine u nama susjednim zemljama kroz koje se kree ili u kojima boravi veliki broj naih graana.

2. Obavijest o radu i aktivnostima IPI instituta u proteklom periodu. Ovo je obraeno u temama 2, i 3. Ovaj dio obuhvata 8 stranice teksta i dobro je potkrepljen tabelama i grafikonima. Tema 2 nam prikazuje Izvjetaj za 2008. godinu u oblasti provjere znanja za licencu za kontrolore tehnike ispravnosti vozila i voditelje na stanicama. Takoe nas upoznaje sa printanim izdanjima koja su realizovana u okviru IPI Instituta u protekloj godini. Tema 3 nas upoznaje sa statistikom analizom podataka na stanicama tehnikih pregleda u FBiH u prvom tromjeseju 2009. godine Znaajna novina koji autori istiu u ovom dijelu jeste porast svijesti osoblja na stanicama za tehnike preglede u smislu otkrivanja greaka na vozila koja obavljaju tehnike preglede. Broj evidentiranih greaka se povea to moe kazivati na savjesniji rad kontrolora to je svakako pozitivna stvar. Sa druge strane, ukoliko je porast broja greaka uzrokovan nemarnou u odravanju vozila od strane njihovih vlasnika, to svakako ne moe doprinijeti veoj bezbjednosti na naim putevima

3. Struni tekstovi iz pojedinih podruja koji se odnose na problematiku saobraaja. Oni su obraeni u temama 4, 5, i 6. Obuhvataju oko 22 stranica teksta i potkrepljeni su veim brojem slika. Tema 4 daje nam jedan iri pogled na Pneumatike za automobile i tendencije u njihovom razvoju od vodeih proizvoaa u ovoj oblasti. Pneumatici zauzimaju ak 47% servisnih intervencija na cestama to pokazuje da briga o njima i njihovom izboru nije u prvom planu vozaa. A da nam mogu glavu sauvati to je sigurno. Tekst nas takoe upoznaje sa oznakama, uticajem na potronju goriva i dr. i daju savjete osoblju stanica kako vriti provjere pneumatika. Tema 5 nas upoznaje sa novim evropskim direktivama koje se odnose na radno vrijeme vozaa u meunarodnom drumskom prijevozu te primjeni tahografa u praksi. Ovaj tekst je jako koristan za vozae u meunarodnom prijevozu kao i za domau policiju za upoznavanja sa novinama u pogledu koritenja tahografa u zemljama EU. Tema 6 nam donosi krai osvrt na novine koje je sa sobom donio ADR 2009, odnosno novine u prijevozu opasnih materija u drumskom saobraaju, te nas upoznaje sa aktivnosti koje preduzeima IPI Institut na ovom podruju zajedno sa drugim institucijama u BiH.

Zakljuak: Kada govori o inovativnoj organizaciji i organizaciji koja e uspjeti u budunosti Peter Senge kae da e to biti ona organizacija koja je spremna da ui ali takoe i da podjeli svoje znanje sa drugima. IPI Institut kroz izdavanja ovakvih biltena pokazuje da pripada organizacijama koje su spremne uiti ali i svoje znanje podijeliti sa drugima. Takoe svojim aktivnostima u radu sa stanicama tehnikih pregleda tei ka inovativnoj organizaciji koja stalno trai prilike za poboljanja u svome radu. Svojim 6-tim Biltenom IPI institut nam prikazuje svoj rad na ovom polju gdje se moe primjetiti nekoliko stvari kao to su: neophodan kontinuitet u radu, stalna unapreenja u svome radu, stalno obuavanje osoblja kako svoga tako i osoblja na stanicama, drutvenu odgovornost u svome radu ime se moe rei da opravdavaju svoju misiju postojanja, ukazano povjerenje od strane Federalnog Ministarstva prometa i komunikacija da ovaj dio poslova povjeri ovoj instituciji. Strunoj instituciji ponovo predlaemo da o svojim aktivnostima obavijesti i iru javnost, kroz javnu reklamu svoga rada kao i kroz prezentaciju podataka na naunim i strunim skupovima.



Prema ve ustaljenoj praksi, autori su pripremili bilten koji sadri brojne zanimljivosti i informacije, koje e, nadam se, biti korisne i zanimljive svim itaocima. Sam bilten koncipiran je u est tematskih cjelina. U svakoj pojedinanoj cjelini, nailazimo na pojanjenje ili analizu savremenih i praktinih pojava u oblasti tehnike ispravnosti vozila, ali i sigurnosti cestovnog prometa. Autori na zanimljiv i jedinstven nain prezentiraju mnoge propise i zakonske odredbe koje su u pripremi, ili su ve stupile na snagu, ali zbog raznih okolnosti jo nisu primjenjene u praksi. Na ovaj nain se nastoje pripremiti svi odgovorni u lancu tehnike ispravnosti vozila i sigurnosti cestovnog prometa za primjenu donesenih propisa, kako bismo zajednikim naporima poveali sigurnost prometa i smanjili broj izgubljenih ljudskih ivota, broj povrijeenih i snizili iznose materijalnih teta nastalih kao posljedica saobraajnih nezgoda. Ostaje nam nada da e se autori i ubudue potruditi da nas obraduju zanimljivim temama iz oblasti tehnikog pregleda vozila i sigurnosti saobraaja, te da e se znatno vei broj voditelja, kontrolora i drugih strunjaka, koji svojim radom ve utiu na sigurnost saobraaja, potruditi da svojim pisanim radovima doprinesu irenju i jaanju svoje struke. U Zenici, april 2009. godine

prof. dr. Safet Brdarevi, dipl. in. mainstva mr. Sabahudin Jaarevi, dipl. in. mainstva mr. arko anti, dipl. in. saobraaja eljko Matoc, dipl. in. saobraaja


1


1. NOVOSTI PROPISI DONESENI U BOSNI I HERCEGOVINI, ZEMLJAMA U OKRUENJU I EU, KOJI SE ODNOSE NA RAD STANICA ZA TEHNIKE PREGLEDE VOZILA I OBLAST SAOBRAAJA

1.1. AKTUELNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI U periodu od izdavanja prolog Biltena, novosti koje su vezane za donesene propise na nivou Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na rad stanica tehnikog pregleda su sljedee: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registriranju vozila koji je objavljen u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 105/08 od 31.12.2008. godine i Slubenim novinama Federacije BiH, broj 2/09 od 19.01.2009. godine. Dopuna ovog Pravilnika sastoji se u novom izgledu i sadraju potvrde o vlasnitvu vozila i izgleda kao to je prikazano na slici 1. :

Slika 1. Izgled potvrde o vlasnitvu vozila

Napominjemo da e izdavanje novih dokumenata tei tako da e se vlasnika knjiica dobiti prilikom prve slijedee registracije nakon poetka primjene, a potvrda o registraciji vozila i nove tablice tek nakon popunjenih svih rubrika za produenje vanosti registracije vozila u postojeoj saobraajnoj dozvoli. Tek kada postupak uvezivanja stanica tehnikog pregleda vozila u Republici Srpskoj i Brko Distriktu bude realizovan, moemo oekivati poetak procesa izdavanja novih dokumenata i tablica a to se oekuje do


2


kraja 2009. godine. Izmjene i dopune Pravilnika o tehnikim pregledima vozila su objavljene u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine , broj 03/09 od 19.01.2009. godine i Slubenim novinama Federacije BiH, broj 4/09 od 26.01.2009. godine, sa stupanjem na snagu 01.01.2009. godine. Izmjenama i dopunama Pravilnika o tehnikim pregledima vozila usluge za tehniki pregled vozila u Bosni i Hercegovini, ukljuujui i visinu naknada koje se izdvajaju za trokove rada stanica tehnikog pregleda, utvrene su Jedinstvenim cjenovnikom usluga tehnikih pregleda vozila u Bosni i Hercegovini, koji moete detaljnije vidjeti na naoj internet adresi (web): www.ipi.ba. pod naslovom Pravilnici na nivou BIH. Cijena usluga za obavljanje vanrednih i estomjesenih pregleda vozila iz lana 18. Pravilnika o tehnikim pregledima vozila, naplauje se u iznosu 50% od cijene redovnih godinjih tehnikih pregleda. Cijene usluga tehnikih pregleda za vozila koja nisu obuhvaena ovim cjenovnikom, odreuju se prema cijeni usluge za odnosnu grupu vozila, za tu vrstu tehnikog pregleda, a prema najveoj doputenoj masi toga vozila. Nain raspolaganja i utroka sredstava predvienih za strunu instituciju i budete entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine uredit e nadlena entitetska ministarstva i sluba Brko Distrikta Bosne i Hercegovine nadlena za saobraaj. Danom stupanja na snagu ovog cjenovnika prestaje primjena dosadanjih pojedinanih cjenovnika tehnikih pregleda za registraciju vozila, koji su se primjenjivali na stanicama tehnikog pregleda vozila, a doneseni su na osnovu entitetskih propisa. Tabela 1. Pravilnici koji su doneseni na osnovu Zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH, a koji se

odnose na rad stanica za tehniki pregled vozila su prikazani u sljedeoj tabeli:

1 2 3

R.br. Provedbeni propis - Pravilnik Objavljen u Slubenim novinama FBiH, broj___, dana_______

1. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrivanju mree i kriterija o broju stanica za tehniki pregled vozila

broj 11/09 dana 23.02.2009. godine

2. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jedinstvenom informacionom sistemu i obradi podataka tehnikih pregleda i registracije vozila


3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehnikim pregledima motornih i prikljunih vozila


4. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehniki pregled vozila


5. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehniko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza


Bitna novost koja se odnosi na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jedinstvenom informacionom sistemu i analizu podataka tehnikih pregleda i registracije vozila je uvoenje vizuelnih snimaka (fotografija) vozila koje se pregleda na tehnolokoj liniji stanice za tehniki pregled motornih vozila. Snimci (fotografije) se pridruuju podacima i dokumentaciji tehnikog pregleda tog vozila, memoriu i uvaju 10 godina u elektronskom obliku. Vizuelni snimak sadrava i vrijeme snimka, podesnim putem moe se pridruiti samo jednom tehnikom pregledu i upisuje se na podesno mjesto dokumenta kojim se potvruje tehnika ispravnost pregledanog vozila. Na opremu na kojoj se vri prikupljanje podataka sa vizuelnih snimaka (fotografija) vozila koja se pregledaju na tehnolokoj liniji, na stanicama za tehniki pregled motornih vozila na cijelom podruju Federacije Bosne i Hercegovine su instalisane sljedee komponente i ureaji :


3


kamera, koja se postavlja na podesno mjesto na tehnolokoj liniji stanice i koja se moe zakretati u horizontalnoj i vertikalnoj ravni radi fokusiranja vozila koje se ispituje;

prekida kojim se zapoinje snimanje, sa odgovarajuom indikacijom ispravnosti i uspjenosti snimka;

monitor za posmatranje usmjerenosti kamere; radni raunar na kojem se vri memorisanje snimaka; ureaj za vezu sa serverom na kojem se prikupljaju i memoriu podaci jedinstvenog informatikog

sistema i raunarom stanice; kablovi za napajanje i spajanje pojedinih ureaja.

Stanice za tehniki pregled vozila na podruju Federacije BiH su zaduile gore nabrojanu opremu, koja se ovim Pravilnikom daje na upravljanje strunoj instituciji Institutu za privredni inenjering, d.o.o. Zenica koja je jedina ovlatena za postavljanje i mijenjanje komponenti radnog raunara i ostalih ureaja, a vezanih za jedinstveni informacioni sistem i obradu podataka tehnikih pregleda i registracije vozila. Najbitnija izmjena, Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o preventivnim tehnikim pregledima motornih i prikljunih vozila je uvoenje Potvrde o obavljenom preventivnom tehnikom pregledu, te ukoliko se pregledom utvrdi da je vozilo tehniki ispravno, stanica tehnikog pregleda izdaje Potvrdu koja sadri jedinstveni serijski broj i izdaje se na obrascu formata A5, ute boje sa elementima zatite i slui kao dokaz o obavljenom periodinom pregledu vozila i za vrijeme obavljanja prijevoza mora se nalaziti u vozilu. Potvrdu potpisuje i svojim peatom ovjerava voditelj stanice tehnikog pregleda. Oblik i sadraj Potvrde o obavljenom periodinom pregledu izgleda kao to je prikazano na slici 2. :

Slika 2. Izgled potvrde o obavljenom periodinom pregledu vozila Takoer i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehniko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza uvodi se Potvrda o ispravnosti i opremljenosti vozila za obavljanje prijevoza u cestovnom prometu, koju izdaje ovlatena stanica tehnikog pregleda, tek nakon to se na osnovu neposrednog i cjelovitog uvida i ispitivanja vozila, utvrdi da je vozilo tehniki ispravno i opremljeno u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima BiH i Zakona o cestovnom prijevozu Federacije BiH.


4


Potvrda sadri jedinstveni serijski broj i sainjava se u dva primjerka, koji se uruuju korisniku vozila. Jedan primjerak Potvrde izdaje se na obrascu formata A4, roze boje sa elementima zatite i predaje se nadlenom kantonalnom ministarstvu radi izdavanja Rjeenja o ispunjavanju tehniko-eksploatacionih uslova za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza. Drugi primjerak Potvrde izdaje se na obrascu formata A4, bijele boje i slui kao dokaz u postupku registracije vozila. Institut za privredni inenjering, d.o.o. Zenica e obezbijediti obrasce Potvrde sa elementima zatite, distribuirat e ih stanicama, nakon ispunjavanja organizaciono-tehnikih pretpostavki, saglasnosti nadlenog ministarstva, te voditi evidenciju i mjeseno izvjetavati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Oblik i sadraj Potvrde prikazan je na slici 3. :

Slika 3. Izgled potvrde o ispravnosti i opremljenosti vozila za obavljanje prijevoza u cestovnom prometu

O izvrenim pregledima za ispunjavanje tehniko- eksploatacionih uslova za vozilo prema ovom Pravilniku, stanica tehnikog pregleda vodi registar, koji uva u periodu od pet godina. Registar se vodi u obliku knjige ili na raunaru koji je uvezan u jedinstveni informacioni sistem.


5


Ako se registar vodi na raunaru, zaposlena osoba na unosu podataka, na kraju radnog vremena treba odtampati unesene podatke za taj dan i ovjeriti svaki list. Oblik i sadraj registra dat je u Prilogu 2. ovog Pravilnika i ini njegov sastavni dio iji izgled moete detaljnije vidjeti na naoj internet adresi (web): www.ipi.ba. pod naslovom: Pravilnici na nivou Fedracije BIH. U Pravilniku o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehniki pregled vozila, lan 6. stavovi 1., 2. i 3. mijenjaju se i sada glase: Dio prilazne saobraajnice, ispred ulaza na tehnoloku liniju (do znaka STOP) mora biti izveden u osi kanala i pravcu minimalne duine 18 metara. Izuzetno, ako je tehnoloka linija na stanici tehnikog pregleda projektovana samo za pregled lakih vozila, dio prilazne saobraajnice ispred ulaza na tehnoloku liniju (do znaka STOP) mora biti izveden u osi kanala i pravcu minimalne duine 6,5 m. Saobraajnica iz stava 1. ovog lana mora biti izvedena sa savremenom podlogom i ne moe biti dio javne ceste. Izlazna saobraajnica iz stanice tehnikog pregleda mora osigurati siguran izlazak iz stanice tehnikog pregleda i sigurno ukljuenje na javnu cestu. Minimalne dimenzije tehnoloke linije mijenjaju se i sada glase: 1) za vozila najvee doputene mase do 3,5 t:

duina 10 m; irina 5 m.

2) za vozila najvee doputene mase preko 3,5 t: duina 23 m; irina 6 m.".

Minimalne dimenzije kanala za ispitivanje ispravnosti vozila mijenjaju se i sada glase: 1) za vozila najvee doputene mase do 3,5 t:

duina 7 m irina 0,80 m - 1,00 m; dubina: 1,40 m - 1,70 m.

2) za vozila najvee doputene mase preko 3,5 t: duina: 21 m; irina: 0,80 m - 1,00 m; dubina: 1,40 m - 1,70 m."

U lanu 10. stav 3. alineja 4. brojevi 7-10 zamjenjuju se brojevima 5-7 , a odnose se na duinu minimalne visine na ivicama kanala i sada glase: postavljen vrsti graninik minimalne visine 5-7 cm na ivicama kanala, obojen naizmjenino utom i crnom bojom. Stav 5. mijenja se i sada glasi: Izuzetno, umjesto kanala za pregled vozila najvee doputene mase do 3,5 t tehnoloka linija moe biti opremljena dizalicom sa integriranom razvlailicom koja moe podii cijelo vozilo u cilju obavljanja pregleda. U lanu 11. stav 1. broj 5 zamjenjuje se brojem 5,5, a rijei: putnike automobile zamjenjuju se rijeima: vozila najvee doputene mase do 3,5 t, i dodaje se novi stav 2. i sada glasi: Ukoliko se gradi stanica sa dvije ili vie tehnolokih linija za tehnike preglede vozila u zajednikoj prostoriji, potrebno je irinu objekta prilagoditi irini naredne tehnoloke linije, s tim da irina jedne tehnoloke linije u takvom sluaju iznosi najmanje 5,5 m za teretna vozila, skupove vozila i autobuse, a najmanje 4,5 m za vozila najvee doputene mase do 3,5 t. Ukoliko stanica raspolae opremom za ispitivanje tehnike ispravnosti motocikala, ista se moe postaviti kao dio postojee tehnoloke linije uz uslov da se obezbijedi nesmetan prolaz vozilima najvee doputene irine. lan 12. Pravilnika sada glasi: Dimenzije svijetlog otvora vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnoloke linije trebaju iznositi najmanje 4 metra irine i 4,20 metra visine. Vrata za ulazak i izlazak vozila mogu biti izvedena kao klizna, sekciona ili rolo.


6


Pored vrata za prolaz vozila, na objektu moraju biti izvedena i najmanje jedna odvojena vrata za prolaz osoba. Dodaje se novi stav 3. koji glasi: Izuzetno, na tehnolokim linijama za pregled vozila najvee doputene mase do 3,5 t mogu se postaviti vrata za ulazak i izlazak vozila najmanjih dimenzija 3,00 m x 3,00 m. lan 16. ovog Pravilnika, a koji se tie opreme stanice, dopunjuje se sa izmjenama i dopunama i sada glasi: Oprema stanice; Tehnoloka linija stanice mora biti opremljena sa: 1) savremenom opremom sa raunarskom podrkom, automatskom obradom podataka i kompletnim ispisom rezultata mjerenja ukljuujui i grafiki zapis, kao i opremu za uvezivanje u jedinstven informacioni sistem; 2) ureajem sa integrisanim vagama za kontrolu ispravnosti ureaja za zaustavljanje, pogodan i namijenjen za vozila koja se pregledaju i koji omoguava mjerenje sile koenja posebno na svakom toku jedne osovine; 3) ureajem (dinamometar) za mjerenje sile aktiviranja ureaja za zaustavljanje (radne i pomone konice); 4) indikatorima za mjerenje pritiska zraka u koionim instalacijama; 5) kanalskom dizalicom za podizanje najmanje jednog kraja vozila; 6) ureajem za ispitivanje zazora na tokovima (razvlailica); 7) ureajem za kontrolu tokova sa nagaznom ploom (usmjerenost, nagib i zatur); 8) opremu za badarenje tahografa; 9) ureajem za kontrolu usmjerenosti svjetlosnog snopa za osvjetljavanje puta (regloskop) sa ugraenim indikatorom osvijetljenosti, dodatnim priborom za viziranje i skalom za podeavanje; 10) ureajem za mjerenje zacrnjenosti izduvnih gasova diesel motora; 11) ureajem za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova benzinskih motora cestovnih vozila, te koeficijenta ; 12) ureajem za mjerenje buke vozila (fonometar); 13) kompresorom sa instalacijom zraka pod pritiskom; 14) manometrom za provjeru pritiska zraka u pneumatiku; 15) ureajem za kontrolu spajanja elektrine instalacije izmeu vunih i prikljunih vozila; 16) uglomjerom pogodnim i namijenjenim za kontrolu praznog hoda toka upravljaa; 17) mjeraem dubine are na pneumatiku sa nonijusom; 18) opremom za ispitivanje jaine svjetlosnih ureaja; 19) topericom za provjeru broja treptaja pokazivaa pravca; 20) metarskom pantljikom minimalne duine 25 m; 21) katalogom boja; 22) najmanje dva klinasta podmetaa; 23) pomonim priborom i alatom za vrenje tehnikog pregleda vozila; 24) ureajem za mjerenje - indikatorom take isparavanja tekuine za koenje; 25) posebnom prostorijom sa raunarom i tampaem za obradu podataka za pregledana vozila (odravanje baze podataka za pregledana vozila); 26) strunom literaturom, procedurama za pregled vozila. Pored navedene opreme, stanice mogu posjedovati i: ureaj za ispitivanje amortizera; opremu za simuliranje osovinskog optereenja vozila koja se ispituju; ureaj sa valjcima za mjerenje snage motora na tokovima (valjci za mjerenje snage); ureaj za mjerenje usporenja (deakcelerator); poligon za ispitivanje vozila koja se ne mogu ispitati na valjcima; posebnu tehnoloku liniju za ispitivanje tehnike ispravnosti motocikla; ureaj za kontrolu najvee brzine motocikla opremljenih varijatorskim elementima transmisije na pogonski toak. 27) opremu za vizuelno snimanje vozila prilikom pregleda na ureaju iz take 2. ovog lana i uvanje snimljenog materijala; 28) uglomjer za mjerenje nagiba prikljuka punjenja gasa na rezervoaru za gas;


7


29) ureaj za odvoenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz svaku tehnoloku liniju ili prostor izmeu njih tako da se moe upotrebljavati na vie tehnolokih linija. Napominjemo da je rok za primjenu odredbe uslova navedenog u stavu 1. taka 29. ovog lana za postojee tehnoloke linije stanica 01.04.2012. godine. lan 17. Pravilnika sada glasi: Svi mjerni ureaji koji su navedeni u st. 1. i 2. lana 16. ovog Pravilnika koji se koriste prilikom pregleda vozila moraju biti ispravni, a ureaji navedeni u: lanu 16. stav 1. take 2., 7., 9., 12. i 14. ovog Pravilnika moraju najmanje jednom godinje biti pregledani i badareni-umjereni, lanu 16. stav 1. take 10. i 11. ovog Pravilnika moraju najmanje dvaput godinje biti pregledani i badareni-umjereni, lanu 16. stav 2. alineja 1., 3., 4. i 6. ovog Pravilnika moraju najmanje jednom godinje biti pregledani i badareni-umjereni. Badarenje ureaja se dokazuje odgovarajuom potvrdom i zatitnim znakom-markicom ovlatenog privrednog drutva za badarenje opreme. Ureaj naveden u stavu 1. taka 5. ovog lana podlijee atestiranju i provjeri nadlene institucije u skladu sa posebnim propisima. Oprema instalirana na stanici mora imati tipsko odobrenje koje izdaje nadlena institucija. Danom isteka badarenja-umjerenosti opreme, stanica tehnikog pregleda gubi pravo obavljanja tehnikog pregleda vozila. O stanju ureaja, iz stava 1. ovog lana kontrolama i opravkama istih vodi se posebna evidencija koja mora sadravati sljedee podatke: datum kontrolnog mjerenja, datum kvara, datum opravke i prostor za potpis i peat predstavnika privrednog drutva koje je obavilo opravku. Struna institucija i stanica tehnikog pregleda su odgovorne za ispravan rad opreme navedene u lanu 16. stav 1. taka 27. ovog Pravilnika. Tehniki pregled se smatra nevaeim i nee se ovjeriti ukoliko se vizuelni snimak vozila elektronskim putem ne pridrui podacima pregledanog vozila u jedinstvenom informacionom sistemu. Izuzetno od odredbe stava 4. ovog lana, oprema za vizuelno snimanje vozila ne mora imati tipsko odobrenje. Bitna izmjena lana 19. stav 1. ovog Pravilnika odnosi se da ukidanje smjera motori i motorna vozila ili proizvodni smjer, i najmanje jednu godinu radnog staa u struci, i sada glasi: Voditelj stanice tehnikog pregleda mora biti osoba koja ima zavren VII stepen obrazovanja i to dipl.ing.saobraaja ili dipl.ing.mainstva. U lanu 20. stav 1., a koji se odnosi na potrebnu strunu spremu, za obavljanje poslova kontrolora tehnike ispravnosti vozila, pored ve postojeih dodaje se novi uslov alineja 7. koja glasi: i druga osoba koja u pogledu strune spreme ispunjava uslov da ima najmanje trei stepen strune spreme u oblasti mehanike i tehnologije cestovnih vozila. Izmjene i dopune lana 25. odnose se na stav 3.ovog lana koji sada glasi: Izuzetno od odredbi stava 2. ovog lana, organizacija rada na stanicama sa vie tehnolokih linija, moe biti postavljena tako da poslove voditelja stanice obavlja jedna osoba najvie na tri tehnoloke linije od kojih je jedna tehnoloka linija za ispitivanje tehnike ispravnosti motocikala. REPUBLIKA SRPSKA Pravilnik o tehnikim pregledima vozila (Slubeni glasnik BiH broj: 13/07, 72/07, 74/08) primjenjuje se u Republici Srpskoj od 1. januara 2009. godine saopteno je iz Ministarstva saobraaja i veza Republike Srpske. Pored brojnih obavjetenja i upozorenja Ministarstva saobraaja i veza, veina stanica za tehnike preglede na podruju Republike Srpske nije uradila ni poslove koji se mogu uraditi relativno lako i bez naroitih izdataka. Ministarstvo komunikacija i transporta BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva saobraaja i veza RS-a i sada provodi proceduru izmjena Pravilnika koje se prvenstveno odnose na tehnike uslove koje stanice moraju da imaju.


8


Stupanjem na snagu Pravilnika, sve stanice tehnikih pregleda morae biti uvezane u jedinstven informacioni sistem, to podrazumijeva i nabavku odgovarajue opreme, a one koje ne budu ispunjavale propisane uslove nee dobiti odobrenje za rad, time e se ubrzati registracija i umanjiti mogunost lairanja podataka o vozilima. Uvee se dodatni identifikacioni elementi kao to su bar-kodovi i bie formirana jedinstvena baza podataka o vozilima i njihovim vlasnicima, dostupna svim nadlenim institucijama. Treba istai injenicu da je na kraju 2008. godine na podruju RS-a okonan postupak javnog tendera za izbor strune institucije koja e obavljati strune poslove iz oblasti tehnikih pregleda vozila, radi poveanja tehnike ispravnosti vozila i bezbjednosti u saobraaju. Izabrana struna institucija je konzorcijum Mainskog fakulteta iz Banjaluke (nosilac konzorcijuma), Saobraajni fakultet iz Doboja, EIB internacional, Centar za motorna vozila iz Banjaluke i Audioteks Banjaluka, koja bi obavljala prenesene poslove od nadlenog Ministarstva, a koji se odnose na rad stanica tehnikog pregleda vozila, a u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 6/06). Informacije preuzete sa web stranice Ministarstva saobraaja i veza Republike Srpske i iz Dnevnog avaza. 1.2. DEAVANJA U SUSJEDNIM ZEMLJAMA NOVOSTI U HRVATSKOJ Centar za vozila Hrvatske je 14. januara svim stanicama tehnikog pregleda u Hrvatskoj, koje obavljaju tehnike preglede prema zahtjevima ITF rezolucije (bivi CEMT), poslala dopis u kojem stoji da je promijenjena visina naknade koju plaaju prijevoznici. Visina naknade zavisi od toga da li prijevoznici istodobno u STP-u obavljaju i redovni tehniki pregled i ITF pregled. Ako se pregled obavlja istodobno, onda je iznos naknade za ITF pregled znatno snien. Meutim, ono to nee odgovarati prijevoznicima je situacija da se moe dogoditi da vozila koja su stara svega godinu moraju pristupiti ITF pregledu, a ne moraju obavljati REDOVNI tehniki pregled (Napomena: Nova auta idu na tehniki pregled tek nakon 2 godine starosti), kao i situacija kada se ritam obavljanja ITF pregleda iz bilo kojeg razloga ne podudara s ritmom obavljanja REDOVNOG tehnikog pregleda. U sluaju da se ne poklapa REDOVNI tehniki pregled i ITF pregled, naplauje se puni iznos za ITF pregled. Iz tog razloga, kako bi se autoprijevoznicima izalo u susret, Ministar mora, prometa i razvitka je naloio da se iznae nova tehnologija koja e prijevoznicima omoguiti plaanje snienog iznosa naknade i u navedenim sluajevima- Informacija preuzeta od Centra za vozila Hrvatske, a objavljena je 23.03.2009. Prema istom izvoru u Hrvatskoj je u toku 2008. ugraeno 20.000 novih plinskih sistema, od strane ovlatenih servisa. Meutim, ono to zabrinjava je injenica da je pored tog broja ugraen i autoplin u vie od 5.000 vozila- na crno. Takoe, prema izvjetajima medija u Hrvatskoj je svako esto vozilo neregistrovano, odnosno sa isteklom registracijom. NOVOSTI U SRBIJI Interesantan je podatak da je AMSS- Centar za motorna vozila Srbije od 6. mjeseca 2008. godine poeo sa novom djelatnou u cilju pruanja pomoi vlasnicima, odnosno buduim kupcima automobila, a to je pruanje pomoi u provjeri porijekla automobila. Provjerom vozila se stie uvid u postojanje potrage za vozilom, kao i uvid u regularnost odjave vozila u zemlji iz koje se vozilo uvozi u Srbiju (zemlja porijekla)- sve se to provjerava u vodeim bazama podataka u svijetu. Obzirom da baze nisu objedinjene a da u pojedinim dravama praktino i ne postoje, usluga AMSS-a je podijeljena u nekoliko segmenata: Provjera vozila ije je porijeklo neka od zemalja EU Provjera vozila ije je porijeklo SAD ili Kanada Provjera porijekla vozila koja ne ukljuuje 1 ili 2


9


Pruanje usluge provjere porijekla podrazumijeva da stranka prethodno popuni zahtjev za obavljanje provjere.- Informacija preuzeta sa www.amss-cmv.co.yu Vlada Srbije je konano, nakon est godina rasprave usvojila Nacrt zakona o bezbjednosti i uputila ga Skuptini na usvajanje. Prema rijeima podpredsjednika Vlade i ministra unutranjih poslova Ivice Daia Zakon je sistemski i unosi niz novina, te je istakao da e doprinijeti poboljanju uslova za pjeake i poveati objektivnu odgovornost vlasnika vozila. U sprovoenju Zakona e uestvovati 5 ministarstava. Cilj nacrta zakona je da se do 2012. godine prepolovi broj poginulih u sobraaju, jer je u posljednjih osamnaest godina u Srbiji, od saobraajnih nesrea, poginulo 17.000 ljudi. Prema Milanu Vujaniu, profesoru saobraajnog fakulteta koji je uestvovao u pisanju Zakona- Zakon je obiman i restriktivan i svako mora da potuje pravila igre, koja e od sada biti mnogo jasnija i pravednija, pa e tako oni koji grijee finansirati bezbjednost. Uvodi se sistem poena za prekraje. Ukupan broj kaznenih poena koji se po prekrajima mogu sakupiti je 18, a poeni se ponitavaju poslije dvije godine. Takoe, vozai e prekrajno odgovarati i na osnovu video zapisa, ak i kada ih policija ne zaustavi nakon prekraja. Voza moe svih 18 poena dobiti odjednom. Sa 18 poena oduzima se dozvola na 90 dana, plaa se novana kazna i ide se na test provjere znanja. Takoe je najavljeno da e u Beogradu i na jednom dijelu autoputa, radi Univerzijade, biti postavljeno 60 kamera. Novi Zakon potpuno zabranjuje upotrebu alkohola, granica je sputena sa 0,5 na 0,3 - na osnovu preporuke ljekara o sekundarnom javljanju alkohola kao posljedica jedenja voa. Uvodi se i privremena vozaka dozvola izmeu 17 i 18 godina, a zabranjuje se upotreba mobilnih telefona tokom vonje i za pjeake na pjeakom prijelazu. (Informacija preuzeta sa Emportal-a, a objavljena 09.04.2009.).


11


2. IZVJETAJ ZA 2008. GODINU U OBLASTI PROVJERE ZNANJA ZA LICENCU ZA KONTROLORE TEHNIKE ISPRAVNOSTI VOZILA I VODITELJE NA STANICAMA ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA

2.1. TAMPANA IZDANJA STRUNE INSTITUCIJE IPI INSTITUTA ZA PRIVREDNI

INENJERING D.O.O. ZENICA U TOKU 2008. GODINE Na osnovu plana iz prethodne 2007. godine, u januaru 2008. godine objavljen je prvi broj strunog biltena nae strune institucije pod nazivom STRUNI BILTEN IPI. Drugi broj ovog strunog biltena je objavljen u aprilu, trei u julu i etvrti u oktobru 2008. godine. Peti broj strunog biltena je objavljen u januaru 2009. godine. Teme obraene u svakom do sada objavljenom strunom biltenu e biti date u prilogu ovog izvjetaja. Potpuna jednoobraznost naina obiljeavanja motornih vozila, tj. jednoobraznost broja asije (VIN oznake) i tipa vozila, bila bi rjeenje mnogih nedoumica s kojima se danas susreu carinske slube prilikom prvog kontakta sa vozilom i njegovom dokumentacijom, sa kojom vozilo ulazi u nau zemlju, preko stanica tehnikog pregleda vozila, pa do administrativnih radnika MUP-a, koji obavljaju proces registracije vozila. Zbog toga se pristupilo pripremi i objavljivanju prirunika pod nazivom Identifikacija putnikih/osobnih motornih vozila u aprilu 2008. godine. Ovaj prirunik je preveden i na hrvatski jezik. Cilj prirunika je pojanjenje ve navedenih nejasnoa, koje se mogu pojaviti u radu navedenih institucija. U elji da se obiljei Dana mjeriteljstva/metrologije u BiH, 20. maja 2008. godine u Zenici je odran struni skup u organizaciji nae strune institucije IPI-Instituta za prviredni inenjering, kome su prisustvovali predavai iz Centra za vozila iz Republike Hrvatske, firme TRC pro d.o.o. iz Novog Sada (Republika Srbija), Instituta za mjeriteljstvo BiH i drugi gosti. Nakon odranog strunog skupa pripremljen je i objavljen Zbornik radova prezentiranih ovom prilikom. Obzirom da se stanice tehnikih pregleda vozila u svom radu susreu i sa specijalnim vozilima, posebno kad je rije o prijevozu opasnih materija/tvari, pristupilo se pripremi i objavljivanju Prirunika za prijevoznike i vozae vozila za prijevoz opasnih materija/tvari i osoblje na stanicama za tehniki pregled vozila. Ovaj Prirunik je objavljen u julu 2008. godine. Pred kraj 2008. godine izvren je prijevod i obrada strunih vodia za kontrolore tehnike ispravnosti vozila i voditelje na stanicama tehnikih pregleda, na hrvatski jezik. Ova dva struna vodia su objavljena u decembru 2008. godine. Napomena: Struni vodi za kontrolore tehnike ispravnosti vozila i Struni vodi za voditelja stanice za tehniki pregled vozila, na bosanskom jeziku objavljeni su u decembru 2007. godine. Takoer je za sve uposlenike na stanicama tehnikih pregleda vozila uraen i distribuiran Prirunik za rad sa a|TEST aplikacijom u informatikom sistemu. Trenutno se radi na izmjenama i dopunama Uputstva za popunjavanje obrasca potvrde o tehnikom pregledu vozila (TP-1), kao i Uputstva za unos nove marke/tipa u CIPS1

1. IDENTIFIKACIJA PUTNIKIH MOTORNIH VOZILA, bosanski jezik, april 2008. godine

bazu vozila. 2.1.1. Objavljena struna literatura i strune publikacije u 2008. godini

2. IDENTIFIKACIJA OSOBNIH MOTORNIH VOZILA, hrvatski jezik, april 2008. godine 3. STRUNI BILTEN IPI: Broj 1 - STATISTIKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM

TEHNIKIM PREGLEDIMA U FEDERACIJI BiH U 2007. GODINI, januar 2008. godine 4. STRUNI BILTEN IPI: Broj 2 - IZVJETAJ O AKTIVNOSTIMA U 2007. GODINI I UPUTSTVO

ZA UPOTREBU UREAJA ZA PODEAVANJE SVJETLOSTI, april 2008. godine;

1 CIPS sadanji skraeni naziv je IDDEEA, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka


12


5. STRUNI BILTEN IPI: Broj 3 - STATISTIKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIKIM PREGLEDIMA U FEDERACIJI BIH U PRVOM POLUGODITU 2008. GODINE (01.01. 30.06. 2008. GODINE), juli 2008. godine;

6. STRUNI BILTEN IPI: Broj 4 - KRAI ANALITIKI PRESJEK STANJA NA STP-IMA U FBIH (PERIOD: 1.7. 30.9.2008. GODINE) I STRUNE TEME PO PRENESENIM OVLASTIMA VLADE FBIH, bosanski jezik, oktobar 2008. godine;

7. STRUNI BILTEN IPI: Broj 4 - KRAI ANALITIKI PRESJEK STANJA NA STP-IMA U FBIH (PERIOD: 1.7. 30.9.2008. GODINE) I STRUNE TEME PO PRENESENIM OVLASTIMA VLADE FBIH, hrvatski jezik, listopad 2008. godine;

8. PRIRUNIK za - prijevoznike i vozae vozila za prijevoz opasnih materija/tvari i - osoblje na stanicama za tehniki pregled vozila, juli 2008. godine;

9. ZBORNIK prezentiranih radova na I meunarodnom strunom skupu povodom 20. maja Dana mjeriteljstva/metrologije u BiH, Zenica, maj 2008. godine;

10. STRUNI VODI za kontrolore tehnike ispravnosti vozila, hrvatski jezik, prosinac 2008. godine, 11. STRUNI VODI za voditelje stanica tehnikog pregleda vozila, hrvatski jezik, prosinac 2008. godine. 12. STRUNI BILTEN IPI: Broj 5 - STATISTIKA ANALIZA PODATAKA O OBAVLJENIM

TEHNIKIM PREGLEDIMA U FEDERACIJI BIH U 2008. GODINI 2.2. REZULTATI PROVJERE ZNANJA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U ovom dijelu izvjetaja e se prikazati ukupni rezultati provjere znanja uposlenih kontrolora tehnike ispravnosti vozila i voditelja stanica tehnikih pregleda vozila po kantonima, na nivou Federacije BiH. Provjera znanja za licencu je obavljena u tri kruga (prema Pravilniku o programu i nainu strunog usavravanja, provjeri strunosti i polaganju strunih ispita za voditelje stanica tehnikog pregleda i kontrolore tehnike ispravnosti vozila i provjeri strunosti zaposlenih koji rade na strunim poslovima tehnikih pregleda vozila, Slubene novine FBiH, broj 51/06) na regionalnom principu, vodei rauna da stanica tehnikog pregleda ne mora prekidati rad kako bi radnici mogli ispuniti svoju zakonsku obavezu i pristupiti ispitima za licenciranje. Ovdje e se prikazati ukupni rezultati provedenih komisijskih ispita, koji su odrani odvojeno za kontrolore i voditelje, kako na teoretskom, tako i na praktinom dijelu ispita. Tabela 2. prikazuje brojno stanje kontrolora tehnike ispravnosti vozila i voditelja stanica tehnikih pregleda, koji su izali na ispit za provjeru znanja za licencu po kantonima, na nivou cijele FBiH. Tabela 2.: Broj kontrolora i voditelja, koji su izai na provjeru znanja po kantonima na nivou FbiH

Kanton Izali

na ispit

KONTROLORI Izali

na ispit

VODITELJI

Teorija zadovoljava

Praksa zadovoljava

Ukupno zadovoljava

Teorija zadovoljava

Praksa zadovoljava

Ukupno zadovoljava

DA NE DA NE DA % DA NE DA NE DA % USK 38 38 - 38 - 38 100 17 16 1 16 1 16 94,12

HNK/, ZHK/, K-10 LIVNO

94 91 3 94 - 91 96,81 33 33 - 33 - 33 100

ZE-DO 59 59 - 59 - 59 100 23 23 - 23 - 23 100 TK i PK 73 73 - 73 - 73 100 31 31 - 31 - 31 100 SKi BPK 64 64 - 64 - 64 100 18 18 - 18 - 18 100 SBK 48 48 - 48 - 48 100 24 24 - 24 - 24 100

UKUPNO FBiH 376 373 3 376 - 373

prosjek 99,47 146 145 1 145 1 145

prosjek 99,02


13


Na podruju USK, trenutno je uposleno 38 kontrolora i svi su zadovoljili na provjeri znanja za licencu. Od ukupnog broja voditelja koji su izali na provjeru znanja, samo jedan kandidat nije zadovoljio. Na ovom podruju trenutno rade 2 stanice tehnikih pregleda, koje nemaju licencirane voditelje. Na podruju HNK/, ZHK/, K-10 LIVNO, trenutno je uposleno 96 kontrolora. Od toga 3 kandidata nisu poloila provjeru znanja za licencu, a 2 kandidata nisu izala na provjeru znanja. Pored njih uposleno je 39 voditelja, od ega je 6 novih voditelja, koji e polagati ispit za licencu u toku aprila 2009. godine. Na ovom podruju trenutno radi 6 stanica tehnikih pregleda, koje nemaju licencirane voditelje, a dvije stanice tehnikog pregleda vozila su ostale bez voditelja. Na podruju ZE-DO kantona trenutno je uposleno 59 kontrolora i svi su zadovoljili na provjeri znanja za licencu, kao i svi voditelji koji su izali na provjeru znanja, tj. njih 23 je zadovoljilo na provjeri znanja. Na ovom podruju trenutno radi 1 stanica tehnikog pregleda, koja nema licenciranog voditelje, a jedna stanica privremeno ne radi zbog renoviranja. Na podruju TK i PK trenutno je uposleno 73 kontrolora i svi su zadovoljili na provjeri znanja za licencu, kao i svi voditelji koji su izali na provjeru znanja, tj. njih 31 je zadovoljilo na provjeri znanja. Na ovom podruju sve stanice tehnikih pregleda imaju licencirane voditelje. Na podruju SK i BPK trenutno je uposleno 64 kontrolora i svi su zadovoljili na provjeri znanja za licencu, kao i svi voditelji koji su izali na provjeru znanja, tj. njih 18 je zadovoljilo na provjeri znanja. U meuvremenu jedna stanica je uposlila novog voditelja, koji e u aprilu 2009. godine izai na provjeru znanja za licencu. Na podruju SBK trenutno je uposleno 48 kontrolora i svi su zadovoljili na provjeri znanja za licencu, kao i svi voditelji koji su izali na provjeru znanja, tj. njih 24 je zadovoljilo na provjeri znanja. Na ovom podruju sve stanice tehnikih pregleda imaju licencirane voditelje. Svim kandidatima koji su zadovoljili na provjeri znanja za licencu, izraeni su peati i licence, koji su im neophodni u radu na stanicama tehnikih pregleda vozila. Peati i licence su jednoobrazni za sve kontrolore tehnike ispravnosti vozila i voditelje na stanicama tehnikih pregleda vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine. Peati su podijeljeni velikom broju stanica tehnikih pregleda (oko 96%), a ostatak e biti podijeljen u narednom periodu. Razlog tome su promjene u sastavu strunog osoblja koje radi na nekoj stanici tehnikog pregleda. Naime, nakon zavrenog treeg kruga ispita kompletno do tada uposleno struno osoblje na stanicama tehnikih pregleda je prolo obavezno licenciranje. Meutim, u prva tri mjeseca 2009. godine dolo je do izmjena u sastavu strunog osoblja na pojedinim stanicama tehnikih pregleda vozila. Neke stanice tehnikih pregleda vozila su jednostavno izmijenile sastav ve licenciranog strunog osoblja, za koje je bilo neophodno ponovo uraditi i peate i licence. Osim takvih, nekoliko stanica tehnikih pregleda je uposlilo struno osoblje koje je tek trebalo polagati struni ispit za kontrolora ili voditelja. Predavanja i struni ispit za kontrolora tehnike ispravnosti vozila i voditelja stanice tehnikog pregleda organizuju se periodino (priblino svaka 3 mjeseca), a nakon toga u narednom ciklusu struno osoblje moe polagati ispit provjere znanja za licencu. Nakon uspjeno poloene provjere znanja za licencu novim kandidatima e biti izraeni peati i licence.


15


3. STATISTIKA ANALIZA PODATAKA IZ OBLASTI TEHNIKOG PREGLEDA VOZILA

U ovom poglavlju strunog biltena biti e data kraa analiza podataka iz oblasti tehnikog pregleda za prvo tromjeseje 2009. godine. Kao to je poznato sa zvaninom primjenom aplikacije a|TEST se krenulo 1.4.2008. godine. Analizirajui podatke u vremenskom periodu od 1.4.2008. do 31.3.2009. godine biljei se kontinuirani rast broja uoenih greaka prilikom obavljanja tehnikog pregleda, manji broj greaka u unosu podataka u aplikaciju, to neosporno pokazuje proces poboljanja kvalitete obavljenog posla. Takoer, treba naglasiti da su evidentirani i analizirani i neki negativni trendovi, na koje e se ukazati da bi se to prije isti uklonili.

Grafikon 1. Usporedba broja obavljenih pregleda u prva tri mjeseca 2008. i 2009. godine

Podatke za redovne + vanredne i tehniko-eksploatacione preglede u 2008. godini treba posmatrati sa rezervom, jer je veina stanica tehnikog pregleda prijavljivala navedene vrste pregleda u istoj tabeli, kao redovne preglede, jer je cijena za navedene preglede ista. Tabela 3. Broj obavljenih pregleda svih vrsta u prvom tromjeseju 2008. i 2009. godine

2008 (I-III)

Ukupan broj pregleda Broj preventivnih

Broj redovnih+ vanrednih

Broj tehniko eksploatacionih

122.213 14.020 101.770 6.423

2009 (I-III)

Ukupan broj pregleda Broj preventivnih

Broj redovnih+ vanrednih

Broj tehniko eksploatacionih

123.260 15.472 96.526 11.262

Uoljive su sljedee injenice: u januaru 2008. godine (38.374 svih vrsta pregleda) je obavljeno vie pregleda nego u istom periodu 2009. godine (37.248 svih vrsta pregleda). Evidentno je dolo do pada u broju obavljenih pregleda u januaru 2009. godine.


16


Usporeujui podatke za februar 2008. godine u odnosu na isti period 2009. godine treba uzeti u obzir injenicu da je 2008. godine februar imao 29. dana (jedan radni dan vie). Meutim,u martu 2009. godine se biljei znaajno poveanje broja obavljenih pregleda u odnosu na 2008. godinu. Takoer, treba istai injenicu da se u februaru i martu 2009. godine biljei znaajno poveanje broja obavljenih preventivnih pregleda nego u istom periodu 2008. godine. Napomena: Analizirajui odnose broja obavljenih redovnih i tehniko-eksploatacionih i preventivnih

pregleda po pojedinim stanicama tehnikih pregleda uoljivo je da neke stanice imaju evidentno nesrazmjeran odnos broja obavljenih preventivnih pregleda u odnosu na broj redovnih i pregleda o ispunjavanju tehniko-eksploatacionih uslova. Ovo e se naroito odraziti na tampanje novih obrazaca, te podjele istih po stanicama (zaduenja istih e se vriti viekratno, u prvom krugu samo prema prijavljenom broju obavljenih pregleda u 2008. godini, a tek onda prema potrebi stanica tehnikih pregleda).

Grafikon 2. Odnos broja obavljenih preventivnih pregleda po mjesecima u 2008./2009. godini Takoer, u prethodnim periodima se ak deavalo da su unoeni podaci i za vrstu motora kod prikljunih vozila.. Ovlateno osoblje na stanicama tehnikih pregleda u Federaciji BiH treba da obrati posebnu panju prilikom unosa podataka u aplikaciju da bi se izbjegle pogreke u unosu. U ovom biltenu u tabeli 4. izdvojene su stanice tehnikog pregleda, koje su u prvom tromjeseju 2009. godine nakon tehnikog pregleda ocijenile vozila neispravnim i na ponovljenom tehnikom pregledu. Broj neispravnih vozila na ponovljenom tehnikom pregledu nema tendenciju rasta u odnosu na prethodne vremenske periode. Ovo je jedan od najvanijih statistikih pokazatelja, koji govori o tehnikoj ispravnosti vozila i kvaliteti obavljenog posla na stanicama tehnikih pregleda. Treba istai da je ovo jedan od rijetkih statistikih pokazatelja, koji ima negativan trend u odnosu na druge analitike izvjetaje, koji pokazuju znaajnu tendenciju rasta. To moe biti dobar osnov za budue inspekcijske kontrole predviene Zakonom. Ukupan broj neispravnih vozila na prvom pregledu na svim stanicama tehnikih pregleda u Federaciji BiH u ovom tromjesenom periodu je 1.483 vozila.


17


Tabela 4. Broj neispravnih vozila po stanicama tehnikih pregleda ( 1.1.-31.3.2009.)

Naziv STP-a Mjesto STP-a Broj neispravnih vozila na prvom pregledu

Broj neispravnih vozila na ponovljenom pregledu

UKUPNO UKUPNO 203 12

AUTO MOTO KLUB "BUGOJNO" Bugojno 14 1

AUTOCENTAR BH Sarajevo 13 1

AUTOCENTAR BH, Bie polje Mostar 7 1

AUTOCENTAR Klju 22 2

KAMASS Cazin 8 1

REMIS (Ljusina) Bosanska Krupa 25 1

SAMN Tuzla 49 1

TEH-HERCEGOVINA PJ itluk itluk 4 1

TRANSPORT Kakanj 25 1

TRANSPORT Graanica 3 1

UNIS AUTOMOBILI I DIJELOVI Sarajevo 33 1

Broj uoenih greaka/neispravnosti, koje se najee uoe/otkriju prilikom vrenja tehnikog pregleda je dat grafikonom broj 3. . Neispravnosti svrstane u pojedine grupe otkrivene prilikom vrenja procesa tehnikog pregleda po njihovoj zastupljenosti su sljedee: konice 1.740 neispravnosti; ovjes, osovine, tokovi 351 utvrena neispravnost; neispravnosti iz grupe svjetla 263 utvrene neispravnosti.

Grafikon 3. Ukupan broj kvarova po sistemima kvarova ( 1.1.-31.3.2009.)


18


Ukupan broj svih neispravnosti po pojedinim grupama kvarova je 2.928 u prva tri mjeseca 2009. godine. U odnosu na prethodne periode biljei se znaajan rast broja otkrivenih neispravnosti, ali uz primjedbu da taj trend rasta broja otkrivenih neispravnosti prilikom obavljanja tehnikog pregleda ne prati i znaajniji rast broja vraenih vozila i na ponovljenom tehnikom pregledu vozila. Starost vozila za ovaj tromjeseni period je data u tabeli 5. i pokazatelji se ne razlikuju bitno od onih za 2008.godinu. Ovdje treba istai injenicu da je u posljednje vrijeme provjerama unosa podataka u aplikaciju uoeno nekoliko greaka u odabiru godita vozila. Takve greke u unosu direktno utiu na prosjenu starost vozila. Tabela 5. Prosjena starost vozila po vrsti vozila i godini proizvodnje ( 1.1.-31.3.2009.)

Vrsta vozila Oznaka Prosjena starost Vrsta vozila Oznaka

Prosjena starost

AUTOBUS M2-M3 18,43 PRIKOLICA SA CENTRALNOM OSOVINOM

O1-O4 12,86

ETVEROCIKL L 2 PUTNIKI AUTOMOBIL M-M1 15,7

KOMBINOVANO VOZILO - 16,71 RADNA MAINA - 13,35

LAKA PRIKOLICA O1 10,56 RADNO VOZILO - 20,98

MOPED L 5,94 TERETNO VOZILO N-N3 14,81

MOTOCIKL L 9,79 TRAKTOR - 22,34

POLUPRIKOLICA O1-O4 11,43 TRICIKL L -

PRIKOLICA O1-O4 18,79 VUNO VOZILO - 9,17

ZGLOBNI AUTOBUS M2-M3 21,43 - - -

U tabeli broj 6. dat je pregled obavljenih tehnikih pregleda u Federaciji BiH po vrsti zahtjeva i vrsti izabranog vozila. Na primjer (TE + Pregled za prvu registraciju) + Tehniki pregled za prvu registraciju = 145 + 9093 = 9.238 putnikih automobila, to znai da je novoregistriranih putnikih automobila u Federaciji BiH u prva tri mjeseca 2009. godine bilo 9.238. Napomena: Da ne bi bilo zabune da su sve ovo nova vozila u ovu brojku ulaze vozila, koja su uvezena

rabljena, zatim koja nisu prolih godina registrirana, a sada jesu. Ipak, uzimajui u obzir postojea ogranienja u naoj zemlji prilikom uvoza vozila i to za putnika vozila na sedam (7) godina starosti i za teretna na deset (10) godina starosti na osnovu podataka iz prva tri mjeseca 2009. godine moe se izvesti zakljuak, da ukoliko se ovakav trend nastavi i u ostatku tekue godine, da e doi do smanjenja starosne granice vozila u Federaciji BiH.


19


Tabela 6. Broj pregleda po vrsti vozila i vrsti zahtjeva Federacija BiH ( 1.1.2009.-31.3.2009.)

Ovjera tehnike ispravnosti

Pregled o t-e uslovima

Preventivni tehniki pregled

Promjena tehnikih podataka

TE + Ovjera tehnike ispravnosti

TE + Pregled za prvu registraciju

TE + Promjena tehnikih podataka

Tehniki pregled za prvu registraciju

Vanredni tehniki pregled

AUTOBUS 99 90 825 3 332 183 11 47 25 ETVEROCIKL 6 0 0 0 0 0 0 9 0 KOMBINOVANO VOZILO 72 12 231 5 172 59 3 32 9

LAKA PRIKOLICA 138 0 1 1 2 2 0 49 0

MOPED 77 0 0 6 0 0 0 129 2 MOTOCIKL 272 0 0 7 0 0 0 190 0 POLUPRIKOLICA 242 142 1021 12 331 217 6 124 19 PRIKOLICA 275 78 765 6 307 191 3 148 9 PRIKOLICA SA CENTRALNOM OSOVINOM

37 3 38 0 9 13 0 34 0

PUTNIKI AUTOMOBIL 80310 220 907 644 239 145 1 9093 267

RADNA MAINA 139 0 19 1 0 1 0 71 0 RADNO VOZILO 104 4 209 1 40 16 1 55 0 TERETNO VOZILO 1722 765 10490 49 4223 2772 65 856 183

TRAKTOR 309 0 0 9 0 0 0 290 0 VUNO VOZILO 217 130 945 9 256 212 5 97 9 ZGLOBNI AUTOBUS 14 0 7 0 3 1 0 1 2


21


4. PNEUMATICI ZA AUTOMOBILE SADA I U BUDUNOSTI Pneumatici za automobile - gume su ustvari elastini dijelovi u sklopu toka, te kao jedine dodirne take izmeu vozila i tla, igraju vanu ulogu u eksploataciji vozila. Naalost, danas moemo posvjedoiti, posebno osoblje na stanicama za tehnike preglede vozila, kako korisnici motornih i prikljunih vozila ne pridaju toj injenici dunu panju. Pravilan izbor i odravanje pneumatika preduslov su za sigurnost i rentabilnost upotrebe. Neka istraivanja pokazuju kako se ak 47% zahtjeva za servisnim intervencijama na cesti upravo odnosi na pneumatike.

MOTOR 21%

PNEUMATICI 47%

ELEKTRIKA 13%

OSTALO 19%

Grafikon 4. Najei uzroci servisnih intervencija na cestama Takoer se pokazalo, da je uzroke otkaza pneumatika mogue relativno lako prepoloviti primjenjujui sistemske mjere prevencije i redovnog odravanja, djelujui na najee spominjane uzroke, kao to su: nizak pritisak u gumama, mehanika oteenja boka i karkase, nepravilan izbor guma za odreenu namjenu i slino. Nagli razvoj automobilske industrije i trendovi rasta cestovnog prometa utjecali su i na razvoj pneumatika, kroz zahtjeve za sve veim brzinama, nosivou i razliitim uslovima koritenja, inei ih odgovornim za dio ope koncepcije gradnje motornih i prikljunih vozila. Prilika je ovo zato, osim o baznim karakteristikama pneumatika i zahtjevima kod tehnikog pregleda vozila u dijelu koji se odnosi na njih, da se neto vie kae o trendovima u proizvodnji i zahtjevanim osobinama za moderne pneumatike. 4.1. KONSTRUKCIJA PNEUMATIKA Svojom podesnom konstrukcijom i materijalima izrade pneumatici trebaju omoguiti prenoenje sila pogona, dobro upravljanje, sigurno koenje i odreenu elastinost svakog vozila na kojem se nalaze.

Slika 4. Osnovne karakteristike pneumatika


22


Kod savremenih pneumatika vane su i ostale karakteristike vezane za ukupnu eksploataciju vozila kao to su: trajanje gume, udobnost, izdrljivost, bunost, sigurnost, otpornost na oteenje, sposobnost velikih brzina, otpornost na upanje, bez tetnijih utjecaja na okoli, cijena, prijanjanje na podlogu cestu, propisi, prijevoz tereta, upravljivost, koenje, nizak otpor kotrljanja, niska potronja goriva, dimenzijska stabilnost, obnavljanje, mala masa gume, upravljanje na mokrom, izgled, nivo buke itd. Kako bi se udovoljilo svim takvim zahtjevima kroz historiju razvoja gume usporedo s gradnjom industrijom automobila, razvijala se i industrija guma. Konstrukcija gume izvedena je iz vie slojeva kao to su: gazei sloj sa arama koji je u neposrednom dodiru s tlom, a izraen je od ilavih gumenih mjeavina, te on titi nosei dio karkasu, sastavljenu od vie slojeva niti od tekstilnih, elinih ili sintetikih materijala, razliito postavljenih. Raspored i poloaj niti u karkasi imaju odluujui utjecaj na karakteristike pneumatika (Slika 5.). U zavisnosti od ugla prostiranja niti u odnosu na sredinju liniju opsega gazeeg sloja, postoje dijagonalne i radijalne gume.

Slika 5. Dijelovi pneumatika

Slika 6. Profili gazeeg sloja odreeni za odgovarajue namjene


23


Oznake nazivnih dimenzija guma internacionalno su usvojene kao i ostale oznake na njima. Danas uobiajene oznake pneumatika (grupa 1a i 1b) date su u sljedeoj tablici, ali jo se mogu sresti i oznake pneumatika (grupa 2a i 2b). Oznake dimenzija u tablici predstavljaju: B - nazivna irina, D vanjski promjer gume, d nazivni promjer naplatka.

Grupa Oznake i dimenzije Primjer 1 a B(col) d(col) Dijagonalne gume 6.00-16

b B(mm) R d(col) Radijalnne gume 175 R 14 2 a D(col) x B(col) Dijagonalne gume 21x14

b D(mm) x B(mm) Radijalne gume 400x100 Oznakama dimenzija guma pridruuju se i ostale oznake koje karakteriziraju tip pneumatika. Za svako vozilo proizvoa daje preporuke za koritenje tipa pneumatika te je promjena pneumatika doputena samo unutar tog popisa. Najvanije su brzinske klase i oznake doputenih optereenja. Pritisak pumpanja takoer odreuju proizvoai vozila. Na sljedeim slikama vidljive su neke karakteristine oznake na bonim dijelovima gume.

Slika 7. Primjeri oznaavanja guma


24


Slika 8. Primjeri dopunskih oznaavanja guma 4.2. GUME U EKSPLOATACIJI

Najei problemi koji se javljaju u eksploataciji i koji znatno utjeu na vijek trajanja pneumatika su: nedovoljan pritisak pumpanja pneumatika, preoptereenje i raspored tereta na vozilu, uslovi puta, brzina kretanja i temperatura kontaktnog sloja, poloaj tokova, udvajanje pneumatika itd., kao pojedinani sluajevi, ali najee kao skup vie nabrojanih sluajeva. Tako na primjer kombinacija nepotovanja preporuenog pritiska pumpanja, nosivosti i brzine moe rezultirati stvaranjem visokih radnih temperatura i raslojavanja sastavnih noseih dijelova pneumatika.

Slika 9. Utjecaj pritiska pumpanja na gume


25


Slika 10. Utjecaj temperature i brzine na gume

Slika 11. Utjecaj preoptereenja na otpor kotrljanja i potronju goriva

Slika 12. Gume ljeto/zima


26


4.3. GUME NA TEHNIKOM PREGLEDU VOZILA Kao to je ranije napomenuto, osoblje na stanicama za tehnike preglede vozila, susree se s zaista razliitim sluajevima kada su u pitanju pneumatici na vozilima. Pravilnik o ukupnim dimenzijama i masama i ostalim uvjetima za vozila na cestama, te Pravilnik o tehnikim pregledima vozila, donose osnovne zahtjeve kojima moraju udovoljavati vozila u pogledu pripadajuih im guma, kao i postupke u procesu tehnikog pregleda vozila. Meutim, u nekim prilikama kontrolori moraju procijeniti pojedine sluajeve samostalno. esti su sluajevi stavljanja irokih guma, guma niih profila, veih promjera i slino. Proizvoai vozila propisuju mogue tipove ugradnje pneumatika i naplataka na svoja vozila. Meutim, ti podaci nisu dostupni veini osoblja na stanicama za tehnike preglede vozila, pa su tada prisiljeni postupati po vlastitoj procjeni. Osim po dimenzijama gume se razlikuju po optereenju koje mogu podnijeti i po najveoj brzini kojom se smiju voziti. Gume s veim indeksom nosivosti i veim brzinskim simbolom od tvorniki predvienog se smiju postavljati na vozilo, ali u obrnutom sluaju (postavljene gume su s niom nosivosti i manjom brzinom od tvorniki predviene) vrijede drugaija pravila. Manji indeks nosivosti od tvorniki predvienog se ne smije dopustiti, dok je gume s manjim brzinskim simbolom mogue postaviti na vozilo ali voza takvog vozila mora biti upoznat s injenicom da ne smije voziti bre od brzine koju mogu podnijeti gume. Ovo je uobiajena situacija na osobnim/putnikim vozilima veih konstrukcijskih brzina pri zamjeni ljetnih sa zimskim profilom guma. Na tehnikom pregledu, prije svega, treba pregledati jesu li na pojedine osovine i tokove postavljane gume istih karakteristika, mogua oteenja, stanje gazne povrine gume, te utvrditi njenu istroenost. Granine vrijednosti istroenosti guma propisane su za pojedine vrste vozila. Meutim, kako svi proizvoai guma postavljaju oznake potroenosti guma (TWI oznake) na dubinu utora od 1,6 mm, guma se smatra potroenom kada se pojede do proizvoake TWI oznake. Danas smo meutim svjedoci i toga da gume za putnike automobile, iako dobro izgledaju i imaju dubinu utora moda znatno veu od propisane, nemaju one vozne karakteristike kakve bi trebale biti, jer im je povrina gazeeg sloja kruta i staklasta, pa predstavljaju pravu opasnost na cesti. Te gume, u dananja vremena smanjene ekonomske moi, imaju svoje trite- iako su praktino bile za otpad, traene su i nakon to su odradile svoju kilometrau od 40.000 do 60.000 km, za koliko danas proizvoai guma putnikih automobila projektiraju njihove vozne karakteristike. Gumu treba smatrati neispravnom i ako je primijeena nejednolika istroenost po irini pneumatika. Razlog nejednolikoj istroenosti gume po irini moe biti uslijed vonje pri prevelikom ili premalom pritisku u gumama ili uslijed neispravne geometrije ovjesa, to moe biti indikacija za pozorniji pregled. Gume novije konstrukcije (npr. streliasta konstrukcija gazne povrine ili asimetrina konstrukcija gazne povrine) moraju biti okrenute u tono odreenom pravcu vonje (streliaste gume na bonici imaju nacrtanu strelicu koja oznaava smjer rotacije gume kada se vozilo giba prema naprijed, a asimetrina guma na vanjskoj bonici ima istaknut natpis OUTSIDE). Protektirane (obnovljene) gume na bonoj strani gume moraju imati oznaku "RETREAD" i oznaku datuma kad je izvreno obnavljanje. Zanimljivo je da su ove oznake u pojedinim zemljama obavezno obiljeene luminiscirajuom materijom (nou reflektiraju svjetlost).

Slika 13. Istroenost guma


27


Slika 14. Oznake istroenost guma

Sika 15. Istroenost gume i nepravilnosti geometrije vozila

Slika 16. Utjecaj razmjetaja i pozicije guma ne nepravilno troenje


28


Slika 17. Simboli doputenih brzina

Slika 18. Simboli doputenih brzina


29


4.4. TRENDOVI U RAZVOJU GUMA Trendovi u razvoju automobilske industrije i ubudue e diktirati i utjecati na razvoj guma. Tu su i direktive EU u pogledu nie razine buke i utjecaja na okoli. Glavni zahtjevi za teretna vozila idu u smjeru poveanja snage motora, snage koenja, manje mase praznog vozila, veeg tovarnog volumena, manje potronje goriva, bolje aerodinamike, nie buke i slino, to ima za posljedicu vee optereenje na gume, a trai se manji vanjski promjer, manja masa, manja razina buke, manji otpor kotrljanja, vea brzina, vea pouzdanost, vei komfor i slino. U tom smjeru ve sada se radi na gumama koje trebaju udovoljiti tim zahtjevima.

Slika 19. Smanjenje buke

Slika 20. Nove konstrukcije guma i osovina

Slika 21. Nove konstrukcije vozila, guma i osovina


30


4.4.1. Budunost je poela U svijetu automobilizma nikada dosta novosti. Tako ve pojedine kompanije razvijaju sigurnosne gume - RunOnFlat, koje doputaju vonju nakon buenja ili isputanja zraka. Kod tvrtke GOODYEAR to je EMT (Extended Mobility Technology), a kod tvrtke DUNLOP to je DSST (Dunlop Self Supporting Technology). Samonosea guma, koja omoguava vonju bez pritiska do 80 km/h, moe se montirati na postojee standardne felge, moe se montirati sa postojeom opremom. Kod normalnog pritiska ove gume ponaaju se jednako kao standardne. Budui da su zbog tako dobrih svojstava gume RunOnFlat razlike u udobnosti teko prepoznatljive, kad se pritisak spusti na nulu voza mora biti upozoren na smanjenu upravljivost. Zato je nuno potreban sistem za nadzor pritiska u gumama (TPMS). U tu svrhu razvijaju se Posredni sistemi - ocjena pritiska na temelju okretanja gume i Neposredni sistemi- mjerenjem pritiska pomou senzora u gumi.

Slika 22. Nove konstrukcije guma

Slika 23. Nadzor pritiska u gumama iz vozakog prostora


31


Slika 24. Primjer ugradnje sistema za nadzor pritiska u gumama

Slika 25. Usporedba standardne gume i RunOnFlat

Za sada se RunOnFlat gume mogu postavljati samo na onim vozilima koja su posebno proizvedena za njihovo koritenje. Proizvoai jame nastavak vonje do 80 km (50 milja), pri maksimalnoj brzini od 80 km/h. Kada se izgubi pritisak u gumi treba je uvijek zamijeniti drugom RunOnFlatgumom identinih karakteristika, a ne popravljati je. to nam donosi budunost ?- tek emo vidjeti.


33


5. EU DIREKTIVA 561/06 - RADNO VRIJEME VOZAA U MEUNARODNOM DRUMSKOM PRIJEVOZU I TAHOGRAFI PRIMJENA U PRAKSI

Posmatrajui upravljanje vozilom kao vrstu radne aktivnosti koja ne zahtjeva velika fizika naprezanja, moe se stei utisak da voza moe beskrajno dugo da sjedi za upravljaem i upravlja vozilom, a da ne osjea premorenost. Meutim, u praksi se pokazalo da je upravljanje vozilom veoma zahtjevna radna aktivnost. Iako ne zahtjeva velika fizika naprezanja, upravljanje vozilom ve poslije nekoliko asova kod vozaa izaziva statiki zamor usljed slabe pokretljivosti. Treba napomenuti da tokom upravljanja vozilom voza mora konstantno da usmjerava panju na deavanja u neposrednoj okolini vozila, to poslije nekoliko asova izaziva pojavu zamora opaaja uslijed kojeg voza ne moe da registruje sve promjene iz njegove okoline. Pojava statikog zamora i zamora opaanja utie na smanjenje sposobnosti vozaa da bezbjedno upravlja vozilom, pa su zbog toga pravnim aktima na nacionalnom i meunarodnom nivou jasno definisani uslovi pod kojima voza moe bezbjedno da upravlja vozilom. Pravila koja reguliu bezbjedno upravljanje vozilom predstavljaju osnovu za planiranje radnog vremena vozaa. Planiranjem radnog vremena vozaa u prijevozu robe ili putnika poveava se opta bezbjednost svih uesnika u saobraaju, jer se smanjuje ukupan broj nezgoda koje izazivaju vozai u prijevozu u drumskom saobraaju. Bosna i Hercegovina je potpisnica AETR sporazuma. Budui da je AETR u velikoj mjeri usaglaen sa evropskim propisima iz oblasti organizacije radnog vremena vozaa u prijevozu robe i putnika u drumskom saobraaju, prilikom razmatranja vremena rada posade vozila, pauza tokom vonje, dnevnih i sedminih perioda odmora, te drugih faktora bitnih za bezbjednost saobraaja i bezbjednost i zatitu vozaa, posebno e se obratiti panja na propise koji su sadrani u regulativama i direktivama Evropske zajednice. Trenutno, Bosna i Hercegovina je idealna destinacija za nesavjesne vozae meunarodnih transportnih kompanija koje dolaze iz EU. Sa punim pravom smo uputili zahtjeve na adrese kontrolnih institucija tokom 2008. godine za pokretanje obuke pripadnika saobraajne policije i inspekcije. Naime, slijedei preporuke EU, od 01.09.2007. godine uveden je, shodno odredbama Direktiva EU, u primjenu digitalni tahograf, tako da se tokom transportnih operacija u BiH susreemo sa vozilima ino kompanija sa digitalnim tahografima. Postavlja se pitanje ko moe da kontrolie ovakva vozila? Generalni odgovor: trenutno nije uspostavljen adekvatan sistem kontrole ovakvih vozila, pa logian slijed odgovora je da inostrani prijevoznik ne moe biti kontrolisan u BiH. Postavlja se pitanje - zato je bitna kontrola? Zamislite vozaa koji svjesno kri odredbe Direktive 561/06 tako to u BiH ne pravi nikakvu pauzu, vozi sa tuom karticom ili vozi bez kartice. Naravno, da pri ovakvom reimu opasne vonje potpada pod grupu umornih vozaa, koji nekontrolisano postaju ubice na cestama i prijetnja za svakog uesnika u saobraaju. Najkrae reeno, to je bit zbog ega se nai kontrolni organi moraju ubrzano osposobiti za kontrolu inostranih prijevoznika. Sa druge strane mi elimo zatitu naih prijevoznika, jer je cilj da uspostavimo ravnopravna pravila na tritu. Na prijevoznik se drastino kanjava i za najmanji prekraj koji se odnosi na nepridravanje odredbi Direktive 561/06 (kazne se mjere od 300 3000 eura). Cilj je da se kontrolom stranih prijevoznika uspostavi i sistem ravnotee. Poznato je da se granica rigorozne kontrole sa Maarske pomjerila na granicu sa Hrvatskom. Naime sve procedure koje propisuju EU direktive sadrane su u novom Zakonu o digitalnom tahografu u Republici Hrvatskoj i primjenjuju se od 01.01.2009. godine. Naravno, njima je ostavljen prijelazni period za tehnike detalje kao to su izrada kartica do poetka 01.06.2009., ali kontrolna funkcija karakteristinog perioda od 28 radnih dana je ve na snazi prema naim prijevoznicima. Bosna i Hercegovina mora do 16.06.2010. godine biti spremna za sprovoenje preuzetih obaveza, no kontrolni organi kao i sam tehniki dio procesa treba okonati najkasnije do 16.03.2010. godine, a danas trebaju da prou inicijalni nivo obuke za digitalni tahograf. Podjela tahografa moe se sprovesti po vie kriterijuma, prema nainu rada, prijenosnom sistemu, posebnoj namjeni, obliku medijuma za zapis itd. Najee su podjele prema namjeni i nainu rada, jer one odreuju vei dio ostalih kriterijuma. Prema namjeni, postoje tahografi za osnovne funkcije praenja trenutne brzine i preenog puta u jedinici vremena. Oni se mogu nazvati obini tahografi. Druga vrsta su tahografi kojima je namjena pored ostalog da slue kao ureaj za zapis vrste radnih aktivnosti za oba ili samo jednog lana


34


posade. Tahografi su se pojavili kao rezultat socijalnih zakona prihvaenih u svim zemljama potpisnicama AETR sporazuma, ali kako su prednjaile zemlje Evropske zajednice tahograf je nazvan EURO tahograf. Prema nainu kako se informacija o preenom putu prenosi i obrauje, tahografi se mogu podijeliti na mehanike, elektronske i digitalne. Mehaniki tahografi informaciju o putu dobijaju preko okretanja gipkog vratila. Elektronski tahografi prihvataju i obrauju niz elektronskih impulsa ija frekvencija predstavlja trenutnu brzinu. Digitalni tahografi, koji se sve ee sreu, od inteligentnog davaa brzine koji se nalazi na diferencijalu vozila dobivaju kodiranu informaciju koja, osim podataka o brzini i putu, sadri i kontrolne ifre kako bi se izbjegla mogunost mahinacija na impulsnim vodovima. Pored toga ta komunikacija je sada i dvosmjerna, jer i tahograf alje davau informacije o kvalitetu prijema njegovih poruka i moguim kvarovima na liniji. Razlika izmeu EURO i obinih tahografa je u mogunosti EURO tahografa da na dijagramskom listiu registruje ne samo koji voza je kada vozio ve i druge aktivnosti, kao sto su aktivno i pasivno radno vrijeme i vrijeme koje je upotrebljeno za odmor. EURO tahografi mogu imati na kuitu preklopnike ili tastere koji slue vozau da izabere odgovarajuu vrstu radne aktivnosti. Kod EURO tahografa prebacivanje na vrijeme efektivnog upravljanja moe se izvriti runo kada se zapone vonja ili automatski kada je brzina vozila vea od 5 km/h, to zavisi od tipa EURO tahografa. Oni se razlikuju i po nainu biljeenja vremena obavljanja pojedinih radnih aktivnosti.

Slika 26. Naini registrovanja vremena vrenja radnih aktivnosti Pod upotrebom tahografa podrazumijeva se:

postavljanje tahografa i njegova vezanost za odreeno vozilo, koritenje odgovarajuih taho-listia (karti) koji se mogu postaviti u odgovarajui tahograf,

obaveza upisivanje potrebnih podataka na taho-listiu, usklaivanje vremena na vremenskoj skali tahografa i uloka,

posjedovanje rezervnih taho-listia registrovanje podataka za odreeni prethodni period i uvanje taho-listia u preduzeu odreen interval,

iako u propisima o bezbjednosti saobraaja nije propisan nain upotrebe tahografa, svako preduzee trebalo bi svojim internim aktima da regulie ovu problematiku zbog njenog znaaja za uspjeno poslovanje preduzea.

Poslodavac mora da provjeri da li njegovo vozilo ili vozila potpadaju pod opis EU tahograf zahtjeva. Ukoliko potpadaju, on treba da uvede tahograf u svako vozilo u skladu s propisima, podesi ga i da uputstva osoblju kako da rukuju njime i svom opremom koja uz njega ide. Odgovornost poslodavca prema vozau koji vozi u okviru EU propisa:

poslodavac mora da organizuje vozaa tako da se on uklapa u propise o satima vonje i propise o tahografu;

poslodavac mora da snabdije vozaa dovoljnim brojem karti za tahograf odgovarajue vrste (po jedna karta za svaki dan vonje i jo nekoliko rezervnih u sluaju gubljenja ili oteenja); mora


35


osigurati da sve ispunjene karte budu sakupljene od vozaa najkasnije 28 dana nakon njihovog koritenja;

poslodavci moraju, s vremena na vrijeme, da provjere da li ispunjene karte odgovaraju propisima i potvrditi da nema propusta u vezi s tim;

poslodavac mora da uva ispunjene karte u svojoj kompaniji najmanje 12 mjeseci zbog inspekcije ovlatenih lica, ukoliko se to zahtjeva; ukoliko voza trai, poslodavac mora da mu da kopije tahografskih karata.

Uopteno, vozai koji rade u skladu s propisima EU moraju razumjeti ta zakon od njih zahtjeva i kako to treba ostvariti. Posebne odgovornosti vozaa su:

voza mora osigurati da instrument pravi pravilne zabiljeke (kontinuirane i pravovremene zabiljeke: zabiljeke moraju biti u razmacima od po 12 sati na karti dnevni i noni sati);

ukoliko se tahograf pokvari ili u sluaju kad nije dostupan (na drugom je zadatku), poslodavac mora osigurati manuelno ispunjavanje karti;

u sluaju inspekcije, voza mora dati trenutnu kartu za taj dan, plus karte za tu sedmicu i posljednji dan prethodne sedmice u kojoj je vozio (od 1. maja 2006 15 dana, od 10. aprila 2007. do 21 dan, a od 1. januara 2008 28 dana).

Voza mora da vrati ispunjene karte poslodavcu najkasnije 28 dana nakon koritenja i mora da dozvoli svakom ovlatenom inspektoru da pogleda karte ili tahograf.

Slika 27. Runi unos podataka

Ukoliko se tahograf ne koristi iz bilo kog razloga, on mora biti popravljen u ovlatenom centru to je prije mogue. U meuvremenu, voza mora manuelno na tahografsku kartu upisivati sve traene podatke vezane za svoj rad, vonju, pauze i odmor. U tom sluaju brzina i preena razdaljina ne moraju da se biljee. Kada se vozilo vrati u bazu ne treba ponovno kretati na put dok se tahograf ne popravi i ponovo ne badari. Nekada nije mogue popraviti tahograf odmah. U tom sluaju operator moe voziti vozilo, ali ne prije nego to preduzme sve mjere da se tahograf to prije popravi. U sluaju inspekcije, na primjer, on mora biti u stanju da to i dokae, pokazujui ugovor koji je napravio ili potvrdu o sastanku kojeg je dogovorio sa ovlatenim centrom koji e popraviti tahograf. U sluaju da se vozilo ne moe vratiti u bazu u roku od sedam dana (jedna sedmica) od dana kvara, tahograf se mora popraviti i badariti na putu i to u definisanom roku. Karte oteene pri koritenju treba zamijeniti. Stare karte treba prikaiti za nove (nakon upotrebe).


36


5.1. DIGITALNI TAHOGRAF Digitalni tahograf je kontrolna sprava koja se koristi u specifinom okruenju. Prema Uredbi (EC) broj 2135/98, digitalni tahograf sastoji se iz sljedeih komponenti:

dvije smart kartice za itanje, integrisani printer za izvjetaj vozau, firmi i kontrolnoj inspekciji, displej s kljunim informacijama kao na primjer: trenutna vonja i vrijeme odmora, realno vrijeme

na satu i kontrolni tasteri.

Na osnovu Direktive 1360/2002/EEC digitalni tahograf digitalno zapisuje podatke kao to su vonja i aktivnosti vozaa, odmor, brzina i frekvencija okretaja motora. Na osnovu EU pravilnika digitalni tahograf se uvodi u praksu: (EEC) No. 2135/98 od 24. septembra 1998. doputa mogunost uvoenja digitalne kontrolne jedinice; (EEC) No. 1360/2002 od 13. juna 2002. propisuje tehnike karakteristike za digitalne kontrolne jedinice; (EEC) No. 3821/85 od 20. decembra 1985. uvodi posebne sadraje u (EC) No. 1360/2002 kao dodatak 1B. Objektivno, digitalni tahograf znai pojaanu zatitu od falsifikovanja i omoguava veu bezbjednost na putevima.

Slika 28. Izgled komponenti digitalnog tahografa 5.1.1. Koritenje digitalnog tahografa Voza vozila koje poseduje digitalni tahograf duan je da koristi karticu (koja pripada vozau) i jedinicu koja se nalazi u vozilu. Voza koristi vozaku karticu koja:

mu je dodjeljena, formira lini fajl (podatke) o vozau, sadri (u zavisnosti od njegovih) 28 dana aktivnosti gde najnoviji podaci prekrivaju najstarije, mora biti na raspolaganju vozaa sve vrijeme, ak i kada je vozilo opremljeno mehanikim

tahografom, biljei aktivnosti koje se obavljaju van vozila. Ove aktivnosti voza mora da unosi runo.


37


Voza koristi jedinicu u vozilu koja: je dodjeljena vozilu i kompaniji, sadri 365 dana aktivnosti (u zavisnosti od vrste aktivnosti koju vozilo obavlja), moe da primi karticu vozaa i snima aktivnosti koje su obavljene bez kartice vozaa (ako je vozilo izgubljeno, ukradeno, nije izdato ili je lano). GLAVNI PODACI KOJI SE MOGU SNIMITI Sljedee vrste podataka se snimaju: Identifikacija kartice, to jest: broj kartice, drava korisnika koja je izdala karticu, naziv slube koja izdaje karticu, datum izdavanja kartice. Identifikacija vlasnika kartice: prezime i ime vlasnika, datum isteka vaenja, jezik po izboru. Informacije o vozakoj dozvoli: drava korisnika koja je izdala dozvolu, naziv slube koja izdaje dozvolu, broj vozake dozvole. Podaci o vozilu koje se koristi: datum i vrijeme prve upotrebe vozila (unijeto na kartici), kilometrau u odreenom trenutku, datum i vrijeme posljednje upotrebe vozila ili 23 asa i 59 minuta unazad, ako se vozilo upotrebljava u to vrijeme, kilometraa vozila u to vrijeme, registarski broj vozila i drava u kojoj je vozilo registrovano. Podaci o aktivnostima vozaa (ukljuujui podatke koje je runo unio voza): datum i ukupno rastojanje koje je voza preao ovog datuma, promjena aktivnosti (vonja, dostupnost, odmor/pauza), promjena statusa vozai (posada, sam), navesti vrijeme promjene vozaa. Lokacija gdje radni dan poinje i zavrava se: datum i vrijeme dolaska, dolazak ili odlazak, vrijednost kilometrae. Podaci o dogaajima i grekama (vrijeme koje se preklapa, pokuaj krenja bezbjednosti, prekid u snabdjevanju strujom, greke sa karticom, itd.). Podaci o kontrolnim aktivnostima: datum i vrijeme kontrole, broj kontrolne kartice i drava koja ju je izdala, vrsta kontrole (displej, tampanje, daunlodovanje), daunlodovani period (u sluaju daunlodovanja, skidanja podataka), broj registracije i drava gde je registrovano vozilo koje se provjerava. Jedinica u vozilu snima sljedee vrste podataka o opremi za identifikaciju: podaci o jedinici koja se nalazi u vozilu (ime i adresa proizvoaa, serijski broj, broj pod kojim je odobrena, itd.), identifikacijski znak pokretnog senzora (ime proizvoaa, dio, serija, broj pod kojim je odobrena, itd.), bezbjedonosni elementi (evropski, drava, lan i certifikat o opremi). Ubacivanjem kartice vozaa mogu se dobiti sljedei podaci: prilikom svakog ciklusa ubacivanja i izbacivanja u ureaj kartice vozaa ili kartice u radionici (za popravku) vide se ime i prezime vlasnika kartice, broj kartice, podaci i vrijeme ubacivanja, izbacivanja kartice; podaci o aktivnosti vozai (vonja, dostupnost, rad, odmor, status vozaa posada/sam); lokacija gdje dnevni posao poinje i/ili zavrava se, broj kartice vozaa datum i vrijeme unoenja, vrsta unoenja (poetak ili kraj), drava ili region odakle se kree ili zavrava vonja i kilometraa; podaci o kilometrai svaki dan u pono; detaljni podaci o brzini tokom poslednja 24 sata (svake sekunde), deavanja i greke (greke sa karticom, prekoraenje brzine, prekid u napajanju strujom, greke sa karticom ili prilikom snimanja); podaci o podeavanju, parametri vozila (veliina, podeavanje ogranienja brzine), datum i vrijeme pet najnovijih podeavanja, sa podacima o radionici koja je obavila podeavanja; vrijeme podeavanja podataka, pet vremenski najveih podeavanja, sa podacima o radionici koja je obavila podeavanja; Prema AETR i odredbi EE broj 3820/85 transportna kompanija treba da organizuje vonju tako da se prilagodi bitnim odredbama ovog dogovora; Kompanija bi tako trebalo redovno da provjerava da li se prilagoavanja potuju; ako se primijeti krenje, transportna kompanija treba da primijeni neophodne mjere da sprijei budue krenje. Voza moe da doe do informacija sa tahografa na sljedee naine: provjerom tampanih podataka, dostupni su u svako vrijeme preko displeja. Karakteristike displeja: pokazuje najvie dva reda, sadri simbole 5 mm visoke i 3,5 mm iroke, navodi podatke istim redom kao i tampani podaci. Sigurnosnim prenoenjem, svaka autorizovana osoba kao na


38


primjer voza, neko iz kompanije ko ima karticu kompanije, policajac koji ima kontrolnu karticu, neko iz radionice koja ima karticu (autorizovanu za popravke) moe da prenese podatke, preko kompjutera. tampani podaci su dostupni u svakom trenutku i postoje etiri razliite varijante u zavisnosti da li se podaci tampaju sa kartice vozaa ili jedinice u vozilu. Dakle, postoje podaci tampani sa kartice vozaa tampane aktivnosti vozaa i iz jedinice u vozilu kada je vozaka kartica ubaena i kada kartica nije ubaena i tampani podaci sa jedinice u vozilu kada je ubaena kontrolna kartica.

Slika 29. Uporedni prikaz podataka sa digitalnih i analognog tahografa

Policija moe da doe do podataka tako to policajac moe da provjeri podatke preko lap-topa ili itaa kartice i to kada voza v

bilten 6 bos

Documents