Lovran, 17. – 19. travnja 2013.

XIV. državno Natjecanje iz povijesti

Povijest me (m)uči

Karte, godine i bilješke u glavu trpam

I znanje svoje stalno krpam.

Znam na primjer da je Ludovik I. boj vodio

Da bi našu Dalmaciju od Mlečana oslobodio.

Usput se molio da bude Zadarskoga mira

I dobrog paškog sira.

Ta povijest zna mi zadati muke teške,

Ali uz malo mašte od nje se mogu složiti priče bez greške.

Iz serije o Sulejmanu Veličanstvenom sve brzo i lako naučim,

A pritom se, vjerujte, ni najmanje ne mučim.

Kad bi se tako ispričala lekcija svaka,

Nijednom đaku povijest ne bi bila tlaka.

TEREZIJA KOPRIVNJAK, 6. a

POVIJESNI RAZVOJ LOVRANA

Područje istočne obale istarskog poluotoka bilo je nastanjeno još u prethistoriji, o čemu nam

svjedoče različiti pronađeni arheološki ostaci.

Prve informacije o povijesnom nastanku i razvoju Lovrana daje nam anonimni geograf iz

Ravene, koji je pisao najvjerojatnije krajem 7. stoljeća, a koji u svom djelu navodi jedno od

najranijih naziva Lovrana – Lauriana. Najvjerojatnije je da je naselje ime dobilo po latinskom

nazivu za lovor koji raste na cijelom području Lovrana i okolice.

U vrijeme rimske vlasti prostor Lovranštine je pripadao rimskoj provinciji Dalmaciji.

Stanovništvo koje je živjelo na tom području pripadalo je romaniziranim Liburnima.

Uglednijim građanima Rima je na području Istre bilo dopušteno graditi svoje rezidencije i

poljoprivredno-proizvodna dobra, tzv. villae rusticae. Tako je na trgovačkom putu između

Pule i Trsata, a na mjestu današnjeg Lovrana, svoju vilu rustiku sagradio rimski patricij,

državnik, vojskovođa i kartograf Marko Vipsanije Agripa (Marcus Vipsanius Agrippa još u 1.

stoljeću prije Krista. Ova vila rustika smatra se začetkom Lovrana kao naselja, a pokoreni

Liburni koji su kao robovi ovdje uzgajali vinovu lozu i masline, njegovim prvim stanovnicima.

Rano srednjovjekovlje daje malo podataka o Lovranu, ali jedan od zanimljivijih vezan je za

priču o vladavini Franaka na području Istre te njihovim vojnim pohodima protiv doseljenih

Hrvata i Avara. Po nekim izvorima u okolici Lovrana se 799. godine odigrala bitka između

Franaka i Hrvata u kojoj je poginuo franački vojskovođa i friulski markgrof Erik. O toj pogilji

akvilejski je patrijarh Paulin (776. - 802.) spjevao Versus Paulini de Herico Duce (Paulinov

spjev o knezu Eriku), u kojem kao mjesto Erikove pogibije spominje Mons Laurentus

(Lovransko brdo). I danas se jedno brdo iznad Lovrana naziva Knezgrad i kod lokalnog

stanovništva postoji vjerovanje da je upravo to brdo na kojem su Hrvati potukli Franke.

Pisani podatak iz tog vremena u Vita Caroli Magni (Život Karla Velikog) koju je napisao

povjesničar Einhard, kaže da se ova bitka odigrala kraj Trsata.

U vrijeme nastanka srednjovjekovne hrvatske države Lovran ostaje u njenim okvirima sve do

11. stoljeća.

U 12. stoljeću Lovran se spominje u opisu arapskog geografa El Idrissija koji ga opisuje kao

velik i napredan grad s razvijenom brodogradnjom i velikim brojem lađa, koji teritorijalno

pripada pod vlast Akvileje. U 15. st. Istra je podijeljena između dviju političkih sila: Mlečana

(Venecije) koji su držali čitavu zapadnu obalu i dio istočne te Habsburgovaca koji su

kontrolirali čitavu unutrašnjost poluotoka i preostalu obalu. Habsburška Istarska grofovija

obuhvaćala je 20 općina, a Lovran je bio jedna od tih općina smještena između Općine

Veprinac i Općine Mošćenice.

U 16. i 17. stoljeću uslijed osmanlijskih provala u Hrvatsku i uskočkih ratova s Venecijom,

oko Lovrana se grade obrambene zidine. Sve do smrti Petra Kružića, junačkog branitelja

Klisa, 1537. godine, Lovran je bio glavna luka za brodove koji su ljudstvom i ratnim

materijalom opskrbljivali klišku utvrdu.

Najteža stradanja Lovran je doživio za vrijeme uskočkih ratova, kada su ga 1599. i 1614.

Mlečani dva puta spalili, a 1616. godine gotovo u potpunosti uništili. Godine 1689. I. W.

Valvasor u svojem je djelu Slava Vojvodine Kranjske opisao Lovran kao važan pomorski i

trgovački centar s okolicom bogatom vinogradima, maslinicima i kestenima.

U 18. stoljeću Lovran se spominje kao naselje pomoraca, kapetana i brodovlasnika, ojačavaju

trgovačke veze s Dalmacijom, otokom Pagom, Venecijom te Anconom. Razvoj gospodarstva

uzrokuje povećanje broja stanovnika o čemu govore crkveni popisi stanovnika koji spominju

da Lovran tad ima 2900 stanovnika.

19. stoljeće područje Lovranštine ponovno dolazi pod austrijsku vlast i uključeno je u

austrijsku pokrajinu Istru. Procvat gospodarstva vezan je za razvoj brodarstva na jedra te se

Lovran prometnuo u jedno od većih brodarskih središta na Kvarneru.

Kriza jedrenjaka nakon početka primjene parobroda koja je zahvatila cijeli svijet, odrazila se i

na hrvatske krajeve koji su živjeli od brodarstva, pa je tako pogodila i Lovran. Iako je izgubio

ulogu važne pomorske luke sjevernog Jadrana, blizina Opatije, novog turističko-lječilišnog

središta, utjecala je i na razvoj Lovrana kao turističko-lječilišnog odredišta liburnijske rivijere.

Tako se jako brzo stanovništvo Lovrana preorjentiralo na novu granu gospodarstva-turizam.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području Lovrana izgrađuju se mnogobrojni hoteli i

privatne zgrade za odmor i oporavak, s uređenim parkovima i vrtovima. Tijekom tog

razdoblja nastaju neki od najljepših primjera arhitekture koji i danas svjedoče o popularnosti

liburnijske rivijere među tadašnjim europskim plemstvom, vladarskim kućama i bogatim

građanstvom koji su za svoj odmor odabirali baš Lovranštinu zbog izuzetnih blagodati klime i

podneblja.

KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTI LOVRANA

Prekrasna srednjevjekovna jezgra grada sama je po sebi spomenik na otvorenom, koji je

sačuvao detalje iz povijesti mediteranske urbane arhitekture, freske, pročelja i zidine.

Među najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti Lovrana spada župna crkva Svetog

Jurja, izgrađena u razdoblju romanike u 13. st. koja je u 15. st. dobila novo ruho,

kasnogotičke freske, djelo domaćih umjetnika. Danas je vrijedno djelo spomeničke baštine i

simbol grada. Nasuprot crkve smjestila se stara zgrada poglavarstva, koja potječe iz srednjeg

vijeka, a koja na sebi čuva lik Svetoga Jurja, zaštitnika grada Lovrana i lovranske župe.

Značajna sakralna građevina je i crkvica Svetog Trojstva, jednostavna, mala gotička crkva, a

nalazi se iznad lovranske lučice. U njoj se danas nalazi grob lovranskog župnika Gašpara

Bekarića iz 16.st.

Još jedan prepoznatljiv simbol grada i ostatak fortifikacijskog sustava srednjovjekovnog

Lovrana je masivna gradska kula. Kvadratnog je tlocrta, izvorno sačuvana do određene visine

sa svojim pravilno isklesanim kamenim blokovima. Gornji dio kule je dozidan nakon ratnih

razaranja u 17. stoljeću. Unutrašnjost kule je nakon nedavne rekonstrukcije prenamijenjena

za muzejske postave i izložbe.

Jedna od zanimljivosti je i luneta portala zgrade na Trgu sv. Jurja okružena drvenim reljefom

brkate i bradate figure zastrašujućeg pogleda – Mustaćona. Po legendi je čuvao kuću od svih

mogućih neprijatelja i nevolja.

Još jedno vrijedno graditeljsko postignuće je izgradnja obalna šetnice (Strandweg –

Lungomare) koja dužinom od 12 kilometara spaja Lovran s Voloskom i omogućuje šetnju i

uživanju u blagodatima morske klime i pogledu koji nudi šetačima, prvenstveno na poznate

lovranske vile i uređene perivoje i vrtove.

Glagoljska ostavština na zidovima crkve svetog Jurja u Lovranu

Najveći istraživač hrvatskih glagoljskih grafita Branko Fučić (1920. – 1999.) odgonetnuo je 48

grafita otkrivenih na freskama u župnoj crkvi svetog Jurja u Lovranu. Među tim je grafitima 6

pisanih ustavnom glagoljicom, 38 kurzivnom te 4 miješanim oblicima ustavnoga i kurzivnoga

pisma, a svi potječu iz 15. i 16. stoljeća.

Razgledali smo ih, „prevodili“ na latinicu, zamislili se i za vas izabrali sljedeća dva:

to govore mrtvi živomu: ča me gledaš ale ča se čudiš ale ne znaš da sam bil i jas včera kako si ti danas, a ti oćeš bit zutra kako sam jas danas .čfkz. to pisa žakan marko

To govore mrtvi živomu: Ča me gledaš ale ča se čudiš?

Ale ne znaš da sam bil i jas včera kako si ti danas,

a ti oćeš bit zutra kako sam jas danas.

1549. to pisa žakan Marko.

va ime božje i devi marije, amen. .čfl . . miseca sektebra na dan 1g. ta dan se va lovrane javi nagla smert i umre do .l. ljudi. Va ime Božje i Devi marije, amen.

1558. miseca sektebra na dan 14. Ta dan se va

Lovrane javi nagla smert i umre do 50 ljudi.

Mitologija našega kraja

Slavenska mitologija uglavnom govori o vremenu nastanka svijeta i ljudi, upoznavanju

bogova, nastajanja njihove djece i rođaka. U cijeloj mitologiji isprepliću se borbe između

dobra i zla. To su bila vremena kada se često ratovalo i ljudski je život bio u opasnosti i od

ljudi i od tada divljih i neukroćenih prirodnih elemenata. U ljetu su, plodonosnom i toplom,

vidjeli dobre bogove (Perun, Svantevid, Danica, Lada, Svarog... ), a u hladnim i neplodnim

vremenima zle (Crnobog, Črt, Morana, Bjesomir...). Slaveni su se borili protiv neprijatelja, a

kada nije bilo rata, uzgajali su stoku, obrađivali zemlju, priređivali gozbe posvećene moćnim

bogovima.

Perun je najmoćniji slavenski bog, bog grmljavine, donositelj plodnosti, ratničko je božanstvo

kojem su prinašane biljne i životinjske žrtve i donošen ratni plijen. Stari Slaveni su vjerovali

da grmljavina nastaje kada siloviti Perun izleti iz svojih dvora i upotrijebi svoje magično

oružje, strijele (munje).

Veles/Volos je bog pastira, svih rogatih životinja, bog zemljoradnje (zemlje i vode). Ima gustu

bradu i prekriven je dlakom od snažnih nogu pa do uznosite glave koju su krasili veliki rogovi,

zastrašujućeg obličja i kadkad divljeg ponašanja. Štuju ga ratari i pastiri kao pralik pastirskog

boga. Veles se pretvara u razne životinje, kao što su zmaj ili zmija. U stalnom je sukobu s

Perunom. Malo mjesto Volosko kod Opatije ima veze s bitkom Volosa i njegovih sinova protiv

sile zla. Slavan završetak bitke Volosa i njegovih sinova protiv sila tame bio je popraćen silnim

slavljem, uz gozbu, tustu veprovinu i potoke medovine. Naselje na mjestu pobjede prozvali

su Volosko kao uspomenu na pobjedu.

Obronci Učke bili su od posebna značaja za prve slavenske doseljenike na Kvarner –

najvažnije i najsvetije mjesto gdje su se klanjali i pridonosili žrtve svojim bogovima. Dpšavši u

novu zemlju Slaveni su morali na odgovarajuća mjesta postaviti svoje bogove i božanstva.

Većinom su to brda ili humovi, od kojih je jedan posvećen bogu svjetlosti i dobra, te stoji na

lijevoj strani vode, dok je drugi posvećen bogu tame i zla, na desnoj strani. Pod Perunovom

gorom mora biti voda, kao što pod Perunom nad Mošćenicama teče Potok. Time bi Potoška

je vala, kako ju zovu njezini stanovnici ili Mošćenička Draga bila bitan dio svetišta kao i gora

Perun. S gore se do Potoka spušta stjenovita strmina, upravo kako se očekuje u Perunovu

svetištu. Pod Perunom na vodi je mlin koji je bitan kao mjesto gdje je Gromovnik kamenom

ubio zmaja.

Bog gromovnik Perun, zamišljan je kao orao koji sjedi na suhoj ili zlatnoj grani na vrhu bora i

gleda na sve četiri strane svijeta kako bi vidio što tko radi. Do njega sjedi kćerka, kukavica

Mara i devet orlića koji su joj braća. Dolje ispod gore, na vodi gdje raste vrba, u njenom

korijenu obitava Veles zamišljen kao pernata ili dlakava životinja (poput medvjeda) ili pak

zmija. Nesreća nastaje onda kada se zmija počne penjati na goru gdje vlada Perun. Zmija želi

oduzeti vodu koja ljudima, poljima i stoci znači život. Perun tada udara ognjenom munjom i

tjera Velesa dolje u korijen, u vodu gdje mu je i mjesto. Priča kaže da tamo gdje zemlju

pogodi Perunova munja nikne perunika.

Kada su se Hrvati pokrštavali, stara vjerovanja nije bilo lako potisnuti. Crkva je uspjela

prenijeti Perunove karakteristike na novog kršćanskog sveca – svetog Iliju koji tako postaje

gromovnik na osnovi starozavjetnih karakteristika (vozio je vatrenu kočiju nebom). Moguće

je da je u nekim mjestima zamijenjen svetim Vidom, a ponegdje su značajke prenesene i na

kršćanskog Boga. Perunova su obilježja prenesena i na svetog Jurja koji od negdašnje

legende sveca mučenika postaje svetac vitez i zmajoubojica (povezanost zmaja i zmijskog

Velesa). U brojnim se krajevima i do današnjih dana održao kult Zelenog Jurja. Jurju se

pjevalo u sušnim vremenima da donese kišu ( kišu kao rezultat borbe Peruna i Velesa), a bio

je i zaštitnik plodnosti općenito. Jurjevo označava početak proljeća, aktivnog dijela godine,

početak prvih seljačkih radova izvan kuće.

Toponimi našeg kraja, vrh Perun na 888 m. n. v. i zaseok Trebišća, osim ljepote prirodnog

krajolika, pričaju jednu maštovitu priču drevnih stanovnika tog područja. Danas se tu nalazi

mitsko-povijesna staza u sklopu Parka prirode „Učka“.

RAZVOJ ŠKOLSTVA

Razvoj pismenosti na području Lovrana može se povijesno pratiti sve do antičkih vremena, ali

pravi razvoj hrvatske pismenosti veže se za djelovanje Konstantina i Metoda te širenje

glagoljske pismenosti na hrvatske krajeve. Na područje Liburnije glagoljica se širila s prostora

Krka, centra glagoljičke pismenosti, te se održala i očuvala u raznim glagoljičkim natpisima.

Tijekom srednjovjekovlja pismenost je uglavnom bila pod utjecajem stranih vlasti odnosno

Austrijanaca i Mlečana. U razdoblju do 19. st. bilo je jako malo pismenih ljudi jer je

prevladavalo mišljenje da je škola potrebna jedino budućim svećenicima koji su nerijetko bili

jedini pismeni ljudi.

S razvojem gradskih naselja pojavila se potreba za obrazovanim ljudima tako da u 19. st.

započinje pravi razvoj školstva na ovim prostorima. 1819. godine, u većim istarskim

naseljima niču tzv. glavne škole, a iste godine se otvara i dvorazredna škola u Lovranu u

kojoj se nastava održavala na talijanskom jeziku.

U razdoblju istarskog narodnog preporoda, 11. studenog 1877. otvorena je nova školska

zgrada u Lovranu. Škola je imala dva kata. Na prvom katu bio je prvi razred i stan za

upravitelja, a na drugom katu drugi razred i stan za učiteljicu.

Pored talijanskog jezika „naučni“ jezik u školi bio je i hrvatski. Godine 1884. Ministarstvo za

bogoštovlje i nastavu Austro-Ugarske Monarhije na zahtjev Talijana odobrilo je podjelu škole

na hrvatsku i talijansku paralelku. Tada zapravo počinje teško razdoblje za hrvatsku školu u

Lovranu. Školske godine 1904./05. u hrvatskoj paralelki bilo je 160 učenika, a samo jedan

učitelj. Od 1909. do 1914. godine škola je dvorazredna, a dalje trorazredna, što znači da se

povećavao broj djece.

Godine 1945. opet se u staroj školi održavala nastava na hrvatskom jeziku. 1961. godine na

prijedlog Školskog odbora ove škole Savjet za prosvjetu Narodnog odbora Općine Opatija

predlaže Općinskom vijeću novo ime škole te je na kraju i odlučeno da škola u Lovranu dobije

ime Viktora Cara Emina, jednog od najpoznatijih književnika, publicista i preporoditelja te

boraca za hrvatski jezik, koji je bio bivši učenik lovranske škole.

1967. g. završena je nova, moderna školska zgrada u kojoj i danas učimo.

Opći podaci o školi

Osnovnu školu Viktora Cara Emina, Lovran u školskoj

godini 2012./2013. čine matična škola i četiri područne škole

PŠ „Eugen Kumičić“ u Mošćeničkoj Dragi (osmogodišnja)

PŠ Mošćenice (trogodišnja)

PŠ Brseč (trogodišnja)

PŠ Dobreć (trogodišnja)

U matičnoj školi učenici su raspoređeni u 16 razrednih odjela od prvog do osmog.

Ukupan broj učenika Osnovne škole Viktora Cara Emina u školskoj godina 2012./13. je 371.

MOJA ŠKOLA

U mom mjestu postoji jedna zgrada,

u kojoj pamet ne dolazi bez rada.

U njoj se piše i šara

I tako se pamet stvara.

To je mjesto gdje djeca vrijedno uče,

da bi se roditeljima pohvalila kod kuće.

Ta zgrada koja nas čini tako sretnima,

Je Osnovna škola Viktora Cara Emina.

Mia Stojšić, 5. b

Naše misli o životu potaknute glagoljskim grafitima

Život je najšarenija livada na svijetu.

Irena Petković

(Život je najšarenija livada na svijetu. Irena Petković)

Svaki život može biti lijep, ili barem ljepši.

Leo Prenc

(Svaki život može biti lijep, ili barem ljepši.

Leo Prenc)

Pogreške su dio ljudskog života, životne lekcije

iz kojih se uč i, samo na teži nač in.

Sara Puharić (Pogreške su dio ljudskog života, životne lekcije iz kojih se uči,

samo na teži način. Sara Puharić)

Darujemo li ljubav, možemo promijeniti svijet.

Sara Puharić (Darujemo li ljubav, možemo promijeniti svijet.

Sara Puharić)

Život je kao more, ovisi o vjetru.

David Smolč ić (Život je kao more, ovisi o vjetru.

David Smolčić)

Živi život punim pluć ima jer je dragocjen i

kratak.

Alen Grubić (Živi život punim plućima jer je dragocjen i kratak.

Alen Grubić)

Uvijek gledaj vedru stranu života.

Laura Sam

(Uvijek gledaj vedru stranu života. Laura Sam)

Ljudski je vijek kratak, ali neka č ovjekova djela

su trajna. Njegujmo baštinu koja nas definira.

Robert Zuljani

(Ljudski je vijek kratak, ali neka čovjekova djela su trajna. Njegujmo baštinu koja nas definira.

Robert Zuljani)

U životu ima uspona i padova, ne odustaj!

Daniel Rubinić (U životu ima uspona i padova, ne odustaj!

Daniel Rubinić)

Život je samo jedan, proživi ga pametno.

Lucia Žagar

(Život je samo jedan, proživi ga pametno. Lucia Žagar)

Vjeruj u svoje snove i oni ć e se ostvariti.

Damian Žagar

(Vjeruj u svoje snove i oni će se ostvariti. Damian Žagar)

Potrudi se svaki trenutak života uč initi što

boljim, veselijim ljepšim.

Lucija Barunč ić

(Potrudi se svaki trenutak života učiniti što boljim,

veselijim ljepšim. Lucija Barunčić)

NAVIGAT BIN OTEL

Navigat bin otel, videt celi svet. Mat mi govori da nij to za me, ma ča moren, mene more zove i vuče...

More parat i navigat, to mi ni sada neda spat. Judi moji ča da storin!? Ni san neznan. Ma ja MORAN navigat!

ALEN MATAJIĆ, 7. b

Popis pozvanih učenika na Državno natjecanje iz povijesti za osnovne i srednje škole 2012./2013.

7. razred

Prezime i ime učenika Škola Prezime i ime mentora

Lesničar, Ivana OŠ Rikard Katalinić Jeretov, Opatija Host, Ljiljana

Vrvilo, Petar OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik Marinović, Miranda

Peček, Teodora OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec Poljak, Sonja

Šego, Branko OŠ Ivana Mažuranića, Vinkovci Velić, Ivana

Mabić, Valentin OŠ Luka, Sesvete Ćavar, Zrinka

Vizinger, Zoja OŠ Nedelišće, Nedelišće Špiranec, Sanja

Arelić, Josip OŠ Brestje, Brestje Ćavar, Zrinka

Grozdanić, Ruben OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod Tomičić, Marija

Jakobušić, Petar OŠ Marina Držića, Dubrovnik Šilje-Capor, Jelena

Jurišić, Antonija OŠ Popovača, Popovača Kujundžić, Manuela

Kolovrat, Ana Lucija OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Zagreb Gambiraža, Knez Anita

Maruna, Paula OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar Pepić, Nenad

Šram, Marko OŠ Ivana Filipovića, Osijek Vračević, Ksenija

Vlaše, Tea OŠ Petra Zoranića, Stankovci Delić Žepina, Božena

Erstić, Lorena OŠ Luka, Sesvete Ćavar, Zrinka

8. razred

Prezime i ime učenika Škola Prezime i ime mentora

Sorić, Ivan OŠ Majstora Radovana, Trogir Šimić, Marijana

Šošo, Liana OŠ Eugena Kumičića, Rijeka Lusina, Marina

Zadro, Lucija OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb Pervan, Slavica

Sušanj, Sven OŠ Podmurvice, Rijeka Baraba, Iva

Vrkić, Karla OŠ Strožanac, Podstrana Jujnović, Ivan

Siročić, Jan I. osnovna škola, Čakovec Matotek, Višnja

Končar, Ilija OŠ Grgura Karlovčana, Đurđevac Tomrlin, Katica

Petravić, Veronika OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Zagreb Gambiža Knez, Anita

Medančić, Lea OŠ Veruda, Pula Kalender Anić, Sabina

Blagojević, Jakov OŠ Ljudevita Gaja, Osijek Lukić, Marijana

Topkin, Valerija OŠ Martijanec, Martijanec Pirc, Sanja

Kovačević, Korina OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica Crnkoci, Goranka

Komazec, Katja OŠ Ivana Filipovića, Zagreb Babić, Ana

Strmota, Lucija OŠ Turanj, Karlovac Perković, Ilija

Škrlec, Borna OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina Stanković Belić, Mirjana

Prva skupina

Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime mentora

Vereš, Matej I. gimnazija, Osijek Sokol, Anđa

Justament, Jasmina SŠ Ivanec Bolčević, Milena

Leš, Borna V. gimnazija , Zagreb Rendulić, Vlatka

Orlić, Petar XV. gimnazija, Zagreb Naletilić, Zdravko

Sršić, Petra Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti,

Osijek Pandžić, Marija

Kušec, Iva SŠ Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina Crneković, Jasna

Slivar, Luka SŠ August Šenoa , Garešnica Prodanić, Milka

Milas, Jakov SŠ Ivanec Bolčević, Milena

Petrović, Ante I. gimnazija, Zagreb Mandušić, Ivica

Perkov, Gabrijela Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik Paić, Jasminka

Martinić, Lorena Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok Pevec, Daniel

Rukavina, Luka V. gimnazija, Zagreb Rendulić, Vlatka

Druga skupina

Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime

mentora

Babok, Edita Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok Petrač, Božica

Ninčević, Ivan Borna Gimnazija – Karlovac Jadrić, Natalija

Njegovan, Juraj IV. gimnazija, Zagreb Dumančić, Lidija

Pelin, Dunja SŠ Tina Ujevića, Kutina Orešković, Anita

Stanić, Matej Klasična gimnazija fra M. Lanosović, Slavonski Brod Jonjić, Drago

Vuković, Saša Gimnazija – Čakovec Mutvar, Verica

Havliček, Petar SŠ August Šenoa, Garešnica Prodanić, Milka

Kuprešak, Katarina Gimnazija – Županja Marković, Ana

Kolar, Klara Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac Leščan, Zdravko

Fel, Leo Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti,

Virovitica Drvenak, Hrvoje

Curić, Marin Gimnazija – Metković Vidović, Zoran

Todić, Jasna SŠ Vela Luka Prižmić, Ivana

Šaško, Tea Druga gimnazija – Varaždin Slunjski, Nikola

Perčinlić, Tomislav SŠ Vrbovec Radić, Stjepan

Sušak, Marijana Gimnazija Velika Gorica Vondra, Ivan

Ivanković, Blaž XVI. gimnazija, Zagreb Kantolić, Zoran

Treća skupina

Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime

mentora

Pleić, Tvrtko SŠ Donji Miholjac Falamić, Zvonimir

Percan, Matej Pazinski kolegij – Klasična gimnazija Pazin s pravom

javnosti Bogešić, Daniel

Malešić, Lucija SŠ Hrvatski kralj Zvonimir, Krk Gordija, Marijan

Ivanković, Tinka I. gimnazija, Zagreb Lovrić, Andrija

Cirkvenčić, Filip Prva gimnazija, Varaždin Burek, Višnja

Kranjčec, Dominik XV. gimnazija, Zagreb Naletilić, Zdravko

Pale, Tonka XV. gimnazija, Zagreb Naletilić, Zdravko

Tkalec, Anamarija Prva gimnazija, Varaždin Barulek, Jurica

Bajkovec, Lucija Gimnazija – Čakovec Mutvar, Verica

Janković, Marta Gimnazija – Čakovec Mutvar, Verica

Karlić, Tomislav Gimnazija A.G.Matoša, Đakovo Damjanović, Nikola

Crnković, Ana Gimnazija – Bjelovar Štimac, Melita

Krce-Ivančić, Ana Dubrovačka privatna gimnazija, Dubrovnik Capor, Katarina

Jurić, Ivan Gimnazija – Županja Kegalj, Danijela

Sušilović, Lucija Gimnazija Fran Galović, Koprivnica Ač, Irenka

Četvrta skupina

Prezime i ime učenika Ime škole Prezime i ime

mentora

Škegro, Albert V. gimnazija – Zagreb Rendulić, Vlatka

Fiala, Hana SŠ August Šenoa, Garešnica Prodanić, Milka

Darabuš, Elena Druga gimnazija, Varaždin Slunjski, Nikola

Matijaščić, Marko Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb Pavlović, Jadranka

Asanović, Frane Privatna srednja škola Marko Antun de Dominis, Split Lozančić, Ivana

Smiljanić, Ivan Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica Novosel, Ana

Matijević, Mislav Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik Paić, Jasminka

Bohač, Bruno Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod Katušić, Tihomir

Gržetić, Ivan Gimnazija Pula Šek, Željko

Boić, Hrvoje XV. gimnazija, Zagreb Gogić, Petar

Odorčić, Iva Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod Ramšak, Ana

Pejić, Igor Salezijanska klasična gimnazija – s pravom javnosti,

Rijeka Maraš Krapić, Linda

Vladić, Marko Gimnazija – Karlovac Štranjgar, Snježana

Volarić, Kristian Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka Caput, Mirela

Trutanić, Jure SŠ Bol Škrbić, Milan

Samostalni istraživački rad

Ime i prezime učenika Naslov rada Mentor Škola

Marin Mićunović

Toni Žunić

Pustinjski Split od 1944. do

1945. Radoslav Jurković

V. gimnazija

“Vladimir Nazor”,

Split

Dorijan Lesić

Borna Lovrić Rukometna bajka Miroslav Novosel

Gimnazija Petra

Preradovića,

Virovitica

Lucija Kerovec

Klaudija Molnar Juraj Hus Rasinjanin Gordana Trnski

Gimnazija “Fran

Galović”,

Koprivnica

Antonia Kovač

Marin Softić

Pošumljavanje i

poljepšavanje Maloga Lošinja Lidija Kosmos

Srednja škola

Ambroza

Haračića, Mali

Lošinj

Gabrijela Perhaj

Valentina Pongračić

Urbarijalna regulacija u

sučijama Majerje, Nova Ves i

Sračinec u Donjopoljskom

kotaru Varaždinske županije

(1773.–1783. godine)

Višnja Burek

Prva gimnazija

Varaždin,

Varaždin

Antonela Aračić

Maja Reštegorac

Razvitak tvornice Badel

1945.–1960. Petar Tadić

Srednja škola

Sesvete, Sesvete

Agata Lučić

Mia Matijević

Gliptoteka HAZU Od privatne

zbirke do muzejskog

kompleksa

Marica Vrdoljak

Škola

primijenjene

umjetnosti i

dizajna, Zagreb

Marko Buovac

David Plečko

Banka i štedionica d.d.

Krapinske Toplice Marija Kantoci

Srednja škola

Pregrada,

Pregrada

Dora Kufner

Klara Špančić

“Pakračka groblja” Spomenici

davna vremena Branko Križan

Srednja škola

Pakrac, Pakrac

Ante Lucin Stakleni izvori Igor Artić Gimnazija

Vladimira Nazora,

Lujo Stanišić Zadar

Ana Marušić

Lana Mišić

“Savršena domaćica” – ideal

žene i rodna stereotipija u

Daruvaru tridesetih godina

20. Stoljeća

Valerija Turk-Presečki Gimnazija

Daruvar, Daruvar

Tea Načinović

Lucian Mrzlić Raša – grad rudara Dijana Muškardin

Srednja škola

Mate Blažine,

Labin

Josipa Kolar

Iva Horvatić Vukovarska bolnica 1991. g. Dubravko Žuvić

Gimnazija

Vukovar, Vukovar

Petra Kasap

Iris Perica Vječna glazba moga grada Irena Sačić

Gimnazija Antuna

Vrančića, Šibenik

Marta Bilandžija

Dražena Ćušković

Barun Franjo Filipović i

oriovački kotar (1878.-1880.) Krešimir Škuljević

Srednja škola

Matije Antuna

Reljkovića,

Slavonski Brod

Mentori

Prezime i ime mentora Ime škole

Host Ljiljana OŠ Rikard Katalinić Jeretov

Marinović Miranda OŠ Jurja Dalmatinca

Poljak Sonja OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Velić Ivana OŠ Ivana Mažuranića

Ćavar Zrinka OŠ Luka i OŠ Brestje

Špiranec Sanja OŠ Nedelišće

Tomičić Marija OŠ Hugo Badalić

Šilje-Capor Jelena OŠ Marina Držića

Kujundžić Manuela OŠ Popovača

Gambiraža Knez Anita OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića

Pepić Nenad OŠ Šimuna Kožičića Benje

Vračević Ksenija OŠ Ivana Filipovića

Delić Žepina Božena OŠ Petra Zoranića

Šimić Marijana OŠ Majstora Radovana Trogir

Lusina Marina OŠ Eugen Kumičić Rijeka

Pervan Slavica OŠ Tituša Brezovačkog Zagreb

Baraba Iva OŠ Podmurvice Rijeka

Jujnović Ivan OŠ Strožanac Podstrana

Matotek Višnja I. osnovna škola Čakovec

Tomrlin Katica OŠ Grgura Karlovčanina Đurđevac

Kalender Anić Sabina OŠ Veruda Pula

Lukić Marijana OŠ Ljudevita Gaja Osijek

Pirc Sanja OŠ Martijanec Martijanec

Crnkoci Goranka OŠ Jurja Habdelića Velika Gorica

Babić Ana OŠ Ivana Filipovića Zagreb

Perković Ilija OŠ Turanj Karlovac

Stanković Belić Mirjana OŠ Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

Sokol Anđa I. gimnazija Osijek

Bolčević Milena SŠ Ivanec Ivanec

Rendulić Vlatka V. gimnazija Zagreb

Naletilić Zdravko XV. gimnazija Zagreb

Pandžić Marija Isusovačka klasična gimnazija Osijek

Crneković Jasna SŠ Dragutina Stražimira Sveti Ivan Zelina

Prodanić Milka SŠ August Šenoa Garešnica

Mandušić Ivica I. gimnazija Zagreb

Paić Jasminka Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik

Pevec Daniel Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok

Petrač Božica Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok

Jadrić Natalija Gimnazija Karlovac Karlovac

Dumančić Lidija IV. gimnazija Zagreb

Orešković Anita SŠ Tina Ujevića Kutina

Jonjić Drago Klasična gimnazija fra.M.L. Slavonski Brod

Mutvar Verica Gimnazija Čakovec Čakovec

Marković Ana Gimnazija Županja Županja

Leščan Zdravko Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac

Drvenak Hrvoje Katolička klasična gimnazija Virovitica

Vidović Zoran Gimnazija Metković Metković

Prižmić Ivana SŠ Vela Luka Vela Luka

Slunjski Nikola Druga gimnazija Varaždin

Radić Stjepan SŠ Vrbovec Vrbovec

Vondra Ivan Gimnazija Velika Gorica

Kantolić Zoran XVI. gimnazija Zagreb

Falamić Zvonimir SŠ Donji Miholjac Donji Miholjac

Bogešić Daniel Pazinski kolegij Pazin

Gordija Marijan SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk

Lovrić Andrija I. gimnazija Zagreb

Burek Višnja Prva gimnazija Varaždin Varaždin

Barulek Jurica Prva gimnazija Varaždin Varaždin

Damjanović Nikola Gimnazija Antuna Gustava Matoša Đakovo

Štimac Melita Gimnazija Bjelovar

Capor Katarina Dubrovačka privatna gimnazija Dubrovnik

Kegalj Danijela Gimnazija Županja Županja

Ač Irenka Gimnazija Fran Galović Koprivnica

Pavlović Jadranka Gimnazija Lucijana Vranjanina Zagreb

Lozančić Ivana Privatna srednja škola Split

Novosel Ana Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

Katušić Tihomir Gimnazija Matija Mesić Slavonski Brod

Šek Željko Gimnazija Pula

Gogić Petar XV. gimnazija Zagreb

Ramšak Ana Gimnazija Matija Mesić Slavonski Brod

Maraš Krapić Linda Salezijanska klasična gimnazija Rijeka

Štanjgar Snježana Gimnazija Karlovac

Caput Mirela Prva riječka hrvatska gimnazija Rijeka

Škrbić Milan SŠ Bol

Jurković Radoslav V. gimnazija V. Nazor Split

Novosel Miroslav Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

Trnski Gordana Gimnazija Fran Galović Koprivnica

Kosmos Lidija SŠ Ambroza Haračića Mali Lošinj

Tadić Petar SŠ Sesvete

Vrdoljak Marica Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb

Kantoci Marija SŠ Pregrada Pregrada

Križan Branko SŠ Pakrac Pakrac

Artić Igor Gimnazija Vladimira Nazora Zadar

Turk-Presečki Valerija Gimnazija Daruvar

Muškardin Dijana SŠ Mate Blažine Labin

Žuvić Dubravko Gimnazija Vukovar

Sačić Irena Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik

Škuljević Krešimir SŠ Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod

Članovi državnog povjerenstva Natjecanja iz povijesti

Ime i prezime člana

Sonja Bančić, prof. Osnovna škola Stoja, Pula

Franjo Čičak, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Osijek

dr. sc. Ljiljana Dobrovšak Institut društvenih znanosti Ivo Pilar , Zagreb

Katarina Domljanović, prof. V. gimnazija "Vladimir Nazor", Split

dr. sc. Hrvoje Gračanin Filozofski fakultet, Zagreb

dr. sc. Zlatko Hasanbegović Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zafreb

dr. sc. Željko Holjevac Filozofski fakultet, Zagreb

Nera Malbaša Kovačić, prof. OŠ "Drago Gervais“, Brešca"

Mara Krznarić, prof Srednja škola Otočac, Otočac

Smiljana Lazić Marinković, prof. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb

mr. sc. Marijana Marinović Agencija za odgoj i obrazovanje

Melita Jesih Matić, prof. Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb

Željka Matijević, prof. Osnovna škola Viktora Cara Emina, Lovran

Loranda Miletić, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Split

Helena Miljević, mr. sc. Osnovna škola dr. Andrija Mohorovičić, Matulji

Suzana Pešorda, prof. Srednja škola Sesvete, Sesvete

Boris Petković, prof. Gimnazija Gospić, Gospić

Mario Racić, prof. OŠ Josipa Antuna Ćolnića, Đakovo

dr. sc. Gordan Ravančić Hrvatski institut za povijest

Vesna Slaviček, prof. prof.

Alen Šimičić, prof. prof.

dr. sc. Jasna Turkalj Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Svjetlana Vorel, prof. V. gimnazija, Zagreb

SPONZORI NATJECANJA

Primorsko-goranska županija

Upravni odjel za kulturu, obrazovanje i sport

Turistička zajednica općine Lovran

Pomorski i povijesni muzej

Hrvatskog primorja Rijeka

Izdavačka kuća Adamić Jami d.o.o.

Muzej grada Rijeke Kroasana d.o.o.

Katedra čakavskog sabora

Lovran

IMPRESUM

Iva Erceg, dipl. uč.

Nastja Srok, prof.

Sandra Salopek, dipl. knjiž.

Željka Matijević, prof.

Ingrid Baljak, prof.

Sanja Kapović, prof.

Senka Strgar, prof.

Tonči Peranić, prof.

Damir Ožbolt, prof.