biljni svijet

115
BILJNI SVIJET KVIZ

Upload: keane-bullock

Post on 02-Jan-2016

274 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

BILJNI SVIJET. KVIZ. PITANJA I ODGOVORI. KORIJEN. 1.Od kojih biljaka poticu kopnene biljke ?. KOPNENE BILJKE VODE PORIJEKLO OD ZELENIH ALGI KOJE ZIVE U VODI. 2.Prije koliko godina su biljke pocele da osvajaju kopno ?. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: BILJNI SVIJET

BILJNI SVIJETKVIZ

Page 2: BILJNI SVIJET

PITANJA I ODGOVORI

Page 3: BILJNI SVIJET

KORIJEN 1.Od kojih biljaka poticu kopnene biljke?

Page 4: BILJNI SVIJET

KOPNENE BILJKE VODE PORIJEKLO OD ZELENIH ALGI KOJE ZIVE U VODI.

Page 5: BILJNI SVIJET

2.Prije koliko godina su biljke pocele da osvajaju kopno?

Page 6: BILJNI SVIJET

-BILJKE SU POCELE DA OSVAJAJU KOPNO PRIJE OKO 400 MILONA GODINA.

Page 7: BILJNI SVIJET

3.Sta je neophodno za rast i razvoj kopnenih biljaka?

Page 8: BILJNI SVIJET

Za rast I razvoj kopnenih biljaka neophodne su voda I mineralne materije.

Page 9: BILJNI SVIJET

4.Koje su osnovne uloge korijena?

Page 10: BILJNI SVIJET

-Osnvne uloge korijena su da pricvrsti biljku za pologu I da upija vodu.

Page 11: BILJNI SVIJET

5.Sta utice na izgled korirjena?

Page 12: BILJNI SVIJET

-Na izgled korijena utice vrsta zemljista na kojem biljka zivi, kao I kolicina vode u njemu.

Page 13: BILJNI SVIJET

6.Koji su oblici korijena?

Page 14: BILJNI SVIJET

-Oblici korijena su;osovinski,zilicast,repast.

Page 15: BILJNI SVIJET

Kakav je pravi, a kakav adventivni korijen?

Page 16: BILJNI SVIJET

-Korijen koji nastaje iz dijela klice nazivamo pravi korijen,a korijen koji nastaje iz stabla ili lista naziva se adventivni korijen.

Page 17: BILJNI SVIJET

9.Iz cega se sastoji unutrasnja gradja korijena?

Page 18: BILJNI SVIJET

Unutrasnja gradja korijena se sastoji iz kore,pokorice,centralnog dijela,zone rasta I korijenove kape.

Page 19: BILJNI SVIJET

10.Kako se zove sila koja potiskuje vodu od korijena navise?

Page 20: BILJNI SVIJET

-Zove se korijenov pritisak.

Page 21: BILJNI SVIJET

11.U koje svrhe covjek upotrebljava korijen?

Page 22: BILJNI SVIJET

-Za ishranu,pravljenje ljekova I ljekovitih napitaka,za ishranu stoke.

Page 23: BILJNI SVIJET

12.Kakav je korijen kasaronje?

Page 24: BILJNI SVIJET

-Korijen kasaronje sadrzi hlorofil I moze da vrsi proces fotosinteze.

Page 25: BILJNI SVIJET

STABLO

14.Koja je uloga stabla?

Page 26: BILJNI SVIJET

-Uloga stabla je da povezuje korijen I list,na njemu se obrazuju pupoljci iz kojih nastaju mlade grane, lisovi I cvjetovi.

Page 27: BILJNI SVIJET

15.Objasni gradju zeljastog stabla.

Page 28: BILJNI SVIJET

-Zeljasta stabla su zelene boje I odlikuju se velikom cvrstinom.

Page 29: BILJNI SVIJET

16.U koje svrhe covjek upotreblkjava stablo?

Page 30: BILJNI SVIJET

-Za ishranu,izgradnju kuca, drvenih konstrukcija, namjestaja…

Page 31: BILJNI SVIJET

List

17.Koje su osnovne uloge lista?

Page 32: BILJNI SVIJET

-Fotosinteza I transpiracija.

Page 33: BILJNI SVIJET

18.Sta je transpiracija?

Page 34: BILJNI SVIJET

Transpiracija je odavanje vode iz biljke u vidu vodene pare.

Page 35: BILJNI SVIJET

19.Po cemu se razlikuju potpun I nepotpun list?

Page 36: BILJNI SVIJET

-Potpun list ima lisnu drsku a nepotpun nema.

Page 37: BILJNI SVIJET

20.Koje uloge ima stoma?

Page 38: BILJNI SVIJET

-Preko stoma se vrsi razmjena gasova izmedju biljke I spoljne sredine.

Page 39: BILJNI SVIJET

21.Zasto su procesi koje obavlja list vazni,ne samo za biljku,vec I za opstanak citavog zivog svijeta?

Page 40: BILJNI SVIJET

-Organske materije I kiseonik koji nastaju u procesu fotosinteze koriste organizmi koji ih sami ne mogu proizvoditi.

Page 41: BILJNI SVIJET

22.Na koji nacin sunceva energija postaje dostupna organizmima koji ne mogu da vrse proces fotosinteze?

Page 42: BILJNI SVIJET

-Biljke prevode suncevu energiju u hemijsku energiju organskih materija koja je u tom obliku dostupna ostalim organizmima.

Page 43: BILJNI SVIJET

23.Objasni razmjenu gasova u fotonsitezi I u disanju biljke.

Page 44: BILJNI SVIJET

-U fotonsitezi se usvaja ugljen-dioksid a proizvodi kiseonik.U disanju se usvaja kiseonik a proizvodi ugljen-dioksid.

Page 45: BILJNI SVIJET

Mahovine

24.Zasto su vlazna stanista najpovoljnija za zivot mahovina?

Page 46: BILJNI SVIJET

-Rizoidi ne mogu da obezbijede dovoljnu kolicinu vode pa jw mahovine upijaju cijelim tijelom iz vazduha.

Page 47: BILJNI SVIJET

25.Kakva je razlika I gradja lisnatih mahovina i jetrenjaca?

Page 48: BILJNI SVIJET

-Stablo lisnatih mahovina nose sjedece listice I cesto rastu u busenima,tijelo jetrenjaca je plocasto I izdijeljeno na reznjeve.

Page 49: BILJNI SVIJET

26.Objasni smjenu bespolne I polne generacije kod mahovina.

Page 50: BILJNI SVIJET

-Zigot I sporofit koji se iz njega razvija predstavljaju sporofit generaciju,biljka mahovina sa polnim organima predstavlja gametofit generaciju.

Page 51: BILJNI SVIJET

27.Zasto su mahovine znacajne u ekosistemima?

Page 52: BILJNI SVIJET

-Znacajni su regulatori vlaznosti,cesti su elementi pionirske vegetacije,doprinose formiranju zemljista.

Page 53: BILJNI SVIJET

28.Zasto su mahovine niskog rasta?

Page 54: BILJNI SVIJET

-Nemaju razvijena tkiva koja daju potporu uspravnom rastu.

Page 55: BILJNI SVIJET

29.Zasto kazemo da mahovine imaju ekonomski znacaj?

Page 56: BILJNI SVIJET

-Treset koji obrazuju mahovine koristi se kao gorivo u gradjevinarstvu,hemijskoj industriji.

Page 57: BILJNI SVIJET

Papratnice

30.Kakva je razlika izmedju naziva paprati I papratnica?

Page 58: BILJNI SVIJET

-Paprati su najbrojnija grupa papratnica.

Page 59: BILJNI SVIJET

31.Objasni gradju paprati.

Page 60: BILJNI SVIJET

-Imaju podzemno stablo rizom,sa cije donje strane rastu korijenovi,a sa gornje strane listovi.

Page 61: BILJNI SVIJET

32.Zasto je voda neophodna za razmnozavanje paprati?

Page 62: BILJNI SVIJET

Spermatozoidi vodom dolaze do jajnih celija.

Page 63: BILJNI SVIJET

33.Koja generacija paprati ukljucuje protalijum?

Page 64: BILJNI SVIJET

-Gametofit generacija.

Page 65: BILJNI SVIJET

34.Zasro se kameni ugalj naziva fosilno gorivo?

Page 66: BILJNI SVIJET

-Nastao je od foslilnih ostataka papratnica.

Page 67: BILJNI SVIJET

35.Koja osobina omogucuje papratima da zive na mjestima gdje nema puno svjetlosti?

Page 68: BILJNI SVIJET

-Velika povesina lista.

Page 69: BILJNI SVIJET

Cvijet

36.Objasni gradju I ulogu cvijetnog omotaca.

Page 70: BILJNI SVIJET

-Gradjen je casice I krunice.Casica je zelene boje I ima zastitnu ulogu,krunica je zivo obojene I privlaci insekte koji oprasuju biljku.

Page 71: BILJNI SVIJET

37.Kako su gradjeni organi za razmnozavanje kod cvjetnica?

Page 72: BILJNI SVIJET

-Tucak je zenski polni organ I sastoji se od plodnika stubica I ziga.Prasnik je muski polni organ I sastoji se od prsnickog konca I prasnice u kojoj se nalaze polenove kese.

Page 73: BILJNI SVIJET

38.U cemu je razlika izmedju dvopolnog I jednopolnog cvijeta?

Page 74: BILJNI SVIJET

-Dvopolni cvijet ima I m uske I zenske polne organe,jednopolni cvijet ima ili samo muske ili samo zenske organe.

Page 75: BILJNI SVIJET

39.U cemu se ogleda znacaj cvijeta za covjeka?

Page 76: BILJNI SVIJET

-Upotrebljava ih za pravljenje caja,ulja kozmetickih preparata.

Page 77: BILJNI SVIJET

Od oprasivanja do sjemena

40.Kako insekti oprasuju cvjetove?

Page 78: BILJNI SVIJET

-Nektar kojim se insekti hrane nalaze se duboko u cvijetu,da bi doslo do njega insekti moraju dodirnuti prasnice I zig;iz zrelih prasnica polenovo zrno ispadaju I lijepe se za tijelo insekta koji ih prenosi do ziga.

Page 79: BILJNI SVIJET

41.Kakve promjene u cvijetu nastupaju nakon oplodjenja?

Page 80: BILJNI SVIJET

-Casicni I krunicni listici,zig I ucak se sasusuju.Od plodnika nastaje plod,od sjemenog zametka sjeme.

Page 81: BILJNI SVIJET

42.Kakvi mogu biti plodovi?

Page 82: BILJNI SVIJET

Prosti,zbirni,plodovi cvasti,kostunica,mahuna,caura.

Page 83: BILJNI SVIJET

43.Objasni gradju sjemena.

Page 84: BILJNI SVIJET

-U sjemenu se nalazi klica I hranjljive materije na povrsini je sjemenjaca.

Page 85: BILJNI SVIJET

44.Sjemena prije klijanje neko vrijeme miruju.Nekada mirovanje potraje I vise godina.Objasni znacaj ovog mirovanja.

Page 86: BILJNI SVIJET

-Tako sjeme ceka povoljne uslove za klijanje.

Page 87: BILJNI SVIJET

45.Zbog cega je znacajno da cvijet bude oprasen polenovim zrnima sa drugog cvijeta?

Page 88: BILJNI SVIJET

-Da bi doslo do razmjene naslednog materijala.

Page 89: BILJNI SVIJET

Golosjemenice

46.Koje su osnovne razlike izmedju golosjemenica I skriveno sjemenica?

Page 90: BILJNI SVIJET

-Sjeme golosjemenica nalazi se u sisarci,sjeme skrivenosjemenica skriveno je u plodu.Golosjemenice uglavnom zadrzavaju listove tokom cijele godine,najveci broj skrivenosjemenica odbacuje lkisce tokom nepovoljnih uslova.

Page 91: BILJNI SVIJET

47.Kako su cetinari prilagodjeni na hladnu,suvu zimu?

Page 92: BILJNI SVIJET

-Dobro podnose ekstremne uslove stanista listovi imaju vostani sloj I dobro razvijenu kutikulu.Imaju smone kanale I proizvode smolu.

Page 93: BILJNI SVIJET

47.Nabroj neke cetinare crnogorske flore I navedi gdje zive.

Page 94: BILJNI SVIJET

-Jela,smrca,tisa-kontinentalni I sjeverni predjeli,alepski bor I primorska kleka-mediteran,patuljasta kleka I bor krivulj-visoke planine.

Page 95: BILJNI SVIJET

48.Kako s cetinari razmnozavaju?

Page 96: BILJNI SVIJET

-Polen se prenosi do sjemenog zametka,iz koga se nakon oplodjenja razvija sjeme.U povoljnim uslovima sjeme klija I razvija se u novu biljku.

Page 97: BILJNI SVIJET

49.Koje su bitne prilagodjenosti biljaka sa sjemenom na kopneni nacin zivota?

Page 98: BILJNI SVIJET

-Sjeme stiti klicu od nepovoljinih uslova I omogucava rasijavanje na velike daljine.

Page 99: BILJNI SVIJET

50.Razmnozavanje golosjemenica ne zavisi od prisustva vode.Objasni ovu tvrdnju.

Page 100: BILJNI SVIJET

-Prenosenje spermatozoida do jajne celije nevrsi se posredstvom vode.

Page 101: BILJNI SVIJET

Skrivenosjmenice

51.Zasto su skrivenosjemenice siroko rasprostranjene na kopnu?

Page 102: BILJNI SVIJET

-Dobro su prilagodjene zivotu na kopnu,dobro razvijen vaskularni sistem,listovi sa kutikulom,zasticeno sjeme...

Page 103: BILJNI SVIJET

52.Objasni razliku u gradji stabla dikotiledonih I monokotiledonih biljaka.

Page 104: BILJNI SVIJET

-Dikotile imaju zeljasto ili drvenasto stablo I drvenasto ima kambijum,provodnisno snopici su pravilno rasporedjeni,monokotile najcesce zeljasto koje nemaju kambijum I snopicu su nepravilno rasporedjeni.

Page 105: BILJNI SVIJET

53.Navedi karakteristike vrsta iz familije bukvi?

Page 106: BILJNI SVIJET

Bukva,makedonski hrast,cer,medunac.

Page 107: BILJNI SVIJET

54.Zasto su pelim,nana I majcina dusica svrstane u familiju usnatica?

Page 108: BILJNI SVIJET

-Listici krunice su im srasli tako da obrazuju donju I gornju usnu.

Page 109: BILJNI SVIJET

55.Po cemu se najvise prepoznaju glavocike?

Page 110: BILJNI SVIJET

-Imaju cvast u obliku glavice.

Page 111: BILJNI SVIJET

56.Zemljiste na kojem je ove godine gajen grasak nije potrebno sledece godine djubriti.Zasto?

Page 112: BILJNI SVIJET

-U korijenu biljaka iz familije leptirnjaca zive bakterije koje fiksiraju azot iz vazduha I tako njime obogacuju zemljiste.

Page 113: BILJNI SVIJET

56.Koje biljke iz familije trava covjek najvise koristi?Koje indrustije mozes da povezes sa njima?

Page 114: BILJNI SVIJET

Psenica,kukuruz,pirinac,jecam…Prehambrena industrija.

Page 115: BILJNI SVIJET

RADILE:KRISTINA GAZIVODA

VIOLETA KOMARICA