bilans stanja

24
Visoka strukovna škola za preduzetništvo Premet Financijsko računovodstveno poslovanje Seminarski rad Bilans stanja Student: Goran Ivanović 1

Upload: tatjanna-maric

Post on 14-Sep-2015

64 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

BILANS STANJA

TRANSCRIPT

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ

Visoka strukovna kola za preduzetnitvo

PremetFinancijsko raunovodstveno poslovanje

Seminarski rad Bilans stanja

Student: Goran Ivanovi

Br.indeksa: 17/13-mibBeograd, 2015.godineSADRAJ1. UVOD.........................................................................................................32. BILANS STANJA (Balance sheet)............................................................4

3. STRUKTURA BILANSA..........................................................................5

3.1. Aktiva...................................................................................................5

3.2. Pasiva....................................................................................................6

3.3. Rauni koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja...........................7

3.3.1. Aktivni rauni............................................................................7

3.3.2. Pasivni rauni............................................................................8

3.3.3. Aktivno-pasivni rauni.............................................................8

4. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA.....................................................................................................9

4.1. Funkcionalni princip............................................................................9

4.2. Princip likvidnosti................................................................................10

5. ANALIZA BILANSA STANJA primjer.................................................12

ZAKLJUAK.............................................................................................14

LITERATURA...........................................................................................151. UVOD

U savremenom privrednom ivotu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. U raunovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzea tako to se poslovni dogaaji, stanja i rezultati preduzea iskazuju preko novanih jedinica. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamika i statika. Dinamika ukazuje da bilans postoji u svakom momentu, a statika se vezuje za odreenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na odreeni dan.

Veoma znaajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnotea. Bilans stanja je finansijski izvetaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa.

Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i nain investiranja (ulaganja) kapitala. Aktiva iskazuje na lijevoj, a pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolae preduzee, a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzea.

Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzea na odreeni dan iskazan iskljuivo u vrijednosnim pokazateljima.

Svrha i ciljevi rada:

pojasniti pojam bilansa

pojasniti strukturu bilansa stanjaStruktura rada: Rad se sastoji od etiri tematske cjeline rasporeene kako slijediPrvi dio sadri osnovne karakteristike bilansa stanja,

drugi strukturu bilansa stanja,

trei naine grupisanja sredstva i izvora sredstava i

etvrti analizu bilansa stanja na primjeru.2. BILANS STANJA (Balance sheet)

Bilans stanja preduzea se sainjava na osnovu inventara, moe se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja, ali se po pravilu sastavlja na poetku poslovanja, odnosno na poetku i na kraju poslovne godine. Krajnji bilans protekle poslovne godine je poetni bilans za narednu poslovnu godinu. Bilans preduzea se obavezno mora sainjavati i u sluajevima kada se preduzee pripaja drugom preduzeu, kada dolazi do podjele jednog u dva preduzea, prilikom otvaranja ili okonanja steajnog postupka i likvidacije.

Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnotea. Po toj karakteristici potie rije bilans od latinske rijei bilanx, koja znai vaga sa dva tasa, to simbolizira nunost uspostavljanja ravnotee.

Bilansom se polae raun o pozitivnim i negativnim rezultatima, uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzea. Bilans stanja je sloen i sastoji se iz rauna odnosno salda rauna aktive i pasive.

Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor, osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnotea, koja se vidi po tome to je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi, odnosno osnovna bilansna jednaina moe se prikazati odnosom: aktiva = pasiva, to izraava kvantitativnu ravnoteu lijeve i desne strane bilansa.

Ukoliko bilans stanja nije u ravnotei, to znai da bilans i ne postoji. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen, on se iskazuje u bilansu stanja, ime se uspostavlja ravnotea izmeu aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja viak aktive nad pasivom, iskazuje se u pasivi, dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi, jer predstavlja manjak aktive prema pasivi.

Bilans moe biti prikazan u vidu jednostranog rauna, pri emu se prvo prikazuje aktiva, a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog rauna, pri emu se lijevo prikazuje aktiva, a desno pasiva.

Formom bilansa odreuje se broj kolona, njihov naziv, smjetaj aktive i pasive, kao i razmjetaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive.

3. STRUKTURA BILANSA STANJA3.1. Aktiva

U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva). Osnovna sredstva ili fiksna aktiva ukljuuje opremu, zgrade, zemljite i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vrenja usluga te traju due od jedne godine.

- Oprema predstavlja maine koje se koriste u procesu proizvodnje. Oprema se vremenom troi, te ju je potrebno amortizovati.

- Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki nain sudjeluju u procesu proizvodnje.

- Zemljite je imovina koja se koristi od strane preduzea i predstavlja troak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego to mu je realna vrijednost na tritu. to se due zemljite koristi, manja je veza sa trinom cijenom.

- Ostala osnovna sredstva koja se koriste su ureaji, vozila i dr.

- Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime troenja i habanja osnovnih sredstava. Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i slui kao fond iz kojih e se vriti kupovina novih sredstava.

Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadri gotovinu ili drugu aktivu koja e biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu, obino manjem od godine dana.

- Gotovina predstavlja novanice, kovani novac, devize i ekove po vienju.

- Naplativi rauni predstavljaju novac koji preduzeu duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vrenja usluga

- Popis robe je vrijednost dobara koje preduzee trenutno posjeduje, a koje je namjenjeno prodaji kupcima

- Zalihe predstavljaju predmete koje preduzee dri, a koji su neophodni za proces proizvodnje

- Unaprijed plaeni trokovi su trokovi koje je preduzee napravilo i platilo ih a koje jo nije u potpunosti potroeno, npr. godinje osiguranje koje se plaa unaprjed

3.2. Pasiva

U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupiu prema namjeni za koju su pribavljeni. Pasiva prikazuje neaktivnu masu. Ona prua informacije o porijeklu, namjeni sredstava i izraava finansijsku konstituciju preduzea. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzea prema samom sebi i prema treim licima. Pasivu ine:

- osnovni kapital akcionarski ili sopstveni kapital,

- dugorone obaveze krediti, hartije od vrednosti,

- kratkorone obaveze (dobavljai, ekovi, mjenice i ostale kratkorone hartije od vrijednosti, avansi, ostale kratkorone obaveze iz poslovanja,

- pasivna vremenska razgranienja,

- nerasporeena dobit iz tekue godine.

Bilans stanja pokazuje veliinu kapitala, kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive. Do poveanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava, to mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzea i novanih izvora korienih za nabavku te imovine.

1. Tekua ili obrtna imovina: = 1. Tekue obaveze

Gotovina i hartije od vrijednosti

Prilivi potraivanja od kupaca

Zalihe

+Isplate

Kratkoroni dug

+

2. Fiksna ili stalna imovina:2.Dugorone obaveze

Osnovna sredstva

Nematerijalna imovina+

3.Sopstveni kapital

3.3. Rauni koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja

Rauni koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se rauni stanja, jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzea. U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje rauni reprezentuju moemo ih podijeliti na:

- aktivne raune

- pasivne raune i

- aktivno-pasivne raune3.3.1. Aktivni rauni

Aktivni raun pokazuju ona sredstva ije umanjenje moe biti samo do njihovog nestajanja. Npr. iz skladita materijala ne moe se izdati vie materijala nego to ga ima u skladitu, iz blagajne se ne moe isplatiti vie nego to ima sredstava u blagajni i dr. U aktivne raune ubrajamo: raun blagajne, iro raun, raune stalnih sredstava, zaliha materijala, sitnog inventara, trokova po vrstama (trokovi materijala, amortizacija, usluga i sl.), po o mjestima nastanka trokova (proizvodnja u toku), po nosiocima trokova (zalihe gotovih proizvoda) i sl.

Knjienje na ovoj vrsti rauna se obavlja tako da se poetni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni dogaaji koji dejstvuju na poveanje stanja datog sredstva, dok se na potranoj strani evidentiraju svi poslovni dogaaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela. Ukoliko postoji saldo, prilikom zakljuka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potranu) stranu radi izravnavanja.

3.3.2. Pasivni rauni

Prema svojim karakteristikama moemo ih podijeliti u dvije grupe:

- Iskljuivo pasivni i

- Aktivno pasivni

Iskljuivo pasivni su oni rauni na kojima u svakom trenutku, ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. To znai da ukupan promet potrane strane rauna (ukoliko nije ugaen), mora biti vei od ukupnog dugovnog prometa. Ukoliko se raun gasi, onda bi se posljednje knjienje na tom raunu uvijek vrilo na dugovnoj strani.

U ovu grupu rauna bi se mogli ubrojati rauni sopstvenih izvora kao dravni kapital, dioniki kapital, inokosni kapital i sl.

Knjienje na ovoj vrsti rauna se obavlja na taj nain da se poetni saldo upisuje na desnu-potranu stranu. A toj strani se evidentiraju svi poslovni dogaaji koji dovode do poveanja stanja date obaveze, dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni dogaaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim raunom.

Prilikom zakljuka rauna na kraju poslovne godine saldo, ukoliko postoji, mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja.

Uslovni pasivni rauni prezentuju odreene obaveze prema treim fizikim ili pravnim licima koje treba izmiriti iskljuivo do visine stvorene obaveze. Saldo na ovim rauni atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. Tu se ubrajajau: rauni kratkoronih kredita, dugoronih kredita, zajmova i sl.

3.3.3. Aktivno-pasivni rauni

Aktivno-pasivni rauni mogu imati i aktivan i pasivan saldo, a dalje se mogu klasificirati na:

preteno aktivne aktivno- pasivne i

preteno pasivne aktivno-pasivne raune4. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA

U teoriji se istiu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava, a to su:

a) funkcionalni princip

b) princip likvidnosti4.1. Funkcionalni princip

Prema funkcionalnom principu, u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva, a zatim obrtna. Stalna sredstva se unose po odreenom redoslijedu:

I stalna sredstva u funkciji,

II stalna sredstva van funkcije

III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava, kao zemljite, ume, graevinski objekti, oprema itd.Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponaanja u procesu reprodukcije, tj. njihovom redoslijedu u obrascu N R P - R1 - N1. U tom smislu se prvo unose novana sredstva na iro raunu i u blagajni, zatim potraivanja od kupaca i drugih dunika, zalihe materijala, proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda.

Prema funkcionalnom principu, izvori sredstava se svrstavaju na taj nain da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava, pa zatim obaveze prema fizikim ili pravnim licima, prema redoslijedu koji zavisi od ronosti obaveza, tako da se prvo unose dugorone obaveze (preko godinu dana), a zatim kratkorone (do godine dana).

Njihovo dalje razvrstavanje se vri prema konkretnim pojavnim oblicima.

Primjer:

Preduzee Bosna Sarajevo

Bilans na dan 01.01.2000. godine

Aktiva

Pasiva

Red

br.Struktura

sredstavaIznosIznosRed

br.Struktura izvora

sredstavaIznosIznos

I SredstvaI Izvori sredstava

a) Stalna sredstvaa) Trajni izvori

1.Posl. gra. objekti460.0001.Kapital421.000

2.Oprema820.0001.280.000

b) Obrtna sredstvab) Dugor. obaveze

3.iro-raun60.0002.Dug. krediti1.000.000

4. Blagajna1.0003.Dobavljai150.000

5.Zalihe materijala230.000291.000

1.571.0001.570.000

Ukoliko sainjavamo bilans u vidu dvostranog rauna, na lijevoj aktivnoj strani unosi se: redni broj, bilansne pozicije, kolona za opis sredstava, te dvije novane kolone. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona, a desna glavna kolona. Predkolona slui za sabiranje iznosa odreenih vrsta sredstava, s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost grupe sredstava. Predkolona se ne sabira u cjelini, jer glavna kolona predstavlja bilansnu novanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive.

Desna strana bilansa sadri kolonu za redni broj za oznaavnje pasivnih bilansnih pozicija, kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. Za novane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani.

Nakon unoenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava, vri se sabiranje bilansa. Bilans potpisuje samostalni raunovoa i direktor preduzea.

4.2. Princip likvidnosti

Prema principu likvidnosti, sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novani oblik. Posmatrano sa tog stanovita, na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva, a zatim stalna sredstva. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novana sredstva, pa zatim kratkorona potraivanja, zalihe gotovih proizvoda, proizvodnja u toku, zalihe materijala. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vriti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava, tj. ona s najkraim vijekom trajanja se stavljaju na prvo, a sa njduim vijekom trajanja na posljednje mjesto. Takva klasifikacija nije od izuzetnog znaaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoronih investicija.

Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema treim fizikim ili pravnim licima, prvo se unose kratkorone obaveze, kao to su dobavljai, kratkoroni krediti, pa dugorone obaveze (prema strukturi).

Primjena principa likvidnosti prilikom sainjavanja bilansa stanja prua kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu, odnosno analizu likvidnosti, pa ima iroku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata.

Primjer:

Preduzee Bosna Sarajevo

Bilans na dan 01.01.2000. godine

Aktiva

Pasiva

Red

br.Struktura

sredstavaIznosIznosRed

br.Struktura izvora

sredstavaIznosIznos

I SredstvaI Izvori sredstava

a) Obrtna sredstvaa) Kratk. obaveze

1.iro-raun60.0001.Dobavljai150.000

2.Blagajna1.000

3.Zalihe materijala230.000291.000b) Dugor. obaveze

b) Stalna sredstva2.Dug. krediti1.000.000

4.Posl. gra. objekti460.000c) Trajni izvori

5. Oprema820.0001.280.0003.Sopstveni kapital421.000

1.571.0001.570.000

5. ANALIZA BILANSA STANJA - primjer

Bilans stanja trgovinskog preduzea XXX d.o.o. na dan 31.12.2004. godine (u 000 KM)AktivaIznosPasivaIznos

Obrtna imovinaKratkorone obaveze

Gotov novac300Dugovanja povjeriocima2.000

Hartije od vrijednosti100Dugovanja dobavljaima5.300

Potraivanja od kupaca2.500Ostale kratkorone obaveze120

Zalihe1.000Ukupne kratkorone obaveze7.420

Ostala obrtna imovina490Dugoroni krediti5.000

Ukupna obrtna imovina4.390Ostale dugorone obaveze4.300

Ukupne obaveze16.720

Fiksna imovina

Zgrade i oprema14.000Akcionarski kapital

Akumulirana amortizacija7.800Obine akcije4.000

Neto fiksna imovina6.200Nerasporeena dobit850

Nematerijalna imovina8.996Ukupan akcionarski kapital4.850

Ostala imovina1.984

Ukupna aktiva21.570Ukupna pasiva21.570

U primjeru Bilansa stanja preduzea XXX d.o.o. moemo vidjeti da je to preduzee imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira - hartija od vrijednosti (300 plus 100), zatim potraivanja za prodatu robu od 2,5 miliona KM, koja su dospjela na naplatu. Zalihe ine materijal i gotovi proizvodi koji ekaju na prodaju. Zajednika karakteristika navedene imovine, koja se naziva tekua ili obrtna, je da se u bliskoj budunosti moe pretvoriti u novac, za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor, oprema, nametaj, vozila).

Prema priloenom Bilansu stanja, bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM. Sadanja vrijednost fiksne imovine je manja za 7,8 miliona KM na ime amortizacije, pa iznosi 6,2 miliona KM.

Nematerijalna imovina iznosi 8,9 miliona KM (projekti, softweri, renomirano poslovno ime, prepoznatljiva oznaka, marka, ugled preduzea (goodwill)...)

Zatim, ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4,39 miliona KM) i ukupne kratkorone obaveze (7,42 miliona KM), moe se zakljuiti da su obaveze vee od vrijednosti imovine za 3,03 miliona KM (4,39 - 7,42 = - 3,03). Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital NWC). To je obrtna ili tekua imovina umanjena za tekue obaveze.

Tu su i dugorone obaveze, odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku duem od godinu dana. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM. Ostale dugorone obaveze su 4,3 miliona KM.

ZAKLJUAKSvako preduzee ima za cilj da ostvari profit, a formiranjem samog preduzea svaki cilj postaje zadatak, dok se kapital, kojim preduzee raspolae, transformie u sredstva (imovinu). Sva sredstva, koja preduzee pribavi, mogu kvantitativno (raunski), kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku, odnosno mogu biti vea ili manja od njega. Sredstva sa kojima preduzee posluje prikazuju se u bilansu.

Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata, odnosno uspjeha i neuspjeha, koji prate poslovanje preduzea. To znai, da bilans stanja i bilans uspjeha predstavljaju pravu sliku preduzea. Pri tome, bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzea, gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina, materijalna konstitucija), a pasiva izvore sredstava (kapital, finansijska konstitucija).

Bilans stanja, putem zbira aktive i pasive, ukazuje na kvantitet sredstava, a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive, to mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnotea, tj. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake.

Bilans stanja se moe sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja, ali se po pravilu obino sastavlja na poetku poslovanja (na poetku godine, kao i na kraju godine). Po pravilu, bilans stanja na dan 31.12. tekue godine predstavlja bilans stanja na dan 01.01. naredne godine.

LITERATURA:1. prof. Dr. Janko Klobuar, Raunovodstvo, Sarajevo 2003.

2. Hrusti H., Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad, 2005.3. Rolf-Gunter Nolden, Ernst Bizer, Specielle Wirtschaftslehre, Kln, 2000.

4. Jahi M.,Finansijsko raunovodstvo, tamparija Fojnica, 2008.

5. Revicon doo, Godinji obraun , Sarajevo, januar 2009.

Raunovodstvo, prof. dr. Janko Klobuar, str 54

Hrusti H.: Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad, 2005. str.20

PAGE 16