BiH Na Putu u Integracije EU i Nato

Download BiH Na Putu u Integracije EU i Nato

Post on 01-Dec-2015

85 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

politika

TRANSCRIPT

<p>UVOD</p> <p>Potkraj osamdesetih i poetkom devedesetih godina prolog stoljea, osobito nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, nasluivale su se tektonske promjene na globalnoj geopolitikoj karti svijeta. Nestanak blokovske podijele na istok-zapad, uspostavljanje novih oblika meunarodnih odnosa, tranzicija od ideolokih prema, kako tvrde neki zapadni autori, civilizacijskim antagonizmima i sukobima, novi oblici globalne opasnosti po svjetski mir kao to je terorizam, meu ostalim predstavljaju neka od glavnih obiljeja posthladnoratovskog razdoblja. Velike promjene doivio je jugoistok Europe gdje se ve stoljeima proimaju i sukobljavaju interesi zapadne hemisfere, Rusije, Turske i islamskog svijeta. Raspad bive Jugoslavije, osamostaljenje bivih saveznih republika i agresivni rat Srbije i Crne Gore protiv, Slovenije, Hrvatske, BiH i naposljetku Kosova ponovno je skrenuo pozornost svijeta na podruje Balkana kao jedno od kriznih prostora u svijetu gdje i danas postoji niz nerijeenih meunacionalnih i meudravnih pitanja kao nukleus za nove nestabilnosti. Osobito je Bosna i Hercegovina bila pogoena tekim ratnim stradanjima i razaranjima, a kao vrhunac brutalnosti toga rata je masovni zloin srpskih snaga nad muslimanskim ivljem u Srebrenici kojega je Meunarodni sud za ratne zloine podruju bive Jugoslavije u Den Haagu proglasio genocidom, jedinim zloinom takve vrste na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Upravo BiH je cijelo vrijeme nakon Daytonskog mirovnog sporazuma u sreditu pozornosti meunarodne javnosti ali i politikih akcija. Aktivnim ukljuivanjem SAD-a u zavretak rata u BiH, buldoer-diplomacijom u postizanju mirovnih rjeenja, pacificiranjem Srbije NATO-ovim udarima u proljee 1999. zbog rata na Kosovu, ta, jedina svjetska super-sila stekla je status odluujeg faktora u meunarodnim odnosima u ovom dijelu svijeta. U ratu podijeljena na tri etno-nacionalne cjeline, potom Washingtonskim pa Daytonskim sporazumom na unutarnjem planu ureena kao drava sastavljena od dva entiteta, ekskluzivnog jednonacionalnog, Republike Srpske na 49 posto teritorija i Federacije BiH s deset upanija gdje ive dominantno Bonjaci i Hrvati, u manjem postotku Srbi i ostali. U postdaytonskom razdoblju Bosna i Hercegovina kao slaba drava s permanentnom politikom krizom iskljuivo egzistira pod snanom institucionalnom nazonou meunarodne zajednice koja raznim pritiscima, ucjenama, vojnim akcijama zbog antidaytonskog djelovanja, politikim odlukama provodi, katkad i selektivno, odredbe Daytonskog sporazuma iji je dio i ustav Bosne i Hercegovine kao jedan od aneksa toga meunarodnog dokumenta kojega nikada nije potvrdilo niti jedno zakonodavno tijelo u BiH. Mirovni proces, pokuaje razvoja demokracije, civilnog drutva, vladavine prava, ustavne promjene, meunacionalne konflikte i proklamirani put u Europsku uniju i NATO- u Bosni i Hercegovini nadzire meunarodno tijelo Vijee za provedbu mira u BiH koje ine 55 ambasadora drava koje su angairane u izgradnji poslijeratne BiH meu kojima je SAD, Njemaka, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Japan..., potom Predsjednitvo EU, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska. Vijee za provedbu mira u BiH nadreeno je Uredu Visokog predstavnika OHR (Office High Representative) sa sjeditem u Sarajevu. Tu su jo i Ured specijalnog predstavnika Europske Unije koji bi prema planu postupno trebao preuzimati ingerencije OHR-a kako BiH napreduje u ispunjavanju uvjeta i kriterija za potencijalno lanstvo u EU. Meutim, iako Ured visokog predstavnika u posljednjih nekoliko godina djeluje smanjenim kapacitetom preputajui sve vie donoenje odluka domaim politiarima, nisu ukinute tz. Bonske ovlasti kojima visoki predstavnik ima mogunost smjenjivati i kanjavati dunosnike, nametati i suspendirati zakone, tumaiti Daytonski sporazum, donositi odluke koje derogiraju ak i sudske odluke, a dio represivnih mjera lei i u rukama specijalnog predstavnika EUSR kao to je utjecaj na potencijalno zamrzavanje imovine u zemlji i inozemstvu. Upravni odbor Vijea za provedbu mira politike smjernice daje OHR-u, dok je Specijalni predstavnik izravno vezan za Bruxelles. Ukratko, Bosna i Hercegovina, povijesno gledano, od pada bosanskog kraljevstva pod osmanlijsku vlast, pa sve do Daytonskog sporazuma postoji iskljuivo u sastavu nekog oblika naddravnog poretka (u smislu njezine dravne suverenosti) te kao takva pokuava ostvariti europsku perspektivu i lanstvo u NATO savezu to za sobom opet povlai niz otvorenih pitanja i cijelog spleta dijametralno suprotstavljenih interesa kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu. Dakle, imajui u vidu svu sloenost BiH kao drave, kompleksnost njezinih unutarnjih odnosa, samo ureenje, vanjske okolnosti i razliite kako vanjske tako i unutarnje interese, namjera je dokazati i razjasniti vanost pribliavanja BiH EU i ulasku u NATO. No jednako tako metodom analize pokazati izvjesnost najrealnijeg ishoda a to je nastavak statusa quo. Tomu pridonosi odsutnost artikuliranije vizije i stratgije brojinh meuaodnih subjekata i faktora premda nitko ne porie vanost uspjenog nastavka euroatlanskog puta BiH. Ta vanost se moe cijeniti i kroz dimenziju stabiliziranja ne samo BiH ve i ireg regionalnog prostora jugoistoka Europe ali i opi civilizacijski i drutveni znaaj.</p> <p>1. METODOLOKO-TEORIJSKI OKVIR</p> <p> 1.1. Hipoteza rada</p> <p>Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma potpisanog 21. studenoga 1995. utvrena su dva glavna cilja-odranje tekom mukom postignutog mira i de facto obnova i izgradnja drave kao prosperitetne demokratske vienacionalne zajednice s euroatlanskom perspektivom. No, kako se ispoekta gotovo romantiarski najavljivao brzi gospodarski oporavak i razvitak drutva i drave, naravno pod izravnim pokroviteljstvom meunarodne zajednice, optimizam je postupno nestajao, a na povrinu su izbijali samo potisnuti problemi i antagonizmi nesavrenog mira o emu govori i bivi ef diplomacije BiH Jadranko Prli u svojoj istoimenoj knjizi. Dejan Jovi primjeuje kako ni itavo desetljee nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma nije jasno kakva e biti politika budunost Bosne i Hercegovine. Ni svi najvaniji meunarodni faktori koji su na posredan ili pak neposredan nain sudjelovali u stvaranju uvjeta za pregovore i napokon potpisivanje Daytonskog sporazuma (zbog francuskog ultimativnog inzistiranja da se zavrni in potpisivanja obavi u Parizu pa ga neki zovu i Daytonsko-pariki sporazum) nisu bili sigurni u njegovu budunost, samim time ni u budunost BiH.1[footnoteRef:2] Jo tijekom pregovora o miru u amerikom Daytonu sukobljene strane u BiH i njihovi patroni iz Beograda i Zagreba Miloevi i Tuman natjerali su amerike diplomate koji su organizirali pregovore da se slue takozvanom shutlle diplomacijom. Ameriki su posrednici s Holbrookeom na elu doslovno putovali od delegacije do delegacije koje nisu meusobno komunicirale i prenosile ideje i prijedloge.[footnoteRef:3] Takav angaman aemrike administracije doveo je do uspostave mira iako je u nekoliko navrata to bi izazvalo nastavak sukoba i rtava velikih razmjera stvar ozbiljno prijetila kolapsom pregovora (Kovaevi, 282. 2004).[footnoteRef:4]Duboko nepovjerenje, opstrukcije i nadmetanje bili su iznimno izraeni i u prvim postdeytonskim mjesecima pa i godinama. Sve vie su se pojavljivala razliita vienja BiH ali i njezine europske budunosti.[footnoteRef:5] Suprotstavljeni politiki stavovi oko budunosti BiH idu od lanstva u EU i NATO pa sve do njezine disolucije. Srpski lan BH predsjednitva Neboja Radmanovi na summitu efova drava i vlada zemalja lanica Procesa suradnje u jugoistonoj Europi (SEECP) je izjavio kako je Bosna i Hercegovina opredjeljena za europske integracije bez obzira na povremene zastoje te kako je Europska unija cilj i da svako kalkuliranje iz europskih krugova moe samo biti kontraproduktivno. Nekoliko mjeseci kasnije Radmanovi ne da je izrazio euroskepticizam glede BiH u EU ve prognozira raspad Unije te kako Srbi u BiH ak sumnjaju u opstanak Europske unije i surauju s Rusijom koja ulae milijune eura u Republiku Srpsku! Dakle, u Bosni i Hercegovini je prisutan cijeli spektar politikih gledita, procjena i analiza koji posve opreno vide budunost zemlje u euroatlanskoj zajednici.[footnoteRef:6] Na ruku takvim razmiljanjima u Bosni i Hercegovini idu i pojedina ira politika pa i geostrateka pozicioniranja zemalja koje imaju velike interese na Balkanu[footnoteRef:7]. Takvi politiki stavovi i obrati u vienju euroatlanske perspektive Bosne i Hercegovine uporita nalaze u navodnoj pasivnosti Europske unije spram BiH i s druge pak strane zbog tradicionalno dobrih odnosa Srba s Rusijom i Bonjaka s Turskom iji je interes na Balkanu samim time i u BiH sve izraeniji.6[footnoteRef:8] Dakle, osim ve uvrjeene podijeljenosti BH drutva na tri etno-nacionalne i vjerske cjeline o emu pie Mirjana Kasapovi, Bosna i Hercegovina je podijeljena na dvije dominantne politike vizije koje egzistiraju u Sarajevu i Banjaluci. No unutarnja formual svedena je na etniki pluralizam.6 U Sarajevu BiH vide kao centraliziranu, i kako mnogi tvrde, unitarnu dravu, Srbi sa to labavijim vezama i to vie samostalnosti Republike Srpske. Hrvatska politika u BiH je poprilino neartikulirana i povremeno se pojave ideje o treoj etno-teritorijalnoj jedinici. Upravo inzistiranjem na ustavno-pravnom preustroju BiH koji bi i Hrvate uveo u ravnopravan poloaj neki vide kao usporavanje Bosne i Hercegovine na europskom putu. Bonjaci ne vide mogunost stvaranja i hrvatskog entiteta bez krize i sukoba, a Srbi su protiv neizravnog biranja, dakle kroz parlament, nacionalnih predstavnika u Predsjednitvo BiH i Dom naroda ime bi se otklonila praksa da drugi narodi biraju politike predstavnike Hrvatima. Nesuglasja oko temeljnih pitanja za europsku budunost BiH pa i budunost uope na domaoj politikoj sceni gotovo su uobiajena pojava. Ni u meunarodnim krugovima ne postoji izriit konsenzusoko tih pitanja. Na jednoj strani postoje tumaenja i tvrdnje oko stalne potencijalne opasnosti od novih sukoba ali i nunosti da EU Bosnu i Hercegovinu tretira krajnje ozbiljno[footnoteRef:9]. Navodei ovaj kratki egzemplarni prikaz samo dijela odnosa u Bosni i Hercegovini nastojimo pokazati svu zamrenost kako vanjskih tako i unutarnjih okolnosti u kojima ta drava nastoji ostvariti izgledan euroatlanski put. Nesumnjivo da je izgradnja sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe u velikom interesu i Unije i NATO-a. Istraivanje tei k tome da se pokae koliko je Bosna i Hercegovina, u irem geopolitikom kontekstu koje se jednostavno ne moe ignorirati, sposobna ostvariti pribliavanje tim integracijama. No, za ostvaraj tih proklamiranih ciljeva potrebne su unutarnje promjene, prije svega ustavne, za koje nema dovoljno politikog konsenzusa.[footnoteRef:10] Taj proces neminovno je u fokusu ne samo EU i SAD-a ve i drugih. Stoga je upravo proces integracija BiH svojevrsni test mnogo irih odnosa i preklapanja interesa.[footnoteRef:11] U tom duhu se moe vidjeti utjecaj i na eurooptimizam ali na euroskepticizam u Bosni i Hercegovini. Karakterizirajui ju kao slabu dravu koja opstaje iskljuivo angamanom meunarodne zajednice brojni teoretiari i autori upitnim smatraju sposobnost BiH za samostalan euroatlanski put bez neke vrste vanjske pomoi Kasapovi, 2005.). To se prije svega odnosi na potrebu njenog unutarnjeg teritorijalnog redizajna koji predstavlja pravi gordijski vor, a za kojega domae politike snage nemaju ni snage pa ni volje. Dakle, red poteza bi bio ustavno-pravno preureenje kako bi se otklonile blokade pa onda kroz reforme ubrzati pribliavanje EU i NATO-u. [2: Chollet, Derek, Tajna povijest Daytona, Amerika diplomacija i mirovni proces u Bosni i Hercegovini, Golden marketing-Tehnika knjiga Zagreb 2007. str.343) ] [3: Kovaevi, ivorad, Meunarodno pregovaranje, Diplomatska akademija Filip Vinji, MSP SCG, Beograd 2004. 258-282] [4: Kovaevi u svojoj knjizi Meunarodno pregovaranje navodi kako valja primetiti da su bila pripremljena dva saoptenja-jedno u sluaju uspeha, a drugo ako pregovori propadnu. Citira Holbookea: jednstavno reeno potrudili smo se to smo najvie mogli. Zbog toga to nisu uspele da se sloe strane su jasno pokazale da bi dalji napori SAD da se postigne sporazum bili uzaludni. Prema tome danas je kraj ove inicijative...Specijalna uloga koju smo igrali proteklih meseci je zavrila. Lideri koji su danas tu moraju da ive s posledicama svog nesupeha!] [5: Richard Holbrooke, Zavriti rat, ahinpai, Sarajevo, 1998. ] [6: Bieber, Florian, Institutionalizing ethnicity in the Western Balkans Managing Changes in Deeply Divided Societies, Lieden, 2005. ] [7: Radmanovi kae kako je ista situacija i s pripadnicima bonjake vjeroispovjesti na Balkanu koji vole Tursku. A budui da je Turska u fazi da vie ne eli u EU , imamo viestruki problem. EU to ne razumije i vrlo je realno da se ovdje od eurooptimizma pree na euroskepticizam zakljuio je Radmanovi, a prenio zagrebaki Veernji list u izdanju od 17. kolovoza 2012.] [8: Biserko, Sonja, Rusija i njen utjecaj na Balkanu, (267-299), u : Biserko (ur.) Snaga line odgovornosti, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2008.] [9: (Bivi visoki predstavnik meunarodne zajednice, austrijski diplomat Wolfgang Petrisch koji se proslavio izjavom da je Daytonski sporazum luaka koulja na BiH upozorava kako BiH i Balkan ve dugo nisu u fokusu interesa europskih elnika i kako to moe biti vrlo opasno) ] [10: epi, Boo, Pat u Bosni i Hercegovini, Matica Hrvatska Mostar 2005. str. 295.-296.] [11: Drutveni su rascjepi oblici teritorijalne i funkcionalne polarizacije modernih drutava, odnosno njihovih interesa, vrijednosti i identiteta te vizije zajednice u irim integracijskim okvirima. O klasinoj teoriji rascjepa vidjeti Allard Littunen 1964.; Lipset i Rokkan 1967.; 2000.] </p> <p> 1.2. Metode rada</p> <p>Za razumijevanje bosanskohercegovake stvarnosti i njene euroatlanske budunosti potrebno je upoznati se s najvanijim dogaajima i epohama njene povijesti. Polazite u istraivanju i sam metodoloki pristup zahtjeva fokusiranje na nekoliko segmenata bez kojih slika BiH ne bi bila potpuna odnosno specifinosti koje prate njen euroatlanski put. Stoga najadekvatnijom metodom za ovaj rad drim metodu analize kao postupak znanstvenog istraivanja ralanjivanjem sloenih pojmova, sudova i zakljuaka na njihove jednostavnije dijelove i elemente. Prema Hegelu to je postupak miljenja u kretanju od posebnoga k opem ili izvoenje teorema iz aksioma po utvrenim pravilima . Prema gnoseolokoj funkciji upotrijebit emo dvije vrste analize-deskriptivnu pri opisu elemenata neke cjeline i eksplikativnu kada emo pokuati objasniti cjelinu na osnovi nekih njezinih dijelova. Prva je dakako povijesni procesi koji su svaki na svoj nain oblikovali dananje bosanskohercegovako drutvo. Glavna konstanta BH drutva je podijeljenost.[footnoteRef:12] Etniko-vjerski princip podjele je dominantan koji je nakon raspada Jugoslavije i dravnog osamostaljenja BiH glavna politika legitimacija kojoj su vjerodajnice dale vjerske zajednice. Zato je vano...</p>