bh privrednik

GODINA XV • BROJ 79 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

Razgovor s povodom:

Goran Milić; Nisam učio školu da bih bio bogat, nego da bih lakše radioRazgovor s povodom:

Dr. Živko Matuško; Neum je veliko gradilišteAktualno:

Ekonomski sustav Europske unije i pridruživanje BIHAktualno:

Gospodarska suradnja od velikog značaja za opstanak Hrvata

U OVOM BROJU DONOSIMO:

BH PrivrednikListopad / Studeni 2011

4

IZDAVAC: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVACA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVACKI SAVJET: Franjo Rajkovic, dipl. oec., Nada Filipovic, Željko Kocaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonjic, C. Kusic, Ana Drmac, Vedran Mihojevic, Misijana Brkic-Milinkovic, Zvonimir Živkovic, Ivan Petrović • FOTOGRAFIJE: Siniša Skenderija, Stojan Lasić • ADRESA REDAKCIJE: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GRAFICKA PRIPREMA I DIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: [email protected] • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez

Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik osloboden je placanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

i m p r e s u m

79PrivrednikUvodnik 7iz Broja u Broj

U brodskoj rafineriji pušteno u rad novo postrojenje 8

Veleposlanik Sørensen zvanično započeo mandat 9

S ponosom Vas obavještavamo da smo preselili u novi objekat na adresi PC

96-2 u Vitezu. 10Dolazi još teža kriza od one iz 2008.

godine 12Završen Sajam sira na Vlašiću 13

Leasing je neuspješna priča u BiH? 14razgovor s Povodom

Nisam učio školu da bih bio bogat, nego da bih lakše radio 16

Hercegovački brand je kamen, ali i Her-ceg Stjepan Kosača, Međugorje, Stari

most, ganga, gusle 18Neum je veliko gradilište 23

Otvaranje Farmaceutskog fakulteta u Mostaru povijesni je događaj

za Hercegovinu 27aktualno

Trgovini dati mjesto koje zaslužuje 28 Gospodarska suradnja od velikog zna-

čaja za opstanak Hrvata 30Energetska efikasnost i obnovljivi izvori

energije u Bosni i Hercegovini 31Ekonomski sustav Europske unije i

pridruživanje BIH 34Poslovni usPjesi

S dijamantnom mikrodermoabrazijom sjajit ćete poput dijamanta 38

Predstavljamo usPješneGudelj d.o.o. – nove crpke i

novi terminali 40 Rattan Sedia – izvoz od 92% 41

BH regijeUz druženje novinara i gospodarstveni-

ka obilježen Dan EKO-FIS Vlašića 42 Svečano otvoren Prvi kućni sajam u novom sjedištu kompanije Urban BiH 43

Vispak plasirao nove proizvode na tržište 44

EP HZ HB jedina državna energetska tvrtka koja pozitivno posluje 45Kampanja „Budi zvijezda naše

realnosti“ 46

47 Parcele razgrabljene, a devet tvrtki već proradilo48 Grupna kupovina prodire i na tržište Bosne i Hercegovine49 Proizvodima od pruća osvajaju Evropu50 Komora će ubuduće biti servis gos-podarstvenicima 51 „Mala Pula“ ponovno oduševila mno-gobrojnu publiku investicije52 Potpisan ugovor o izgradnji dionice Bijača - Kravice na koridoru vc događaji54 Završeni 56. Dani berbe grožđaBrotnjo 2011. 56 Žito ponovno vršeno na drešu regionalne vijesti57 Zajedničkim snagama do bolje kon-kurentnosti 58 Unatoč problemima gospodarstvenici se dobro snašli Projekti700 000 KM za mlade poduzetnike 5960 Pokrenut novi GPS sistem za Bosnu i Hercegovinu 62 U listopadu drugi regionalni Virtualni dan karijera i znanja 63 Promovirana Poslovna mapa BiH Burza / financijsko Poslovanje 64 Bankarski sektor – ključ stabilnosti financijskog sektora moderno Poslovanje65 Opravdan je rabat koji kupcu omo-gućava sudjelovanje u uštedi koju je ostvario poduzetnik izdvojeno67 Microsoft predstavio novi Windows 868 Čisti vozački užitak u Qashqaiju Pure Drive 69 Platit će i porez ali rakije se neće odreći Prenijeto iz tiska70 Mjesto dobrih komunikacija 73 Nema dogovora ni o uzrocima krize izdvojenoPrvi pobjednički tim poduzetnika za finalno takmičenje!


Uvodnik

U zemlji koja će uskoro „svečano“ obilježiti godišnjicu bez vladavine na razini nečeg što se pretenciozno naziva državom, teško je projicirati

koliko daleko i duboko može ići politička, ekonomska, socijalna i svaka druga kriza.

Pogotovo je to teško kad se vodeći akteri sage o uspostavi „vlasti na razini države“ niti ne trude uspostaviti elementarni kategorički aparat u kojem bismo konačno razumjeli o čemu je, zapravo, riječ. Kad premijer jednog dijela zajedničke nam države pokušava opravdati činjenicu da nije stavio potpis na implementaciju sredstava IPA fondova, on nastoji to pravdati „domoljubnim“ razlozima, jer neće „prodati državu za par milijuna“. U isto vrijeme, njegov pandan iz druge polovice države govori kako ga ta ista država potkrada na neizravnim porezima i traži svoj dio novaca. A onda se sastanu na političkom forumu i izglade nesporazume. I idu i IPA novci i idu i novci iz zajedničke kase.

Niti o ekonomiji razgovaraju u ekonomskim kategorijama, niti u politici političkim argumentima. U takvoj kakofoniji sve je moguće i sve je nemoguće. I uspostaviti navodnu vlast u dijelu države temeljem najčudnije matematike na svijetu, i isto tako živjeti u zemlji sa stalnim privremenim (i povremenim) financiranjem, prepušten sujeti političara. Jedino što se čini nemogućim je konačno steći povjerenje u one koji su nam prije godinu dana davali sve da im to povjerenje damo i na taj način pružimo priliku za

sudjelovanje u vlasti. U sjeni trilera oko formiranja nečeg što treba biti vlast u federalnom dijelu države odigrava se vodvilj u kojem novi glumci preuzimaju uloge u vrhovima javnih poduzeća, pri čemu prevladavajući kriterij nije uspješnost odigrane uloge prethodnih članova ansambla pojedinih poduzeća, nego jedino stranačka pripadnost i poslušnost novih glumaca.

I što je na koncu zapravo važnije u prožimanju ekonomije i politike, pogotovo u kompliciranom okruženju kakvo vlada na prostorima Bosne i Hercegovine. Čini se kako se moramo složiti s profesorom Zdravkom Bazdanom, sveučilišnim profesorom iz Dubrovnika, koji je na međunarodnoj konferenciji „Ekonomski sustav Europske unije i pridruživanje BiH“, održanoj u Vitezu, prilično nevoljko doduše, primat stavio na politiku. Jer, kako je istaknuo - na koncu ona je ta koja širi ili sužava prostor ekonomiji. No, jednako tako se moramo složiti sa zaključcima njegovog predavanja, u kojem je na pitanje što bi nam utemeljitelji ideje o europskom zajedništvu i prvi promotori ideje ujedinjene Europe Jean Monnet i Robert Schuman rekli da su danas s nama? Njegov odgovor je bio jednostavan – rekli bi: „Sram vas bilo“. Pritom je, naravno, mislio na aktualne političare u Europi, ali s daleko više prava mi to možemo reći našim glumcima i redateljima političko – ekonomskog horora kojeg gledamo i u kojem, htjeli – ne htjeli, igramo.


8

iz Broja u Brojiz Broja u Broj

Tim sredstvima rekonstruirana je linija za preradu nafte koja će omogućiti povećanje

proizvodnje sa 1,2 na tri milijuna tona godišnje, te poboljšanje kvalitete benzina i tečnog naftnog plina, koji će zadovoljavati europske standarde, naveli su ruski vlasnici ove rafinerije. Na novoizgrađenom postrojenju vrši se, kako je rečeno, izdvajanje benzena iz reformata, čime će se dostići i EURO 5 standard. Direktor kompanije

U brodskoj rafineriji pušteno u rad novo postrojenje

U Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu pušteno je u pogon novo postrojenje, u čije je opremanje uloženo osam milijuna eura.

„Zarubežnjeft“, koja je vlasnik naftne industrije RS-a, Nikolaj Brunič istaknuo je da do 2015. godine ova kompanija planira investirati u naftni sektor BiH oko 700 milijuna eura. Ulaganja u brodsku Rafineriju nafte pozdravili su predsjednik i premijer RS-a Milorad Dodik i Aleksandar Džombić, dok je ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan Harčenko naglasio da je projekt u

Bosanskom Brodu rezultat uspješne suradnje koju vlada njegove zemlje ima s RS. Direktor Rafinerije Sergej Kraščuk izrazio je zadovoljstvo dostignutim tehnološkim napretkom. “Sada smo u mogućnosti naše proizvode, koji su normirani po najvišim standardima, ponuditi tržištima susjednih zemalja, ali i Europske unije jer naša proizvodnja nadmašuje potrebe bosanskohercegovačkog tržišta”, rekao je Kraščuk.


9

iz Broja u Broj

Veleposlanik Sørensen zvanično započeo mandat

Europska unija je posvećena podršci suverenoj, sigurnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini na njezinom putu ka punopravnom članstvu u EU, izjavio je novi šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini

i Specijalni predstavnik EU, veleposlanik Peter Sørensen.

Veleposlanik Sørensen se obratio na press konferenciji, nedugo nakon predaje akreditiva

predsjedavajućem Predsjedništva BiH, Željki Komšiću. Ovom prilikom istaknuo je da Bosna i Hercegovina ima resurse i kapacitete da ispuni sve potrebne obveze i napravi kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU, ali i da se u ovoj zemlji mora okupiti politička volja i postići potreban konsenzus koji će ove napore pokrenuti naprijed. „Dopustite mi da na početku istaknem da građani, mediji i vlasti Bosne i Hercegovine moraju imati vodeću ulogu u ostvarivanju članstva u EU”, rekao je veleposlanik Sørensen. Dodao je i da će raditi na promociji interesa zemlje i njenih građana ali da neće djelovati kao zamjena za odgovarajuću vlast. Veleposlanik Sørensen je naglasio da su naredni koraci koji se trebaju poduzeti zacrtani u Zaključcima Vijeća EU o Bosni i Hercegovini od 21. ožujka 2011. godine.

„Mi ćemo podržati popis stanovništva BiH” rekao je osvrćući se na najurgentnije zahtjeve za pristupanje, i dodao da će se u kratkom vremenskom periodu, njegov ured fokusirati na potporu vlastima u implementiranju

mjera neophodnih da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupi na snagu, što uključuje odgovarajuću implementaciju Privremenog sporazuma (dio SSP-a koji je već na snazi), usvajanje Zakona o državnoj pomoći koji je u skladu sa EU, te korake kojima BiH prihvata presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci. Veleposlanik Sørensen je istaknuo da će sada krenuti sa uvodnom rundom kontakata s predstavnicima vlasti BiH kroz posjete raznim dijelovima zemlje.

„Želimo dati potporu koja će osigurati da se ključni sektori, pravosuđe, administracija, ekonomija i ključna infrastruktura spreme za ispunjenje zahtjeva članstva u EU” rekao je. Naglasio je i da je EU ojačala svoju nazočnost u BiH, jer vjeruje da će to omogućiti efektnije partnerstvo sa bosanskohercegovačkim liderima i građanima, a da je primarni cilj toga ubrzati napredak zemlje ka članstvu u EU i tako podržati poboljšanje kvalitete života.

U današnje vrijeme sve se više posvećuje pažnja vanjskom izgledu, njezi tijela i kose. Frizerske i kozmetičke branše sve su prisutnije u našem društvu, poboljšavaju ekonomski, društveni i kulturni razvoj ljudi.

Od 2000. godine kada je nastala, ime firme „FRIZER LAND„ d.o.o. predstavlja sinonim za veleprodaju i maloprodaju u oblasti trgovine frizersko-kozmetičkom opremom i preparatima. Danas je „FRIZER LAND„ d.o.o. vodeća kompanija u regiji u oblasti trgovine frizersko-kozmetičkom opremom i preparatima, manikur i pedikur opremom i preparatima, welness programima i solarijima. Naš trud i upornost vrlo brzo prepoznaju europske kompanije koje nam daju ovlaštena zastupništva, a neke od njih su :SUBRINA PROFESSIONAL Slovenija, SINELCO Belgija, WAHLGROUP Njemačka, COMAIR Njemačka, ALPEDA Turska, KRETZER Njemačka, BMP Italija, PARISSIENE Italija, MATADOR-HERKULES Njemačka, OLIVIA GARDEN Belgija, FONEX Turska, SINA NAILS USA, GAMMAPIU Italija, GISELA MAYER Njemačka, TERMIX Španjolska, SO CAP Italija, RO IAL Italija, itd.

S ponosom Vas obavještavamo da smo

preselili u novi objekat na adresi PC 96-2 u Vitezu.

Objekat posjeduje 500 m² izložbeno-prodajnog i 1500 m² skladišnog prostora.Kao i do sada nudimo najveći izbor i najpovoljnije cijene. Imamo preko 7000 artikala i 20 uposlenih djelatnika.Povodom otvorenja odobravamo 20% popusta na sav asortiman robe i do 50% akcijskih popusta (Popust važi do nove godine prilikom osobne posjete – jednokratno).

Kontakti : Centrala : 030/717-166 i 030/717-167Servis : 030/717-026www.frizerland.ba

Posebna prednost naše ponude je politika „PRVA RUKA“, kvalitetan proizvod, niska cijena te stalan i velik lager svih proizvoda.Posjedujemo i vlastiti vozni park kojim upravlja 5 komercijalista koji na licu mjesta vrše prodaju i dostavu našeg cjelokupnog asortimana proizvoda.

• Razvili smo vlastitu franšiznu mrežu u svim većim gradovima Bosne i Hercegovine :

• Frizer Land Sarajevo - ul. Akifa Šeremeta 62 (Aerodromsko naselje) tel: 033/473-061, mob: 063/334-496

• Frizer Land Banja Luka: ul. Branka Popovića 60 tel. 051/370-197, mob: 063/333-392

• Frizer Land Tuzla - ul. Klosterska 22 mob: 063/353-029, fax: 035/274-513

• Frizer Land Zenica - ul. Meokušnice 9 mob: 063/333-268

• Frizer Land Mostar - ul. Vukovarska 10 b tel. 036/347-121, mob. 063/349-429

• Frizer Land Bijeljina - ul. Nušićeva 5 mob. 065/938-771,

• Također imamo franšizne mreže u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Naš dosadašnji uspjeh, rezultat je jasne poslovne vizije, stalnog stručnog usavršavanja i stručnog kadra. Kupcima nudimo isključivo kvalitetne proizvode, stručnu tehničku podršku za njihovu primjenu, servis, savjetovanje i obučavanje.

I ne zaboravite da smo mi tu za vas…..“ Jer ljepota nije prolazna „.Vaš FRIZERLAND tim.


12

iz Broja u Broj

Američka centralna banka poručila je da postoje znatni rizici slabljenja ekonomije SAD-a. Američka centralna banka odlučila je ponovo poduprijeti ekonomiju,

objavivši u srijedu 400 milijardi dolara vrijedan plan poticaja kojim namjerava ublažiti značajne rizike za slabljenje rasta. U planu nazvanom „Operacija Twist“ Fed je najavio da će prodati oko 400 milijardi dolara vrijednih obveznica koje dospijevaju na naplatu u roku do tri godine i kupovati one s rokovima dospijeća od šest do trideset godina. Nakon tih događanja Roubini je objavio nekoliko komentara na svom profilu na društvenoj mreži Twitter, a u jednom od njih kaže: „Političarima je ponestalo zečeva koje će izvući iz šešira“.Recesija je, napominje još jednom Roubini, u ovom trenutku neizbježna.

Dolazi još teža kriza od one iz 2008. godine

Ekonomska legenda Nouriel Roubini, koji je zbog svojih crnih predviđanja poznatiji kao Dr. Propast, izjavio je kako su Europa i SAD „efektivno u recesiji“, te kako nema tog što političari mogu učiniti da bi spasili zemlje. ‘“Ekonomija je već u recesiji. Što god da Fed sada napravi premalo je i prekasno“,

poručio je Nouriel Roubini i tako najavio da nam dolazi još gora kriza od posljednje.

Hyundai salon Vitez, u sklopu centra Automerc Škoro, u Poslovnom centru 96, svojim

je kupcima premijerno predstavio

Održana promocija novih modela Hyundai vozila u Vitezunova tri a(d)uta. Riječ je o slijedećim modelima auta: Veloster coupe, kojeg karakteriziraju sportski stil i mladenački model, I 40, kojeg

karakteriziraju atraktivan dizajn i praktičnost, te Elantra, lijepa, praktična, kompaktna i prostrana.


13

iz Broja u Broj

Za razliku od proteklih godina, kada je nagrađivano pet najuspješnijih proizvođača sira, ovog puta nagrađeni su svi proizvođači

koji su proizveli vlašićki sir u ekstra klasi. „Od 38 uzoraka koji su došli na ocjenjivanje, trinaest ih je bilo u ekstra klasi, što je sasvim u redu, i 21 uzorak prve klase. Bilo je još nekoliko uzoraka u drugoj klasi, ali to je zanemarivo. Generalno sam zadovoljna, a posebno što su poslušali savjet i počeli praviti manje kriške. Proteklih godina pravili su kriške od dva kilograma, a to je previše za potrošača“, -istaknula je prof. dr. Sonja Bjeljac, predsjednica stručnog ocjenjivačkog suda. S obzirom da je ljeto bilo sušno, profitirali su oni proizvođači koji su imali idealne uvjete u kojima im je sir fermentirao.

Ove godine izostali su političari i zvaničnici na otvaranju i zatvaranju Sajma, navodno nezadovoljni radom Udruženja poljoprivrednika, dok se na Sajmu moglo čuti da je pravi razlog u činjenici da nije izborna godina i da poljoprivrednicima, proizvođačima mlijeka i sira nisu isplaćeni poticaji.

Završen Sajam sira na Vlašiću

Proglašenjem najuspješnijih proizvođača tradicionalnog vlašićkog sira, na Vlašiću je završen Međunarodni sajam sira i VI. ocjenjivačka izložba vlašićkog sira, koje je ove godine organiziralo

Udruženje poljoprivrednika Srednjobosanske županije (SBŽ).


14

iz Broja u Broj

Predsjednik udruženja Sulejman Hadžić rekao je kako je trend loše naplate potraživanja

nastavljen i u ovoj godini. “Razlog za poslovni gubitak svakako je loš trend naplate, ali i cjelokupna ekonomska situacija u zemlji. Nadali smo se kako će doći do oporavka gospodarskih aktivnosti, međutim, od toga još nema ništa, te će i ova godina sigurno biti teška i neizvjesna u smislu uspješnosti poslovanja” istaknuo je Hadžić.

Stupanj nenaplaćenih potraživanja do prije dvije godine iznosio je oko tri posto, a danas se približava dvoznamenkastom postotku.

Leasing je neuspješna priča u BiH?

Ukupan gubitak leasing kuća u prvoj polovici 2011. godine dosegao je 34 milijuna KM, pokazuju podaci Udruženja društava za leasing u BiH.

Potraživanja u RS premašuju 71 milijun KM

Ukupna potraživanja leasing kuća u Republici Srpskoj u prvoj polovici ove godine iznose 71,7 milijuna KM. Potraživanja po osnovu financijskog

leasinga iznose 69,1 milijun KM, od čega se na davatelje lizinga iz RS odnosi 1,6, a na poslovne jedinice sa sjedištem u FBiH 67,5 milijuna KM. U izvješću Agencije za bankarstvo RS za prvih šest mjeseci ove godine navodi se kako zbog gašenja jednog davatelja leasinga iz FBiH, odnosno dvije poslovne jedinice u RS, potraživanja imaju stopu pada od 32 posto u odnosu na stanje krajem prethodne godine. Najveći iznos potraživanja po osnovu financijskog leasinga odnosi se na vozila za obavljanje djelatnosti u iznosu od 33,1 milijuna KM, te strojeve i opremu 20,9 milijuna KM.


15

razgovor s Povodom


16

razgovor s Povodom

Radi se o dijelu, slobodno se može reći, globalne TV mreže, a Milić će biti direktor vijesti i

programa. Već je u Sarajevu, vrijedno radi, prikuplja ne samo stručne i sposobne kadrove, nego i zanimljive teme, koje, kako kaže, nitko drugi do sada nije obrađivao ili ih nije obrađivao na način na koji će to raditi novinari Al Jazeere Balkans. „Zapošljavanja preko veze nema, prolaze samo najbolji“, kaže Milić!

BHP: U Sarajevu ste zbog projekta Al Jazeere. Vjerujem da ste prije samoga dolaska dobro snimili medijsku situaciju u BiH. Što je to što nedostaje bh. novinarstvu i što bi se moglo bolje uraditi?

Milić: Mislim da imamo više medija nego što samo gospodarstvo može izdržati. Država ima puno medija koje financira ili se financiraju preko plaćanja struje, ali to je isto kao da se financiraju i od strane same države. Postoji ovdje i bezbroj privatnih medija, koji nisu izrasli na ideji nezavisnog

Nisam učio školu da bih bio bogat, nego da bih lakše radio

Goran Milić, novinarska veličina! Nakon početka karijere, koja datira još iz 1970. godine na tadašnjoj RTV Beograd, preko projekta YUTEL, pa sve do važne uloge koju je odigrao u informativnom programu HTV-a, došao je u Sarajevo, gdje se nalazi na čelu još jednog velikog projekta – projekta

Al Jazeera Balkans.

novinarstva, nego su bili u nečijoj bilo financijskoj bilo političkoj službi. I njih se puno namnožilo! I, kada je došla kriza, shvatilo se da malo tko tu može opstati. U toj situaciji mediji imaju stalni problem s profesionalnom etikom, jer ako nema novca da se ode u neki drugi grad ili u inozemstvo po dobru priču, onda se obično nađe sponzor sa strane. No, tada taj sponzor ima povlašten status, a slušatelji, gledatelji ili čitatelji to prepoznaju i onda se gubi kredibilitet medija. U komunizmu je to sve bilo prilično ravno – relativno informativno, ali nediranje u sektor Tita, Saveza komunista, socijalizma, Partije, socijalizma i Armije. To je činilo 95 % života. Onda, pred rat, sredinom i krajem 80-tih godina, polako su se na radiju ili televiziji počeli probijati pojedinci, koji su malo drugačije govorili, mada još uvijek u okviru sustava. Oni su se u tim okolnostima afirmirali pojedinačno. Dakle, do 1985. godine teško je netko, a u informativnoj emisiji poglavito, reći „ja“. Uvijek bi se govorilo „Bili smo u Vitezu“, „Bili smo u Banjoj Luci, u

Zagrebu“; nikada „Ja sam bio“ ili „Vidio sam ovo“. To je bila ta neutralna forma, a onda 80-tih počinje tzv. „ja forma“. Tada dolazi rat i manje-više svi se bili upregnuti u propagandističke strojeve, pa čak i oni koji su izrazito bili protiv rata, i oni su imali neku svoju klijentelu koja je te medije opsluživala. Kada je završen rat, nestale međunarodne pare, a tržište se rasulo i postalo manje, onda su novinari počeli sebe isticati ispred svog medija. Primjerice, TV1 to je Senad Hadžifejzović, FTV to je Bakir Hadžiomerović i tako još par ljudi. Onda su ti ljudi, kao poznati, kao ljudi koje publika gleda, koji donose gledanost, ali gledanost svojoj emisiji, zapravo napravili svoje televizije u televiziji. Tako su neki komunisti napravili svoje kolomne, svoju malu novinu u novinama, i za njih pojedinačno bilo je to korisno, ali za ukupno novinarstvo katastrofalno. Slično je i na HTV-u. Zoran Šprajc je odličan voditelj Dnevnika, ljudi ga vole, zanimljiv je, ali i on ima svoju malu televiziju u televiziji, pa je HTV-u gledanost upola manja nego Novoj TV. Istodobno, na Novoj TV nema ni jedne zvijezde koja izgleda kao Šprajc. Imaju Sašu Kopljara, njega ljudi znaju, a ostalim voditeljima njihovog Dnevnika ljudi ni imena ne znaju. I Kopljara znaju zato što je došao s HTV-a! Dakle, televizija koja ima tri voditelja Dnevnika, kojima se ne možete sjetiti imena, ima duplo gledaniji Dnevnik od HTV-a. To u međunarodnim pravilima ne postoji, ali na Balkanu je to za sada prevladalo. Promijenit će se i to, ali se ipak mora konstatirati da je to trenutačno stanje. Ne bih ja rekao da ljudi lažu, novine izmišljaju, nego je to samo pitanje izbora tema. Ako ćete vi birati jedne teme i jedne ljude, kao negativne, a drugima te iste negativnosti preskakati, onda niste objektivni.

BHP: Kako napraviti balans između,


17

razgovor s Povodom

navodno, dosadnih i monotonih tema, voditelja i novinara javne, državne televizije - HTV-a i, navodno, zanimljivih tema i voditelja na privatnim televizijama, a da gledatelji imaju kvalitetnu i provjerenu infirmaciju i ujedno izbjegnu šund, koji su postali sastavnim dijelom informativnih emisija komercijalnih televizija?

Milić: Postoji neka tradicija da dnevnik bude dnevna novina. To je tradicija iz socijalizma. U dnevniku bi trebale biti teme koje će sutra biti glavne u novinama. To je, jednostavno, drugi medij, druga priroda medija. No, takva praks se nastavila pa imamo dvije minute priloga iz kulture u političko-informativnoj emisiji. Imamo, dakle, segment kulutre koji nije ni politički ni informativan. Primjerice, godišnjica je smrti nekog pisca, pa se tim povodom okupilo nekoliko ljudi, evocirale se uspomene, pa se, eto, lijepo sjetiti Matoša, Ranka Marinkovića itd. U redu, ali gotovo da nije u redu da na godišnjicu Marinkovićeve smrti prilog traje dvije minute, a kad je umro minutu. To je taj raskorak između vijesti i neke obveze, jer čim osjećate obvezu da objavite neki prilog, bolje vam je da ga ne objavljujete. Ali, nekako se to ustalilo i traje, traje i nitko se protiv toga neće buniti.

BHP: Može li se istovremeno napraviti usporedba i s javnim medijima u BiH – FTV-om i BHT-om 1?

Milić: Ljudi kritiziraju i HTV i sve javne televizije, zato što je to jedna vrsta političkog prepucavanja, a svi bi htjeli imati utjecaj na toj televiziji. I sada, ovi, koji, objektivno, kao vladajući, imaju veći utjecaj, oni pljuju po toj televiziji kako se ne bi pomislilo da oni imaju utjecaj, a ovi drugi, ne daj Bože da se pomisli kako je ta TV objektivna pa da i njima daje prostor, oni apriorno pljuju po njoj. To nije dobro. Ako to potraje, novac će se bespotrebno trošiti, a gledatelji će biti u konfuziji. Primjerice u Americi, kada je 50- tih i 60-tih godina zavladala televizija, Rebublikanci i Demokrati su se dogovorili, kao vlast i oporba i obratno, kako televizija neće biti predmet političke debate. Dakle, bez obzira što je na TV-u objavljeno oni to neće koristiti za politiziranje. Onda

se to ipak dogodi u tri ili četiri godine, kao u primjeru Georga Busha starijeg i voditelja Dena Radera (Den Rader, bivši reporter i glavni voditelj vijesti na TV mreži CBS, op.a.). Voditelj ga je, navodno, ponizio, Bush je odreagirao nervozno itd. U ovoj južnoeuropskoj tradiciji, računajući tu Italiju, Španjolsku, Portugal i zemlje Balkana, ostalo je da se preko televizije dobivaju politički poeni. Kao i preko sporta. Zato su u upravama klubova polltičari. Tu se okuplja veliki broj ljudi, a za političare je to uvijek dobro, bila to vjerska, sportska, kulturna, gospodarska ili bilo koja druga priredba. Televizija kao medij, kojega gledaju stotine tisuća ljudi, idealan je da bi se oko njega otvarala polemika.

BHP: Za kraj Vas još moram zamoliti i za komentar nedavno objavljenih podataka, koji govore da su u BiH najslabije plaćene diplome novinara, a istovremeno imamo situaciju da svatko radi sve, pa se tako nađe i u novinarstvu.

Milić: Treba razmišljati na način da je ovdje zavladalo tržište. Kada sam ja svojedobno u Americi pitao zašto nastavnici u školama imaju tako male plaće, a čistači i skupljači smeća tako visoke, odgovorili su mi potupitanjem –

Što biste Vi više voljeli raditi, predavati u školi ili čistiti smeće? Dakle, tih koji predaju u školi ima puno i država, koja se kod njih ponaša tržišno, a ne zato što će izmisliti neku plaću, kaže ja imam toliku ponudu za nastavnike, pa ću njima dati manje plaće, a tako malu ponudu za, primjerice, policajce, pa ću njima dati veću plaću. To je tržište možda najviše razvijeno u Australiji. Tamo sam u jednoj tvrtki sreo inženjera, koji je nadgledao težak posao nekog lijevanja po užasno visokoj temperaturi. Bio je Hrvat iz Posavine. Pitam radnike, oni imaju između 30 i 40$ na sat bruto plaće. Posavljaku kažem da onda on sigurno ima 60 $, a on kaže: „Ne, imam 25 $!“. Obrazložio mi je to riječima „Nisam ja učio školu da budem bogat, nego da bih lakše radio!“ Kod nas je na žalost uvriježeno, da netko tko studira čini veliku uslugu društvu, roditeljima, pa za visoku ocjenu pita roditelje što će mu dati ili kada diplomira hoće li mu kupiti auto. On ne shvaća da je privilegiran, jer umjesto da kopa i teško radi, on na lakši način zarađuje novac. I, još kratko da se vratim na plaće. Mislim da od novinara u BiH slabije zarađuju nastavnici iz jednostavnog razloga što ih je puno.

Razgovarala: D. Sivonjić

O Goranu Miliću najbolje govori njegov rad, ali...

Hrvatski novinar, Goran Milić, rođen je u 24. siječnja 1946. godine u Zagrebu. Karijeru je započeo kao novinar na TV Beograd, odnosno na RTV Beograd 1970. godine. Za tu kuću bio je i dopisnik iz New Yorka od 1980. do 1985. godine, a zatim i profesor novinarstva na Beogradskom sveučilištu od 1985. do 1988. godine. Od 29. listopada do 11. svibnja 1992. godine radio je kao urednik i voditelj televizijskih dnevnika Yutel. Odmah nakon prestanka emitiranja ove emisije 1992. godine, Milić postaje direktor novinskog centra ratne vlade BiH, te nakon toga i glasnogovornik olimpijskog izaslanstva BiH u Barceloni. Od 1997. godine radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog izdanja informativne emisije Dnevnik. Proslavio se i putopisima informativnog karaktera poput «Idemo u Ameriku», «A sad u Europu!» i «Idemo na Sjever» kojima je privukao pažnju javnosti. S Prisavlja je 24. siječnja ove godine, točno na svoj 65. rođendan, otišao u mirovinu. Trenutačna adresa mu je u Sarajevu, gdje, kao direktor vijesti i programa, privodi kraju pripreme za početak emitiranja programa Al Jazeere Balkans.


18

razgovor s Povodom

BHP: Gosp. Mikuliću, na kraju ovogodišnje ljetne sezone – kakvi su rezultati na području Vaše županije što se turističkog sektora tiče? Koliko se sveopća kriza odrazila na broj turista, noćenja, ili pak usporila (i u kojoj mjeri) neke turističke projekte i planove?

Mikulić: Federalnim Zakonom o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti svi objekti koji se bave smještajem gostiju morali bi svakoga gosta, u roku od 24 sata, prijaviti Turističkim zajednicama županije na čijem prostoru djeluju ti smještajni objekti.

Tako bi trebalo biti. No, nije. Smještajne objekte, barem je tako do sada, nitko još nije kaznio zato što nisu prijavili gosta ili goste. Ako ne prijavljuju goste, logičan je zaključak kako ne plaćaju ni boravišnu pristojbu za te goste. Naravno, zbog neplaćanja boravišne pristojbe, smještajni objekti i ne prijavljuju goste. U Županiji Zapadnohercegovačkoj postoji 6 hotela, 5 motela, te nekoliko

Hercegovački brand je kamen, ali i Herceg Stjepan Kosača, Međugorje, Stari most,

ganga, gusleU povodu Svjetskoga dana turizma, 27. rujna, razgovarali smo s poznatim turističkim djelatnikom

i direktorom Turističkog ureda TZ Županije Zapadnohercegovačke Grgom Mikulićem.

pansiona. Od svih njih samo dva hotela plaćaju boravišnu pristojbu, nisam siguran u cijelosti, ali ipak plaćaju. Zbog neprijavljivanja gostiju, Turistička zajednica ŽZH ne posjeduje relevantne podatke o turističkim kretanjima u našoj županiji, te je bez tih ulaznih

podataka nemoguće i govoriti o nekoj ozbiljnoj ili stručnoj analizi stanja u turističkom sektoru u županiji. Što se tiče Vašeg pitanja - Je li sveopća kriza usporila turističke projekte ili planove, mogu odgovoriti: - Naravno da jest! U prvom redu, to se odnosi na održavanje manifestacije Vino Fest koji se održavao u Ljubuškom. I ove godine ga planiramo održati u prosincu, ali zbog nedostatka novca nisam siguran da ćemo to uspjeti realizirati. No, nećemo lako odustati od njega. Nadalje, tu je turistički vodič Županije Zapadnohercegovačke čija je izrada u tijeku, zatim Gastro susreti „Okusi s kamena“ koji su se do sada održavali u Širokom Brijegu svake godine, evo već četiri godine. Ni od jednog projekta nećemo odustati. Sve ćemo ih obnoviti kada za to dođu bolja vremena.

BHP: Na što posebice računate u budućnosti kao atraktivna turistička odredišta?

Mikulić: U prvom redu tu je Park

Direktor Turističkog ureda TZ Županije Zapadnohercegovačke Grgo Mikulić


19

razgovor s Povodom

prirode Blidinje koji će u budućnosti zasigurno biti vrlo atraktivno i traženo sportsko-rekreacijsko-planinarsko-izletničko odredište. Naravno, da bi ono to i postalo, bit će potrebno učiniti puno toga na administrativno-upravnom, investicijskom, organizacijskom, promidžbenom i mnogim drugim sektorima. No, nimalo ne sumnjam kako će ono to, ipak, jednogA dana postati. Na drugom mjestu prilika naše županije za turistički razvoj je zasigurno u mogućnostima koje nudi blizina Međugorja.

Naime, prostor općine Ljubuški dopire do iza same crkve u Međugorju, tako da u budućnosti u toj činjenici vidim iznimno velike mogućnosti. Naravno, da će i tu biti potrebito puno toga učiniti, a osobito na prostorno-urbanističkom planu. Iznimno veliku komparativnu prednost učinit će sama izgradnja koridora Vc jer jednom dionicom, i to onom koja ga povezuje s Jadranskim autoputom u Republici Hrvatskoj, prolazi kroz našu županiju. Nadalje, tu su prirodni biseri naše županije: slap Kravica, Koćuša, izvorište Tihaljine, cijeli tok rijeke Trebižat, jezero Krenica, Tribistovo, Blato, izvor rijeke Lištice i kanjon Borak u svojoj cijeloj dužini sve do planine Čabulje, a osobitu priliku za turizam naše županije vidim u razvoju kulturnog turizma u sklopu kulturnih tura Hercegovine jer raspolažemo iznimnim potencijalima za to; Muzej Humac i Galerija „Majk“a u Ljubuškom, Franjevačka arheološka zbirka u Gorici, Riznica i Franjevačka galerija

u Širokom Brijegu, brojne nekropole iznimno vrijednih stećaka i arheoloških lokaliteta itd., te svih vidova eko-etno i ruralnog turizma.

BHP: Aktualna je i izrada Turističkog master plana općine Ljubuški. Koji su glavni naglasci, što taj plan obuhvaća? Je li Turistička zajednica ŽZH bila uključena u njegovu izradu?

Mikulić: Turistički master plan općine Ljubuški izradio je Institut za turizam iz Zagreba. Turistička zajednica ŽZH nije imalo mnogo utjecaja na izgled i sadržaj toga plana. No, to ne znači da je Turistički master plan razvoja turizma općine Ljubuški zbog toga loš. Time samo želim reći kako mi u Turističkoj zajednici ŽZH nismo sudjelovali u izradi toga plana i mislim kako to nije dobro. Osobno mislim kako je Master plan jako dobar, kako je to izvanredno

vrijedan i dobar temelj na kojemu će se graditi svi budući planovi i programi razvoja turizma u općini Ljubuški. Tim planom napravljena je i SWOT analiza postojećeg stanja, detektirane su slabosti, ali prednosti, te na temelju toga određene i mogućnosti turističkog razvoja općine Ljubuški. U njemu se nalazi određena vizija razvoja turizma u općini Ljubuški, određeno je ono što bi trebali biti strateški ciljevi, što bi tko i kako trebao učiniti kako bi se ti ciljevi postigli. Njegova vrijednost i korist doći će osobito do izražaja kao podloga za izradu različitih projekata za aplikaciju u EU fondovima za prekograničnu suradnju. Na pitanje - što ovaj plan obuhvaća i koji su glavni naglasci odgovorit će najbolje jedan mali ulomak iz njegove vizije: „U 2020. godini općina Ljubuški bit će konkurentna turistička destinacija, privlačna podjednako izletnicima, obiteljima i tržištu specijalnih interesa. Ovo će područje biti poznato po očuvanom prirodnom ambijentu, suvremenim turističkim proizvodima zasnovanim na hercegovačkoj tradiciji i kulturi života i rada, kao i po bogatoj ponudi aktivnosti prilagođenih zahtjevima suvremene potražnje.“ Što bi čovjek mogao nego poželjeti to doživjeti i živjeti na tom prostoru!? Dao Bog da se vizija turističkog razvoja općine Ljubuški koju je uobličio Institut za turizam iz Zagreba u potpunosti ostvari.

BHP: Kakva je suradnja s turističkim zajednicama odnosno organizacijama u Federaciji BiH i u cijeloj Bosni i Hercegovini?

Mikulić: Zbog općega pravnog, političkog i gospodarskog stanja kao da se svatko uvukao u sebe i pokušava sam nekako preživjeti. To se odnosi i na one subjekte po vertikali, ali i na one koji se nalaze na istim horizontalnim razinama. To je apsurd! Zapravo bi trebalo biti suprotno. No, činjenice govore drugačije. Kod toliko apsurda u ovoj državi, evo još jednog iz turizma. Kada je u pitanju Federacija, ali i cijela BiH, suradnja između turističkih zajednica i organizacija je gotovo nikakva, i kao što sam već spomenuo: i po vertikali i po horizontali.Turističke zajednice iz županija s hrvatskom većinom apsolutno nemaju nikakvih


20

razgovor s Povodom

utjecaja na odluke Federalne turističke zajednice. U Skupštini Turističke zajednice Federacije BiH premalo je zastupnika Hrvata da bi mogli utjecati na njezine odluke. U pravilu, Hrvati bivaju preglasani. Predsjednik Turističke zajednice Federacije je Bošnjak, on je i predsjednik Skupštine i Turističkog vijeća; direktor Turističkog ureda Turističke zajednice Federacije je Bošnjak, predsjednik Nadzornog odbora isto Bošnjak. Ove činjenice najbolje ilustriraju stanje u turističkim zajednicama Federacije i o (ne)mogućoj suradnji u njoj.

BHP: Neko vrijeme, usudila bih se reći, vladao je kaos u turističkoj djelatnosti u BiH. Je li se išta pomaklo s mrtve točke usvajanjem novoga Zakona o poreznim upravama u kojima se prihod turističkih zajednica smatra - javnim prihodom? Jesu li regulirana sva važna pitanja oko kojih su se dosad lomila koplja?

Mikulić: Dao Bog pa mi dočekali vrijeme kada će bar neko pitanje u Bosni i Hercegovini biti do kraja riješeno! Tako, kao i u svemu drugome, i u turističkom sektoru se riješi jedno pitanje, no ne do kraja, pa onda se, zbog toga, pojave još dva na koja treba odgovoriti i tako vrzinom kolu nikad kraja. Najgori zakon je onaj koji se ne primjenjuje. Što koristi Turističkim zajednicama zakon koji se ne primjenjuje, kada se, oni koji ga se ne pridržavaju, ne sankcioniraju? Ni to, ni mnoga druga pitanja u turističkom sektoru nisu regulirana onako kako bi trebalo; od Zakona o turističkoj

djelatnosti, Zakona o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o Turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH, do brojnih pravilnika i odluka koji reguliraju pitanja iz ovih područja.

BHP: Izašao je i peti broj časopisa “Turizam BiH’, specijaliziranog za pitanja turizma. O njegovoj kvaliteti dovoljno govore i nagrade na Sajmu turizma u Mostaru i Zlatni Interstas u Splitu. Koliko Vam nagrade znače i koliko one, uopće, mogu biti poticaj? Koliko ste Vi, u cjelini, zadovoljni tim projektom?

Mikulić: Moje zadovoljstvo je bilo iznimno veliko samom činjenicom izlaska 5. broja časopisa „Turizam BiH“. Onog trenutka kada sam čuo i primio prve pozitivne reakcije čitatelja, mojoj

sreći nije bilo kraja. No, s časopisom „Turizam BiH“ bit ću zadovoljan tek onog trenutka kada pronađemo način za njegovo trajnije financiranje i tako mu osiguramo izlaženje na malo dulje vrijeme. Ovako, raditi pod pritiskom, strahom i stalnim pitanjem - hoće li biti novca za sljedeći broj, nije baš zgodno. Ali, dat će Bog… Kad nešto silno želite, to će se i ostvariti. Malo prije ili malo poslije, s ovim ili onim ljudima. Časopis već sada ima više od 60 suradnika, iz broja u broj taj se broj povećavao. Ne sumnjam kako će se taj trend i nastaviti. Ne krije li se, možda, i u tome neka mala snaga i uteg koji može prevagnuti u određenim situacijama i pokrenuti tijek događanju smjeru koji će jamčiti ostvarenje cilja? Hvala Bogu, kako god bude, moje je raditi, a netko drugi će odrediti kako će se događaji odvijati. Uostalom, nisu stvari uvijek loše samo zato što se događaju drugačije nego što bismo mi to htjeli. Što se tiče nagrada, mogu reći kako one meni samo pokazuju da ne hodim u krivom smjeru. One nikada nisu odraz kvalitete i uspjeha cjelokupnog rada, nego samo priznanje kvaliteti rada na određenoj dionici. Svaki broj časopisa izazov je za sebe. Na lovorikama stare slave propali su mnogi izvrsni projekti.

BHP: Obradili ste posebno temu vjerskog turizma. Koliko je BiH plodno tlo upravo za razvoj vjerskoga turizma? Ima li konkretnih projekata po tom pitanju i je li upravo vjerski


21

razgovor s Povodom

turizam ono na što bi turistički djelatnici trebali računati u budućnosti?

Mkulić: Nema na svijetu tako puno mjesta koja se mogu pohvaliti s toliko raznolikosti kao što je to slučaj ovdje u Hercegovini: od prirodne, etničke do vjerske. Ako toj prednosti dodamo i onu geografsku prihvatljivost, znači blizina emitivnom turističkom tržištu, onda je, u najmanju ruku nerazumno, ne iskoristiti i tu komparativnu prednost za promidžbu i valorizaciju i tih potencijala. A ako svemu tome dodamo i onu najvažniju turističku komparativnu prednost, a to je mir – da turistima može jamčiti sigurnost, što je još potrebno kako bi se ti potencijali turistički valorizirali? Novac? Investicije? Naravno. A tko je tako lud da neće investirati tamo gdje može zaraditi? Nije problem u investicijama, nego u našoj nesposobnosti stvoriti uvjete tim investicijama: zakonski okvir koji će jamčiti sigurnost tim investicijama. Ima financijskih sredstava za investicije i ima ljudi koji žele investirati. Na nama je da im to omogućimo. Ali bez ucjena. Učinimo to. To možemo, ako hoćemo. A, hoćemo li i želimo li to uistinu?

BHP: U Udruzi „Stećak“ iz Š.Brijega, koja je nakladnik časopisa „Turizam BiH“- Časopis za turizam i kulturu življenja, pokrenuli ste neke inicijative i projekte, poput, recimo, uređenja nekropole Lipovci na Kočerinu gdje je pronađena Kočerinska ploča… Po čemu je ona značajna? Imate li u planu još neke slične projekte?

Mikulić: Udruga „Stećak“ pokrenula je i već implementirala projekt „Obnova i uređenje nekropole Lipovci“. Na nekropoli Lipovci pronađena je poznata Kočerinska ploča. Kočerinska ploča je bila dio nadgrobnog spomenika kočerinskog srednjovjekovnog plemića Vignja Miloševića. Na njoj se nalazi najdulji natpis u kamenu iz srednjeg vijeka pisan hrvatskom ćirilicom, odnosno bosanicom. Tekst je isklesan u kamenu 1404. godine. U tekstu se, kronološkim redom, spominje pet vladara onodobne Banovine, a kasnije i Kraljevine Bosne: ban Stjepan II. Kotromanić; od 1353. ban Tvrtko I., a od 1377. godine i kralj Tvrtko I.; kralj Dabiša, kraljica Gruba (Jelena), te

kralj Ostoja. Original Ploče se čuva u župnom uredu u Kočerinu. Na mjestu gdje je nekada bila kao dio nadgrobnog spomenika, sada se nalazi replika Kočerinske ploče istih dimenzija. Cijela nekropola je obnovljena i uređena za prihvat posjetitelja. Nerijetko tu dolaze studenti s Filozofskog fakulteta iz Mostara, Zagreba, Sarajeva, te mnogi namjernici. Udruga „Stećak“ već je počela implementirati jedan drugi projekt: „Aleja hrvatske ćirilice-bosanice“, koja će, praktički, povezati središte Kočerina i nekropolu Lipovci. To će dodatno oplemeniti taj cijeli prostor i učiniti ga još atraktivnijim. Nakon implementacije tog projekta, udruga će nastaviti s trećim projektom koji će opet biti, kao i do sada, nastavak onih prethodnih.

BHP: Prije nekoliko godina napisali ste i izdali turistički vodič Regija Hercegovina. Jeste li zadovoljni povratnim informacijama – kako

je prošao na tržištu? Ako se ne varam, upravo ste za ovu publikaciju osvojili nagradu/priznanje Europske asocijacije turističkih novinara…

Mikulić: Turistički vodič „Regija Hercegovina“ napisao sam i izdao krajem 2008. godine. Budući da sam imao iznimno pozitivne reakcije, 2009. godine sam ga preveo i na engleski jezik i tiskao. Budući da su i te reakcije bile vrlo pozitivne, 2010. godine sam imao namjeru prevesti ga i na talijanski jezik. No, kao i u svemu, uvijek se pojavi pitanje novca i problem zatvaranja financijske konstrukcije. Ta pitanja smo doveli u prihvatljivu mjeru tek tijekom mjeseca svibnja ove godine, tako da se sada turistički vodič „Regija Hercegovina“ može naći, osim na hrvatskom, i na engleskom i talijanskom jeziku. Da, istina je, i za taj vodič dobio sam određena priznanja. Znak je to da je netko ipak primijetio to što sam činio.

BHP: I , na koncu, kako Vi, kao „stari turistički vuk“, vidite Hercegovinu turistički kroz nekoliko godina? Što bi, po Vama, mogao postati prepoznatljiv turistički brand Hercegovine?

Mikulić: Hercegovina, Regija Hercegovina, ima iznimne turističke potencijale. Tako mala, a tako raznolika. Raznolika - prirodno, etnički i vjerski. Ne sumnjam u turističke mogućnosti Hercegovine, no ponekad posumnjam u našu dobroćudnost i sposobnost da takve, Bogom dane potencijale, pravilno koristimo. Ipak, kada takvih sumnja nemam, Hercegovinu u skoroj budućnosti vidim kao vrlo razvijenu europsku regiju, koja je znala iskoristiti svoje geografske prednosti, prirodna

Hercegovački brand mogu biti: Herceg Stjepan Kosača kao otac Hercegovine, posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača. Ako ćemo smatrati hercega Stjepana Kosaču ocem Hercegovine, onda joj je kraljica Katarina Kosača majka i zaštitinica.

Nadalje, to su Stari most, Počitelj, Trebinje, Neretva, slap Kravica, hercegovačka jezera, Čvrsnica… I naravno, ne smije se zaboraviti Međugorje - Međugorska gospa.

Ganga kao specifičan oblik klapskog pjevanja, gusle kao instrument i guslarsko pjevanje. Ono u što osobito vjerujem da će u budućnosti postati određeni hercegovački brandovi jesu hrana, hercegovačko ljekovito bilje i hercegovačka voda, a osobito hercegovačka pitka voda.


22

razgovor s Povodom

bogatstva, sačuvati raznolikost i rajsku ljepotu hercegovačke prirode, iskoristiti prigodu suvremenih turističkih kretanja i pravilno usmjeriti turistički razvoj cijele regije. Kako bi postala takva, očito je, morat će postati sušta suprotnost ovoj i ovakvoj Hercegovini sada. A i mi, i mi ćemo morati postati u nekim, da - u nekim stvarima, svoja sušta suprotnost, jer ovakvi zasigurno nećemo Hercegovini vratiti rajski izgled koji je nekoć imala. Hercegovački brand je kamen. Negdje sam već govorio kako bi kamen – hercegovački „živac“ , trebao biti toliko korišten i iskorištavan u Hercegovini da bude prepoznatljiv na svakom koraku: kameni zidovi, kamene ograde, kamene kuće, kameni krovovi, kameni trgovi, kameni spomenici, kameni predmeti, kamene grobnice – zapravo sve ili barem gotovo sve od kamena i ne bilo kojega kamena, nego jedino i isključivo od hercegovačkog „živca“.

Razgovarala: M. B. Milinković


23

razgovor s Povodom

BHP: Dr. Matuško, na kraju smo još jedne turističke sezone. Koliko ste vi u Neumu zadovoljni njome i možete li njezine učinke potkrijepiti konkretnim brojkama?

Dr. Matuško: Svaka godina, sama po sebi, predstavlja prekretnicu u svim planiranim turističkim putovanjima. Financijska kriza i usporen gospodarski rast bitno su djelovali na krizu putovanja i to kroz pad samopouzdanja potrošača da se odluče krenuti na odmor. U procjenama za ovu turističku sezonu, cjelokupni turistički sektor bio je oprezan, s time da se pravodobnim, odlučnim i ciljanima mjerama, te ponovnom suradnjom javnog i privatnog sektora, turizam mogao dobro pripremiti i, samim time, pokušati zadržati svoju konkurentnost. Na području općine Neum, zapravo grada Neuma, trenutno se vodi oko 6 000 ležaja. Od te brojke, 1 810 ležaja pripada hotelima i hotelskom smještaju. Preostali broj od 4.190, pripada i vodi se pod manjim ili većim obiteljsko-stambenim objektima i kućanstvima. Posljednjih godina redovno se bilježi porast noćenja. Tako za sezonu 2009./2010. hoteli bilježe porast od 14,37%. Privatni smještaj također bilježi porast od 10,93%. Ukupni porast za sezonu 2009./2010. iznosi 13,01%, i da naglasimo to su podatci isključivo za sezonu i to od 15.06 do 15.09. U sezoni za nama, 2010./2011. također bilježimo lagani porast, iako još nemamo točne brojke, ali svakako se nadamo, po svim pokazateljima,još jednoj dobroj i uspješnoj sezoni.

BHP: U kolovozu ste obilježili i Dan Općine. Izneseni su i podaci o izvršenju proračuna u prvih pola godine…

Dr. Matuško: U prigodnom izvješću u povodu obilježavanja Dana Općine

Neum je veliko gradilište

O rezultatima turističke sezone, brojnim projektima i ulaganjima u općini Neum, te planovima za iduće razdoblje, za BH. Privrednik smo razgovarali s načelnikom Općine Neum dr. Živkom

Matuškom.

Neum i Blagdana Gospe od zdravlja, osvrnuli smo se na sve razvojne, gospodarske, kulturne, sportske i ostale događaje koji su obilježili proteklo

razdoblje. Proračun Općine Neum za 2011. godinu planiran je u iznosu od 5.202.342,00 KM. Proračunska sredstva odnose se na preneseno stanje sa 1.1.2011. godine, porezne, neporezne, komunalne prihode, tekuće i kapitalne potpore. Ukupno naplaćena sredstva za razdoblje 1.1. do 31.06. 2011. godine iznose 2.153.480,00 KM, što je 41,39 % ostvarenja od planiranog Proračuna Općine Neum. Iz proračunskih sredstava financira se rad Općinskog vijeća, rad općinske izvršne vlasti te ostali korisnici proračuna općine - Dječji vrtić, Crveni križ, Udruge, Vatrogasno društvo, Muzej Galerija Neum, Hrvatski malonogometni klub Neum, HKUD „Humski glas“ Neum te materijalni troškovi osnovne i srednje škole, emitiranje programa Radio HB iz Neuma, socijalna skrb, izgradnja Spomen obilježja, kultura, sport, studentske stipendije, mjesne zajednice i drugo.

dr. Živko Matuško

Općina Neum uključena u niz značajnih projekata

Kako kaže načelnik dr. Živko Matuško, Općina Neum uključena je u još niz značajnih projekata. Naime, općina je počela s izgradnjom projekta LEAP – Lokalnog ekološkog akcijskog plana koji bi trebao biti gotov do kraja godine. Cilj projekta je utvrđivanje stanja životne sredine/okoliša, u općini Neum, identifikacija najalarmantnijih problema, te pokretanje aktivnosti za njihovo rješenje. Tu je i MDGF projekt koji se odnosi na osiguranje pristupa vodoopskrbi kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu. Obuhvaća - početno istraživanje vodosektora, izradu master planova vodoopskrbe, te implementaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata. Općina Neum uključena je i u DELTER projekt. Projekt se bavi podizanjem svijesti u području energetske efikasnosti i podržava pilot – projekte u jedinicama lokalne samouprave. Financira ga EU i njegova realizacija očekuje se iduće godine. Uz to, općina se uključuje u projekte prekogranične suradnje. IPA ADRIATIC – projekt raspisan u kolovozu, trenutno se vode pregovori sa Italijom s kojom bi se trebalo ući u partnerstvo. Tu je, također, i prekogranični program Hrvatske - BiH (IPA – dokument predpristupne pomoći, prekogranične suradnje, tu je i partner iz Hrvatske s kojim se ulazi u projekt)…


24

razgovor s Povodom

BHP: Što je s naplatom prihoda?

Dr. Matuško: Naplata prihoda za šest mjeseci ove godine veća je za 25 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ovo povećanje ukupnih prihoda rezultat je djelomičnog povećanja naplate poreznih prihoda, kao i povećanja komunalnih prihoda sukladno propisima. Naplata neporeznih prihoda za šestomjesečno razdoblje 2011. godine veća je za 2 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U dijelu ovih prihoda spadaju redovite uplate sredstava komunalnog doprinosa, općinske pristojbe i općinske naknade, zakupnine, redovita grant sredstva od HN županije, kao i grant sredstva Federacije. Uz to, Općina Neum kontinuirano radi na stvaranju boljih životnih prilika svih stanovnika općine, poglavito za mlade, te se nadamo da će se u nadolazećem razdoblju učvrstiti i još više povećati suradnja s ostalim gradovima i općinama.

BHP: Neum je usudila bih se reći, jedno veliko radilište i (gra)dilište. Koji su

projekti gotovi, a na kojima se radi? Poglavito mislim na uređenje samoga grada i gradske infrastrukture…

Dr. Matuško: U tijeku je projekt postavljanja novih i sanacija postojećih ograda na neumskim ulicama. Nova ograda zasjat će dužinom od 482 m u raznim dijelovima grada. Tako će novu ogradu dobiti ulica Mimoza i veći dio javnih stepeništa u naselju Tiha Luka, kao i dio javnih stepeništa u naselju Centar II. ( iznad magistrale), a sanacija i farbanje već postojećih ograda u gradu ovim projektom obuhvaća dužinu od 200 m. Uz ove radove također je ugovorena sanacija dvaju javnih stepeništa u naselju Tiha Luka, koja povezuju ulicu Dalmatinska i Mimoza. Početkom ove godine, tijekom siječnja i veljače, radilo se na uređenju parka u središtu Neuma u sklopu natječaja koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša FBiH. U prvoj fazi uređenja grada okončane su još slijedeće aktivnosti: nasipanje javnih gradskih plaža riječnim pijeskom oblutkom, ulaganje u prometnu

infrastrukturu, djelomično presvlačenje i krpanje udarnih rupa na gradskim prometnicama. Završena je i redovna horizontalna prometna signalizacija gradskih ulica, kao i dopuna vertikalne prometne signalizacije s potrebnim prometnim znacima, okončane su i aktivnosti oko izgradnje i opremanja dječih igrališta u Humskoj ulici i naselju Bregovi, urađeno je presvlačenje školskog igrališta Neum elastičnom športskom oblogom, sanacija klupa za sjedenje, sanacija oštećene šetnice kod svjetionika i plaže ispod hotela „Neum“, uređenje šetnice na ulazu u park, uklanjanje neuvjetnih kućica za kontejnere i neispravnih javnih tuševa. Kao dio programa uređenja grada, nametnula se i ideja o uređenju jednoga dijela zelene površine s južne strane Osnovne škole kardinala Stepinca. Općina Neum je, u okviru svoga proračuna za ovu godinu, osigurala sredstva za ozelenjavanje 100 m2 površine gdje su posađene sadnice karakteristične za ovo podneblje. U projektu uređenja školskog dvorišta


25

razgovor s Povodom

sudjelovao je i OSCE koji je donirao sadnice koje su zasađene i čiji su volonteri pomogli u uređenju. Kako je u Neumu nedavno održan trodnevni seminar OSCE-a, tako se devet volontera pridružilo u hortikulturalnom uređenju terena te su najavili i neke nove donacije. Općina Neum je podržala ovaj mali projekt uređenja i financijski i idejno.

BHP: Što je s projektom gradske kanalizacije? Koliko znam, rađena je i djelomična rekonstrukcija vodovoda?

Dr. Matuško Hrvatska i BiH su radi zaštite Malostonskog zaljeva i Neumskog zaljeva od onečišćenja i zagađenja izgradile sustav odvodnje koji počinje tunelom Ćurilo i završava u Mljetskom kanalu. Nakon toga se krenulo u izgradnju ostalih objekata tog sustava, a započeli su i razgovori o modalitetima upravljanja tim objektima. Dakle, što se tiče projekta kanalizacije, sad se nadamo nastavku izgradnje, treće i završne faze Neum – Klek, naravno ukoliko dobijemo odobrena sredstva iz županije i viših predstavnika vlasti. Regionalni odvnodni sustav Komarna – Neum – Mljetski kanal vodna je građevina za zaštitu voda, i njome se osigurava odvodnja otpadnih voda naselja: Komarna, Duboka, Klek i Neum, te naselja u Malostonskom zaljevu ali, napomenimo, bez štetnih utjecaja na kakvoću voda u Neumskom zaljevu, Malostonskom zaljevu i Mljetskom

kanalu. Regionalni odvodni sustav počinje s crpnom stanicom u Neumu, na izlazu iz tunela „Orlov kuk“ nastavlja se tlačnim i gravitacijskim cjevovodom te prijelazom ispod Malostonskog zaljeva i poluotoka Pelješac, do uvale Prapratno u Mljetskom kanalu. Sastoji se od: glavnog kolektora, crpne stanice, tunela, podmorskog sifona, mehaničkog sustava za pročišćavanje odpadnih voda, podmorskog ispusta i drugih pripadajućih objekata ovim građevinama. Što se pak vodovoda tiče, općina Neum i komunalno Neum vrše održavanje već postojećeg, s tim da smo ove godine uradili i djelomičnu izmjenu cjevovoda na regionalnom vodovodu Gabela – Neum, uz sudjelovanje županijskih tijela vlasti. Također i sad se provode aktivnosti na izgradnji vodovodne mreže za naselje Kamenice sa hidrostanicom, ukupne dužine oko 1575m.

BHP: Recite nam nešto više o Projektu čišćenja obale / vodotoka Neuma; s kolikim je uspjehom proveden i planiraju li se u budućnosti slični?

Dr. Matuško: Početkom ove godine potpisan je ugovor o sufinanciranju Projekta čišćenja obala vodotoka (mora) u Neumu između Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine i Općine Neum. Općina je nositelj programa, te se već početkom siječnja pristupilo implementaciji projekta. Radi se o projektu koji je trajao dva mjeseca, i to od 4. siječnja

do 28. veljače. U projekt su uključeni Općina Neum, JP „Komunalno“ Neum, Udruga Hrvatski ronilački klub „Neum“ iz Neuma te Obrtnička građevinska radnja zadužena za sanaciju trošnih molova na obali. Projektom čišćenja obala vodotoka (mora) obuhvaćeno je 14 kilometara obale u Neumu, i to na potezu od poluotoka Klek, kroz naselje Jazine i središnji dio grada sve do naselja Surdup II u Neumu. Urađeno je i čišćenje mora na dubini do 3 m od zatečenog otpada na istom potezu te sanacija i uređenje dijela oštećenih molova u središnjem dijelu grada. JP „Komunalno“ zaduženo je za čišćenje šikare na jedinoj pošumljenoj šetnici u Neumu, kao i na uređenju ostalih dijelova obale, koji su, posebice u sezonskim mjesecima, izuzetno prometni. Veliku akciju čišćenja podmorja uradio je Ronilački klub, a do kraja projekta planira se još par akcija kojima će se završiti ovosezonsko čišćenje mora i podmorja, koje je nemarom i nebrigom bilo zatrpano raznim smećem. Ideja čišćenja obale jeste sanirati već nastalu štetu i nemar, ali isto tako probuditi svijest i građana i posjetitelja Neuma da, ukoliko ne brinemo o okolini u kojoj živimo, ni ona neće moći brinuti o nama u skoroj budućnosti.

BHP: Što je s Master planom razvoja turizma općine Neum koji je predstavljen, ako se ne varam, još prošle godine , i što on podrazumijeva?

Dr. Matuško: Posebno važno za jedini


26

razgovor s Povodom

BH gradić na moru jest projekt izrade “Master plan razvoja turizma Općine Neum”, kojim će, sasvim sigurno, u budućnosti mnoge stvari biti drugačije posložene. Dugo se čekao, ali će biti od iznimne važnosti, jer smo i sami svjedoci kako Neum, iz godine u godinu, bilježi sve bolje turističke rezultate. Zato nam je za buduće razdoblje jako važna izrada ovog dokumenta, koji će regulirati,a mi se nadamo i unaprijediti, mnoge stvari u turističkoj ponudi Općine Neum. Ovim planom se zacrtao poduzetnički okvir za razvoj turizma, koji će, odgovarajućom valorizacijom turističkih potencijala, osigurati ekonomski prosperitet, uz poštivanje načela održivog razvoja, zaštite i revitalizacije visokovrijednog prostora, i s time jedan je od važnijih projekata za općinu Neum. To podrazumijeva i definiranje potrebnih investicija u opću i turističku infrastrukturu, ali i dizajniranje turističkih proizvoda koji se mogu povezati s mjestima u okruženju, što bi trebalo rezultirati kroz pojačano zanimanje investitora i novo zapošljavanje u području turizma. Plan je izrađen i sprema se za realizaciju, ali plan, također, podrazumijeva ciljano ulaganje u školstvo i obrazovanje, kao i radionice i tečajeve o temi što kvalitetnijeg pružanja usluge domaćem i stranom gostu. Naručitelj i financijer izrade Master plana bilo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu s ministrom Nevenkom Hercegom,

dok je glavni implementator i partner projekta Općina Neum, koja je pokazuje veliki interes za sve aktivnosti vezane za ovaj projekt. Nositelji izrade Master plana su Inženjerski biro d.d. iz Zagreba i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije.

BHP: I ovog ljeta u Neumu se, čini se, dosta toga pokretalo s mrtve točke – oživjela su kulturna i sportska događanja u gradu. Etnofest ove godine naišao je na same pohvale. Koliko općina Neum pridaje važnost kulturnim i sportskim projektima i što biste kao posebno i zanimljivo istaknuli iz te sfere?

Dr. Matuško: Hrvatski glazbeni festival ‘’Etnofest Neum 2011.“ bio je najorganiziraniji do sada. Iako nema natjecateljski karakter, svi su izvođači, a njih je pozornicom na plaži hotela ‘’Zenit’’ u Neumu prošlo dvadeset i troje, dali svoj maksimum, kao da se natječu za neku od najprestižnijih nagrada u životu, što je rezultiralo odličnim izvedbama, kreacijama i performansima na pozornici, pred više od 2000 oduševljenih posjetitelja. Ako trebamo istaknuti nešto, to je onda Etnofest, koji je postao prepoznatljiva manifestacija - ne samo u Bosni i Hercegovini i regiji, nego i dosta šire. Ovo je jedna manifestacija koja je jako značajna za Neum, ovo je svehrvatski događaj koji predstavlja naše zajedništvo. Svakako da općina Neum

daje veliku važnost, kako kulturnim tako i sportskim događanjima. Svjedoci smo ove sezone koja je bila bogata događanjima, posebno povodom obilježavanja Dana Općine Neum i blagdana Gospe od zdravlja, gdje smo organizirali niz kulturno-zabavnih i športskih događanja, a kao kruna slavlja bila je svečana sjednica Općinskog vijeća Neum, na kojoj su bili brojni gosti i uzvanici iz BIH i Hrvatske. U organizaciji Općine Neum i Udruge turističkih djelatnika Neuma, organizirana je i Neumska ljetna noć. Radilo se zapravo o kulturno - zabavnoj manifestaciji koja je samo uvod u Neumsko kulturno ljeto, pa smo tako imali: NAFF – Festival animiranog filma, Susret klapa Neum 2011., Memorijalni vaterpolo turnir ‘’Ivica Bačić’’, IV. večer hrvatskog folklora ‘’Neum 2011’’, XVI. hrvatski glazbeni festival ‘’Etnofest Neum 2011.“, Nogometna utakmica HNK ‘’Neum’’ - NK ‘’Neretva’’, Malonogometni turnir, Feri-Deri i Cicvara fest – festival mladih, Turnir u tenisu, NEUM OPEN 2011. i Umjetnička kolonija, koncem rujna.

BHP: I na koncu – prioritetni planovi za razdoblje koje slijedi.

Dr. Matuško: Prioritetni planovi Općine Neum u budućem razdoblju svakako su - nova zgrada općine, podzemna garaža, te završetak izgranje crkve. Zatim, veliku pažnju ćemo posvetiti i nastavaku uređenja grada, šetnica kao i završetaku kanalizacijskog sustava Komarna – Neum – Mljetski kanal, te uklanjanje devastiranih objekata u gradu. Naš grad na turističkom tržištu želimo pozicionirati kao kvalitetno odredište ekološke očuvanosti te kao jedno od vodećih turističkih odredišta u regiji. Pokušat ćemo poboljšati konkurentnost i položaj na turističkom tržištu. Provodit ćemo intenzivne promotivne i druge tržišne aktivnosti, aktivnosti za poboljšanje sadržaja i kvalitete smještajne i ukupne turističke ponude, te aktivnosti za poboljšanje krupne (posebice prometne) i komunalne infrastrukture.

Razgovarala: M. B. Milinković

FOTO: službene fotografije i Zdravko Jakiša


27

razgovor s Povodom

BHP: Prof.dr.Tomić, kolika je, u ovome trenutku, važnost otvaranja Farmaceutskog fakulteta u Mostaru za područje Hercegovine, ali i šire, i, kažite, ako imate podatke, jesmo li u „deficitu“ s farmaceutima?

Tomić: Otvaranje svakoga novog fakulteta veliki je korak za regiju, za Sveučilište, jer budućnost je u ulaganju u znanost, struku i mlade ljude. Osobito sam sretna što se radi o Farmaceutskom fakultetu i mislim da treba učiniti sve kako bi se jedan takav fakultet postavio na prave noge. Istina je… U Hercegovini postoji deficit farmaceuta i s tim se problemom svakodnevno susrećemo, ali točne podatke nemam.

BHP: Kažite nam nešto više o ustroju fakulteta… Tko su čelni ljudi? Kako je koncipiran?

Tomić: Nastavni plan i program je usuglašen s farmaceutskim fakultetima u Europi, a prema naputcima Bolonjske deklaracije. Prodekan za nastavu je prof. dr. sc. Juraj Geber, dugogodišnji djelatnik Farmaceutskog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a prodekan za financije je prof.dr.sc. Zoran Primorac, dekan Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru. Farmaceutski fakultet je multidisciplinaran i uključuje opće, stručne i specijalističke kolegije kojima se stječu znanja, vještine, stavovi, navike i iskustva s područja prirodoslovlja, medicine, farmacije.

BHP: Koliko je studenata upisano na prvu godinu? Kakvo je bilo zanimanje za upis? Kolika je školarina?

Tomić: Na žalost, mi smo cijelu proceduru osnivanja fakulteta završili u 7. mjesecu, tako da je prvi razredbeni ispit bio u rujnu. U ovu akademsku godinu upisano je 17 studenata, a zanimanje mladih ljudi za ovaj fakultet

Otvaranje Farmaceutskog fakulteta u Mostaru povijesni je događaj za HercegovinuOd ove godine sveučilišna obitelj u Mostaru bogatija je za još jednoga člana – Farmaceutski fakultet. Tijekom rujna upisani su i prvi studenti. Tim povodom, za BHP, razgovarali smo s prof. dr.

sc. Monikom Tomić, dekanicom Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

iznimno je veliko, kao što smo i očekivali. Školarina iznosi 1500 KM.

BHP: Što je s profesorima/ kadrovima? Može li u ovom trenutku Mostar odgovoriti na jedan takav „izazov“? Možete li nabrojati neka imena s drugih Sveučilišta koja će na mostarskom Farmaceutskom fakultetu biti u ulozi predavača?

Tomić: Problem financiranja je prisutan, ali postoji velika želja da se napravi fakultet na jednoj visokoj razini, tako da borba tek predstoji. I - da se čekalo da se ispune svi uvjeti, mislim kako ovakav fakultet nikada ne bi bio otvoren. Jedan dio profesorskog kadra bit će angažiran s Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu koji ima tradiciju dugu 130 godina, dok će dio kolegija predavati profesori s mostarskog Sveučilišta. Imena ne bih posebno izdvajala; ovih dana će biti objavljena na web stanici Farmaceutskog fakulteta.

BHP: Što je s prostorijama? Gdje je fakultet smješten? Kako će se odvijati nastava?

Tomić: Prostorije fakulteta su smještene na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, a nastava će se odvijati i na Medicinskom fakultetu i PMF-u Sveučilišta u Mostaru.

BHP: Što znači otvaranje jednoga takvog elitnog studija za sveučilišnu zajednicu ne samo mostarskog Sveučilišta, već i šire?

Tomić: Ovo je povijesni događaj za Hercegovinu, za Sveučilište u Mostaru i nadam se da će se imati sluha pomoći Farmaceutskom fakultetu. Možda će otvaranje ovoga fakulteta pokrenuti razmišljanja i i inicijativu za otvaranje novih fakulteta i studija koji nedostaju ovoj regiji.

BHP: Kako je Vama osobno bilo prihvatiti se ove uistinu odgovorne zadaće? Uspijevate li uskladiti Vaše vrijeme i obveze, budući da ste i predstojnica Klinike za unutarnje bolesti SKB-a Mostar, da imate privatnu praksu, te ste i supruga i majka troje djece?

Tomić: Moji prijatelji su mi rekli da je ludost to što sam se prihvatila ove dužnosti u ovakvoj teškoj ekonomskoj situaciji. Za mene je izazov, a ujedno i čast biti prvi dekan Farmaceutskog fakulteta u Mostaru. Ja uvijek kažem kako dan ima 24 sata, samo ih treba znati rasporediti.

BHP: Kakvi su planovi za iduću godinu? Hoće li se studij proširivati?

Tomić: Sada smo u fazi realizacije ovoga semestra, s obzirom na to da smo konačnu potvrdu za upis studenata dobili tek prije mjesec dana, tako da idemo korak po korak. O planovima za iduću godinu možemo razgovarati za nekoliko mjeseci.

Razgovarala: M.B. Milinković

prof. dr. sc. Monika Tomić, dekanica Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u

Mostaru


28

aktualno

Oživjeti grad, podržati poslovnu zonu Vitez je već petnaestak godina sinonim za trgovinu,

na čemu posebno može zahvaliti poslovnoj zoni, nadaleko poznatom Poslovnom centru 96, smještenom uz magistralni put M5. Iako sretni zbog činjenice da imaju Poslovni centar, gdje posluje oko 60 poslovnih subjekata, Vitežani redovito ukazuju kako je poslovanje u samome središtu grada zamrlo i da se kompletan život preselio u poslovnu zonu. I općinske strukture vlasti, svakako, razmišljaju o ovom problemu, koji, kako i sami priznaju, nije lako rješiv. Do pronalaska rješenja, kojim bi bili oživljeni brojni, sada prazni i napušteni poslovni prostori u Vitezu, iste te strukture vlasti, na čelu s načelnikom Alilovićem i njegovim pomoćnicima i suradnicima, pokušavaju olakšati poslovanje postojećih gospodarskih subjekata u Poslovnom centru 96. Također, nastoje stvoriti pozitivnu poslovnu klimu za nove investitore i ulagače. Tomu u prilog govore i čak četiri nova subjekta,

Trgovini dati mjesto koje zaslužuje

Načelnik općine Vitez Vlado Alilović već u drugome mandatu na čelu je, kako mnogi kažu, jedne od najrazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini. I on sam slaže se s konstatacijom da se u Vitezu živi nešto bolje nego drugdje u BiH, iako još uvijek ne onako kako bi željeli stanovnici ovog

srednjobosanskog grada.

otvorena u samo dva ljetna mjeseca, a radi se o poduzećima ATOM, potom predstavništvu tvrtke Hyundai u okviru postojećeg Automerca Škoro, te još jednog auto centra, kojim je kupcima približena još jedna svjetski poznata marka automobila Citroen. Zahvala

pripada poduzeću Ovnak, na širem tržištu do sada poznatom po drugim vrstama djelatnosti. Svemu ovome treba neizostavno pridodati najveću ljetnu atrakciju u Vitezu – otvorenje Aqua parka „Ribica“, smještenog neposredno uz Minihidroelektranu

Načelnik općine Vitez, Vlado Alilović


29

aktualno

Vitez 1 i nadaleko poznati restoran „Kod mlina“, koji su u vlasništvu viteškog poduzetnika Mirka Šakića. Pozitivnim gospodarskim pokazateljima pridonosi i tvrtka Buba commerce sa svojim mesnicama Jurčević, koja i dalje nastavlja širiti svoju prodajnu mrežu kako u Vitezu, tako i u drugim općinama srednje Bosne.

Alilović: bez trgovine nema razvitka ni drugih djelatnosti

„Još uvijek kod nas trgovina ne dobiva onaj značaj koji zaslužuje, jer složio se netko ili ne, bez trgovine nema razvitka ni drugih djelatnosti“, riječi su općinskog načelnika Vlade Alilovića. Svjestan da se uvijek može više i bolje, on dodaje kako se „bez obzira na tešku ekonomsku situaciju, ostvaruju dobri rezultati“. „Ukupno ostvareni prihod je dobar i raste u odnosu na prošlu godinu koja je bila izrazito krizna. Približavamo se ostvarenom prihodu iz najbolje – 2008. godine, dok je 2009. bila nešto lošija. U 2010. su se pokazali znaci oporavka, kako u smislu ostvarenog ukupnog prihoda, tako i ostatka dohotka i zadržavanja

broja zaposlenih, te usmjeravanja ostvarenog dohotka tamo gdje sami poduzetici smatraju da je najbolje, a to su, prije svega određene proizvodne i druge djelatnosti, koje bi u perspektivi trebale donijeti i bolje rezultate“, kaže načelnik Alilović. Potvrđuje kako je lokalna zajednica učinila maksimum. „Ovdje je formirana jedna od najvećih poslovnih zona u državi, čak i u regiji i po broju gospodarskih subjekata, i po broju zaposlenih, ali i po visini ukupnog prihoda koji se ovdje ostvaruje. Naravno, tu dodajemo i prihode koje ostvaruju, prije svih, više razine vlasti, a onda i lokalna zajednica, koja, moram to reći, dobiva mrvice od PDV-a, koje bi eventualno trebala usmjeriti u razvitak poslovne zone i stvaranje novih radnih mjesta“, kaže Alilović. „U ovom smo razdoblju iz općinskog Proračuna uložili oko desetak milijuna maraka, a sva druga ministarstva s razine države Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona nisu ništa, izuzme li se Ministarstvo obrta, koje je ovdje dalo doprinos u dvije godine od oko 240 000 KM za podršku izgradnji infrastrukture, a lokalna je zajednica, kažem, uložila oko 10 milijuna.

Činjenica je da su stvorena radna mjesta i to nam je osnovni motiv, ali ta radna mjesta moraju biti stabilna, dugoročna i dugotrajna, te da se poslovna zona širi u smislu gospodarskih subjekata“, riječi su prvog čovjeka općine Vitez Vlade Alilovića.

Kako posluju viteški poduzetnici?

Načelnikov optimizam potvrđuju i sami poduzetnici. Iako i sami opterećeni brojnim davanjima te još uvijek prisutnom ekonomskom krizom i recesijom, njihovi statistički pokazatelji su pozitivni. Jozo Miškić, predsjednik Udruge poslodavaca Vitez kaže da, ako se napravi usporedba 2010. s 2009. godinom, promet je iznosio 809 milijuna KM, što je 12,9 % više u odnosu na 2009. godinu. „I u ovoj godini sve više raste prozvodnja i broj zaposlenih se povećava. Skoro da i nema smanjenja broja zaposlenih što znači da smo vodili računa i o tome“, zaključuje Miškić, predsjednik Udruge poslodavaca općine Vitez direktor tvrtke „Bogner Edelstahl“ sa sjedištem u Vitezu.

Piše: D. Sivonjić


30

aktualno

Impozantni skup otvorio je i dobrodošlicu svima poželio općinski načelnik Đuro Topić.

„ Prilika je ovo da zajedno pokušamo prepoznati probleme ovog područja, a sve sa ciljem gospodarskog razvitka i u konačnici opstanka Hrvata u ovome dijelu bosanske Posavine. Uloga općinskih i županijskih vlasti u oblasti gospodarstva danas je u BiH jako važna, a mi ovdje ne želimo čekati nego sami pokretati inicijative. Želimo maksimalno iskoristiti dobar geografski i prometni položaj Posavske županije. Općina sa svoje strane čini sve što je u njenoj moći kako bi se gospodarstvo podiglo na višu razinu. Raznim mjerama i formiranjem poduzetničkih zona privukli smo investitore iz cijele regije, no prostora za ulaganja uvijek ima, posebice za zainteresirane tvrtke iz Hrvatske. Mogućnosti suradnje su uistinu goleme, prije svega u prehrambenoj industriji“, naglasio je Topić i pozvao sve mjerodavne institucije BiH i RH da se založe za proglašavanje graničnog prijelaza Orašje - Županja prijelazom prve kategorije što će, pojasnio je, biti od iznimne važnosti nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Nužnost zajedničkih rješenja

Obraćajući se potom nazočnima forumu predsjednik Vlade Posavske županije Marijan Oršolić ukazao je na vrlo tešku ekonomsku situaciju na ovome prostoru istaknuvši pri tome da ona zahtijeva traženje zajedničkih rješenja. Problem na koji je ukazao kao gorući jeste visoka stopa nezaposlenosti.„Mi iz ovoga kraja oduvijek smo se oslanjali na Hrvatsku, bilo da se radi o ekonomiji, politici ili kulturi, i to redovno na bazi partnerstva. U ovom trenutku, unatoč krizi koja nas sve pogađa, u Posavskoj županiji ulažemo sve što

Gospodarska suradnja od velikog značaja za opstanak Hrvata

Pod nazivom „Mogućnosti i perspektive gospodarskog razvoja Posavske županije“ u Orašju je održan gospodarski forum kojemu je, uz gospodarstvenike i lokalne čelnike iz ovoga dijela BiH i

Hrvatske sudjelovala i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor s najbližim suradnicima.

možemo u malo poduzetništvo, te ujedno potičemo zapošljavanje mladih kadrova očekujući kako će to rezultirati revitalizacijom gospodarstva. Uključili smo se uz to u brojne regionalne agencije kroz čiji rad želimo otvoriti novo ekonomsko poglavlje u razvoju odnosa sa susjednim državama“, kazao je Marijan Oršolić. U nastavku izlaganja goste je upoznao s osnovnim podacima o Posavskoj županiji i makroekonomskim pokazateljima naglasivši kako se iz Hrvatske kao glavnog partnera uvozi čak 50 posto roba.

Još značajnija potpora Hrvatima u BiH

„Naš zajednički projekt je da ljudi koji žive u ovoj županiji žive bolje, a da bi se to ostvarilo moramo raditi. Veliku ulogu u tome imaju upravo gospodarstvenici koji uz ostalo mogu otvarati nova radna mjesta ili, u sadašnjim teškim prilikama, sačuvati što veći broj

postojećih radnih mjesta. Hrvatska je završila pregovore i ući će u Europsku uniju. Za naše gospodarstvenike to znači jako puno, jer se hrvatskom gospodarstvu otvara prostor odnosno tržište od 500 milijuna ljudi. Nećemo naravno pri tome zaboraviti na vas, a vjerujem kako će poslije 2013. godine potpora Hrvatima iz BiH biti još značajnija. Povezivanju pridonose i brojni zajednički infrastrukturni projekti poput izgradnje mosta preko Save na budućem prometnom koridoru 5 C. Hrvatska je sa svoje strane obavila sve potrebne pripreme i još se čeka BiH“, završila je svoje obraćanje skupu hrvatska premijerka.

U ime gospodarstvenika svima koji su se odazvali ovome gospodarskom forumu organiziranom pod pokroviteljstvom Vlada RH i Posavske županije zahvalio je poduzetnik Tomislav Antunović.

Piše: Z. Živković


31

aktualno

Proizvodnja, distribucija i potrošnja energije su djelatnosti koje direktno ili indirektno utiču

na sva područja ljudskog djelovanja, ali i na socijalni i ekonomski napredak svake pojedine zemlje. Prioritet treba dati održivoj potrošnji energije, kroz racionalno planiranje same potrošnje, te kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti u sve segmente energetskog sistema određene zemlje. Upravo je to bio razlog da Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) iz Sarajeva, u Neumu organizira još jedno, treće po redu Savjetovanje o energetici u BiH, s međunarodnim učešćem, pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva prostornog uređenja Federacije BiH. Tema ovogodišnjeg savjetovanja bila je „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije“, a i ovaj put okupilo je domaće i strane menadžere i stručnjake iz poduzeća koja se bave energetskom efikasnošću, obnovljivim izvorima energije i komunalnom energetikom, zatim nevladine organizacije, stručnjake s univerziteta, naučnike, stručne organizacije, konzalting firme, predstavnike ministarstava zaduženih za komunalne poslove, energiju i zaštitu okoline.

Svjetski napori na suzbijanju klimatskih promjena dovode do novih značajnih tehničkih i organizacijskih rješenja. Njihova primjena je velika razvojna šansa za Bosnu i Hercegovinu, stoga ona treba da se uključi u ovaj proces u cilju ekonomskog razvoja i zapošljavanja u zemlji, jedan je od zaključaka sa Savjetovanja. Kroz mjere energijske efikasnosti i zamjene fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, pored povećanja zaposlenosti postiže se povećanje sigurnosti u snabdijevanju energijom, te smanjuje zavisnost

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u Bosni i Hercegovini

Cijeli svijet se danas suočava s dva velika energetska problema. Prvi je nedostatak energije i nesigurnost u njenoj opskrbi, a drugi je zagađenje okoliša te klimatske promjene uzrokovane

prevelikom i neracionalnom potrošnjom energije.

od uvoza energije, što je značajan ekonomski interes države. Ove mjere posebno potiču lokalni razvoj.

Sudionici Savjetovanja su se također složili kako su aktivnosti na usmjeravanju razvoja na principima povećanje energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije mogući su samo uz odgovarajuću ulogu države, kroz širenje svijesti i edukaciju građana, te posebno kroz fondove za poticanje ovih aktivnosti i kroz privlačenje i usmjeravanje pomoći međunarodnih organizacija i vlada razvijenih država.

Menadžment energije u gospodarstvu i gradovima

„Energetska efikasnost se odnosi kako na sferu proizvodnje, tako i na sferu potrošnje energije. Dok u sferi proizvodnje energije rade energetičari koji vode računa o energijskoj efikasnosti, dotle su u sferi

korištenja energije osobe koje nemaju potrebnih znanja, te to područje ima veliki potencijal povećanja energijske efikasnosti, uključujući i primjenu mjera nultih investicija - stoga je ključna uloga države u širenju svijesti i znanja. U tom smislu značajno je uvođenje menadžmenta energije u gospodarstvu i u gradovima“, kazao je za naš list Dragan Ajanović, direktor CETEOR-a. Po njegovim riječima, značajnu ulogu kako u širenju znanja tako i na uspostavi suvremene infrastrukture za efikasno korištenje energije imaju i komunalne organizacije, s obzirom na veliki broj korisnika energije koje opslužuju. Elektroprivredne organizacije u BiH, koje su najveći izvor emisije stakleničkih gasova, svjesne su svog mjesta u smanjivanju ove emisije u BiH, te sprovode mjere za povećanje efikasnosti korištenja energije, kao i za povećanje učešća obnovljivih izvora energije kako bi se smanjile njihove specifične emisije ugljendioksida.


32

aktualno

Ukoliko se, u okviru sporazuma koji će zamijeniti protokol iz Kjota, zadrži Mehanizam čistog razvoja, značajno će biti mjesto upravo osnovanog tijela za odobravanje projekata čistog razvoja (DNA) u Bosni i Hercegovini, čime bi se povećala ekonomičnost ovih projekata i privlačio strani kapital.

„Elektroprivredne organizacije se susreću s nedovoljno jasno definiranom politikom i praksom reguliranja emisije sumpordioksida i azotnih oksida u atmosferu; stoga se nudi stručna pomoć i suradnja elektroprivrednih organizacija i konzalting firmi kod pregovora države s Europskom komisijom na implementaciji direktiva koje su vezane za ograničavanje ovih emisija, kao i poboljšanja prakse u BiH na području izdavanja okolinskih dozvola za termoelektrane“, kazao je Ajanović. Važnim je istaknuo i certificiranje energijske intenzivnosti zgrada, te postrojenja za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, kao i provođenje mjera za poboljšanje energijskih performansi zgrada i postrojenja, jer dovode do povećanje zaposlenosti u sferi graditeljstva i drugih oblasti, te se očekuje od vlasti da nastave s razvojem zakonodavstva iz ove oblasti, odnosno na intenziviranju ovih aktivnosti na terenu. Činjenica da je savjetovanje dobilo potporu USAID-a, te projekta BUILD UP Europske komisije, pokazatelj je ozbiljnosti ovoga skupa u Neumu. Dr. Zoran Morvaj,

direktor projekta USAID 3E održao je prezentaciju na temu „Energetska efikasnost u Europskoj uniji i Bosna i Hercegovina”. Govorio je o novim paketima EU za energetsku efikasnost, važnoj ulozi javnog sektora u pružanju pozitivnog primjera te ključnom značaju institucionalnog uređenja za uspješnu implementaciju državne politike energetske efikasnosti. USAID-ov projekt Ekonomija energetske efikasnosti (3E) je program vrijedan 4,2 milijuna dolara za promociju tehnologija energetske efikasnosti i to putem razvoja pilot projekata u objektima sufinanciranim od strane javnog i privatnog sektora. Cilj pilot projekata je da se u praksi prikaže kako energetska efikasnost štedi novac potrošačima i da je najekonomičniji način smanjenja potrošnje energije. Kako se korištenje energije smanjuje, tako su troškovi za potrošača niži – u vidu nižih računa za grijanje, struju i vodu. Mjere energetske efikasnosti je relativno lako sprovesti, a povrat uloženih sredstava se vraća u kratkom razdoblju. Do danas je vlada SAD-a, prvenstveno putem USAID-a, osigurala preko milijardu i pol dolara za potporu ekonomskom, demokratskom i socijalnom napretku Bosne i Hercegovine.

Fahrudin Kulić, glavni inženjer USAID 3E projekta, je prezentirao USAID 3E Pilot projekte koji se trenutno razvijaju i istaknuo važnost energetske efikasnosti i ogromni potencijal za

uštede u zgradama u BiH, za što je potrebna viša razina svijesti javnosti. Implementacija USAID 3E projekata će doprinijeti smanjenju utjecaja zagađujućih materija i ovisnosti o uvoznim gorivima te na otvaranje novih radnih mjesta i poslova za lokalne izvođačke firme i kompanije. “Događaji kao što je ovo savjetovanje su prilika da se razmjene iskustva, da se uči jedni od drugih i da se istraže mogućnosti za suradnju svih učesnika aktivnih u polju energetske efikasnosti. To će doprinijeti da svi učesnici budu efikasniji u svojim naporima u poboljšanju energetske efikasnosti u BiH i da imaju zajednički pristup širenju svijesti o energetskoj efikasnosti”, istaknuo je Fahrudin Kulić.

Nova zakonska regulativa

Tijekom savjetovanja riječi je bilo i o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu i rješenjima za energetsku efikasnost kao posljedica zakonskog okvira o energetskom certificiranju. Vrlo je važno da se o ovoj temi javno govori, jer je riječ o novom zakonskom okviru koji između ostalog uvodi i obvezu energetskog certificiranja objekata, što direktno ima utjecaj i na izgradnju novih objekata, renoviranje postojećih objekata neovisno o vlasništvu kao i na javne objekte. Adnan Efendić, tajnik Ministarstva prostornog uređenja Federacije BiH u svom je izlaganju dao osnovne napomene vezano za aktualnu zakonsku legislativu koja je donesena


33

aktualno

na razini BiH po pitanju certificiranja novih i postojećih zgrada. Praktično, kako je kazao Efendić, iz zakonske legislative proizlazi da ubuduće niti jedna nova zgrada neće moći dobiti uporabnu dozvolu bez klasifikacije po pitanju energetske efikasnosti, a čak niti kupoprodajni ugovor između vlasnika i budućih vlasnika, koji se kod nas obično ovjeravaju kod notara, neće moći biti ovjereni bez toga da se ne zna koji energetski certifikat nosi taj objekt. Napomenuo je kako je Federalno ministarstvo prostornog uređenja nositelj aktivnosti na implementaciji odredbi EPB Direktive EU, te da ministarstvo nastoji pokrenuti kampanju promoviranja novousvojene zakonske regulative. „U tom smislu će u narednom razdoblju biti pokrenut niz aktivnosti, kao što su pokretanje pilot projekata u Federaciji BiH, koji će biti orijentirani na javne objekte. Na ovaj način se želi ostvariti cilj od postizanje ušteda od 1 posto na godišnjoj razini, za narednih 10 godina“, kazao je Efendić. Inače, na odluku o kupovini stana ili kuće sigurno će uticati cijena m2 i lokacija gdje se kuća nalazi. Međutim, rijetko kada možete saznati nešto više o kvaliteti gradnje i potrošnji energije u kući ili stanu. Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi, kao i za hlađenje ljeti. Gubitak toplote i potrošnja energije po m2 odrazit će se ne samo na mjesečne izdatke za grijanje i električnu energiju, nego i na kvalitetu

i udobnost stanovanja, te duži životni vijek zgrade. Uvođenjem energetskih certifikata za zgrade, s podacima o potrošnji energije, omogućit će se usporedba energetskih karakteristika zgrada.

Sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju bit će certificirane, a podaci o godišnjoj potrošnji energije za grijanje zgrade bit će javno izloženi ili dani na uvid svim zainteresiranim strankama. Tržište koje bi se uspostavilo na osnovu raspoloživih energetskih certifikata, trebalo bi doprinijeti značajnom povećanju energetske efikasnosti u zgradama. Ako kupujete stari stan ili kuću, provjerite godinu izgradnje. Zgrade izgrađene prije 1970. god. nemaju nikakvu toplotnu izolaciju, a zgrade građene prije 1980. god. imaju vrlo skromnu toplotnu izolaciju ili je uopće nemaju. Preko 80 posto postojeće gradnje u BiH ima nezadovoljavajuću toplotnu zaštitu. No, energetskom obnovom starih kuća i zgrada, naročito onih građenih prije 1980. godine moguće je postići uštedu u potrošnji toplotne energije i preko 60 posto. Pored zamjene prozora, najveće uštede se mogu postići izolacijom vanjskog zida.

Na Savjetovanju, Rui Fragoso - ADENE - Portuguese Energy Agency, prisutnima se obratio prvenstveno prenoseći iskustva i naučene lekcije Portugala koji je s implementacijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada započeo 2006. godine, a 2008. godine je izrađen nacionalni akcioni plan za energetsku efikasnost. „Od 2006. godine radimo na poboljšanju energetske efikasnosti i uvođenju obnovljivih izvora energije.

Do sada je realizirano oko 40 posto ciljeva predviđenih nacionalnim akcionim planom za 2015. godinu, istaknuo je Fragoso.

Govoreći o savjetovanju u Neumu, Ajanović je kazao kako je njegov generalni cilj bio na jednom mjestu okupiti stručnjake i nositelje projekata iz oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, komunalne energetike i srodnih oblasti gdje bi se razmijenile informacije vezano za aktualne i nadolazeće projekte. „Također, cilj je da domaći stručnjaci čuju i neka iskustva iz drugih zemalja iz regije, a ovaj put to su iskustva koja se prenose iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Portugala, zatim iskustva nositelja međunarodnih projekata kao što je USAID-ov program, i nekih drugih međunarodnih projekata koji su trenutno aktualni i prisutni i u BiH», kazao je Dragan Ajanović.

Organizatori Savjetovanja u Neumu istaknuli su veliko zadovoljstvo njegovim ovogodišnjem održavanjem. „Savjetovanje je bilo vrlo korisno. Imali smo preko sto sudionika, te oko 50 izlagača radova, od čega je veliki broj mladih ljudi koji su pokazali interes za ovu oblast, što nas jako raduje. Odziv autora, učesnika te partnera ovogodišnjeg Savjetovanja pokazuje da je tematika koju tretira Savjetovanje jako aktualna te da je oblast energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u BiH u ekspanziji“, kazao je direktor CETEOR-a Dragan Ajanović. Energetska efikasnost je vrlo važna, a u budućnosti će biti još i važnija. Da bi se postigla energetska efikasnost moramo se prilagoditi novim izvorima energije i novim načinima uštede energije. Energetska efikasnost je jedna od top tema u mnogim državama svijeta. Po referentnom scenariju Međunarodne agencije za energiju (IEA) potražnja za primarnom energijom će porasti za 53 posto do 2030. godine. Samo u Europi, da bi se zadovoljile buduće potrebe i zamijenila dotrajala oprema, bit će potrebno investirati oko 1 trilion eura tijekom sljedećih dvadeset godina.

Piše: C. Kusić


34

aktualno

Međunarodna konferencija „Ekonomski sustav Europske unije i pridruživanje BiH“, u

organizaciji Sveučilište „Vitez“ Travnik, Jean Monnet Chairs Sveučilišta Rijeka i Fakultet ekonomije Sveučilišta iz Ljubljane, u suradnji s Fakultetom organizacijskih znanosti Univerziteta u Beogradu, Fakultetom ekonomije i poslovanja Sveučilišta u Zagrebu i CEDIMES - Centrom za studije, međunarodni razvoj, gospodarski i društveni pokret u Parizu, održana je u Vitezu. Tijekom dvodnevnog rada konferencije predstavljeno je šezdesetak znanstvenih referata, uglavnom iz oblasti ekonomske znanosti, a zajednički cilj bio je upoznati BiH s problemima s kojima su se susretale zemlje na putu ka članstvu u EU. Tako su, uz ostale, svoja iskustva iznosili ugledni ekonomski stručnjaci i profesori iz Belgije, Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Češke i, naravno, BiH. Konferenciju je prvoga dana posjetio i visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko. „Vitez, na češkom jeziku, znači pobjednik, a ovdje su pobjednici poduzetnici i njihove tvrtke. Pobjednici su zato što na prvo mjesto stavljaju kvalitetu. Suviše pričamo o drugim pitanjima, političkim, etničkim i drugim,

Ekonomski sustav Europske unije i pridruživanje BIH

a vrlo malo govorimo o kvaliteti. I ova konferencija govori o važnosti kvaliteta, kakva su iskustva drugih država, zašto je Poljska tako uspješna s 5 % ekonomskog rasta, zašto neke druge države imaju negativan ekonomski rast itd.“, kazao je Inzko, dodajući kako regionalna suradnja, kako u političkom, tako i u ekonomskom smislu, nema

alternativu. „Europska zajednica je osnovana kako više ne bi bilo rata. Na početku se postavljalo pitanje – Kako upotrebljavati čelik, ali odgovor nije bio za oružje, kako upotrebljavati atom, ali ne za atomske bombe, nego u mirne svrhe. Ovdje na Balkanu i općenito u JI Europi treba gledati Europu i EU, kao i regionalnu suradnju kao projekte mira“, poručio je na kraju visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko.

Osnivači Europske zajednice rekli bi nam „sramite se!“

Upravo je jedna od ukupno 60-tak tema bila „Što bi nam danas rekli Jean Monnet i Robert Schuman da su danas s nama?“, aludirajući, vjerojatno na činjenicu da današnja Europska unija nije ono za što su se zalagala ova dvojica osnivača europskog zajedništva i prvi promotori ideje ujedinjene Europe. Stručni referat na ovu temu imao je Zdravko Bazdan, sveučilišni profesor iz Dubrovnika. „Rekli bi nam – SRAM

Franjo Rajković, Valentin Inzko, Nikola Grabovac

Domaćin je bio Franšizni centar BiH u Vitezu, gdje se, dijelom izvode i predavanja na nekim od fakulteta Sveučilišta „Vitez“. U radu konferencije sudjelovali su ugledni dekani, rektori i sveučilišni

profesori i eksperti iz jedanaest europskih zemalja.

Zdravko Bazdan, sveučilišni profesor iz Dubrovnika

“Vitez, na češkom jeziku, znači

pobjednik istaknuo je Visoki predstavnik Valentin Inzko


35

aktualno

VAS BILO!“, kazao nam je prof. Bazdan, odgovarajući na naslovno pitanje svoga referata. „Ta velika imena su kreatori ekonomske razvojne politike nakon 2. Svjetskog rata, oni su autori Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je bila prva nadnacionalna organizacija, koja je zapravo bila razlogom što su Nijemci i Francuzi zaboravili neprijatnosti i neprijateljstva kroz ratove, koje su trajali više od tisuću godina. To je fenomenalna poruka za sve političare na prostorima bivše Jugoslavije. Kako je situacija u BiH veoma delikatna, bezsperspektivna, to je poruka i za bh. političare. Dakle, treba zaboraviti na neprijateljstva, osobne ambicije, treba imati viziju i treba sve napraviti kako bi građani u ovoj državi ili ovim državama bolje živjeli. Političari su tu zbog građana, a ne zbog sebe samih!“, poručio je prof. Bazdan. Izrazio je bojazan da sadašnji političari nisu, kako je rekao „na liniji onoga što su Jean Monnet i Robert Schuman, uz Winstona Churchilla, promicali, sugerirali i svojim načinom komunikacije i životnim opredjeljenjima dokazivali da njihova osobna egzistencija nije važna, nego egzistencija ljudi“. Prema mišljenju ovog uglednog profesora sa Sveučilišta u Dubrovniku, u ambijentu neadekvatne političke infrastruktre, kada postoje sukobi između političkih stranaka, pa se to reflektira i na narod, posebno u BiH gdje egzistiraju tri konfesije i tri etniciteta, u takvim uvjetima, prema riječima prof. Bazdana, ne može rasti produktivnosti rada. Prof. Bazdan

podsjeća kako je upravo jedan od pet čimbenika rada optimalni politički sustav. Prvo treba srediti politički sustav da bi se, u takvim okolnostima stvorio prostor za razvoj ekonomije. I, ako me pitate, što je važnije politika ili ekonomija, odgovorit ću politika, jer političari stvaraju ili smanjuju prostor ekonomistima, onima koji rade na razvoju gospodarstva, gospodarskom bruto društevnom proizvodu, perspektivi, odnosno onima koji povećavaju produktivnost rada, oni ovise o političarima.

BiH se ne može izolirati

Predsjednik Organizacijskog odbora Konferencije, dr. sc. Vinko Kandžija sa Sveučilišta u Rijeci, govoreći o cilju organiziranja ove međunarodne konferencije je da upozna BiH sa svim problemima koje su do sada zemlje imale na putu ka uključivanju u EU do poptupnog članstva u Uniji. Ne može BiH biti izloirani otok. Što se prije pokuša približiti, to će imati manje problema u EU.“ Prof. Kandžija bio je jedan od uvodničara Konferencije, a njemu se, uz rektora Sveučilišta „Vitez“ Travnik prof. dr. Nikolu Grabovca, pridružio i prof.dr. Andrej Kumar, Chair Jean Monnet i profesor Međunarodne ekonomije s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Na upit koja pozitivna iskustva zemlje koje teže ulasku u EU mogu naučiti od Slovenije, prof. Kumar dvoji radi li se o pozitivnim ili, pak, negativnim iskustvima. „Pozitivna ili negativna iskustva, to je sad pitanje, jer, kako je poznato, Slovenija nije u najboljoj ekonomskoj i političkoj

situaciji. Pitanje je, također, je li razlog tomu što je Slovenija u EU, a i tamo je kriza, ili smo tomu sami pridonijeli. Treba znati što je realno očekivati od uključivanja u EU, što je realno dobiti od tog uključivanja i što mora svaka država i svaki pojedinac, svaka tvrtka posebno učiniti da u okviru EU može biti uspješna. Na primjeru Slovenije očito se pokazuje da su rezultati članstva u Uniji suboptimalni, dobrim dijelom su se u našim tvrtkama događale stvari poput preuzimanja od strane menadžmenta. Dakle, menadžemnt se više bavio pitanjima kako doći do kredita, kako preuzeti firmu, umjesto da su se bavili pitanjima ozbiljnog razvoja firme i istraživanja i iskorištavanja prednosti koje nudi veliko europsko tržište. I u BiH puno toga će ovisiti o tomu koliko će svi subjekti u ovoj zemlji raditi na iskorištavanju onih prednosti koje se dobivaju ulaskom u EU“, kazao je prof. dr. Andrej Kumar.

Franšizno poslovanje – šansa za mala poduzeća

Bojana Kazić, viša je asistentica na Sveučilištu „Vitez“ na grupi predmeta Računovodstvo i revizija, a u suradnji s prof. Božom Vukojom prezentirala je rad na temu „Uloga odbora za reviziju“. „Pokušali smo ukazati na zadatke i odgovornosti članova odbora za reviziju, koja je njihova funkcija, kako trebaju organizirati svoj rad, koje kompetencije, iskustva i odgovornosti svaki član treba posjedovati, te kakav treba biti njihov odnos s menadžerima,

prof. Andrej Kumar Bojana Kazić, viša asistentica – Sveučilište „Vitez“

Vinko Kanžija - Predsjednik Organizacijskog odbora Konferencije,

Sveučilište Rijeka


36

aktualno

ali i njihov odnos s internim i eksternim revizorima“, izjavila je Bojana Kazić. Napominje kako Odbor za reviziju ima veliku ulogu i odgovornost, ali najveća uloga ili teret je na računovodstvu, jer,

kako kaže, ako su dobri svi fiinancijski izvještaji, zadaća revizora je da pregleda ispravnost i pouzdanost tih izvještaja“, pa je samim tim, gotovo uobičajeni strah od revizora neopravdan. Sa Sveučilišta „Vitez“ Travnik dolazi i Darijo Jerković, viši asistent, koji je na konferenciji govorio na temu „Franšizno poslovanje – šansa za mala poduzeća u BiH“. „Franšiza je kopiranje poslovnog koncepta, koji je primjenjiv svugdje u svijetu. Postoji 4 500 davatelja franšize, 600 tisuća primatelja franšize, svake minute u svijetu se otvara još jedna nova franšiza. To je koncept prepoznat od cijeloga svijeta, a radi se o tomu da netko u lokalnoj sredini preuzima poslovni koncept već dokazan na nekim drugim tržištima ili u nekim drugim sredinama“, kaže Jerković. Pozivaju će se na istraživanja američke Gospodarske komore, on dodaje kako je 95 % onih koji su prihvatili poslovni koncept

franšize i dalje su uspješni, dok se ta brojka spušta na samo 18 % uspješnih, koji su poslovali samostalno, bez bilo čije pomoći sa strane. Jerković kaže i kako je franšizni koncept slabo poznat u BiH. Tvrtka Economic iz Viteza i njihov Franšizni centar postali su sinonim za franšizno poslovanje u našoj zemlji. „U BiH, za razliku od susjednih zemalja, ne postoji nikakvo udruženje, a ne postoji gotovo ni minimum zakonskih propisa koji bi regulirali tu oblast. Primatelji franšize, na neuređenom tržištu poput našeg, to mogu zlouporabiti, a to je jedan od razloga što strani davatelji franšize uglavnom zaobilaze BiH. Svijetli primjeri su Mc’Donalds u Sarajevu i američka tvrtka Remax, najveća agencija za nekretnine u svijetu. Vjerujem da, ako su oni prepoznali tržište BiH, nade ima i za ostale“, zaključuje Jerković.

Piše: D. Sivonjić

Darijo Jerković, viši asistent na Sveučilištu „Vitez“


38

Poslovni usPjesi

San o takvom licu više nije nemoguć. Barem za Mostarke koje žele imati lice

poput dijamanta. I to zahvaljujući Kozmetičkom salonu „Alesandro“ koji je u svoje novitete nedavno uvrstio i dijamantnu mikrodermoabraziju. Ovu metodu probala je i 46-godišnja Ana koja je njome iznimno zadovoljna. „Moj problem su bila dva ožiljka iznad obrve i prilično nečisto lice. U „Alesandru“ su mi preporučili da probam upravo ovu metodu i rezultati su više no vidljivi. Prezadovoljna sam, a mužu sam rekla da uskoro stižem s licem koje sjaji poput dijamanta“, smije se Ana koja ovome tretmanu, kaže, daje čistu desetku.

Što je to dijamantna mikrodermoabrazija i na čemu se temelji?

Dijamantna mikrodermoabrazija je nova metoda mikrodermoabrazije, koja, za razliku od prethodne generacije aparata baziranih na kristalima, (najčešće aluminij-oksid) koristi prave čestice dijamanata postavljene pod različitim kutovima gradirane prema veličini dijamantnih čestica. Ovisno o problemu koji želimo tretirati, biraju se različiti dijamantni nastavci najprikladniji za određeni problem. Tijekom tretmana „stari“ sloj kože otklanja se vakumom, koji istodobno stimulira fibroblaste na proizvodnju elastina i kolagena – pojašnjavaju nam u Kozmetičkom studiju „Alessandro“. Inače, dijamantna mikrodermoabrazija učinkovit je kozmetički tretman, kojim se u vrlo kratkom vremenu mogu postići izvanredni rezultati. Cijena jednoga tretmana dijamantnom

S dijamantnom mikrodermoabrazijom sjajit ćete poput dijamanta

Vjerojatno ste barem jednom u životu poželjeli da vam lice sjaji poput dijamanta. Da na njemu nema neželjenih ožiljaka, proširenih pora, nečistog tena, akni, mitesera…

mikrodermoabrazijom je 60 KM. Dijamantna mikrodermoabrazija radi se pomoću aparata BODY HEALTH BHS 301, koji predstavlja jedan od svjetskih vodećih aparata u domenu zdravlja i ljepote. Ovim aparat vrlo učinkovito ublažava ožiljke, smanjuje pore, pročišćava ten, uklanja hiperpigmentaciju, čisti kožu – otklanja akne i mitesere, uklanja bore i djeluje na postizanje mladalačkog izgleda kože, a koža dobiva blistav i zdrav izgled. Najvažnije je što su rezultati vidljivi odmah. Inače, aparat BHS 301 ima modul za vakuum masažu tijela kojim se oblikuje tijelo, uklanja celulit i masne naslage, otklanja otok nogu, te potiče cirkulacija.

Fototerapija

U Kozmetičkom studiju „Alesandro“ također nude tretmane fototerapijom. Naime, fototerapijski aparat ima svjetlosni efekt i dobru kvalitetu rezultata tako da omogućava savršeniju njegu kože što vas čini pouzdanim. Karakteristika fototerapijskog F aparata je PTF tehnologija – veliki napredak u usporedbi s laserom i IPL tehnologijom.

Kontrola i upravljanje aparatom provodi se kompjutorski. Fototerapijski aparat pokriva širok spektar područja rada; tretiraju se različita kožna oboljenja, upotrebljava se bez gelova i bezbolan je. Koristi se kod trajnog uklanjanja dlačica, za tretman uklanjanja akni, zatim tretman pigmentacije - pjege, starosne mrlje, mrlje nastale dugim izlaganjem sunčevoj svjetlosti …, potom tretman ispucalih kapilara i tretman povećanja kolagena - oštećena koža, ostarjela koža, proširene pore, naborana koža…


39

Poslovni usPjesi

Mezoterapija

Mezoterapija je znanstvena metoda koju je prvi počeo primjenjivati francuski liječnik Michel Pistor 1952. godine, primijetivši da su se kod pacijenta kome je potkožno ubrizgan anestetik, ispravile bore i popravila kvaliteta kože. Godine 1987. Francuska akademija medicinskih znanosti uvrstila je MEZOTERAPIJU u tradicionalnu medicinu, a kasnije se počela primjenjivati primjenjivati i u estetskoj medicini. Ova metoda se smatra jednom od najsigurnijih i najučinkovitijih alternativa estetskoj kirurgiji, posebno na području liposukcije i liječenja celulita. Kod ovih problema mezoterapija djeluje dvojako: uklanja celulit i vraća koži izgubljeni tonus. Mezoterapija je usmjerena na to da, s jedne strane, uspori proces starenja kože, a s druge, sanira oštećenja koja već postoje. Mezoterapija je kutano i subkutano uvođenje koktela mikro injekcijama. Terapija se sastoji u tome što se mikroskopske doze ljekovitih koktela tankim mikro iglicama ubrizgavaju potkožno, jedan milimetar. Na ovaj način se djelovanje preparata usko lokalizira na tretiranu površinu koja može biti bilo koji dio tijela. Učinci se postižu na dva načina: farmakološkim djelovanjem preparata i fizičkom stimulacijom kože mikro iglama. Lokalizirano djelovanje preparata isključuje neželjene učinke, osim lokalnih, površinskih i kratkotrajnih. Mezoterapijom se potpuno otklanja celulit, što je i logično kad se zna da se ovom metodom djeluje izravno na ugroženi dio tijela preparatima koji potpuno mijenjaju mikro cirkulaciju. Mezoterapijom se, također, prekidaju lanci masnih kiselina što drastično smanjuje masne naslage, posebno na donjem dijelu trbuha i butinama, smanjuje i učvršćuje podbradak, korigira oblik lica, podočnjake, ožiljke i strije. Tretmani se rade 7-10 dana.

Ostali tretmani

Uz ove kozmetičke novitete u „Alesandru“, ovaj kozmetički studio pruža čitav spektar drugih usluga i tretmana lica, tijela, noktiju.

Tretmani tijela

U „Alesandru“ vam je na raspolaganju hladna depilacija i depilacija šećernom pastom, limfna drenaža (aparaturna limfna drenaža je programirana 24-kanalna zračna pumpa za terapijsku limfnu drenažu i presoterapiju. Medicinsko-kozmetički tretman koji potiče razgradnju celulita, smanjenje obujma, prokrvljenost tkiva i otklanjanje edema), anticelulitni tretmani guamom, trajno otklanjanje dlačica PTF metodom, pedikura, te pedikura s masažom OPI.

Tretmani lica

„Nijedna žena na svom licu ne voli vidjeti bore, one je neumoljivo podsjećaju na prolaznost vremena. Redovitom uporabom mio lift tretmana siguran je put ka uspjehu koji skriva godine, do napete elastične kože. Tretman se preporuča jedanput na mjesec (trajanje tretmana je 80 minuta)“, poručuju iz Kozmetičkog studija „Alesandro“. Tu su, uz već spomenute – body health – vakuum terapiju lica s dijamantnom mikrodermoabrazijom te fototerapijsko podmlađivanje lica i obnavljanje olagena, i klasičan tretman lica, masaža i piling, tretman voćnim kiselinama (dr. Myrad), bojanje obrva i trepavica, parcijalne trepavice, šminka (Kryolan), permanentni make-up., bio tattoo (permanentni make-up i Bio Tattoo je mikrobojna pigmentacija koja doseže treći sloj kože (0,8 – 1,3 mm) i

KOZMETIČKI STUDIO „ALESANDRO“

Ul. Ante Starčevića b.b. (Poslovna zgrada „Integra“) 88000 Mostar Radno vrijeme : pon-pet. 09h -18h; sub. 09h -13h Telefon: 036/397-397, 397-398 Mobitel: 063/318-680 E-mail: [email protected]

tankom iglom se implantira pod kožnu površinu. Trajnost je individualna ovisno o tipu kože.

Tretmani noktiju

Što se tretmana noktiju tiče, tu su: produžetci (Alessandro), prirodno geliranje (Alessandro), nadogradnja noktiju (American Nail), lakiranje, ukrašavanje noktiju iscrtavanjem, manikura ruku OPI, te ugradnja cirkona. Inače, Kozmetički studio „Alesandro“ nalazi se u samome središtu Mostara, smješten u poslovnoj zgradi „Integre“ na trećem katu, u ugodnom ambijentu. Kozmetički studio zasnovan je na obiteljskom biznisu, opremljen najmodernijom tehnologijom i visokoobrazovanim stručnim osobljem s dugogodišnjim iskustvom, a detalje i kontakt podatke možete naći na web stranici – www.alesandro.ba.

Priredila: M. B. Milinković


40

Predstavljamo usPješnePredstavljamo usPješne

Uz postojeće benzinske crpke, kupcima prepozatljive po nazivu Eurotank 1 i 2, koje imaju na

području Viteza, kupili su i novu crpku u Širokom Brijegu, koja je s radom počela u prosincu 2010. godine. Osim toga, u vlasništvu je i naftni terminal, također sa sjedištem u Širokom Brijegu. Najavljivane aktivnosti na početku rada benzinske crpke u Dugom Ratu, u Republici Hrvatskoj privode se kraju, a mreža benzinskih crpki širi se i u srednjoj Bosni. Cijeneći povjerenje, koje im ukazuju njihovi vjerni kupci, poduzeće Gudelj je pokrenulo i projekt Klub potrošača, u okviru kojeg nagrađuju povjerenje svojih kupaca, koji članstvom u Klubu ostvaruju mogućnost kupovine po još povoljnijim cijenama. Jedan od najznačajnijih bh. uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata, poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza, naftu distribuira putem svojih benzinskih crpki, a od 2005. godine, preko firme kćerke, G-Tanka, uvozi i distribuira naftu na veliko. Samo G-Tank pravi godišnji promet od 20 – tak milijuna eura, a najnoviji podaci o poslovanju govore da je u prvom kvartalu ove godine ostvaren ukupan prihod od 13 milijuna eura, što ih svrstava među lidere u regiji, ali i šire. Osim što se na srednjobosanskom tržištu pojavljuju kao jedan od najvećih distributera nafte, prisutni su i u ostalim dijelovima F BiH, kao i u Republici Srpskoj. Zahvaljujući primjeni svoje poslovne filozofije, ostvarili su zavidan rezultat da proizvodima koje uvoze i distribuiraju pokrivaju 2,5 % bh. tržišta. Benzinske crpke Eurotank nude goriva sukladna suvremenim europskim normama i s najnižom cijenom na tržištu. Isti poslovni planovi vrijede za sve benzinske crpke, koje djeluju u sastavu poduzeća Gudelj d.o.o. Kompanija svoje ciljeve ostvaruje kroz

Gudelj d.o.o. – nove crpke i novi terminali

Poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza, koje se bavi trgovinom naftom i naftnim derivatima, kontinuirano radi na širenju svoje mreže benzinskih crpki, te na taj način postaju bliži kupcima i potrošačima

diljem BiH, ali i izvan njenih granica.

Marketinško – prodajno odjeljenje, smješteno u Poslovnom centru u Vitezu, u okviru kojeg se nalaze pravno i financijsko odjeljenje i generalni zadaci i Prodajni centri ulja i uljnih derivata, koji uključuju i benzinske crpke Eurotank. U vlasništvu tvrtke je i vozni park s transportnim vozilima za dostavu nafte i naftnih derivata izravno iz rafinerije i vozila za distribuciju goriva kupcima na lokalnom tržištu. Uvažavajući činjenicu da se svijet, pa tako i BiH, sve više susreću s ekološkim problemima, poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza je kao ozbiljan poslovni subjekt na sebe preuzeo obvezu očuvanja prirodne sredine. Od početka poslovanja jedan od primarnih ciljeva

jeste distribucija naftnih derivata koji su sukladni s ekološkim normama koje propisuje Europska unija. Tijekom godina svoga postojanja, poduzeće Gudelj d.o.o. nastoji zadržati vodeću poziciju među konkurencijom. Predviđali su i koristili nove mogućnosti na tržištu, te na taj način davali najbolje moguće proizvode i usluge svojim kupcima. Takvu poziciju stekli su primjenom poslovne filozofije – donošenjem dobrih, strategijskih, poslovnih odluka, odgovarajućim i stručnim timom zaposlenika, kvalitetnim menadžmentskim sistemom i poslovnom metodom, koji idu ukorak s razvijenim svijetom.

Piše: D. Sivonjić


41

Predstavljamo usPješne

Riječ je o prestižnom, inače najposjećenijem svjetskom sajmu ove vrste u svijetu, na

kojem u rujnu svake godine sudjeluju stotine najznačajnijih kompanija, koje donoseći novitete definiraju trendove za narednu godinu, kada je vrtni namještaj u pitanju. Upravo se stoga predstavljanje proizvodnog programa poduzeća Rattan Sedia, smatra ogromnim poslovnim uspjehom. Brojni kontakti, razgovori i potpisani ugovori najavili su poslovni uspjeh ove kompanije, koja se već pet godina bavi proizvodnjom visokokvalitetnog vrtnog namještaja. Suvremena tehnologija, vrhunski design i moderno poslovanje usmjereno prije svega na kvalitetu i zadovoljstvo klijenata, te vještina ručnog pletenja, bazirana na iskustvima pletenja pruća, rezultiralo je visokim pozicioniranjem firme u sam vrh proizvođača u evropskim okvirima, pa i šire. Nastup bh kompanije Rattan Sedia na sajmu u Kelnu bio je izuzetno zapažen. Izborni komitet internacionalne nagrade za odličan biznis iz Madrida, dodijelio zlatnu medalju firmi Rattan Sedia za dobru organizaciju i kvalitetan proizvod. Nagrada će biti dodijeljena na svečanoj ceremoniji 7. studenog u Madridu (Španjolska).

„Dugo smo se pripremali i dobro osmislili nastup u Kelnu i to je polučilo uspjeh. Konstantnim praćenjem svjetskih trendova u ovoj oblasti nastojimo biti inovativni, kreativni i uvijek spremni da vlastitom proizvodnjom aluminijskih konstrukcija i vlastitom proizvodnjom pletiva možemo udovoljiti svim zahtjevima kupaca. Bez obzira da li se radi o hotelu, restoranu, kancelarijskim prostorijama ili domaćinstvima, nudimo široku paletu proizvoda i modela koji mogu zadovoljiti i one najzahtjevnije kupce.

Rattan Sedia – izvoz od 92%

Vodeća firma za proizvodnju aluminijskog pletenog namještaja Rattan Sedia iz Brčkog, bila je jedini predstavnik Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem međunarodnom sajmu vrtnog namještaja

održanom u Kelnu (Njemačka).

Također, vršimo izradu namještaja po narudžbi što podrazumijeva boju, dimenzije i vrstu pletiva po željama kupca. Ono što je također specifično, jeste da od ukupne proizvodnje 92% otpada na izvoz“, istaknuo je Mersed Mehić, jedan od vlasnika tvrtke Rattan Sedia. Uspješnim nastupom u Kelnu Rattan Sedia je potvrdila kako je jedan

od najsvjetlijih primjera u BH privredi, a uspjeh je time veći što je vlastitim snagama postignut u vrijeme recesije. Proizvodna paleta ove kompanije zasnovana je isključivo na domaćim repromaterijalima, vlastitom dizajnu i znanjima menadžmenta i uposlenika. Garancija kvalitete koja se daje na pet godina, tokom kojih namještaj može stajati na suncu, kiši i snijegu, otvorila je brojna vrata brčanskim proizvođačima pletenog namještaja, tako da Rattan Sedia ima prodajne salone širom Bosne i Hercegovine, te u Hrvatskoj, Makedoniji i Švicarskoj. Zahvaljujući postignutim sporazumima na sajmu u Kelnu i izuzetnom poslovnom uspjehu, Ratan Sedia planira proširivanje proizvodnih kapaciteta i nova upošljavanja. Do kraja godine bit će također pokrenuta nova linija proizvoda i usvojene nove tehnologije, koje su također novina za bosanskohercegovačko, pa čak i europsko tržište.

Piše: M. Mlakić


42

BH regije

O planovima, razvoju, stvaranju boljeg i kvalitetnijeg ambijenta inkorporiranog u prirodu

Vlašića, tijekom press konferencijie govorili su zamjenik načelnika Općine Travnik Semin Konjalić i direktor Turističke zajednice Srednjobosanske županije Nihad Korić, te Pero Gudelj, direktor i vlasnik poduzeća FIS doo. Ako dodamo i video prezentacije o brojnim aktivnostima EKO - FIS Vlašića i izuzetno aktivne i kreativne Udruge građana „Vlašić Planet života“ na čelu sa Samerom Dolovcem, nazočni su, dobili istinske dojmove o postojećim potencijalima planinskog turizma u našoj zemlji. Dan EKO - FIS protekao je u natjecateljskom duhu i druženju na toplom planinskom suncu. U pravljenju gulaša natjecale su se četiri ekipe, a uz teniske susrete odigran je i atraktivan malonogometni turnir. Kako to i biva, pobjednici natjecanja dobili su odličja i nagrade, kao uspomenu na zaista prelijep planinski dan. Ljubitelji aktivnog odmora iskoristili su brojne sportske poligone EKO - FIS Vlašića, a domaćini su iskoristili priliku uputiti poziv na Dan EKO-FIS Vlašića 2012. godine.

Piše: M. Mlakić

Uz druženje novinara i gospodarstvenika obilježen Dan EKO-FIS Vlašića

Svjetski dan turizma 27. rujna tradicionalno je i Dan EKO-FIS Vlašića. I ove godine je EKO - FIS Vlašić bio ponosan domaćin i ugostio predstavnike medija iz cijele BiH, udruga ljubitelja prirode, lokalne i turističke zajednice, a sve s ciljem promocije i unaprjeđenja bh. turističke ponude, s naglaskom na

planinski turizam.


43

BH regije

Vrpcu su presjekli načelnik Općine Doboj Istok Mehmed Mehinović, predstavnik

njemačke kompanije Urban GmbH Werner Lindner, predstavnik talijanske kompanije Tekna Rem Febrarro i direktor URBAN BiH Samir Hadžić.

„Trenutak donošenja odluke o upuštanju u ovu investiciju, pomalo nesretno, poklopio se s nastupajućom ekonomskom krizom koju rijetki nisu osjetili i čiji se efekti, prema svim pokazateljima, osjećaju i danas. Ovo nas, međutim, niti jednog momenta nije pokolebalo u namjeri da stvorimo najbolje uvjete za rad i osiguramo preduvjete za daljnji rast kompanije, kao veliki korak ka otvaranju novih radnih mjesta. Naš cilj je jasan – našim trenutnim i svim budućim klijentima biti partner na kojeg u svakom trenutku mogu računati“, istaknuo je u svom pozdravnom govoru Samir Hadžić, direktor kompanije URBAN BiH.

Predstavnici kompanija Urban GmbH i Tekna najavili su uspostavljanje još čvršće suradnje sa Urban BiH, dok je načelnik Općine Doboj Istok Mehmed Mehinović izrazio zadovoljstvo činjenicom da na području ove općine djeluje jedna ovako uspješna kompanija. Na sajmu, koji je bio otvoren do 23. rujna, predstavljeni su najnoviji modeli strojeva za proizvodnju ALU i PVC stolarije.

Osim brojnih poslovnih partnera, URBAN BiH ugostit će profesore i učenike dva odjeljenja Strojarske škole Tuzla i Mješovite srednje škole Srebrenik, koji se školuju za zanimanje proizvođač i monter PVC i ALU stolarije. Učenici će imati priliku upoznati se sa najsuvremenijom tehnologijom u ovoj oblasti.

Urban BiH je kompanija sa dugogodišnjom tradicijom. Vodeći je

Svečano otvoren Prvi kućni sajam u novom sjedištu kompanije Urban BiH

Uz brojne goste, partnere i prijatelje kompanije Urban BiH, svečano je otvoren Prvi kućni sajam u Brijesnici Maloj – Doboj Istok.

isporučitelj strojeva za proizvodnju PVC i ALU stolarije u Bosni i Hercegovini. Sve veće kompanije koje drže do kvalitete proizvodnje i proizvedenog u svojim pogonima imaju sve ili većinu strojeva s logotipom URBAN.

Piše: M. Mlakić


44

BH regije

Viscafe se proizvodi u četiri okusa: Viscafe classic, Viscafe strong, Viscafe club i Viscafe

milk + coffee.

Riječ je o popularnim 3 u 1 i 2 u 1 mješavinama instant kave, mlijeka i šećera, sa varijantama klasičnog, jakog i čokoladnog ukusa, kao i instant kave bez šećera.

Pakiranja Viscafe classic, strong i club su po 18 grama, dok je pakiranje Viscafe milk + coffee od 10 grama, i prilagođena su za pripremu jedne velike šalice kave. Planirano je daljnje proširenje asortimana instant kava, sa dodatnom ambalažom različitih veličina, kreiranim prema potrebama tržišta, kao što su staklenke sa do pola kilograma punjenja kavom, zatim pakiranja za 10 šalica, itd. ‘Viscafe 3 in 1’ i ‘Viscafe 2 in 1’ su proizvodi koji su nedostajali Vispakovoj širokoj paleti programa kava. Uz Zlatnu džezvu, Bosnia kavu i druge brandove koji su tipični predstavnici prave bosanske kave, te poznatu Vispakovu Espresso kavu, sa Viscafe instant kavom Vispak je uz najviše standarde i kvalitetu proizvodnje odgovorio zahtjevima tržišta.

Piše: M. Mlakić

Vispak plasirao nove proizvode na tržište

Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak plasirala je na tržište novu instant kavu. To je ukupno dvadeseti po redu novi Vispakov proizvod u 2011. godini.



45

BH regije

Izvješće je pokazalo kako je od 4 energetske tvrtke obuhvaćene izvješćem, samo Elektroprivreda

HZ HB poslovala s dobiti i to izrazito poboljšanim poslovnim rezultatima u odnosu na prethodna razdoblja. JP Elektroprivreda BiH ostvarila je prošle godine prihode od 885,1 milijuna KM i rashode od 899,5 milijuna KM. Ostvarila je gubitak od 14,4 milijuna KM. Ukupan prihod u 2010. godini manji je za 59 milijuna KM ili 6%, a rashodi veći za 17 milijuna KM ili 2%. U 2010. godini EPBiH realizirala je ulaganja vrijedna 172,8 milijuna KM, 2,5% manje od ulaganja u prethodnoj godini. Elektroprivrede HZHB u 2010. godini ostvarila je 383 milijuna KM prihoda, što je čak 23% više od ostvarenog prihoda u 2009. godini. Rashodi su dosegli 342,2 milijuna KM i veći su za 19% od ostvarenih u prethodnoj godini. Mostarska je tvrtka ostvarila poslovni dobitak od 40,7 milijuna KM, za 75 posto više od dobitka u 2009. godini. U odnosu na planirane investicije u 2010. godinu u iznosu od 82.140.088 KM realizirano je 72,3 posto, odnosno 59.390.013 KM. BH-Gas je u 2010. godini ostvario prihod od 152,5 milijuna KM, 4% više nego u prethodnoj godini, a rashodi

EP HZ HB jedina državna energetska tvrtka koja pozitivno posluje

Vlada FBiH usvojila je Izvješće o poslovanju u 2010. godini gospodarskih društava iz oblasti energije u kojima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ostvaruje upravljačka prava po

osnovu državnog kapitala.

su dosegli 156,2 milijuna KM što 12 posto više nego godinu ranije. Poslovni gubitak stao je na 3,7 milijuna KM. Energopetrol d.d. Sarajevo ostvario je ukupan prihod u 2010. godini u iznosu od 254.847.969 KM i veći je za 61 posto od ostvarenog u prethodnoj godini, ukupni rashodi iznosili su 267.043.490 KM i veći su za 58 posto. Na dan 31.12.2010.godine ukupne obaveze iznose 184.696.721 KM.

Financijsko izvješće Terminala Federacije d.o.o. Sarajevo nije uvršteno u Izvješće jer je opunomoćenik Federalnog ministarstva, na skupštini društva glasovao protiv usvajanja godišnjeg financijskog izvješća o poslovanju društva za 2010. godinu.

Piše: M. Mlakić


46

BH regije

Stipendije za školsku 2011./2012. godinu osigrali su kompanija ZVIJEZDA, Udruženje građana

NAŠA REALNOST i kupci koji su u sedmom i osmom mjesecu kupovali Zvijezda-majonezu. Naime, u kampanji „Budi ZVIJEZDA Naše realnosti“ koju je osmislilo i provelo pomenuto Udruženje i tim TV emisije „Naša realnost sa Dritom Haziraj“ kompanija ZVIJEZDA odrekla se 10 posto od ukupne prodaje majoneze tokom sedmog i osmog mjeseca. Ček sa iznosom od 31 853 KM, predsjednici Udruženja NAŠA REALNOST i autoru emisije Driti Haziraj uručio je generalni direktor firme ZVIJEZDA d.o.o. u BIH, Nermin Gvožđar, a svečanosti su prisustvovali i predstavnici kompanije ZVIJEZDA d.d. iz Zagreba Ana Štebih i Ivan Šuvar. Ovaj je iznos dovoljan za ukupno 25 stipendista osnovnih i srednjih škola, (te jedna studentica druge godine filozofskog fakulteta) iz čitave BIH. Svečanosti uručenja stipendija prisustvovali su stipendisti iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Bihaća, Banjaluke, Brčkog, Tuzle, Goražda, Zenice, Kaknja, Ilijaša, Višegrada. Iznos redovne mjesečne stipendije za osnovce je 100 KM, srednjoškolce 150 KM, a za studente 200 KM. Svečanosti uručenja stipendija u Sarajevu su prisustvovali i federalni ministri, načelnici općina, te

ugledni privrednici koji su već dugi niz godina Prijetelji NAŠE REALNOSTI.

Udruženje građana NAŠA REALNOST i TV emisija koju samostalno produciraju i emitiraju na ukupno 16 TV stanica u BIH + satelit obilježilo je i sedam punih godina rada, tokom kojih je za ljude u stanju potrebe prikupljeno i ditribuirano oko 1 500 000 KM pomoći. Udruženje NAŠA REALNOST bavi se prvenstveno čovjekom i njegovom potrebom, brigom i tegobom. Godišnje snimi i objavi oko 300 priča o ljudima u stanju potrebe kojim se i

Kampanja „Budi zvijezda naše realnosti“

Dana 09.09.2011. godine u sarajevskom Poslovnom centru UNITIC održana je svečanost uručenja stipendija djeci iz siromašnih obitelji s područja čitave BIH.

konkretno pomogne. Različiti su vidovi pomoći: hrana, odjeća i obuća, kućne potrepštine, namještaj, građevinski materijal, izgradnja kuća, posredovanje u zapošljavanju i konkretno zapošljavanje, stipedniranje.... Uz aktualnih 25 stipendista koji imaju redovnu mjesečnu stipendiju kroz kampanju „Budi ZVIJEZDA Naše realnosti“ još je 15 redovnih stipendista koji već četiri godine imaju stipendije kroz projekt Fondacija omladinske podrške.


47

BH regije

Zona je podijeljena na 50 parcela od čega je 30 već prodano. „Temeljem razvojne strategije, općina je

definirala obvezu osnivanja tzv. tvrde i meke poduzetničke klime. Pod prvom smatramo uređenu Poduzetničku zonu u koju smo u zadnjih 4-5 godina uložili oko pola milijuna maraka. Sredstva smo investirali u pristupnu cestu, elektroenergetsku i vodovodnu mrežu, te PTT priključke i na taj način stvorili uvjete za funkcioniranje poduzeća koja se žele baviti malim i srednjim poduzetništvom“, kaže općinski načelnik Đuro Topić. U stvaranju meke poduzetničke klime namjerava je, pojašnjava, izgraditi centar za poduzetništvo u kojem bi sadašnji i

Parcele razgrabljene, a devet tvrtki već proradilo

Lokalne vlasti mnogo očekuju od Poduzetničke zone Dusine, koja je odlukom Općinskog vijeća Orašja formirana na površini nešto većoj od 35 hektara. Smještena je uz magistralnu cestu Orašje-Tuzla i udaljena tek kilometar od centra Orašja ili graničnog prijelaza prema Hrvatskoj te svega 12

kilometara od autoceste Bregana-Lipovac.

budući poduzetnici mogli dobivati sve informacije o izvorima financiranja, kako kreditnim tako i grantovskim, kao i savjete kako komunicirati sa sličnim tvrtkama i partnerima u BiH i inozemstvu. Isto tako, u tom će centru postojati servisi za poljoprivrednike i obrtnike od kojih se u budućnosti

puno očekuje, jer je poljoprivredno zemljište resurs koji, ističe Topić, nije dovoljno iskorišten. U Poduzetničkoj zoni Dusine trenutno je aktivno devet tvrtki, koje se bave različitim djelatnostima, od građevinarstva preko proizvodnje stočne hrane, namještaja, prerade sirove kože, obrade kamena, pa do proizvodnje metalnih dijelova za autoindustriju. Cijena građevinskog zemljišta iznosi od 3,86 do 4,50 maraka za četvorni metar, a Općina kupcima nudi olakšice poput oslobađanja od plaćanja naknada za korištenje i uređenje građevinskog zemljišta, te komunalnih naknada, a predviđene su i poticajne mjere novog zapošljavanja.



48

BH regije

Inače vrlo konzervativno i zatvoreno tržište kupovine putem Iinterneta u BiH upravo pokušavaju „omekšati“

portali grupne kupovine koji su počeli s radom u 2011. godini. Najveća prepreka istima je bila ograničena mogućnost plaćanja putem kreditnih kartica, ali dolazak Pik Pay načina plaćanja putem Interneta (domaća inačica Pay Pala) probijena je konačno i ova vrsta brane, a očekuje se da uskoro i na tržište Bosne i Hercegovine uđe i Pay Pal, koji je odnedavno prisutan u Hrvatskoj. Iako su ljudi u BiH dosta skeptični i rezervirani prema kupovini putem Interneta, ovaj način plaćanja, koji je vrlo popularan u svijetu (i siguran) , je kroz portale grupne kupovine zaživio. Tome u prilog govori i nekoliko postojećih portala grupne kupovine na području Sarajeva koji posluju vrlo dobro, unatoč skeptičnosti prema ovom načinu kupovine. Kroz portale grupne kupovine je odškrinuta nova stranica kako za kupce i krajnje korisnike, tako i za one koji nude svoje usluge i proizvode. Primjerice nakon dvije godine prisutnosti u Hrvatskoj već postoji preko četrdeset portala grupne kupovine od kojih njih desetak posluje zavidnim rezultatima bar što se broja prodanih kupona tiče. Točne podatke o poslovnim rezultatima

Grupna kupovina prodire i na tržište Bosne i Hercegovine

Nagli uspon stranica za grupnu kupovinu u svijetu, pa i u Hrvatskoj očit su primjer kako je dobrano prodrmano do sada uspavano tržište kupovine putem Interneta u regiji.

nažalost nismo uspjeli dobiti. Kako bi još malo odškrinuli vrata grupne kupovine porazgovarali smo s ekipom iz tvrtke Invent-a d.o.o. koja je vlasnik jednog od portala www.kupujmo.ba i koji uskoro kreće u produkcijsku fazu , te čije bannere vidimo na najčitanijim domaćim portalima. O načinu funkcioniranja grupne kupovine porazgovarali smo s osobama zaduženim za odnose s javnošću portala kupujmo.ba.

BHP: Kako će zapravo raditi kupujmo.ba?

Naša obveza će biti osiguravanje privlačnih i atraktivnih popusta za naše kupce ( do 90%). Kako bi naša ponuda uspjela, morati će se okupiti dovoljno

z a i n t e r e s i r a n i h kupaca . Nakon što se postigne minimalni broj kupaca, ponudu ćemo naplatiti i poslati Vam kupujmo.ba kupon na e-mail adresu.

BHP: Što ako se ne postigne dovoljan broj kupaca?

U tom slučaju sudjelovanje nikoga ne košta ništa, osim

par minuta potrošenih za prijavu. Isto tako oni koji daju ponude nisu dužni ništa platiti ukoliko njihova ponuda ne prođe.

BHP: Zašto bi netko trebao kupovati preko kupujmo.ba, a s druge strane zašto bi netko trebao prodavati svoje usluge ili proizvode putem kupujmo.ba?

Dok s jedne strane krajnji potrošači usluga i proizvoda iste dobivaju po značajnim popustima (od 40% i više), s druge strane pružatelji tih usluga i proizvoda kroz jednokratne akcijske popuste dobivaju točan broj ljudi koji su na osnovu popusta kupili određenu uslugu i proizvod, te imaju vidljiv „feedback“ u vidu potrošača koji su kupili kupon za popust koji su dali, za razliku od do sada standardnog načina reklamiranja (npr. putem bilboarda ili TV reklama) u kojima je vrlo teško izmjeriti djelotvornost reklame.

Osim toga oni koji će nuditi svoje usluge ili proizvode putem kupujmo.ba će imati reklamu na portalima s kojima imamo potpisane Ugovore, a što ih neće koštati ništa. S druge strane grupna kupovina nije samo jedan od oblika promocije , nego i poboljšanja prodaje, jer kroz ovaj način oglašavanja/prodaje dolazi Vam točan broj ljudi koji će koristiti Vašu uslugu ili proizvod, te je od tog trenutka na našim Partnerima da nađu način kako zadržati tog potrošača.

BHP: Je li imate što dodati još na kraju?

Pratite naše ponude i popuste jer će biti vrlo zanimljivi. I zapamtite :„Pametno je kupovati zajedno“. Zašto je pametno? Jer je jeftinije. Osigurajte grupnom kupovinom popuste od 50% i više posto na proizvode i usluge koje ste do sada plaćali u punom iznosu.

Razgovarao: I. Petrović


49

BH regije

Paralelno s tim povećan je broj uposlenika i kooperanata kao i površina pod prućem koje se

koristi kao osnovna sirovina u izradi namještaja, garnitura za sjedenje, košara i sličnih proizvoda. „Nema tu nikakve tajne, niti posebnog recepta za sadašnji, slobodno mogu kazati, uspjeh kad znam u kakvoj su situaciji ostali gospodarstvenici, ne samo na ovome području nego i šire. Cijela je istina u tome da je ulaskom Rumunjske i Poljske u Europsku uniju najveći broj njihovih građana, koji je do tada kroz kooperantski odnos radio za tamošnje korparske tvrtke prestao s radom i u potrazi za boljom zaradom zaputio se u države zapadne Europe. Ta su poduzeća potom silom prilika prestala s radom, a „Matićanka“ je, ni kriva ni dužna, preuzela dobar dio njihovog dojučerašnjeg tržišta“, pojašnjava vlasnik ovoga poduzeća Marijan Živković Ciljo.Ovaj se dugogodišnji korpar brzo prilagodio novim uvjetima, proširio mrežu kooperanata na druge općine, tako da ih sada ima sve do Gradačca, uposlio nekoliko novih radnika i prućem zasadio dodatnih 50 duluma zemlje. Kako bi udovoljio visokim standardima svojih kupaca prešao je i na tzv. ekološku

Proizvodima od pruća osvajaju Evropu

Za razliku od ostalih tvrtki na području Posavske županije čija proizvodnja u protekle tri godine uglavnom stagnira ili je značajno umanjena, „Matićanka“ – tvrtka koja se bavi korparstvom u istom je razdoblju povećala obujam proizvodnje za 25 posto, a cjelokupan asortiman roba plasira

na inozemno tržište.

proizvodnju, pa se ispleteni proizvodi tako radi zaštite premazuju lakom izrađenim na bazi vode. Izrađen je uz to i novi također ekološki „kazan“, pogon za kuhanje i guljenje pruća, u kojemu se vatra za zagrijavanje vode umjesto rabljenim automobilskim gumama loži samo drvima. „Za nove kupce diljem Europe ne trebaju mi nikakvi posrednici ili marketinške agencije, oni mene pronalaze sami i to putem Interneta na kojem „Matićanka“ ima svoju stranicu s cjelokupnom ponudom. Naš se, od pruća ispleteni namještaj, tako danas

nalazi u prodajnim centrima „Kike“, a korpice za aranžiranje najrazličitijih artikala u trgovačkim lancima poput „Spara“. Nemam se stoga na što žaliti, samo neka ovako ostane, ne treba mi ni bolje ni gore“, ističe Živković.Potencijal ovoga poduzeća prepoznale su i općinske vlasti Orašja te sufinancirale modernizaciju proizvodnje, a u cilju unaprjeđenja uvjeta rada značajnu je donaciju dobilo i iz Češke.



50

BH regije

Na istoj izbornoj Skupštini za predsjednika Upravnog odbora postavljen je Marko Koturić iz

Domaljevca a na čelo Nadzornog odbora izabran je Nikola Ilišević iz Orašja.

„Naša zadaća je oživjeti rad Komore, iznaći sredstva za njezino funkcioniranje i kroz rad i servisne usluge prema gospodarstvenicima učiniti da oni sami žele postati njezinim članovima. U proceduri je novi Zakon o komorama, po kojem bi članstvo u Komori trebalo postati obvezno, a takvo financiranje donosi bolji način rada. Komora mora napraviti pomaka za gospodarstvo i popraviti gospodarsku sliku Posavske županije. Ako članstvo bude obvezno preko 250 poduzeća postalo bi stalnim članovima GK, a ako ne bude očekujem da će dobrovoljno pristupiti oko pedeset poduzeća. Komora mora postati takva institucija koja će sama po sebi privući gospodarstvenika za članstvo, a članarina neće biti opterećenje jer ćemo obavljati za poduzetnike niz poslova od certifikata, detašmana, savjetovanja, projekata i drugih poslova, čime bi olakšali rad poduzetnika u svakodnevnim zadaćama. Smatram da

Komora će ubuduće biti servis gospodarstvenicima

Novi predsjednik Gospodarske komore Posavske županije je Zvonko Mišković iz Orašja, predsjednik Skupštine je Redžo Omerbašić iz Odžaka, a njegov zamjenik Tomo Benković iz Orašja.

će dobrim radom Komora po ugledu na zemlje okruženja postati važna karika i servis prema gospodarstvu i Vladi. Tijekom nedavnog sudjelovanja predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor na Gospodarskom forumu u Orašju istaknuto je upravo značenje organiziranosti gospodarskih komora, pa bi tako i naša GK trebala privući gospodarstvenike. U Posavskoj županiji ima uvjeta za ulaganje u gospodarstvo, te očekujem da će gospodarstvenici iz RH doći ovdje i ulagati, a značajna je i dijaspora jer puno je naših Posavljaka u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj. Mi ćemo biti servis i pomoći gospodarska povezivanja“, istaknuo je obraćajući se skupu novoizabrani predsjednik Gospodarske komore Zvonko Mišković.

Vlada Posavske županije u svojem radu u prvi plan je, kazao je uz ostalo na Skupštini Gospodarske komore njezin predsjednik Marijan Oršolić, izdvojila dva prioriteta: financijsko izjednačavanje Posavske županije s drugim kantonima i županijama u FBiH, te jačanje gospodarskog sektora. Naime, početkom iduće godine doći će do analize učinaka Zakona o pripadnosti

javnih prihoda, s jedne strane dok će, s druge strane, vjerojatno u proceduru biti upućen prijedloga za izradu novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda čime bi utjecaj Posavske županije u raspodjeli trebao postati realan. „Drugi put kojim ide naša vlada jeste gospodarski sektor u smjeru stvaranja novih radnih mjesta kroz ino ulaganja, i istodobno podupiranje domaćih gospodarstvenika. Utemeljili smo Ured za razvoj pri Vladi Posavske županije. Ovih dana raspisan je natječaj za direktora Ureda, a djelatnici će biti osobe koje su već prošle obuku oko IPA fondova, odnosno za predpristupne fondove EU. Jedan djelatnik bit će iz Gospodarske komore Njemačke (pokrajina Baden-Wurttenberg). Gospodarska komora zajedno s Uredom za razvoj trebali bi pripomoći Vladi i biti servis, ne samo Vladi već i gospodarstvenicima, kako inozemnim tako i domaćim, u pravcu gospodarskog razvoja Županije Posavske“, dodao je Oršolić.


Karting Klub restoran-pizzeria | adresa: BiH-88000 Mostar, Vukovarska bb | tel: (387 36) 326 456 (dostava i rezervacije), 326 880 (sportski tereni ) | www. kartingklub.ba


51

BH regije

Ovu, za bosansku Posavinu i njezino stanovništvo izuzetno značajnu kulturnu manifestaciju otvorio je općinski načelnik Đuro Topić, a sve glumce, redatelje,

producente i ostale osobe iz svijeta filma nazočne svečanom otvorenju, kao i brojnu publiku pozdravili su izaslanik ministra kulture RH, Srećko Šestan, te dopredsjedatelji Zastupničkog doma dr. Božo Ljubić i Doma naroda dr. Dragan Čović.

Festival je otvorio film Dalibora Mata-nića „Ćaća“. Tijekom narednih dana na repertoaru je bilo još osam filmova, od čega tri iz domaće, bh. kinoprodukcije. Publici su tako prikazani i jednako zanimanje pobudili „Kotlovina“ Tomislava Radića, „Orkestar“ Pjera Žalice, „Korak po korak“ Biljane Čakić Veselić, „Jozef“ Stanislava Tomića, „Neprijatelj“ Dejana Zečevića, „Koko i duhovi“ Daniela Kušana, „Sedam sex sedam“ Irene Škorić i „Tri dana“ Zdenka Jurilja. Kao prateći sadržaji za glumce je organizirana turistička vožnja skelom niz Savu, na kojoj su, uz tamburašku glazbu, služeni posavski specijaliteti i delicije. Posebnu je pozornost izazvala i odigrana humanitarna nogometna utakmica između ekipa „Humanih zvijezda BiH“ i „Humanih zvijezda RH“. Sav prihod od 6.550 KM ostvaren prodajom ulaznica uručen je udrugama djece s posebnim potrebama koje djeluju na području Posavske županije.

Ove su godine „Zlatni dukat“, nagradu za doprinos u razvoju filma dobili Ana Karić i Krsto Papić.


„Mala Pula“ ponovno oduševila mnogobrojnu publiku

Od 3 do 11. rujna u Orašju su upriličeni 16. Dani hrvatskog filma, jedinstveni festival najnovije filmske produkcije koji se zbog selekcije opravdano naziva još i „malom Pulom“.


52

investicije

Izgradnja autoputa na koridoru Vc u Bosni Hercegovini ide dalje. Tako je Ugovor o izgradnji autoputa

na koridoru Vc, dionica Bijača - Kravice potpisan u rujnu ove godine u Mostaru, u nazočnosti predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH Živka Budimira i Svetozara Pudarića, te premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i njegovog zamjenika Desnice Radivojevića.

Ugovor su potpisali direktor JP Autoceste d.o.o. Mostar, Ensad Karić, federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić, predstavnik izvođača radova i direktor Euroasfalta d.o.o. Sarajevo Hamed Ramić te direktor tvrtke ŽGP d.d. Sarajevo Asim Nanić. Ukupna vrijednost projekta iznosi 23.308.804,89 eura, a rok za završetak radova je 10 mjeseci. Tim ugovorom se u funkciju stavlja novih 4,09 kilometara autoceste na koridoru Vc, što su i prvi kilometri koji će biti izgrađeni na južnoj dionici te će predstavljati vezu s autocestom u Republici Hrvatskoj.

Premijer FBiH Nermin Nikšić kazao je

Potpisan ugovor o izgradnji dionice Bijača - Kravice na koridoru vc

Autoput na koridoru Vc zasigurno je najveći investicijski infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu, i njegova izgradnja jedinstven je pothvat i predstavlja izuzetnu vrijednost u procesu

razvoja gospodarstva i prometne integracije srednje-europskog prostora.

kako će Hercegovina uskoro biti jedno veliko gradilište, te kako će izgradnjom ove dionice Međugorje dobiti čvrstu vezu s Jadranskim primorjem i mogućnosti za ubrzan razvoj. “Do sada nas je iskustvo učilo da su velika obećanja i najave megalomanskih projekta i stotina kilometara autoceste u principu ostajali kao puste i lijepe želje, a naše stanovništvo bezbroj puta bivalo razočarano. Mi želimo da napravimo razliku između ove i nekih prethodnih vlada, jer kao što možete primijetiti, ovo je vlada koja kamen temeljac i početak radova postavlja i otvara na početku mandata, a ne na kraju prije izbora, kako se to obično kod nas događalo”, istaknuo je federalni premijer Nikšić.

U dvije godine – 120 milijuna KM

“Za nešto više od dvije godine u Hercegovinu će se investirati oko 120 milijuna maraka, a samo za eksproprijaciju zemljišta u prvoj etapi izgradnje već je izdvojeno preko pet milijuna maraka i to je novac koji je opet otišao našim građanima”, naglasio

je premijer Nikšić. Napomenuo je kako će se tim projektom otvoriti nekoliko stotina radnih mjesta te da će se osjetiti i značajan rast potrošnje u lokalnoj zajednici, što sasvim sigurno predstavlja ozbiljne poticaja za općine u Hercegovini. Premijer je najavio i izgradnju niza drugih dionica. Podsjetio je i na nedavni početak radova na tunelu Vijenac, a najavio i izgradnju 20 kilometara autoceste na relaciji Vlakovo - Tarčin, početak izgradnje sjevernog kraka koridora Vc te ubrzanje radova na sarajevskoj zaobilaznici, što bi, po njegovim riječima, do kraja 2014. godine osiguralo spajanje nekoliko dionica u izgradnji i kontinuitet ceste od Tarčina do Zenice. On je napomenuo kako je glavni cilj ove vlade borba za svako radno mjesto, a najavljene investicije osigurat će uspjeh u toj borbi.

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir naglasio je kako Vlada FBiH ispunjava svoja obećanja, a to je gospodarski oporavak BiH, što je pokazala i prilikom potpisivanja ovoga ugovora. Dodao je kako se izgradnjom autoceste otvaraju


53

investicije

neslućene mogućnosti kada je u pitanju ekonomski razvoj zemlje, a spomenuo je i luku Ploče, koja je, kako je podsjetio, jednim dijelom na upravi i Vlade FBiH. “Ja vas uvjeravam da ćemo vrlo brzo iznaći rješenja koja će biti na zadovoljavajući način za sve narode i ljude koji žive u ovoj zemlji te da ćemo ovaj, kao i sve druge projekte, koje smo najavili, uspješno privesti kraju”, kazao je Budimir.

Izvođači radova – domaće kompanije

Tijekom potpisivanja ugovora, federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić kazao je kako je njegovo ministarstvo svojim djelima potvrdilo da kao dio Vlade FBiH ispunjava svoje obveze i obećanja. Važnim je naglasio to što će domaće kompanije biti izvođači

radova, čime će steći iskustva koje će moći iskoristiti u utrci s mnogo većim stranim kompanijama u poslovima na domaćem i stranim tržištima.

Direktor JP Autoceste d.o.o. Ensad Karić kazao je kako je potpisivanje Ugovora veliki dan za njegovo poduzeće jer se konačno počinje raditi na više dionica u BiH, a time i povezivati na europske tokove i tokove transporta u regiji. „Radi se o prvi pet kilometara ceste uključujući granični prijelaz, a završene su pretkvalifikacije i za sljedećih pet kilometara ove dionice od Bijače do Međugorja koja će se početi raditi početkom 2012. godine“, kazao je Karić, dodavši kako se uskoro očekuje povezivanje Međugorja s Republikom Hrvatske preko međunarodnog graničnog prijelaza Bijača. Za čitavu dionicu od Bijače do Međugorja već su

osigurana financijska sredstva. Također, završena je eksproprijacija te dobivena građevinska dozvola.

Inače, na osnovi međunarodnog natječaja, Europska banka za obnovu i razvoj dala je suglasnost na evaluacijski izvještaj tenderske komisije JP Autoceste FBiH za projekt izgradnje autoceste na dionici Bijača-Kravice. Prema navedenom izvještaju BH konzoricij čine tvrtke Euroasfalt d.o.o. Sarajevo, ŽGP d.d. Sarajevo i Hidrogradnja d.d. Sarajevo.

Piše: C. Kusić


54

događaji

„Manifestacija Dani berbe grožđa za Čitluk znači puno jer je to prigoda da se na svečan način obilježi

završetak rada na polju, vinogradu i ulazak u podrume. To je vrijeme kada se beru plodovi godišnjeg rada“, kazao je tijekom manifestacije Ivo Jerkić, načelnik Općine Čitluk. Načelnik Jerkić je istaknuo kako Dani berbe grožđa pridonose sveukupnoj turističkoj ponudi Čitlučkog kraja i da se njome ostvaruje primarni cilj, okupljanje Brotnjaka i dragih gostiju iz svih dijelova BiH i Hrvatske. Trodnevna svečanost obilježavanja turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije „Dani berbe grožđa - Brotnjo 2011”, završena je uz nastup poznate hrvatske klape „Iskon”.

Tisuće posjetitelja okupilo se na središnjem danu manifestacije, na Broćanskom trgu gdje je upriličen cjelovečernji bogat kulturno-zabavni program opće narodnom veselju, uz gangu, bećarac i dobro raspoloženje. Nakon svečanog mimohoda, manifestaciju je svečano otvorio dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, a uz Čovića na svečanosti su bili i konzul Republike Hrvatske Velimir Pleša, izaslanstvo HDZ 1990 na čelu s potpredsjednikom stranke Damirom Ljubićem, Dragan Vrankić, dopredsjedatelj Vijeća ministara i ministar financija i trezora u Vijeću ministara BiH, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Srećko Boras, izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem, zastupnik u Saboru RH Frano Matušić,izaslanstvo prijateljskog grada Križevaca.

Nakon svečanog otvaranja na Broćanskom trgu uslijedio je bogat kulturno-zabavni program. Uz

Završeni 56. Dani berbe grožđa Brotnjo 2011.

Brojna kulturna dešavanja, stručna predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu, te gostovanja kulturno umjetničkih društava iz BiH i Republike Hrvatske bili su samo dio ponude ove turističko-

kulturno-gospodarske manifestacije.

domaćine, HKUD „Brotnjo” koji su predstavili scenski prikaz od berbe do otakanja u bačve, svoje običaje, pjesmu, ples i nošnju predstavili su i FS „Vionica”, KUD „Ivan Kapistran Adamović” Čepin, KUD „Donji Kraljevac”, HKUD „Naši korijeni” Žepče, HKUD „Dubrave” iz Aladinića, HKUD „Luke” Višići, HKUD „Sv. Ante Dretelj”, KHUD “Sv. Ante – Cim” Mostar te klape „Diva” i „Viole” iz Drvenika.

Promocije, manifestacije, predavanja …

Tijekom Dana berbe grožđa održana su predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu, a o novim dostignućima zaštite vinove loze, uzgoja i opasnostima, govorili su stručnjaci s Agronomskog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru . Na predavanjima je o utjecaju duljine maceracije na antocijanski profil i senzorna svojstva vina Blatina govorio dr.sc. Tihomir Prusina, dok je o primjeni organskog gnoja u vinogradu nazočnima govorila doc.dr.sc. Andrijana Filipović. Mr.sc. Viktor Lasić održao je predavanje o

tuči u vinogradima, a prof. dr.sc Đuro Banaj održao je predavanje na temu: „Testiranje tehničkih sustava u zaštiti bilja prema europskim standardima”. O fitoplazmi, velikoj prijetnji hercegovačkim vinogradima govorio je prof.dr.sc. Ivan Ostojić. U sklopu manifestacije, predstavljana su nova nakladnička ostvarenja ogranka Matice hrvatske u Čitluku te izložba slika akademske slikarice Ljiljane Rajković iz Mostara. Održan je 6. međunarodni atletski miting „Memorijal Bože Gagro”, na kojemu je nastupilo 12 klubova iz Hrvatske i BiH sa preko 200 djece u 24 discipline. Značajan događaj ovogodišnje manifestacije jeste otvaranje nove zgrade Dječjeg vrtića Čitluk. Nakon što je prošle godine u povodu manifestacije „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2010″ otvorena nova zgrada Srednje škole ”Fra Slavko Barbarić”, ove godine je svečano otvoren jedan od najsuvremenijih vrtića u ovoj regiji u kojem će svoje dane djetinjstva u radosti i veselju živjeti najmlađi Brotnjaci. „Na ponos mojih suradnice i mene i na radost naših mališana, od sutra, 120 mališana će boraviti u


55

događaji

jednom od najljepših zgrada na ovim prostorima“, kazala je ravnateljica Vrtića Zdenka Pehar.

Novi vrtić za mališane

„Današnji dan ostat će upisan zlatnim slovima u povijesti općine Čitluk, jer smo dobili najljepši i najmoderniji vrtić u cijeloj regiji, što je na ponos kako nas Brotnjaka tako i ljudi koji su velikodušno podržali njegovu realizaciju”, kazao je tom prigodom načelnik Jerkić. Načelnik Jerkić je tijekom manifestacije u prijateljski posjet primio izaslanstvo Općine Čepin na čelu s načelnikom dr. Draženom Arnoldom i tajnikom Općine Željkom Mamićem. Zahvalivši gostima na dolasku, načelnik je goste upoznao sa znamenitostima Čitlučkoga kraja i tradicijom Dana berbe grožđa. Razgovaralo se i o aktualnim događanjima u dvije općine te političkoj situacijom u Bosni i Hercegovini.Dr. Arnold je zahvalio domaćinima na toplom prijamu te ih pozvao na tradicionalnu manifestaciju “Dani suncokreta” koji se održavaju koncem rujna. U sklopu manifestacije Dani berbe grožđa 2011. u Čitluku su održane i dvije večeri na temu vino. Prva večer nosila je naziv „harmonika & vino“, a druga „gitara & vino“. Prvi put ove godine ugostiteljski objekti iz Čitluka su se pridružili suorganizaciji proslave Dana berbe grožđa na način da su svojim gostima osigurali glazbeni ugođaj povezan s bogatom ponudom domaćih vina.

Besplatna degustacija

Organizacijski odbor manifestacije za posjetitelje je omogućio i besplatnu degustaciju vrhunskih vina broćanskih vinara. Općina Čitluk ovu manifestaciju doživljava kao prigodu da javnosti prezentira plodove svoga uspješnoga rada. Tradicija uzgoja vinove loze, kvalitetno vino i srdačna dobrodošlica zaštitni je moto Čitlučke manifestacije, koja se održava od 1955. godine kao vrlo značajan događaj za čitavo Brotnjo i njegove žitelje. Posvećena je početku berbe plodova trsa i održava se u mjesecu rujnu i to prvi tjedan nakon crkvenog blagdana Sv. križa i traje do tri dana.

Iz godine u godinu, ova manifestacija

sve je bogatija, a želja je organizatora da preraste u međunarodnu smotru vinara, vinogradara i kulturnog stvaralaštva. Svoj pravi procvat u programskom smislu, manifestacija je doživjela posebice nakon 1998. godine kada je i donesena Statutarna odluka i njome precizirana svrha i ciljevi održavanja ove manifestacije.

Mnoga su kulturno-umjetnička društva bila sudionicima «Dana berbe grožđa» i mnogobrojnim posjetiteljima prikazala i pokazala dio bogate baštine čiji su vjerni čuvari. Brotnjak, loza i vino čvrsto su se isprepleli poput starodrevnog povijesnog tropleta, sjedinili se i postali jedno. Isprepleli su se u radosti i trpljenju, stopili se u neraskidivu nit

ljubavi koju ništa ne može prekinuti. I ta se ljubav prenosi s pokoljenja na pokoljenje.

Malo se koji kraj može podičiti s toliko vinarija kao Brotnjo, ali što je još bitnije, vina iz ovih vinarija već su postala prepoznatljiva po svojoj kvaliteti i ne mali broj njihovih proizvođača okitio se zlatnim i ostalim odličjima i priznanjima za vrhunsku kvalitetu.Manifestacija je odavno prerasla okvire Brotnja i Hercegovine, a na dobrome je putu da preraste i granice BiH i postane manifestacija međunarodnog karaktera.

Piše: C. Kusić


56

događaji

Naime, upravo je žetva slavonskom poljoprivredniku oduvijek bila puno više od

posla, te joj se stoga uvijek pridavalo veliko značenje, ne samo zato što se ubirao plod napornog rada nego i zbog blagostanja koje je donosila rodna godina. Prepoznala je to prije devet godina Turistička zajednica grada Županje i na Ilijinom i Rezinom stanu organizirala ovu priredbu kojoj su se odazvali brojni posjetitelji i uzvanici.

„Sada je ovo već tradicionalni projekt koji podupiru i ministarstva poljoprivrede i turizma te Hrvatska turistička zajednica. Zahvaljujemo i Vukovarsko-srijemskoj županiji i Gradu Županji ali i svim sponzorima, naročito glavnom sponzoru - tvrtki Granolio“, poručio je direktor županjske Turističke zajednice Mirko Bačić.

Pohvale županjskoj kao i ostalim turističkim zajednicama s područja županije koje ulažu ogromne napore u promicanje kontinentalnog turizma uputio je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. „Raduje me što ima sve više autohtonih proizvođača, sve više onih koji čuvaju tradicijsku kulturu, i nošnju i pjesmu, jer imamo što pokazati kada je u pitanju povijest i arheološka prošlost, ali i naš gospodarski razvoj kada je riječ o ruralnom turizmu“, naglasio je obraćajući se nazočnima Galić.

Načelnica Odjela za međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede Lidija Mrkoci ispričala je ministra Petra Čobankovića. „Ministru je jako žao što nije mogao doći. Žetva se uvijek slavi cijeni a također treba cijeniti i onoga tko ovako nešto organizira. Mi smo svi zadovoljni kada je proizvodnja velika ali i volimo kada se to obilježi. Zato čestitam Turističkoj zajednici grada

Žito ponovno vršeno na drešu

Ni kiša koja je neumoljivo padala te prve subote u srpnju nije uspjela zaustaviti vrijednu mobu iz Štitara, Bošnjaka i Županje da zapjeva i veselo krene u polje kako bi brojnim posjetiteljima priredbe „Kruh naš svagdašnji-žetva i vršidba u prošlosti“ prikazalo kako se to nekada obavljao najvažniji

posao za seljaka.

Županje na organizaciji ovoga projekta“, kazala je Mrkoci.Poslije doručka posluženog na tzv. šokačkom stolu improviziranom od bala sijena, a na kojem su se našle sve slavonske suhomesnate delicije vrijeme se smirilo, pa je moba krenula put njive na kojoj su najprije kosci prikazali vještinu otkivanja kose za početak žetve. Kosci su zatim kosili, rukovedalje srpom skupljale žito, a muškarci vezači skupljali otkose žita, te ih vezali u snopove. Nakon što su otpremljeni do guvna, odnosno mjesta vršaja razrezane snopove špajzer je ubacivao u bubanj vršalice, dreša, koji je odvajao zrnovlje od košuljice-pljeve. Curilo je zrnovlje u vreće, slamu je elevator prenosio na kamaru, a cijeli taj postupak pogonio je starinski traktor iz 1936. godine. Kad je sve završilo okupila se moba s brojnim gostima na objedu uz nesvakidašnji gusji paprikaš, tradicionalno žetveno jelo. I ne samo to, topili su se friški slavonski čvarci, mezio kulin, kušao kruh iz vanjske peći a sve to uz zvuke tamburaškog sastava „Salaš“.



57

regionalne vijesti

Sve nazočne sastanku u ime Vukovarsko-srijemske županije i svoje osobno ime pozdravio je

najprije zamjenik župana Željko Cirba izrazivši pri tome veliko zadovoljstvo dosadašnjom postignutom suradnjom te poželio uspješnu suradnju u pripremi i prijavi ovoga projekta. Predsjednik Vlade Posavske županije Marijan Oršolić naglasio je kako su politički i gospodarski subjekti iz toga dijela bosanske Posavine otvoreni za

Zajedničkim snagama do bolje konkurentnosti

U maloj županijskoj Vijećnici u Vukovaru održan je radni sastanak predstavnika Vukovarsko-srijemske i Posavske županije na temu projektnog prijedloga „Unaprjeđenje konkurentnosti i zajedničkog razumijevanja gospodarskih prilika u poljoprivredi“, kojeg ove dvije jedinice lokalne

uprave planiraju prijaviti na otvoreni poziv IPA II prekogranična suradnja Hrvatska-BiH.

svaki vid suradnje, kako na ovome tako i na budućim projektima. Nositelj projekta, dogovoreno je, bit će Vukovarsko-srijemska županija s hrvatske strane i Posavska županija iz Bosne i Hercegovine dok su partneri Grad Vinkovci i Općina Orašje te Poljoprivredna škola Vinkovci i Srednja škola fra Martina Nedića iz Orašja. Na sastanku su uz to definirane određene aktivnosti koje bi se u sklopu projekta trebale provoditi a koje bi unaprijedile

konkurentnost poljoprivrede prekograničnog područja.Cilj ovoga projekta je jačanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva kroz prezentaciju i promociju suvremenih tehnika navodnjavanja u poljoprivredi.



58

regionalne vijesti

Razvojni programi tog područja vezani su uz poljoprivredu i drvnu industriju, uz strateški

položaj županije kojom prolaze važni prometni koridori i riječni tokovi te željeznički i cestovni pravci. „Kada gledamo razvoj naše županije, jedni smo od nerazvijenijih, ali imamo značajan izvoz koji je u nekim razdobljima pokrivao ukupan uvoz naše županije. Sada 70 - 80 posto izvoza pokriva uvoz, što je znatno iznad prosjeka Hrvatske. Teško je u ovim uvjetima poslovati, ali da nema napora naših gospodarstvenika, koji rade, bore se, i naših velikih sustava i u poljoprivredi i u industriji kao što su Spačva, Dilj, Same Deutz Fahr, Sladorana, Vupik i poljoprivredne zadruge, situacija bi bila znatno gora“, istaknuo je na zasjedanju Skupštine vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Priznaje da je situacija u gospodarstvu teška, ali, kaže, pokazatelji za posljednjih nekoliko mjeseci govore da će biti bolje. Broj nezaposlenih ipak

Unatoč problemima gospodarstvenici se dobro snašli

Županijska skupština donijela je Strategiju razvoja Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine, čiji je osnovni cilj konkurentno gospodarstvo.

jedinice lokalne samouprave moraju imati novac za udjel. Radi se na tome da se s državne razine osiguraju financijska sredstva i dugoročni beskamatni krediti za udjele nerazvijenih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ima najava da bi udjele dobivali prema indeksu razvijenosti pa bi oni razvijeniji sudjelovali s 50, odnosno deset posto, dok neke općine uopće ne bi morale dati udjele.

Usvojenom Strategijom i uz ljudske potencijale nastojat će se povući što više novca iz europskih fondova, a ona predviđa ukupno 1,6 milijardi kuna investicija. U posljednjih pet godina u Vukovarsko-srijemsku županiju uloženo je oko 160 milijuna eura, od čega čak 140 milijuna nepovratnih sredstava. U posljednje dvije godine ova se županija svrstala na hrvatski vrh po korištenju novca iz europskih fondova. Strategija razvitka je dala okvire, a o svakom pojedincu, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili gospodarstvu ovisi koliko će projekata pripremiti.


nije rastao kao u drugim dijelovima Hrvatske jer su, smatra župan, gospodarstvenici već radili u teškim uvjetima i bolje se snalaze u takvim situacijama. Župan Galić upozorava na mogući problem pri kandidiranju vrijednih projekata, jer županija ili

Božo Galić, župan Vukovarsko – srijemske županije


59

Projekti

Direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Miralem Šarić danas je na konferenciji za

novinare u Sarajevu kazao da je cilj ovog programa da se kroz obuku mladih za poduzetništvo i financiranje biznis ideja, razvije omladinsko poduzetništvo i pruži podrška samozapošljavanju i smanjenju nezaposlenosti mladih. Tim programom je predviđeno da se u 2011. godini sufinancira pokretanje i vođenje malog biznisa za sto mladih osoba sa evidencije nezaposlenih u FBiH čije poslovne ideje budu ocijenjene kao najbolje, uz obaveznu prethodnu obuku iz poduzetništva. “To je program za sto mladih ljudi koji će financirati FZZZ, a po osobi je predviđeno 7.000 KM kao inicijalna sredstva koja će im osigurati da mogu započeti biznis“, kazao je Šarić, napominjući da će u tiskanim medijima biti objavljen javni poziv za sudjelovanje u programu “Mladi poduzetnik“. Korisnici bespovratnih sredstava su osobe, bez obzira na stupanj obrazovanja, prijavljene na evidenciju nezaposlenih u FBiH najmanje šest mjeseci prije objavljivanja javnog poziva, dobi do 30 godina, a koje će po odobravanju poslovne ideje i okončanju obuke registrirati i održavati vlastiti biznis u trajanju najmanje 12 mjeseci. Šarić je naglasio da kod odobravanja sredstava prioritet imaju projekti kojima se osigurava samozapošljavanje u proizvodnoj djelatnosti, proizvodnji organske hrane, kao i tradicionalnim zanatima i sl. Kod odobravanja sredstava za samozapošljavanje prednost imaju kategorije iz ciljne grupe: osobe sa invaliditetom, članovi obitelji poginulih boraca, demobiliziranih boraca, samohrani roditelji i osobe lošijeg socioekonomskog statusa. Prilikom realizacije programa, kako je istaknuto, vodit će se računa o ravnopravnosti spolova. Obuka iz poduzetništva će se

700 000 KM za mlade poduzetnike

Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) osigurao je bespovratna financijska sredstva u iznosu od 700.000 KM za novi program “Mladi poduzetnik“ koji će biti realiziran uz podršku Projekta

zapošljavanja mladih u BiH (YEP) koji financira Švicarska agencija za razvoj i suradnju u BiH.

organizirati u suradnji sa Projektom zapošljavanja mladih (YEP) koji financira Švicarska agencija za razvoj i suradnju, a implementira njemačka konzultantska firma GOPA. Zamjenica direktora Švicarske agencije za razvoj i suradnju Simone Giger kazala je da se na ovaj način nastavlja uspješna suradnja s Federalnim zavodom za zapošljavanje. “Program ‘Mladi poduzetnik’ će biti podržan u sklopu druge faze projekta zapošljavanja mladih koje će se implementirati u naredne tri godine,

a među ostalim planirana je potpora otvaranju sedam novih klubova za traženje posla“, kazala je Giger, navodeći da je u sklopu prve faze tog projekta zaposleno oko 1.500 mladih ljudi. Zamjenik rukovodioca YEP-a Ranko Markuš je izrazio uvjerenje da će se kroz program “Mladi poduzetnik“ pomoći mladim ljudima da steknu nova znanja i realiziraju poslovne ideje. “Nadamo se da će većina ideja koje ćemo podržati kroz taj program biti uspješna“, kazao je Markuš.

Piše: M. Mlakić


60

Projekti

Pokrenut novi GPS sistem za Bosnu i Hercegovinu

GPS mrežu je sa milijun eura (1.96 milijuna KM) financirala Europska unija iz fondova

IPA- 2007, a iz proračuna Bosne i Hercegovine izdvojeno je pola milijuna eura (980,000 KM). Uz prisustvo visokih zvaničnika vlasti i profesionalaca iz industrije u Hotelu Holiday Inn u Sarajevu, veleposlanik Sørensen pritisnuo je komandu start i tako pokrenuo novi GPS sistem.

GPS sistem predstavlja Fazu I projekta prostornih informacijskih usluga koju koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH, nadležno za rad svih geodetskih i srodnih aktivnosti na državnom nivou. Projekt ima za cilj unaprjeđenje rada sudova i poboljšanje općinske zemljišne administracije, kao i razvoj tržišta nekretnina u Bosni i Hercegovini poboljšanjem planiranja prostornih kapaciteta. Ministar civilnih poslova, Sredoje Nović rekao je da je uspostavljanje mreže stalnih GPS stanica jedan od najvećih poduhvata sadašnjeg Vijeća ministara.

Ambasador Sørensen naglasio je da pokretanje ovog projekta znači da se BiH sada može usporediti sa susjednim državama i da će biti u prilici da se integrira u Globalni europski navigacijski satelitski sistem.

Ovaj projekt, koji se realizira u svim općinama u BiH, će donijeti višestruke koristi i postići dugoročni učinak u raznim područjima, od općinske administracije, statistike, transporta, poljoprivrede, tržišta nekretninama do upravljanja šumama.

“Građani će zaista uvidjeti razliku nakon uvođenja nove mreže, jer će sada biti u prilici brže riješiti zemljišne sporove”, rekao je veleposlanik Sørensen. “Izdavanje dokumenata koji se odnose na vlasništvo nad zemljištem će biti učinkovitije i eliminirati će se

Pritiskom na tipku računara Peter Sørensen, šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU, pokrenuo je novu mrežu stalnih stanica sistema globalnog pozicioniranja (GPS) u

Bosni i Hercegovini.

nedosljednosti u zemljišnim knjigama.”

Istaknuo je da ovaj projekt predstavlja odličan primjer kako Bosna i Hercegovina radeći zajedno sa EU može napraviti progres na putu ka europskim integracijama. Također je ukazao na izvrsne odnose koji su uspostavljeni između Delegacije EU i zvaničnika BiH kako bi se uspješno okončala prva faza projekta

Ažuriranje zemljišnih knjiga

Faza I, Uspostavljanje mreže stalnih GPS

stanica – BiHPOS, je preduvjet za točno mjerenje i parceliziranje zemljišta. Korištenjem ove tehnologije ažurirati će se registracija vlasništva nad zemljom, te će se eliminirati nedosljednosti u zemljišnim knjigama i katastrima u općinskim administracijama i općinskim sudovima.

Faza II uključuje izradu sofisticiranih mapa uz korištenje fotografija iz zraka radi dobivanja kompletnog i funkcionalnog pregleda cijele Bosne i Hercegovine, sa jasno vidljivom i proporcionalno označenom konfiguracijom zemljišta, poljoprivrednih potencijala, šuma, putova, gradova i tvornica. Ovo će također, omogućiti učinkovitije i točnije prikupljanje statističkih podataka.

“Dodatnih 1,3 milijuna eura (2,54 milijuna KM) iz IPA fonda za 2008. su namijenjeni za Fazu II ovog projekta,” rekao je Sørensen.

Piše: M. Mlakić


61

Projekti

BH kompanije se pripremaju za međunarodna tržišta

Ove tri kompanije uključene su u projekte TurnAround Management (TAM) i Business

Advisory Service (BAS).

„Ekonomska spremnost Bosne i Hercegovine je od velikog značaja u procesu EU integracija i stoga ovi projekti, koje implementira EBRD (Europska banka za obnovu i razvitak), pomažu kompanijama da podignu operativne standarde i poboljšaju managerske kapacitete, kao i da im olakšaju proces dobivanja certifikata,” pojasnio je Hesse. „U osnovi, projekt je osmišljen da na razne načine pomogne poboljšanje konkurentnosti i funkcionalnosti tih kompanija.”

TAM/ BAS programi pružaju mikro-biznisima i malim i srednjim poduzećima direktnu pomoć kroz iskusne savjetnike i konsultante, pomažući kompanijama da usvoje zahtjeve tržišne ekonomije. Alu Co iz Hrasnice proizvodi prometnu signalizaciju i sigurnosne ograde. Predsjednik Izvršnog odbora kompanije, Damir Kečo, kaže da će dobivanje EU certifikata za sigurnost pomoći Alu Co da postane lider na tržištu jugoistočne Europe.

„Sve kompanije koje smo danas posjetili daju primjer praktičnosti EU integracije,” rekao je Hesse. „EU standardizacija je nužna, ona je svakodnevna realnost za kompanije okrenute tržištu.” Istaknuo je i da Rajz Bautrend već koristi informacijske tehnologije jedne članice EU, a Milkos, koji je veoma aktivan tržišni igrač, treba osigurati certifikat standarda kvaliteta u skladu sa EU standardima. Isto tako, Alu Co je u procesu dobivanja certifikata u skladu sa EU regulacijom o sigurnosti, što je prema njegovim riječima ključ za poslovnu ekspanziju.

TAM/ BAS programi promoviraju mjere

Johann Hesse, šef Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu u Delegaciji Europske unije u BiH,posjetio je u četvrtak 22. septembra kompanije Rajz Bautrend iz

Hadžića, Milkos iz Sarajeva i Alu Co iz Hrasnice.

TAM aktivnostiOd kad je program krenuo u 1997. godini, 25 TAM projekata u Bosni i Hercegovini realizirano je i pri tom utrošeno 1.4 milijun eura. Najveći dio projekata je u oblasti proizvodnje namještaja i industriji prerade drveta, zatim automobilskom sektoru i tekstilnoj industriji.BAS aktivnostiBAS program je u Bosni i Hercegovina ustanovljen 2001. godine fondovima iz EU Phare. BAS grantovi su ključna komponenta BAS pomoći, koji pomažu financijski ograničenim kompanijama da dobiju konzultantske usluge. Najveći dio projekata fokusiran je na uvođenje EU standarda u lokalna poduzeća. Drugi ključni ciljevi odnose se na poboljšanje efikasnosti upravljanja i tržišnog nastupa.

povećanja energetske efikasnosti u proizvodnji i smanjenja zagađivanja okoliša. Također, podržavaju žene-poduzetnice i potiču sudjelovanje žena na menadžerskim pozicijama.

Za BHP priredio: M. Mlakić


62

Projekti

Portal Posao.ba u suradnji sa najjačim internet portalima za zapošljavanje u Hrvatskoj

(MojPosao.net) i Srbiji (Infostud.com) od 05. do 12. rujna 2011. godine organizira drugi regionalni Virtualni dan karijera i znanja. Nakon veoma uspješnog sajma održanog u rujnu 2010. godine, organizatori nastavljaju suradnju u vidu Virtualnog dana karijera i znanja 2011. Cilj projekta je jačanje međusobne suradnje kompanija i edukacijskih ustanova saovih prostora, ali i poticanje mobilnosti na tržištu rada. Prošlogodišnji sajam zabilježio je 124.000 posjetilaca iz 87 zemalja svijeta te 2 milijuna i 200 tisuća pregleda zasamo sedam dana. U sajmu je participiralo 47 najuspješnijih

U listopadu drugi regionalni Virtualni dan karijera i znanja

Posao.ba od 05. do 12. rujna sa partnerima MojPosao.net (Hrvatska) i Infostud.com (Srbija) organizira drugi Virtualni dan karijera i znanja koji će povezati tržište rada i edukacije u tri

zemlje.

kompanija regije sa 126 ponuđenih radnih mjesta, a prikupljeno je 11 000 biografija. Prema predviđanjima, drugi regionalni Virtualni dan karijera i znanja trebao bi po broju posjetitelja premašiti sve do sada održane sajmove u tri zemlje sudionice.

Virtualni prostor sajma

Na regionalnom Virtualnom danu karijera i znanja predstavit će se najuspješnije kompanije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske te Srbije koje nude mogućnost zaposlenja, odnosno edukacijske ustanove koje nude programe dodatnog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja. Regionalni Virtualni dan karijera i znanja će se održati na adresi www.

DanKarijera.com, na kojoj će biti postavljen 3D virtualni izložbeni prostor koji omogućava interaktivnu komunikaciju između posjetitelja, te poslodavaca iedukacijskih ustanova. Izložbeni prostor će biti podijeljen u tri dijela između zemalja sudionica - Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Posjetitelji će u sklopu sajma moći jednostavno i brzo pregledati ponudu otvorenih radnih pozicija i edukacijskih programa izlagača, te putem chata razgovarati s predstavnicima kompanija i edukacijskih ustanova.

Kako bi se i u sklopu regionalnog Virtualnog dana karijera i znanja osigurao izravan kontakt sa poslodavcima, bit će organizirane radionice i okrugli stolovi u sve tri zemlje, čiji je cilj savjetovanje zainteresiranih o mogućnostima zaposlenja nakon završetka školovanja te odabira dodatne profesionalne edukacije.

Piše: M. Mlakić


63

Projekti

Dugogodišnje aktivnosti FIPA-e rezultirale su brojnim uspješno okončanim projektima za

koje su ideje nastajale i razvijale se zahvaljujući svakodnevnim kontaktima s inozemnim ulagačima, razumijevanju njihovih potreba i često uz pomoć međunarodnih institucija. Posljednji u nizu je uspješno realizirani projekat Poslovna mapa BiH, prezentirana 29.rujna 2011. godine u Sarajevu u okviru II Kongresa o katastru u BiH s međunarodnim sudjelovanjem. U kontaktima s investitorima iskazala se potreba za jednostavnijim pristupom podacima o zemljištu i prostornim podacima u BiH što je Poslovnom mapom omogućeno. Poslovnu mapu, koju je FIPA razvila u suradnji s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), predstavila je

Promovirana Poslovna mapa BiH

Agencija za promidžbu inozemnih ulaganja u BiH(FIPA), radeći na privlačenju i promoviranju izravnih inozemnih ulaganja u BiH i kreiranju imidža BiH kao lokacije pogodne za ulaganja, provodi

brojne aktivnosti surađujući tijesno s domaćim i međunarodnim institucijama.

Jelica Grujić, ravnateljica FIPA-e

ravnateljica FIPA-e, Jelica Grujić. Mapa je prikazana u slojevima s različitim dostupnim javnim podacima, poslovnim informacijama, potecnijalima za ulaganje i resursima, osnovnim zemljovidima (ortofoto, topografija, hidrologija...), infrastrukturom, političkim zemljovidom, socio-ekonomskim karakteristikama, potecnijalima za ulaganje, raspoloživim resursima, itd.Podaci su dostupni u naprednom geoprostornom informacijskom sustavu (GIS) i web-baziranim tehnologijama baza podataka. Ovaj sustav, omogućiti će zainteresiranim institucijama i općinama javnu dostupnost podataka te na taj način unaprijediti promidžbu investicijskih potencijala BiH i svakako pridonijeti još uspješnijem radu FIPA-e.

Piše: M. Mlakić


64

Burza / financijsko Poslovanje

Vršitelj dužnosti direktora Misije USAID-a u Bosni i Hercegovini Aler Grubbs u uvodnom

obraćanju je naglasila da bankarski sektor ima ključnu ulogu u stabilnosti financijskog sistema BiH i usklađivanju s važnim okvirima kao što su EU direktive i bazelski principi. Financijski sektor, po njezinim riječima, jedan je od najnaprednijih sektora u BiH i ostvario je značajne reforme tokom prethodnih godina. Međutim, naglasila je Grubbs, put BiH prema članstvu u EU zahtijeva više reformi i poboljšanja. “Naše partnerstvo s Udruženjem banaka, kroz PARE projekt, naglasit će ulogu tog udruženja u jačanju reforme bankarske supervizije u BiH. Ove reforme uključuju jasnu i snažnu ulogu privatnog sektora kao partnera regulatornih agencija u okviru novih reformi bankarske supervizije bazirane na riziku“, dodala je Grubbs. Izvršni tajnik Udruženja banaka BiH Mijo Mišić naglasio je značaj ovakvih okupljanja

Bankarski sektor – ključ stabilnosti financijskog sektora

Reforme bh. bankarstva na putu ka Europskoj uniji“, tema je okruglog stola koji su u Sarajevu organizirali Projekt Američke organizacije za međunarodni razvoj (USAID) Partnerstvo za

unapređenje ekonomskih reformi (PARE) i Udruženje banaka BiH.

kojima se jača dijalog bankarske zajednice s nadležnim institucijama.

“Tu su supervizori, regulatori, odnosno nadležne institucije i bankarska zajednica i zapravo očekujemo početak jednog novog načina komuniciranja, stručni dijalog koji bi trebao dati dobre rezultate“, izjavio je Mišić. Bankarski sistem u BiH je, po riječima direktorice Agencije za bankarstvo Republike Srpske Slavice Injac, zdrav i stabilan što se pokazalo i u uvjetima svjetske ekonomske krize. Ona je naglasila da taj sistem treba kontinuirano unapređivati. “Moramo se prilagođavati europskim direktivama i bazelskim načelima na kojima je zasnovana supervizija bankarskog sektora. Na tom putu imamo veliku privilegiju što imamo pomoć USAID-a, koji je u prošlom periodu dao veliki doprinos stvaranju regulatornog okvira za bankarski sektor u BiH“, izjavila je Injac novinarima.

Na okruglom stolu se diskutiralo

o aspektima regulatorne reforme bankarskog sektora i njegovog institucionalnog razvoja, nalazima stanja bankarskog sektora u odnosu na predložene reforme, kao i ulozi udruženja banaka u procesu reformi bankarskog sektora.

Piše: M. Mlakić


65

moderno Poslovanje

Iako se davanje popusta i rabata ubraja u uobičajene poslovne poteze, poduzetnici moraju znati

u kojem opsegu potpadaju pod pravo tržišnog natjecanja kako im se ne bi dogodilo da se protiv njih zbog povrede prava pokrene pravni postupak ili podigne privatna tužba. Općenito, poduzetnik popuste kupcima daje u pojedinačnim transakcijama, a rabati su retroaktivni odbici kojima se kupcu cijena snižava nakon transakcije. Budući da Hrvatskoj slijedi ulazak u EU i još strože poštovanje pravila tržišnog natjecanja, svakom je poduzetniku važno znati pravila i na tom području i strogo ih se držati. U ovom članku za oba postupka upotrebljavat će se termin ‘rabat’.

Nema kolektivnih rabata

Rabati mogu pridonositi tržišnoj utakmici, pa zbog toga s gledišta prava tržišnog natjecanja nisu problematični. Međutim, ako se njima priječi ulazak na tržište konkurentima ili se diskriminiraju neki kupci, pravo o zaštiti tržišnog natjecanja smatra ih nepoželjnima. Svaki program davanja rabata koji bi poduzetnik dogovorio s konkurentima gotovo bi sigurno kršio pravo tržišnog natjecanja jer bi se tu bila riječ o obliku (nedopuštenog) dogovaranja cijena. Strukovne udruge katkad pokušavaju tvrditi kako se kolektivni rabati koje nude ubrajaju u legitimnu politiku određivanja cijena, no malo je vjerojatno da je riječ o postupku koji dopušta pravo tržišnog natjecanja i zacijelo bi se to takvim pokazalo u sudskom sporu. Davanje rabata kupcima u nekim se slučajevima može smatrati takozvanom zloporabom vladajućeg položaja na tržištu. Poduzetnici su u ‘vladajućem položaju’ ako ih u poslovanju malo ili nikako ne ograničava djelovanje konkurenata,

Opravdan je rabat koji kupcu omogućava sudjelovanje u uštedi koju je ostvario poduzetnikDavanje popusta i rabata uobičajen je poslovni potez, ali vrlo često može narušiti tržišnu utakmicu. Posebno su u toj ‘opasnosti’ kompanije s premoćnim dijelom tržišnog kolača jer svojim potezima

mogu ugroziti kupce i prekršiti pravila konkurentnosti.

pa su zbog toga dovoljno snažni da se prema kupcima ili konkurentima ponašaju kako god žele.

Snaga jačega

Ako su rabati koje daje poduzetnik u ‘vladajućem položaju’ takvi da kupcima sasvim onemogućavaju ili ograničavaju izbor među više ponuđača ili pak sprečavaju ulazak konkurenta na tržište, velika je vjerojatnost da će negativno djelovati na tržišno natjecanje. Također, ako kupcima nameću različite uvjete za jednake usluge ili poduzetniku omogućavaju vladajući položaj na tržištu tako da sprečavaju tržišnu utakmicu, i takvi će se rabati vjerojatno smatrati protutržišnim ponašanjem. Najčešći su nedopušteni rabati

takozvani rabati vjernosti. Riječ je o rabatima koji se daju kupcima pod uvjetom da se opskrbljuju isključivo kod poduzetnika u vladajućem položaju. Rabati agregatne prodaje, koji poduzetniku omogućavaju zauzimanje vladajućeg položaja na tržištu, i ciljani rabati, koji se odobravaju kupcu dosegne li unaprijed određen prodajni cilj u određenom razdoblju, također uglavnom nisu dopušteni.

Izazovi vladajućeg položaja

Poduzetnici koji su u vladajućem položaju na tržištu trebaju svratiti pozornost na sljedeće pokazatelje koji im mogu otkriti krše li njihovi rabati tržišno natjecanje, bilo da ograničavaju konkurente bilo stavljaju kupce u


66

moderno Poslovanje

neravnopravan položaj. Dakle, ako je razdoblje u kojem rabati vrijede vrlo dugo, to će biti znak da se možda krše pravila tržišnog natjecanja. Na to upućuje i ako postotak rabata progresivno raste te ako je rabat vezan uz cjelokupnu nabavu kupca ili je prodajni cilj 100 posto. Tržišno se natjecanje krši i ako je cilj rabata svake godine sve viši, posebno na tržištima koja stagniraju, i ako se rabati povećavaju. Na kršenje pravila upućuje također ako se rabat vezuje uz druge proizvode, osobito ako se daje na cijeli asortiman, grupni rabati te ako rabat u cijelosti proizvoljno određuje poduzetnik (u vladajućem položaju), a kupac ga ne može predvidjeti i nije transparentan.

Kad je objektivno opravdano Međutim, program odobravanja rabata smatrat će se objektivno opravdanim i dopuštenim prema pravu o tržišnom natjecanju ako kupcu omogućava da i sâm sudjeluje u uštedi koju je ostvario poduzetnik, primjerice onoj nastaloj primjenom ekonomije razmjera, zahvaljujući velikoj količini isporučenih proizvoda, koja utječe na troškove prijevoza. Nadalje, prema kupcima je dopušteno različito postupati samo ako se ti postupci temelje na objektivnim i razumnim kriterijima, poput kreditne sposobnosti pojedinog kupca.Valja naglasiti kako u većini pravosudnih sustava poduzetnik u vladajućem položaju mora dokazati primjenu objektivnih ekonomskih kriterija u odobravanju rabata, odnosno poduzetnik će morati do detalja dokazati da se rabat temelji na uštedi troškova ili krajnjem korisniku donosi drugu korist.


Piše: André Bywater, pravni ekspert

Liderpress

Znakovi upozorenja Na što treba na vrijeme skrenuti pozornost • ako je razdoblje u kojem rabati vrijede vrlo dugo • ako postotak rabata progresivno raste • ako je rabat vezan uz cjelokupnu nabavu kupca ili je prodajni cilj 100 posto • ako je cilj rabata svake godine sve viši, posebno na tržištima koja stagniraju • ako se rabati povećavaju • ako se rabat vezuje uz druge proizvode, osobito ako se rabat daje na cijeli asortiman • ako je riječ o grupnim rabatima • ako rabat u cijelosti proizvoljno određuje poduzetnik, a kupac ga ne može predvidjeti i nije transparentan

Pravila tržišnog natjecanja Kad su rabati nepoželjni • ako se njima priječi ulazak na tržište konkurentima ili se diskriminiraju neki kupci • ako se dogovaraju s konkurentima • kolektivni rabati koji su dio legitimne politike određivanja cijena • ako ih daje poduzetnik u vladajućem položaju, a takvi su da kupcima sasvim onemogućavaju ili ograničavaju izbor među više ponuđača ili sprečavaju ulazak konkurenta na tržište • ako kupcima nameću različite uvjete za jednake usluge ili poduzetniku omogućavaju vladajući položaj na tržištu • ako je riječ o tzv. rabatima vjernosti • ako je riječ o rabatima agregatne prodaje i ciljanim rabatima


67

izdvojeno

Softverski div najavio je da su novi Windowsi dizajnirani tako da “promijene svijet

računarstva” i nimalo ne liče na Windowse na koje su korisnici navikli, izvijestio je poslovni portal CNNMoney. Windows 8 ima potpuno novo vizualno sučelje, optimizirano za “touchscreen”, zaslone na mobilnim uređajima kao što su iPad i slična ‘tablet’ računare. Rezultat je računar koji radi kao vrst hibrida PC-a i medijskih „tableta“, sa svim funkcijama standardnog PC operativnog sistema, ali s korisničkim doživljajem ‘tableta’. Windows 8 dizajniran je tako da se prvenstveno koristi na “dodir, ali jednako i kod kuće s mišom i tipkovnicom”, rekao je Steven Sinofsky, predsjednik Microsoftova odjela za Windowse. Promjene ne mogu doći dovoljno brzo za Microsoft, jer se Appleov iPad

Microsoft predstavio novi Windows 8

Microsoft je u službeno predstavio sistem Windows 8, tisućama programera softwarea okupljenim na godišnjoj konferenciji u sjedištu kompanije u Anaheimu, u Kaliforniji.

duboko usjeca u prodaju osobnih računala, aktivirajući zvona upozorenja za kompanije poput Microsofta koje se uveliko oslanjaju na kupnju novih osobnih računala. Windows 7, koji je na tržištu dvije godine, tek je nedavno zamjenio Microsoftov decniju star Windows XP kod brojnih korisnika. Windows 8 pokrenut je u utorak u “preglednom modu” kako bi ga programeri isprobali. Na demonstraciji nije radio savršeno, ali se u ranoj fazi razvoja softvera to često događa. Ipak, pregled je otkrio rafinirano, jednostavno i elegantno korisničko sučelje koje izgleda vrlo slično Microsoftovom mobilnom operativnom sistemu, Windows 7 Tel. Promjena će obilježiti najveći vizualni redizajn Windowsa u posljednjih nekoliko decenija. “Sve što je bilo super na Windows 7, uzeli smo i poboljšali za Windows 8”, rekao je Sinofsky.

Kako bi to dokazao, Sinofsky je demonstrirao Windows 8 na tri godine starom netbooku prve generacije. Koristeći sistem Windows Task Manager, pokazao je da Windows 8 zapravo koristi manje memorije nego što je netbooku trebalo sa sistemom Windows 7. On je također demonstrirao sistem na svakodnevnim računarima, prijenosnim računarima i ‘tabletima’ koji su se dizali za manje od 10 sekundi. Učinkovitost je iznimno važno kupcima, koji su otvoreno odbacili sistem Windows Vista zbog glomaznosti. Lagani operativni sistem još je važniji sada kad ‘tablet’ računalima raste popularnost. Microsoft još nije odredio datum kada će Windows 8 doći na tržište, ali je da naslutiti da bi prodaja novog operativnog sistema mogla početi 2012. godine.


68

izdvojeno

Oznaka Pure Drive rezervirana je za svaki Nissanov proizvod s emisijom CO2 od 130 ili

manje. Pri uvođenju, granica je iznosila 140 g, ali u skladu s Nissanovim Zelenim programom članstvo u tom ekskluzivnom klubu sve je teže postići. Program predviđa granicu od 120 g 2013.Dakle, Qashqai Pure Drive pokreće potpuno nov, tehnološki najnapredniji dizelski motor zapremine 1,6 litara koji ne samo da je iznimno štedljiv i ima nisku emisiju ispušnih gasova nego raspolaže jednakim okretnim momentom i najvećom brzinom kao i 2.0-litarski dCi motor koji zamjenjuje. Najveća snaga novog motora iznosi 130 KS, što je popraćeno s izvanrednih 320 Nm okretnog momenta, raspoloživog već od 1750 o/min. No, to nije sve. Početkom naredne godine bit će predstavljena verzija sa stop/start sustavom, koji će emisiju CO2 smanjiti na iznimno niskih 119 g/km, uz potrošnju od samo 4,5 l/100 km. Kako bi se poboljšao dinamički užitak vožnje Qashqaija, dodane su brojne

Čisti vozački užitak u Qashqaiju Pure Drive

U skladu sa svojim stalnim nastojanjima smanjenja štetnih emisija, Nissan je razvio novu Pure Drive izvedbu svog najprodavanijeg modela Qashqai, koji emitira samo 129 g/km CO2, uz potrošnju od

4,9 l/100 km.

nove inovativne stavke uključivši, prvi put na vozilu C-segmenta, panoramski monitor (Around View Monitor). Najčešće obilježje luksuznih modela, AVM ima nekoliko malih kamera postavljenih oko karoserije koje olakšavaju parkiranje i manevriranje.

Tu je i novi bezstepeni CVT mjenjač, koji će biti dostupan i na 1.6 litarskom benzincu. Ova najnovija dostignuća naglašavaju Nissanovo vodstvo na sve većem tržištu crossovera i zadržavaju Qashqaija daleko ispred konkurenata.

Piše: M. Mlakić


69

izdvojeno

Krajem kolovoza i početkom rujna, slavonskim se selima počeo širiti miris rakije. I dok

jedni poštuju zakone i prijavljuju posao, ima i onih koji u potaji peku rakiju jer ne žele platiti porez.

„Imam prijavljen obrt uslužnog pečenja rakije od 1978. godine. Dolazim nekome peći rakiju samo ako je prijavio pečenje u Carinarnicu u Vukovaru i platio trošarine koje su propisane, jer ne želim ništa raditi ilegalno. Mora biti reda u državi“, kaže Šimun Jakopiček, koji zadnjih tjedana sa svojom pecarom na kotačima kruži vinkovačkim krajem.

Posljednjih godina, dodaje, posao pružanja usluge pečenja i nije baš unosan kao ranije. Nekada se, naime, govori sa sjetom, u svakoj kući pekla rakija, a sad je to sve rjeđe posebice nakon što je lani uveden porez. Ako danas zaradi pedeset kuna to se, ističe, smatra unosnim danom.

Platit će i porez ali rakije se neće odreći

Nema trošarina za ispečenih 100 litara rakije ili 50 litara čistog alkohola. Inspektori su lani kaznili desetak osoba koji su rakiju prodavali na crno.

„Po zakonu smijemo ispeći stotinu litara rakije ili pedeset litara čistog alkohola, a na sve preko tih količina plaćamo 23 kune po litri. Volim imati u kući svoju rakiju, a nešto i pokloniti. Ova je godina bila jako loša, pa je i rakije manje no opet je bolja od prošle kada nisam uopće pekao rakiju pošto nisam pokupio šljive. Više puta sam planirao kupiti kazan, jer volim te stare običaje, sastati se s prijateljima, pričati, pijuckati, svatko nešto pomogne pa nije teško. Nekada smo znali cijelu noć ili više noći za redom peći rakiju i to su bili užici“, naglašava Zvonimir Krajinović kod kojega smo zatekli Šimuna s njegovim „veselim strojem“.

No, ima i onih koji skriveni u dvorištu peku rakiju. „Ako platim državi što traži koliko će koštati ta rakija? Zato radije malo prevarimo državu da bi imali svoje rakije tokom cijele godine. Dobro, nešto se i proda, ali većina je za osobnu

potrošnju. Država ne razumije da mi Slavonci volimo popiti, ali i pokloniti rakiju pa nam naplaćuje porez što nije dobro“, kaže jedan od ilegalnih pecara rakije koji je, iz razumljivih razloga, zamolio da ostane anoniman.

U vukovarskoj Carinarnici kažu kako su inspektori svakodnevno na terenu i kontroliraju da li ljudi peku onoliko kotlova i litara koliko su prijavili. Obavljaju uz to i povremene kontrole na tržnicama u vukovarsko-srijemskoj županiji, tako da su lani protiv desetak osoba podnesene prijave, jer su prodavali rakiju na koju nisu platili trošarinu. Kazne se inače kreću od dvije do čak 10.000 kuna.



70

Prenijeto iz tiska

Prvi iPad Cafe u Europi otvoren je u Podgorici, na I. katu tržnog centra Mall of Montenegro. iPad

Cafe je inovativna kreativna forma lokala, a ovo je prvi u nizu takvih koji će biti otvoreni širom Balkana... Lijepo je biti prvi u dobrim stvarima. Podgorica je startna točka sa koje kreće iPad Cafe priča...i time je ukazana čast, da je baš naš grad izabran za realizaciju ove sjajne futurističke ideje, a pogotovo smo zadovoljni što možemo uživati u fenomenalnom ambijentu koji je djelo enterijerista Borisa Jovanovskog, koji je u potpunosti vizualizirao iPad ideju i fantastično sažeo poentu cafea: “Komunikacije u vremenu u kome živimo”.

iPad Cafe je lokal u kojem nije samo izravan dijalog prisutnih jedina komunikacija. Ovo je mjesto novih komunikacija suvremenog doba… Apple iPod-ovi na stolovima, na raspolaganju gostima, pretražujete Internet, čitate online izdanja domaćeg i svjetskog tiska, provjeravate mailove, šaljete ih, boravite na facebooku-u, koristite twitter, tražite na youtube-u… iPod-ovi doprinose da boravak u caffeu učine zanimljivijim, informativnijim, sadržajnijim, kvalitetnijim, da vrijeme provedeno u caffeu nije izgubljeno već dobiveno, da sve držite pod kontrolom odatle tamo negdje u uredu, da ste prisutni a odsutni, nadasve obaviješteni…da ste “na vezi” s prijateljima s druge strane svijeta, ćaskate s njima uz dobru kavu, ukusan kolač u modernom okruženju koje opušta i inspirira na nove ideje i nove teme… IPad Café je mnogo više od caffea… Tema budućnosti.

Osim po namjeni i po funkcionalnom rješenju, dizajnu, kao i odabiru boja, iPad Cafe je neuobičajen i sasvim različit od koncepta caffea koje poznajemo. To je prostor modernog koncepta,

Mjesto dobrih komunikacija

Otvaranje novog lokala u Podgorici, u Crnoj Gori i ne bi bila neka vijest koja bi se posebno ticala čitatelja kojima je namijenjen BH Privrednik. No kad se istaknu dvije činjenice – da se radi o prvom iPad Caffe-u u Europi i da je vrhunski dizajn caffe-a osmislio arhitekt porijeklom s naših prostora,

cijela priča postaje daleko zanimljivija.


71

Prenijeto iz tiska

Arhitekt Boris Jovanovski rođen je 28. veljače 1967. godine u Vitezu, gdje je završio osnovnu školu. Srednju građevinsku školu završio je u Zenici. Studij arhitekture započeo je u Sarajevu, a završio na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Specijaliziran za unutarnje uređenje, istaknuo se cijelim nizom kreacija na polju uređenja enterijera, radeći na brojnim projektima. Vlasnik je i direktor arhitektonskog studija Urban House čije je sjedište u Beogradu.

prilagodljiv višenamjenskoj potrebi gosta, čistih formi koje asociraju na komunikacije koje nude Internet caffei, ali uz nastojanje da se gost ugodno i dobro osjeća. U lokalu postoji više mikro zona, različitog funkcionalnog koncepta - od visokih šank-stolova, preko klupskih stolčića s foteljama, do udobne kutne garniture i velikog taburea.

Kad su u pitanju dominantne boje u lokalu, inspiracija je predstavljao moderan strip, koji je odustao od kolorita i vratio se crno - bijelom rješenju, sa ubačenim crvenim detaljima kako bi se naglasilo ono što treba dominirati u smislu poruke. Zato su u crnoj boji, koja najmanje dolazi do izražaja, odrađeni gornje razine stropa, podovi koji su prekriveni mobilijarom… U bijeloj boji, kao uočljivijoj, odrađene su donje razine stropa, na zidovima uvodi u fotografije urbanih sredina


72

Prenijeto iz tiska

- centara naprednih tehnologija i modernih komunikacija, u čijem je društvu i Podgorica, dijelovi poda koji su predviđeni za komunikaciju… A u crvenoj, kao dominantnoj boji, urađen je centralni šank-stol, postavljen u središnjem, najfrekventnijem dijelu caffea. Svojim položajem, veličinom i bojom nameće se kao središnje mjesto u komunikaciji, te na simboličan način predstavlja upravo komunikaciju koja dominira nad ostalim sadržajem, što je u suštini i poruka caffea. Boris Jovanovski smatra da je strip i stripovski način izražavanja obilježio čitave generacije širom planete pa i na Balkanu. Strip formu primijenjenu u njegovom djelu iPad caffe - objašnjava: „ Na prvi pogled hladan i ogoljen, rasterećen emocija, strip dužim čitanjem vezuje čitatelj i specifičnim duhom i smijehom otvara

poseban oblik komunikacije mladih. Svedenog kolorita, koji ne šteti naraciju, simbolično slika i događaje kroz koje smo prošli i koji su za nama. Smatrao sam strip najkraćim, najtoplijim i prepoznatljivim načinom da se opet povežemo. Jer, kao što znate, ideja je da se u svim većim balkanskim centrima otvore iPad caffei.

Sad, dok pijem kavu u ovom lokalu, znam da će svatko tko je jednom živio bezbrigu imati isti ovakav osjećaj - da je ponovo tu, točno gdje treba biti. Osjećaj rasterećnosti, osjećaj da je zakoračio u svijet stripa, tamo gdje je sve ukratko rečeno i - moguće. Siguran sam da će način na koji sam vizualizirao “iPad” ideju odgovoriti očekivanjima svakog tko

uđe u ovaj svijet, noseći svoju zamisao.“

Ne preostaje nam ništa drugo nego da se “povežemo” u vlastitom stripu našeg doba.

Prenijeto iz: Caffe montenegro, časopis za ugostiteljstvo i turizam

Autori:

Tekst: Sanja Golubović Foto: Nenad Mandić



73

Prenijeto iz tiska

Redovitim godišnjim sastankom Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke u

Washingtonu dominirala je, čini se, pritajena panika ili, kako se to lijepo kaže, osjećaj hitnosti. Iz niza raznih sastanaka u raznim sastavima nije se, međutim, izrodila nijedna ideja ili dogovor vrijedan prenošenja u medijima, a prenesena su mahom negativna predviđanja i očekivanja kraja svijeta, osim ako netko nešto ne napravi. Tko i što, bit je problema. Amerikanci su preko svog ministra financija Timothyja Geithnera nastavili nježno pritiskati kolege u Europi da napokon nešto konkretno poduzmu u vezi s pucanjem eurozone po šavovima. Zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina plus Južna Afrika) iskoristile su, što recimo zaista jest novost, priliku za samopromidžbu, da na kraju ne bi bilo dogovoreno baš ništa. Zapravo, sve je manje jasno čemu točno služe ti sastanci osim da se utvrdi kako je potreban dogovor i rješenje za ovo i ono. Mračnoj atmosferi iščekivanja nepovoljna razvoja događaja i novog

Nema dogovora ni o uzrocima krize

Na ovogodišnjem sastanku MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu bilo je pesimističnije nego na početku krize prije tri godine. Razlog je, prije svega, u shvaćanju političkih elita u razvijenom

svijetu da više nemaju nikakvih rješenja i nemaju pojma što rade ili što bi trebale učiniti.

pada globalne ekonomije prije svega pridonijeli su dužnička kriza u Europi koja ne pokazuje znakove jenjavanja, opće loše stanje u ekonomiji (zapravo u razvijenim zemljama, ali to se uvijek smatra cijelim svijetom) i novi prohladni vjetrovi u financijskom sektoru.

Neprikladna rješenja

Dapače, stvari su otišle toliko daleko da je predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet primijetio kako demokracije nisu u stanju donositi teške odluke ako nisu pod golemim pritiskom, što se odnosilo i na političke nestabilnosti u Americi i na nesposobnost Europljana da se dogovore kako riješiti problem Grčke. Postignut je jedan konsenzus doduše, da je svijet krenuo nizbrdo i da je u središtu izglednog sunovraćivanja eurozona, Grčka točnije. Svaka sljedeća tranša pomoći u neizvjesnosti je do posljednjeg sata jer grčka vlada ne uspijeva provesti obećano, a jedino što je nova šefica MMF-a Christine Lagarde imala savjetovati jest ‘primjena,

primjena, primjena’ postojećih planova za tu zemlju. Još se ne zna hoće li novih osam milijardi eura biti pušteno Grčkoj, tek treba vidjeti jesu li bili dobri. No kad se čuje one koji bi Grčkoj trebali pomoći, postaje jasno zašto se krizi ne nazire kraj - na sastancima se nabacivalo, ovisno o sugovorniku, s proširenjem kapaciteta Europskog fonda za financijsku stabilnost, a nekoliko dana poslije njemački ministar financija Wolfgang Schauble odbacio je tu mogućnost. Igralo se s varijantom povezivanja Fonda s Europskom središnjom bankom, no onda su se javili šef Fonda i dužnosnici ECB-a izjavivši da bi to bilo neprikladno. Neprikladno, kao kad netko podrigne na sprovodu.

BRIK nudi pomoć, ali...

Tu je i tinjajući sukob ekonomskih koncepcija Amerike i Europe ili konkretnije između Amerike i Njemačke. Prvi bi nastavili državnu potrošnju kako bi potaknuli osobnu, potonji se groze bilo kakvog povećanja državne potrošnje i hoće sasvim


74

Prenijeto iz tiska

suprotno, stegnuti remen državama što je više moguće. Nijemci su uvjereni da povjerenja, ključnog za pokretanje globalne ekonomije, nema upravo zbog zabrinjavajućih razina proračunskih deficita i razine javnih dugova, dok Amerikanci vjeruju kako pretjerano škrtarenje ubija potreban gospodarski rast, time i optimizam potreban da se stvari zavrte. Dogovora, dakle, nema na vidiku i neće ga ni biti. Iako je bio u drugom planu u toj areni, BRIK je tobože raspravljao o eventualnoj pomoći unesrećenim razvijenim zemljama, ali inicijativa brazilskog ministra financija Guida Mantege nije naišla na pretjerano zanimanje i odobravanje ostalih. Zapravo, dalo bi ih se nagovoriti da podebljaju bilancu MMF-a, no zauzvrat valjalo bi razmotriti ponovno njihova glasačka prava u toj instituciji. Nevoljkost razvijenih da osjetno pojačaju prava nerazvijenih rezultat je zasad još adekvatne kapitaliziranosti MMF-a koji može podnijeti opterećenje od dodatnih 390 milijardi dolara. Ako se, pak, dogodi najgori scenarij, trebat će mu 840 milijardi, pa bi onda razvijeni vjerojatno biti raspoloženiji za razgovor.

Istu sudbinu doživio je i prijedlog Njemačke i Francuske o uvođenju poreza na financijske transakcije u G20, gdje isto sve više utjecaja dobivaju zemlje u razvoju. Ništa uspješniji nisu bili ni o pitanju preciziranja mjera kojima će, kako su rekli, očuvati globalnu financijsku stabilnost. À propos financijskog sektora, i tu se rađa nova zabrinutost nakon duljeg zatišja zbog velike izloženosti europskih banaka dugovima država koje ih ne mogu platiti ili ih sve teže plaćaju. Mnogi se brinu da mnogi od njih neće biti u stanju izdržati eventualni udar produbljivanja dužničke krize, pa je jedna od omiljenijih teza bilo dokapitaliziranje problematičnih banaka, no nije jasno kojim novcem.

Sastanak s „težinom“

Atmosfera je pesimističnija nego na početku krize prije tri godine, čemu je razlog shvaćanje političkih elita u razvijenom svijetu da više nemaju nikakvih riješenja i nemaju pojma što rade ili što bi trebale napraviti. Pravih ideja nije ponestalo, nego ih nikada nije niti bilo, a pesimizam je veći nego prije

zato što na početku krize nije postojala svijest o neučinkovitosti klasičnih instrumenata ekonomske politike. Sada su to sezonski veterani bogatiji za neka iskustva.Još više zabrinjava to što više ne postoji ni konsenzus o uzroku i korijenu problema - je li problem povjerenja u deficitima i dugovima ili u slabu rastu? To što ništa nije dogovoreno, uopće ne iznenađuje, bilo bi iznenađenje da je obrnuto. Vjerojatno bi im bilo lakše kada bi shvatili da je era Zapada kao svjetskog vladara završena i da se više nikad neće vratiti onamo gdje su bili prije tri godine, koliko god to odbijali prihvatiti. Proizvode manje, zarađuju manje, troše manje, imaju manje. Larry Summers, bivši glavni ekonomski savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame, koji 20 godina dolazi na ove sastanke, rekao je da ‘nikad prije nije sudjelovao na sastanku koji je imao više težine’. Mogao bi promijeniti mišljenje na sljedećem sastanku.

Piše: Vanja Figenwald

Liderpress



75

izdvojeno

Pobjednik prvog regionalnog takmičenja u poduzetništvu za srednjoškolce u BiH je tim

Internacionalne privatne gimnazije s pravom javnosti u Mostaru, a zadatak na koji su morali odgovoriti svi timovi je bio „Unaprijedite svijest o zaštiti i odnosu prema čovjekovoj okolini“.

Prvi pobjednički tim poduzetnika za finalno takmičenje!

Na Fakultetu za Informacijske Tehnologije (FIT) u Mostaru održano je prvo regionalno takmičenje u poduzetništvu za srednjoškolce - Enterprise Award Competition u BiH - u organizaciji British Council-a BiH, MDGF-ovog programa zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP) i Microsoft-a BiH.

Ovo je prvo, od ukupno šest regionalnih takmičenja, koja će obuhvatiti više od 300 srednjoškolaca iz regija Mostara, Banja Luke, Doboja, Tuzle, Bijeljine i Sarajeva, a organizatori takmičenja su British Council u BiH, YERP i Microsoft BiH tj. Microsoft-ov globalni program „Partneri u učenju“, uz potporu nadležnih Ministarstva obrazovanja,

te Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u BiH kao i vodećih kompanija u Bosni i Hercegovini: Logosoft, UniCreditBank, m:tel, ASA Group, Coca-Cola, Klas, Perutnina Ptuj, R&S, TKD Šahinpašić i Franex.

Enterprise Award Competition obuhvata petočlane timove iz srednjih


76

izdvojeno

škola sa područja cijele BiH u periodu od 29. rujna do 18. listopada 2011. godine. Pobjednički timovi regionalnih takmičenja će sudjelovati na finalnom takmičenju koje će se održati u Sarajevu, 31. listopada 2011. godine Tokom trajanja regionalnog takmičenja biti će organizirani i okrugli stolovi za

O organizatorimaBritish Council

British Council je organizacija za uspostavljanje i razvoj odnosa između Velike Britanije i drugih zemalja u oblasti kulture. Djelujemo u preko 100 zemalja i teritorija širom svijeta. U Bosni i Hercegovini, naš glavni ured je lociran u Sarajevu, dok je naša suradnja sa lokalnim partnerima prisutna širom države. Naši projekti su fokusirani na međunarodnu i regionalnu suradnju, razmjenu ideja i znanja, te razvoj Bosne i Hercegovine u procesu euro-atlantskih integracija.

Microsoft BiH

Kompanija Microsoft Bosna i Hercegovina osnovana je sredinom 2006. godine. U cijelosti je u vlasništvu Microsoft Corporation, Redmond, WA i posvećena je razvoju bosanskohercegovačkog IT tržišta. Primarna dje-latnost Microsoftovog ureda u BiH je razvoj prodajne mreže, uključujući marketing, konzultantske usluge, organizaciju stručne i tehničke potpo-re. U suradnji s domaćim partnerskim kompanijama, Microsoft posveću-je posebnu pažnju omogućavanju razvoja cjelovitih, pouzdanih i skala-bilnih rješenja koja će zadovoljiti specifične poslovne potrebe korisnika u Bosni i Hercegovini.

Microsoft Partners in Learning program

Program je pokrenut 2003. godine kao globalna desetogodišnja inicijativa s investicijom u iznosu od $500 milijuna u 114 zemalja, a u koji je uključeno 196 milijuna studenata i nastavnika. Od 2003. godine do sada, kreirano je ukupno 52 inovativne mreže nastavnika i osnovano 12 škola sa inovativnim pristupom obrazovanju. Program „Partneri u učenju“ se fokusira na tri glavna područja koja imaju najveći potencijal da osnaže i transformiraju obrazovanje: inovativne škole, inovativni nastavnici i inovativni studenti, a cilj je ohrabriti suradnju između obrazovnih radnika u svijetu glede novih pristupa učenju, a ujedno studentima omogućiti pristup programima i obrazovnim planovima koji integriraju tehnologiju u sam proces učenja.

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP)

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih se fokusira na problem visoke stope nezaposlenosti među mladima i prevenciju tzv. „odljeva mozgova“. Sprovodi se u bliskoj suradnji sa vlastima, privatnim sektorom i civilnim društvom. Ključna riječ je zapošljavanje, te projekt za krajnji cilj ima omogućavanje zaposlenja za više stotina mladih nezaposlenih osoba i pomoći im da ga zadrže.

lokalne poduzetnike i predstavnike zavoda za zapošljavanje na teme koje se tiču povećanja produktivnosti i konkurentnosti kompanija kroz zapošljavanje mladog stručnog kadra.

Piše: M. Mlakić

suton

Medij

nove

generacij

e.

Vitez.info najčitaniji portal Središnje Bosne.

bh privrednik

Documents