bereket sure el-fatiha

Download Bereket Sure El-Fatiha

Post on 22-Oct-2015

58 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Bereket sure EL-FA TIHA

    (Tumaenje lstiaze, Bismile i Fatihe)

    BOOKLINE

  • M uhammed ei-Kurtubi

    Bereket sure El-Fa tiha

    Tumaenje Istiaze, Bismile i Fatihe

    Sarajevo, 2011.

  • Muhammcd d-Kurtubi !kreket sure EI-Luiha

  • SADRAJ

    RIJE U REDNI KA . . . . . . . ................... . . . . . . . . . . . 7

    PREDGOYO R ............ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ............. 11

    ISTIAZA . . . . . . . . . . . ........................................... 1 3 Predanja koja govore o vri jednostima ls t iaze . . . . . . . . . . . . . ............................. ............ 16 Znaenje l s t iaze u arapskom jeziku . . . . . . . 18

    BISMILA ..... . . . . . .... ........................................ 20

    SURA EL-FA TIHA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . 42 Vri jednost sure i n je7.ina imena ........... . 42 Imena sure El-Fatiha .............................. 48 O objavl j ivanju u re El-Fati ha i propis ima u vezi s njom ................. . ......................... 54

    TUMAENJ E EL-FATIHE ...................... 72

  • RIJE UKUJNIKA

    RIJE UREDNIKA

    "Budui da Al lahova Knj iga obuhvaa sve vjerske znanosti i propise, da ju je povjerenik neba prenio povjereniku Zeml je, odlu io sam svoj ?. ivot posvet i t i ovoj Kn j i z i i svu svoju snagu uloi t i u njezino prouavanje" navodi imam Kurtubi u predgovoru svog najznaajnijeg djela El-Dami li ahkamil-Kur'an. Stranice ovog tcfs ira ostavlja ju itaoca bez daha. Kurtubi navodi povode objave, naine izgovaranja (k iraetc ) , d i ja lekte, hadise, objan java nepoznate ri jei, m i l jenja is lamskih pravn ika, c i t ira arapske pjesn ike i prethodne mufesire. Tako se ova knj iga bavi tds i rom, objanjenja vjerskih propisa opirni ja su i detal jn i j a nego u fikhskim izvorima.

    Sura El-Fat i ha objavl jena je u Meki . l ma sedam ajeta, 25 ri jei i 123 s lova (harfa ) . Svojim 7.naenj ima obuhvat i la je glavna kur 'anska pravi la, naela i poruke, kao to su: Allahova jednoa, poslanici i prijanj i narodi, naredivanja, zabrane i propisi. U tefsirima Kur'ana spominje

    7

  • BEREK ET SUJU! El.-FATI HA

    se da Fat iha ima bl izu 30 imena. Zbog in jen ice da je sura El-Fatiha sr Al lahove Kn j ige, duni smo joj posvet i t i posebnu panju, kao i Is t iazi i B i smi l i . U s t i lu vrhunskog mufes ira Kurtub i pri l i kom komentara lst ia;r.c:, Bismi le i Fat ihe demonstri ra svo ju jed i nstvenu naunu metodu - navodi izvore nauni h stavova, c i t ira had i ske zbi rke, jer je "bereket u navodenju izvora", izbjegava preduge komentare i h istori j ske deta l je, der iv ira propise i dunost i i7. ajeta. Za ajete koji ne sadr7.e propise on navodi tumaenje, povode objave, naine izgovaran ja, gramat iku anal izu, objan jen je nepoznat ih r i jei a l i i c i t i ra relevantn u arapsku poezi ju . U ovom djelu moemo nai odgovore na bro jna p i tan ja : Zbog ega Al lah , d . . , Sebe naziva "Vladarem Sudnjeg dana", ta je ist i nska uputa i i s t ins ka zahvaln ost, koja je vri jednost sure El-Fat iha i dr.

    Autor d jela imam Ebu Abdu llah M uhammed ei-Endelusi cl-Kurtubi roden je poetkom tr inaestog stol jea u Kordob i (pan i j a ) . U vrijeme d inast i je Muvehhida taj je grad bio centar uenost i , to mladi M uhammed korist i i stjee osnovna znanja iz tcfs ira, hadisa, fikha, akaida i drugih is lamsk ih nauka. Nakon pada Kordobc: u ruke Kast i l jana, oko 1236. godine:, Kurtubi

    8

  • RIJE( UHEDNIM

    kree na istok i nastanju je se u b l iz in i Asjuta u Gornjem Egiptu , gd je 671./1273 . godine umire. J edan je od najpoznat i j ih i najpriznat i j ih komentatora Kur'ana. Bio je veoma skroman i poboan, prepoznat l j iv po vunenoj bi je loj kapi koju je nosio. Napisao je vel iki bro j d je la od koj ih su svakako najpoznat i ja njegov f ikhski tefs ir u dvadeset kn j iga, komentar Malikovog Muvetta'a, te djelo o ahiretskim deavan j ima pod naslovom Et-Tezkire fi ahvaii 't-mevta ve umuh 'l-ahireh (prevedeno na bosanski jez ik pod naslovom Podsjetnik na stanja umrlih i na ahintska deavanja, Libris, 2003.)

    Mnogi kasnij i mufcsiri bi l i su pod sna:l.nirn ut jecajem Kurtubi ja. Meu njima su hafi:.'. I bn Kcs ir (u . 774/ 1 3 73 ) , Ebu Haj jan el-Endelusi (u. 754/ 1 353 ) , Muhammed ibn Al i e-evkani (u. 1 255/1834) u djelu Fethul-kadir i drugi . Kurtubi jev tefs ir ubraja se u enc iklopedi j ska djela. To j e prva kn j iga koja se na takav nain bavi dcriviranjem p ropisa iz Kur 'ana.

    Objavl j ivan jem ovako znaajnog d jela izdavaka kua Booklinc el i otpoeti edici ju saet ih , "depn ih" izdanja, s ci l jem da i rokoj publici ponudi skrivene dragu l je is lamske znanosti i civi l izaci je .

    9

  • PREDGOVOR

    Hvala A l l ah u, Objav i t e l j u Kn j i ge , M i lost ivom i Sami losnom, U toitu svake due koja uputu trai . Salavat i selam pos l jednjem A llahovu pos laniku i mi l jen iku Stvorite l ja svih svjetova Muhamrnedu, njegovoj asnoj porodici, plemenit im ashabima i sv im robovima Al lahovim i ja su sc srca N jemu i skreno predala.

    Kur'an, Objava U zvienog A l laha, dar j e ovjeanstvu i pu t razumu iz tm ina neznanja i prohtjeva prema svjet lost i spo:t.naja i radost i b l iz ine Stvori te l j u . Bez Objave l j udsk i rod nema sm jernice kretanja prema is t insk im interes ima, ve b iva preputen l judskim proht jevima i pohlepa ma da ga neprestano ugroavaju . Vel i ina Kur'ana j e i l l formi i u znaenju , jer je izvor ve l ianstvenoga govora U :t.vi en i Bog i Stvori telj svega postojeeg. Znaenja kompletnog Kur'ana sadrana su u El-Fat ih i , prvoj suri ll Mushafu, a u rijeima Uzvienog: "Mi smo ti objavili sedam ajeta koji se ponavljaju, i Kur 'an velzlanstveni ti objavljujemo. " (El-Hid:l.r, 87) ;

  • .Bl'.KEKI'.'J' SUKE EL-FAI'IIIi\

    sedam ajeta E l-Fatihe posebno se izdvajaju od Kur'ana velianstvenog.

    Odnos il'.meu Stvoritel ja i Njegovih robova, sut ina postojan ja, na in obraanja U zvienom, pu tevi s retn ih i nesretn ih , glavne su teme sure El-Fat iha, a u jedno i najbitni je teme asnog Kur 'ana. Razmil janje o berekew, dobru i blagos lovu koje Fat i ha donosi u ivot svakog vjernika i vjernice otvara vrata posebnog s tan ja i'.ahva lnost i Stvori t e l j u . Ispun i ti ivot i s t insk im sm is lom posto janja jedin i je pu t ovjeka u ostvarenju s ree na oba svi jeta, a uenje i razumi jevanje znaen ja Fat ihe kl ju je bez kojeg se ova vrata nee moi otvorit i . Sva dobra svi jeta postaju besmis lena ako smo izgubi l i vezu sa Stvori tel jem i ako smo izgubil i N jegovo i'.adovol jstvo.

    i tanjem djela "Bercket sure El-btiha", odlomka i z znamenitog tefs i ra imama Kurtu bija, i tatel jstvo ima pri l i ku posebno se upoznati sa spec i finost ima i vrl inama btihe, napoj i t i se s v rela poslanike r i je i u vo. i s 1-'at i hom i ostvari t i neophodnu pretpostavku za primjenu njezin ih smjernica u svakodnevnom ivotu.

    12

    M r. h fz. Kenan Musi Saraj evo, 18. 8 . 2011./ramazan 1432.

  • [STIAi.'.A

    IST lAZA

    Allah, d:l,. . , naredio nam je da pri je uenja Kur 'ana prou imo Is t iazu, t j . da 7.atra imo zat i tu i utoite kod Njega od prokletog ejtana. Al lah , d. . , rekao je : "Kada hoC:e.( da u{i.( Kur'an, zatrai od ALlaha zatitu od ejtana prokletog. " (En-N ahi, 98)

    Prema mil j en j u ve ine uen jaka uen je Ist iaze potrebno je kada sc Kur'an ui u bi lo kojoj pril ic i mimo namaza. Medutim, meu uenjacima postoj i razi laenje kada se radi o uenju Kur'ana u namaz u. Ata j e smatrao da je uenje Tst iazc u namazu obavezno. Ibn Sirin i Nah'i, kao i neki drugi uenjaci, u i l i su I s t iazu na svakom rekatu u namazu, jer su smatral i da je naredba Al laha, d.. , koja se nalazi u suri En-N ahi, openita pa su zbog toga ui l i Istiazu prije svakog uenja Kur'ana. Prema mi l jen ju Ebu Hanif e i afija lstiaza u namazu u i sc samo na prvom rekatu. Oni su smatrali da se sve to se iz Kur'ana ui u namazu ubraja u jedno uenje.

    13

  • BEREK FT SUKE El -f.WIIIA

    Imam Malik smatra da se lst ia1.a uope ne t reba uit i na pet dnevn ih namaza, nego samo kada se klanja teravih-namaz.

    Svi se uen jaci sla7.u s tim da se tekst l st iaze ne ubraja u Kur'an nit i je ona kur'anski ajet, nego se smatra rijeima uaa Kur'ana. Tekst Isriaze glasi : "Euzu bil lahi minc-ejtanir-radim", jer sc ova forma spominje u ajetu koj i nared uje njezino uenje te na osnovu toga uenja

  • IsTIAZA

    Utjeem se Al lahu, Koji sve u j e i zna, od ejtana prokletog, od n jegova ludi la, oholost i i poezije."2 Nakon toga poeo b i s uenjem Kur'ana.

    Sulejman ibn Salim prenosi od Ibn Kasima da tekst Is tiaze glasi: "Euzu billahil-azi mi mine -ejtan ir-radimi , i nna ll ahe huves-semiu l-al im . " (Utjeem se Veli kom Allahu od ejtana prokletog. Zaista Allah, d.., sve uje i zna.)

    Semerkandi od nekih mufesira prenosi da je uenje Istiaze prije uenja Kur'ana obavezno i ukol iko bi se desi lo da to neko zaboravi u in i t i pa se s jet i pri l i kom uenja Kur'ana, treba prekinut i uenje kako bi prouio Ist ia:.u, nakon ega e uit i od poetka. Neki uenjaci kau: "Prouit e I stiazu , a nakon toga e nastavi t i uenje s mjes ta gd je j e stao . " Prvo mi l j en je zastupaju uenjaci iz Hid7.aza i Iraka, a drugo uenjac i i z ama i Egipta.

    Meut im, Zehravi kae da se u ovom ajetu naredba za uen je Is t iaze odnosi na uen je Kur'ana u namazu, a l i da njez ino uenje u s luaju kada se Kur'an u i i zvan namaza n i je obavezno. Drugi kau: "To je bi la s troga obaveza

    1 Hadis je dobar; biljc7.c ga Ebu Davud, Tirmizi i Nesai.

    1 5

  • lk!U:Kl:'I' SUKF EL-FATI HA

    nareena Al lahovu Poslaniku, s.