batka senta

107
OPŠTINA SENTA ДЕПАРТМАН ЗА ГРАЂЕВИНАРСТВО Фрушкогорска 11, 21000 Нови Сад Тел: 021/459-798; 021/459-983; фах: 021/459-295 e-mail: [email protected] PROGRAM KOMASACIJE KATASTARSKE OPŠTINE BATKA (OPŠTINA SENTA) Senta, novembar 2010 godine

Upload: losmy89

Post on 17-Dec-2015

57 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Batka Senta pdf

TRANSCRIPT

  • OPTINA SENTA

    11, 21000

    : 021/459-798; 021/459-983; : 021/459-295 e-mail: [email protected]

    PROGRAM KOMASACIJE

    KATASTARSKE OPTINE BATKA (OPTINA SENTA)

    Senta, novembar 2010 godine

  • LEGENDA KNJIGE:

    KNJIGA je tehniki izvetaj o izradi Programa komasacije katastarske optine Batka, optina Senta.

    Programa komasacije katastarske optine Batka, izraen je od 01.10 do 10.11.2010. godine,u 3 analogna primerka I 3 primerka na CD-u.

    INVESTITOR: OPTINA SENTA 24000 Senta, Glavni trg 1

    IZVOA RADOVA NA IZRADI PROGRAMA:

    FAKULTET TEHNIKIH NAUKA U NOVOM SADU Centar za Hidrotehniku i geodeziju Trg Dositeja Obradovia 6, Novi Sad

    ODGOVORNI PROJEKTANT:

    Mr. Pavel Benka, dipl.in. geodezije

    UESNICI U IZRADI PROGRAMA:

    Aleksandra Dmitrovi, dipl.in.

    Svetlana Vujovi, dipl.in.

    UNUTRASNJA KONTROLA:

    Prof. Dr. Miro Govedarica, dipl.in.

    CENTAR ZA HIDROTEHNIKU I GEODEZIJU

    Prof. Dr. Sran Kolakovi, dipl.in.

    DEKAN FAKULTETA TEHNIKIH NAUKA:

    Prof. Dr. Ilija osi, dipl.in.

    Senta, novembar 2010 godine

  • SADRAJ 1.

    OPTI DEO 1

    1.1. UVOD 11.2. CILJ IZRADE PROGRAMA 31.3. RAZLOZI ZA KOMASACIJU 41.4. RAZLOZI ZA OBNOVU PREMERA 41.5. PRAVNI OSNOV I DOKUMENTACIJA ZA IZRADU I DONOENJE

    PROGRAMA 51.6. IZVOD IZ ANALIZE POTREBE UREENJA POLJOPRIVREDNOG

    ZEMLJITA KOMASACIJOM NA TERITORIJI AP VOJVODINE 51.7. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPTINE SENTA 62. OPTI PODACI O OPTINI SENTA 72.1. GEOGRAFSKI POLOAJ I VELIINA OPTINE SENTA 72.2. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE 82.3. KARAKTERISTIKE RELJEFA 92.4. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE 92.5. HIDROLOKE KARAKTERISTIKE 92.6. PEDOLOKE KARAKTERISTIKE 92.7. KARAKTERISTIKE BILJNOG SVETA 92.8. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE 102.9. KARAKTERISTIKE POLJOPRIVRIDE 112.9.1. STRUKTURA ZEMLJINIH POVRINA 122.9.2. PROIZVODNJA ZNAAJNIH POLJOPRIVREDNIH KULTURA 132.9.3. STOARSKA PROIZVODNJA 172.9.4. POLJOPRIVREDNO STANOVNITVO 192.10. KARAKTERISTIKE SAOBRAAJA 212.10.1. DRUMSKI SAOBRAAJ 212.10.2. ELEZNIKI SAOBRAAJ 242.10.3. VODENE SAOBRAAJNICE - TISA 243. OPTI PODACI O K.O. BATKA 263.1. PRIRODNE KARAKTERISTIKE 273.2. HIDROGRAFSKE, HIDROGEOLOKE I HIDROLOKE

    KARAKTERISTIKE 273.3. PEDOLOKE KARAKTERISTIKE 283.4. PREGLED POSEDA PREMA POVRINI I VLASNITVU 293.5. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA NA KOMASACIONOM

    PODRUJU 313.6. STOARSKA PROIZVODNJA 323.7. BROJNO STANJE I OPREMLJENOST POLJOPRIVREDNOM

    MEHANIZACIJOM 323.8. KARAKTERISTIKE SAOBRAAJA 323.9. ZATITA PRIRODNE SREDINE 334. CILJEVI UREENJA ZEMLJINE TERITORIJE U POSTUPKU

    KOMASACIJE 344.1. OSNOVNI CILJEVI KOMASACIJE 344.1.1. ELIMINISANJE RASPARANOSTI POSEDA 344.1.2. OUVANJE ZEMLJITA 344.1.3. ODREIVANJE OPTIMALNE VELIINE GAZDINSTVA 344.1.4. RAZVOJ POLJOPRIVREDE I UMARSTVA 35

  • 4.1.5. ZATITA IVOTNE SREDINE 354.1.6. PROSTORNI RAZVOJ 354.2. POSEBNI CILJEVI KOMASACIJE 364.2.1. UREENJE I OBNOVA SEOSKIH NASELJA 364.2.2. FORMIRANJE MREE POLJSKIH PUTEVA 374.2.3. REGULACIJA VODNOG REIMA 384.2.4. USAGLAAVANJE I AURIRANJE KATASTRA ZEMLJITA

    (KATASTRA NEPOKRETNOSTI) 384.2.5. REAVANJE IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA 394.2.6. UVEANJE POVRINA PRODUKTIVNOG ZEMLJITA I ZEMLJITA

    U DRUTVENOJ SVOJINI 394.2.7. STVARANJE POVOLJNIH USLOVA ZA UDRUIVANJE

    ZEMLJORADNIKA I POVEANJE PRODUKTIVNOSTI RADA 394.2.8. ZATITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA OD UTICAJA TETNOG

    DEJSTVA VETRA - PODIZANJE POLJOZATITNIH UMSKIH POJASEVA I ZATITNIH UMA 40

    4.2.9. ZATITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA UGROENOG EROZIJOM I BUJICAMA 41

    4.2.10. STVARANJE USLOVA ZA VRAANJE ZEMLJITA RANIJIM VLASNICIMA 42

    4.2.11. STVARANJE USLOVA ZA EFIKASNIJU PRIVATIZACIJU KAPITALA 424.2.12. NOVI PREMER I KATASTAR ZEMLJITA ( NEPOKRETNOSTI ) 424.3. EFEKTI KOMASACIJE 434.3.1. DRUTVENO-EKONOMSKI EFEKTI UREENJA ZEMLJINE

    TERITORIJE KOMASACIJOM 454.4. PRETHODNA STUDIJA OPRAVDANOSTI IZVOENJA

    KOMASACIJE NA TERITORIJI KO BATKA 465. GEODETSKA DOKUMENTACIJA I KATASTAR NEPOKRETNOSTI 495.1. OPTI DEO 495.2. POTREBA I ZNAAJ USPOSTAVLJANJA KATASTRA

    NEPOKRETNOSTI 495.3. DRUTVENE POTREBE IZRADE, POSTOJANJA I ODRAVANJA

    GEODETSKE DOKUMENTACIJE 495.4. ZNAAJ GEODETSKE DOKUMENTACIJE ZA RAZVOJ I

    ORGANIZACIJU PROSTORA 536. PROGRAM KOMASACIJE 556.1. OBRAZOVANJE KOMISIJE ZA KOMASACIJU 566.2. UTVRIVANJE FAKTIKOG STANJA 566.3. KOMASACIONA PROCENA ZEMLJITA 576.4. GEODETSKI RADOVI NA PREMERU KOMASACIONOG PODRUJA 596.4.1. Premer komasacionog podruja 596.4.2. Utvrivanje stalnih objekata i dugogodinjih zasada na komasacionom

    podruju 606.5. UTVRIVANJE I OBELEAVANJE GRANICA POLJOZATITNIH

    POJASEVA 616.5.1. Tehnika podizanja poljozatitnih pojaseva 646.5.2. Utvrivanja granica poljozatitnih pojaseva u postupku projektovanja

    mree poljskih puteva 646.6. PROJEKTOVANJE I IZGRADNJA MREE POLJSKIH PUTEVA 656.6.1. ema i gustina poljskih puteva 656.6.2. irina i popreni profili poljskih puteva 66

  • 6.6.3. Trase puteva 686.6.4. Rastojanja izmeu puteva 706.6.5. Orijentacija due strane parcela 716.6.6. Kolovozna konstrukcija poljskih puteva 716.6.7. Ukrtanje poljskih puteva sa javnim putevima 726.7. GRUPISANJE POLJOPRIVREDNIH PARCELA I POSEDA 726.7.1. Naela raspodele komasacione mase 726.7.2. Komisija za komasaciju 736.7.3. Odbor za komasaciju 746.7.4. Raspodela komasacione mase 746.8. REENJA O RASPODELI KOMASACIONE MASE 746.9. GEODETSKO OBELEAVANJE NOVIH PARCELA I OBJEKATA I

    UVOENJE U POSED UESNIKA KOMASACIJE 756.10. GEODETSKO-TEHNIKI RADOVI NA KOMASACIJI 767. MOGUI PROJEKTI NA IZVOENJU RADOVA NA ZATITI,

    UREENJU I KORIENJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA 788. IMPLEMENTACIJA PROGRAMA KOMASACIJE 798.1. UESNICI U IMPLEMENTACIJI PROGRAMA KOMASACIJE 798.2. SISTEMATIZACIJA GEODETSKO-TEHNIKIH RADOVA I RADNIH

    AKTIVNOSTI I VREME TRAJANJA 818.3. PREDMER I PREDRAUN GEODETSKO TEHNIKIH RADOVA NA

    OBNOVI PREMERA I KOMASACIJE U KATASTARSKOJ OPTINI BATKA 83

    8.4. PREDMER I PREDRAUN OSTALIH RADOVA I AKTIVNOSTI NA OBNOVI PREMERA I KOMASACIJE U KATASTARSKOJ OPTINI BATKA 86

    8.5. UKUPNA PREDRAUNSKA VREDNOST SVIH RADOVA NA OBNOVI PREMERA I KOMASACIJI 87

    8.6. DIJAGRAM AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI GEODETSKO TEHNIKIH RADOVA NA KOMASACIJI 87

    9. NOSIOCI POSLOVA NA REALIZACIJI PROGRAMA KOMASACIJE, NJIHOVE OBAVEZE I FINANSIRANJE 89

    9.1. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTV I VODOPRIVREDE URAVA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE

    89

    9.2. FOND ZA KAPITALNA ULAGANJA AUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE 90

    9.3. REPUBLIKI GEODETSKI ZAVOD 909.4. OPTINA SENTA 919.4.1. KOMISIJA ZA KOMASACIJU 929.5. POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA POLJOPRIVREDU,

    VODOPRIVREDU I UMARSTVO 929.6. UESNICI KOMASACIJE 9310. PRILOZI 94

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    1

    1. OPTI DEO 1.1. UVOD

    Komasacija zemljita je agrarna operacija koja ima za cilj spajanje veeg broja malih parcela, tj. stvaranje veih, za obradu pravilnijih zemljinih parcela. Na taj nain se pospeuje poljoprivredna proizvodnja na tom zemljitu. Komasacija zemljita je nedvosmisleno jedan od najsloenijih radova koje izvode geodetski strunjaci.

    Reavaju se razliiti problemi, a u postupku uestvuju i druge struke: pravnici, agronomi, hidrotehniari, urbanisti, i dr.

    U Srbiji bi se provoenjem komasacija zemljita reilo vie aktualnih problema vezanih za zemljite, a ne samo ukrupnjavanje zemljita. Tako se moe tvrditi da bi komasacijom mogli reiti :

    1. imovinsko-pravne odnose na zemljitu, 2. usitnjenost zemljita, 3. ekonominost poljoprivredne proizvodnje, 4. usklaivanje katastra i zemljine knjige, 5. pitanje starakih domainstava, 6. potrebe navodnjavanja ili odvodnja, 7. potrebe zemljita za opte potrebe, 8. potrebe novih digitalnih geodetskih planova za stvaranje GIS baze podataka, 9. potrebe ureenja prostora, 10. potrebe zatite ivotne sredine, 11. potrebe izgradnje objekata infrastrukture i 12. postupak odravanja katastra. Iz nabrojanog se vidi da se postupkom komasacije zemljita mogu reiti

    vrlo razliiti problemi, a gotovo svi su vezani za geodetsku i agronomsku struku. Ekonomske uinke je teko u potpunosti sagledati, ali je vidno da bi

    podruje obuhvaeno komasacijom zemljita trebalo postati jedan ureen prostor, vrlo primamljiv za ulaganje, kako domaih tako i stranih investitora.

    Zbog 45 godinjeg razdoblja drugaijeg drutvenog ureenja i tada uvedene tzv. drutvene imovine, u Srbiji je dolo do velikog neslaganja izmeu stanja na terenu, zemljinoj knjizi i katastru zemljita. Nesreeni imovinsko-pravni odnosi veoma optereuju ekonomski razvoj nae zemlje jer domai i strani ulagai ne ele investirati u situaciji nejasnih vlasnikih prava, a koji bi se postupkom komasacije najjednostavnije reili. Usitnjenost zemljita je u Srbiji veoma velik problem u razvoju poljoprivredne proizvodnje.

    Do usitnjenosti zemljita je pre svega dolo zbog poljoprivredne politike bive SFR Jugoslavije u ijem je sastavu bila Srbija, a u posljednje vreme i zbog mnogobrojne izgradnje puteva i autoputeva pri kojima esto dolazi do cepanja katastarskih parcela i stvaranje novih manjih. Komasacijom bi se reio ili barem bitno smanjio taj problem.

    Na poljoprivrednu proizvodnju izmeu ostalog utie veliina parcela, oblik parcela i orijentacija parcela. Na malim parcelama, kojih ima najvie u naoj

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    2

    zemlji, ne moe se oekivati rentabilna poljoprivredna proizvodnja kakva je u zemljama Evropske unije kojoj teimo. Oblik parcele je takoer bitan jer ako je optimalan, onda omoguuje efikasnu obradu s poljoprivrednom mehanizacijom koja je danas u primeni.

    Orijentacija parcela je isto vaan faktor za poljoprivrednu proizvodnju. Na brdovitom terenu bi smer parcela trebao biti u smeru izohipsi, zbog smanjenja erozivnog delovanja vode. Na ravnom terenu, za setvu i oranje, najpovoljniji pravac je jug-sjever, kako su pokazala nauna istraivanja.

    Sve ovo moe se najjednostavnije postii komasacijom zemljita.Kako se postupkom komasacije sreuju i imovinskopravni odnosi, tj. zemljina knjiga, te provodi premer novog stanja i izrauju novi katastarski planovi, evidentno je da dolazi do njihovog usklaivanja.

    injenica je da u seoskim gazdinstvima u velikom broju prevladava staro stanovnitvo koje je praktino nesposobno za obavljanje poljoprivredne delatnosti. U postupku komasacije stvoren je preduslov za otkup njihovog zemljita od strane drave ili zainteresiranih pojedinaca.

    Mnoga podruja u naoj dravi (oko veih renih tokova) esto su izloena poplavama koje nanose velike tete poljoprivrednoj proizvodnji. Isto tako je i pojava sunih razdoblja poslednjih godina sve uestalija. Da bi se ublaili ili potpuno eliminisali takvi nepovoljni uticaji, u postupku komasacije mogu se predvideti i hidrotehnike mere navodnjavanja i odvodnjavanja.

    U postupku komasacije mogue je najlake reiti potrebe za zemljitem u svrhu zadovoljavanja optih potreba (izgradnju kola, vrtia, zdravstvenih objekata i sl.).

    Kako se novi premer danas iskljuivo izvodi digitalnom tehnologijom, to je jasno da bi novi prostorni podaci dobijeni u postupku komasacije bili osnova za formiranje GIS baze prostornih podataka.

    Postupak komasacije zemljita mora biti u skladu prostornih i urbanistikih planova, a to znai da se njime reava potreba ureenja prostora. Ureenje podruja na kojem e se sprovoditi komasacija treba prilagoditi postojeim i uskladiti s projektovanom infrastrukturom. Projekt komasacije prema tome treba obuhvatati opte, tj. ire i lokalne interese na prostoru katastarske optine.

    Zatita prirodne okoline je jedan od prioritetnih zadataka pri bilo kakvim zahvatima na zemljitu. Da bi to bilo tako i u komasaciji, potrebno je u postupak ukljuiti ekologe. Naime, osim pozitivnih efekata,komasacija zemljita moe imati i neke negativne posledice, naroito ako se zanemari uloga ekologa u njihovoj realizaciji. Najvei negativni uticaj na ruralni prostor ima ienjezemljita, odnosno sea drvea i ivica. Na taj nain se stvaraju nepovoljni uslovi za ivot divljih biljnih i ivotinjskih vrsta to dovodi do smanjenja bioloke raznolikosti (Gostovi, 1991).

    Izgradnjom objekata infrastrukture kao to su autoputevi i putevi, mnogo poljoprivrednog zemljita se gubi, mnoge katastarske parcele se cepaju i smanjuju i na taj nain pojedinci ostaju oteeni. Da se paralelno s izgradnjom odvija i postupak komasacije, teret tih zahvata ravnomernije bi se podelio na sve uesnike jer nakon izgradnje svi imaju indirektne koristi.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    3

    Odravanje katastra odnosno katastarskih planova posle provedene komasacije zemljita u nekoj katastarskoj optini postaje puno jednostavnije jer se znatno smanjuje broj kat. parcela.

    Koncepcija ureenja zemljita putem komasacije se ovim programom dovodi do kraja. Naime, ovim programom je obuhvaena komasacija zemljita u jednoj neureenoj katastarskoj optini Batka, koja se nalazi u optini Senta. 1.2. CILJ IZRADE PROGRAMA

    Program komasacije (u daljem tekstu: Program) je dokument na osnovu koga e se sprovesti komasacija za katastarsku optinu Batka (Optina Senta) na povrini od oko 332 hektara.

    Pre otpoinjanja radova na komasaciji Skuptina optine Senta je u obavezi je da, saglasno lanu 32. Zakona o poljoprivrednom zemljitu (Slubeni glasnik RS, broj 62/2006, 65/2008 i 41/2009), prethodno izradi i uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, donese Program.

    Na osnovu Programa optina Senta e doneti naela komasacije i pristupiti ugovaranju radova na realizaciji komasacije.

    Sadraj i osnovna reenja Programa utvrena su u skladu sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljitu i Zakona o dravnom premeru i katastru (Slubeni glasnik RS, broj 18/2010).

    Za potrebe izrade Programa koriena je relevantna prostorno planska i tehnika dokumentacija, kao i dokumentacija Republikog geodetskog zavoda, Slube za katastar nepokretnosti u optini Senta.

    Cilj izrade Programa komasacije je definisanje sadraja, postupka, dinamike i rokova za ureenja poljoprivrednog zemljita u postupku komasacije vangraevinskog reona katastarske optine Batka, na povrini od oko 332 hektara,

    Ureenje poljoprivrednog zemljita u postupku komasacije katastarske optine Batka je programirano u skladu sa vaeom relevantnom dokumentacijom.

    Programom se utvruje: vrsta i obim komasacionih radova, rokovi izvoenja radova, obim i izvori finansiranja radova.

    1.3. RAZLOZI ZA KOMASACIJU

    Razlozi za komasaciju katastarske optine Batka su saglasni razlozima koje propisuje i lan 31. Zakona o poljoprivrednom zemljitu (donji okvir), odnosno komasacija se vri zbog:

    potrebe grupisanja usitnjenih katastarskih parcela vlasnika poljoprivrednog zemljita (ija je prosena veliina 0,48 hektara), kao i grupisanja dravnog zemljita;

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    4

    projektovanja nove mree poljskih puteva u skladu sa tehnikim reenjem puteva prvog i drugog reda, kanala i poljozatitnih pojaseva i rekultivacije povrina starih poljskih puteva,

    izgradnje poljozatitnih umskih pojaseva, realizacije projekata sistema za odvodnjavanje poljoprivrednog zemljita

    koji su utvreni za komasaciono podruje, reavanje imovinsko-pravnih odnosa i izrada novog dravnog premera i

    katastra nepokretnosti; 1.4. RAZLOZI ZA OBNOVU PREMERA

    Prvi premer podruja optine Senta, pa i premer katastarske optine Batka izvren je 1876. godine. Premer je u hvatskom mernom sistemu, u stereografskoj projekciji, a katastarski planovi su izraeni u razmeri 1:2880.

    Ukupan broj listova katastarskih planova je 4. Listovi katastarskih planova, koji su stari oko 134 godine su veoma

    dotrajali (primer jednog lista dat je PRILOGU 1 ovog programa), i na njima se grafike promene na nepokretnostima teko registruju i veoma su nesigurne.

    Za isto podruje je 1953. godine izraena i Osnovna dravna karta i dosta je neaurna. 1.5. PRAVNI OSNOV I DOKUMENTACIJA ZA IZRADU I DONOENJE

    PROGRAMA

    Pravni osnov i dokumentacija za izradu i donoenje ovog programa ine: 1. Zakon o poljoprivrednom zemljitu ("Slubeni glasnik RS", br. 62/06,

    65/08 i 41/09), 2. Zakon o dravnom premeru i katastru ("Slubeni glasnik RS", br.

    72/2009 i 18/2010), 3. Zakon o planiranju i izgradnji ("Slubeni glasnik RS", br. 72/09 i 81/09), 4. Uredba o utvrivanju Vodoprivredne osnove Republike Srbije ("Slubeni

    glasnik RS", br. 11/2002);

    Razlozi za komasaciju lan 31. Zakona o poljoprivrednom zemljitu

    Komasacija se vri u sledeim sluajevima: 1) kada se zbog velike usitnjenosti i nepravilnog oblika katastarskih parcela poljoprivredno zemljite ne moe racionalno koristiti; 2) kada se vri izgradnja sistema za odvodnjavanje ili navodnjavanje; 3) kada se vri izgradnja mree poljskih puteva; 4) kada se izgradnjom infrastrukturnih i veih objekata (javni putevi, eleznike pruge, akumulacija i dr.), ureenjem vodotoka i irenjem graevinskog reona vri dalje usitnjavanje postojeih katastarskih parcela, poremeaj mree poljskih puteva i sistema za odvodnjavanje i navodnjavanje; 5) kada je potrebno izvesti protiverozione radove i mere

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    5

    5. Uredba o utvrivanju programa izvoenja radova na zatiti, ureenju i korienju poljoprivrednog zemljita za 2010. godinu ("Slubeni glasnik RS", broj 17/10)

    6. Strategija ravoja poljoprivrede Srbije ("Slubeni glasnik RS", broj 78/05),

    7. Analiza potrebe ureenja poljoprivrednog zemljita komasacijom na teritoriji AP Vojvodine, Republiki geodetski zavod, marta 2007. godine

    8. Generalni plan Sente (2009), 9. Dokumentacija katastra nepokretnosti Slube za katastar Republikog

    geodetskog zavoda u optini Senta. 1.6. IZVOD IZ ANALIZE POTREBE UREENJA POLJOPRIVREDNOG

    ZEMLJITA KOMASACIJOM NA TERITORIJI AP VOJVODINE

    U Analizi potreba ureenja poljoprivrednog zemljita komasacijom na teritoriji AP Vojvodine, koju je uradio Republiki geodetski zavod, optina Senta spada u tzv. prioritet etvrtog reda (donja slika):

    1.7. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPTINE SENTA

    Komasaciono podruje je u manjoj meri pokriveno, odnosno u manjem obimu planski razraeno u Prostornom planu optine Senta. Shodno tome e se dati samo osnovni prikazi postojeeg stanja, ciljevi prostornog razvoja i osnove prostornog razvoja definisane u Prostornom planu relevantne za Batku:

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    6

    1. Cilj prostornog, odnosno ruralnog razvoja je da se:

    razvoj i ureenje sela tretira integralno sa organizacijom i ureenjem seoskog atara kao prostora neposrednih razvojnih uslova i resursa,

    stvore preduslovi za ukrupnjavanje zemljinog poseda, prepoznaju one specifinosti i proizvodne mogunosti podruja, koje mu

    pruaju komparativne prednosti u odnosu na druga podruja, poljoprivredno zemljite zatititi poljozatitnim pojasevima od tetnog

    dejstva eolske erozije, formiranjem zatitnih pojaseva pored saobraajnica, melioracionih kanala i u okviru poljoprivrednog zemljita (poljozatitni pojasevi)

    detaljna kanalska mrea dopunjava sistemom podzemne drenae sa ciljem da se nivo podzemne vode snizi na dubine ispod 1,50m od povrine terena,

    zaustavi dalja degradacija postojeih prostora.

    2. Razvoj i ureenje ruralnih podruja U katastarskoj optini Batka je jo uvek osnovna grana privrede

    poljoprivreda, zbog velikog atara i velikog udela obradivih povrina koje su Prostornim planom zadrane, uz unapreenje proizvodnje poboljanjem starosne i obrazovne strukture poljoprivrednika, primenom zakonski propisanih agrotehnikih mera, poboljanjem ivotnih, radnih i proizvodnih uslova poljoprivrednika i njihovih porodica i dr.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    7

    2.OPTI PODACI O OPTINI SENTA 2.1. GEOGRAFSKI POLOAJ I VELIINA OPTINE SENTA

    Optina Senta nalazi se u severoistonom delu Bake, severnom delu Vojvodine i pripada Severno-banatskom okrugu, iako se nalazi u Bakoj. Granii se sa optinom oka na istoku, gde prirodnu granicu predstavlja reka Tisa. Na zapadu potok ik predstavlja granicu sa Bakom Topolom, a na severu prema Kanjii i Subotici i na jugu prema Adi granice su vetaki povuene. U Senti postoje eleznika i autobuska stanica, kao i meunarodna luka. Senta ostaje vana raskrsnica regionalnih puteva, Segedin-Senta-Novi Sad i Baka Topola-Senta-oka-Kikinda. Ukidanjem eleznikog saobraaja na liniji Horgo-Kanjia-Senta-Beej-Novi Sad i izgradnjom autoputa E - 75, od koga je udaljena 38 kilometara, Senta je ostala po strani od evropskih koridora.

    Slika 2.1: Poloaj optine Senta

    Sa 293,4 km2 teritorija senaske optine ini samo 1,4% vojvoanske

    teritorije, a sa 25568 stanovnika u 2002. godini udeo optine iznosio je 1,3% vojvoanske populacije. Prosena naseljenost iznosi 87 stanovnika na kvadratni kilometar to je ispod vojvoanskog proseka 94 stanovnika po kvadratnom

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    8

    kilometru. Po ovim karakteristikama optina Senta spada u red manjih optina. Po povrini optina je meu 45 vojvoanskih optina na 20. mestu, a meu 22 optine u Bakoj Senta je na 13. mestu po veliini i prostranija je samo od Srbobrana, Titela, Ade, Malog Ioa, Temerina i Bakog Petrovca (Joki, 2004). 2.2. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

    Stanovnitvo optine grupisano je u pet naselja, odnosno u sedam mesnih zajednica. Jedino su u naselju Senta izdvojene tri mesne zajednice: Kertek, Centar-Topart, Tisapart-Alveg. Prosena veliina naselja iznosila je 2002. godine 5114 stanovnika, a ako izuzmemo grad Sentu sa 20.302 stanovnika, prosena veliina ostalih naselja iznosi samo 1.317 stanovnika to je osetno ispod vojvoanskog proseka od 4.370 stanovnika.

    Broj stanovnika Sente menjao se od 1828. do 2002. godine sporije nego to je to bio sluaj sa ukupnim vojvoanskim stanovnitvom. Prema rezultatima popisa iz 2002. broj stanovnika Sente samo je 1,8 puta vei nego to je bio pre 174 godine (Tabela 2.1). Najvei broj itelja iveo je u senanskoj optini 1971. kada ih je popisano 31.416. Od te godine zapoinje neprekidna depopulacija i do 2002. godine broj stanovnika optine Senta smanjen je za 5.848 lica ili 18,6%. Tako je udeo stanovnitva optine Sente u ukupnom stanovnitvu pokrajine Vojvodine opao sa maksimalnih 1,6% u 1971. na 1,3% u 2002. godini.

    Tabela 2.1: Demografski rast optine Sente

    Poslednja tri meupopisna perioda pokazuju da se tendencija

    depopulacije ubrzava i, sudei prema periodu 1991-2002, ako se ovakva

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    9

    tendencija nastavi stanovnitvo Sente e se prepoloviti u naredne 64 godine. To e znaiti sve ozbiljnije pogoravanje kvaliteta stanovnitva i niz problema u vezi sa zbrinjavanjem ostarelog stanovnitva i odravanjem postojee infrastrukture. Ve sada moemo rei da e demografski faktor ozbiljno limitirati socio-ekonomski razvoj Sente. Posleratni demografski razvoj nije rezultat samo lokalnih mera nego je on determinisan drutveno-ekonomskim razvojem Pokrajine, tokom koga se formirao odreeni raspored regionalnih gravitacionih centara koji su privlaili lokalno stanovnitvo. Grad Senta je dugo bio prva etapa seoba okolnog seoskog stanovnitva, ali su poslednjih 30 godina snaniji gravitacioni centri Subotica, Novi Sad, a u skorije vreme i Segedin, doprineli limitiranju demografskog rasta grada i optine Senta 2.3. KARAKTERISTIKE RELJEFA U naizgled monotonom ravniarskom prostoru mogue je izdvojiti tri stepenato poreane povrine. Najvia celina, ije se visine kreu od 93 do 111 metara, predstavlja istoni deo Bake lesne zaravni i prostire se na zapadnoj strani optine. Grad Senta izgraen je na ispupenju lesne terase, na visini od 83-84 metra. Aluvijalna ravan prostire se uz Tisu irinom od 10 km i visinom od 75 do 79 metara. 2.4. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE U Senti vlada umereno kontinentalna klima, gotovo prava kontinentalna, sa pomalo primesa stepske. Velike temperaturne razlike u toku godine, mala koliina taloga i njihova nejednaka raspodela, rani letnji pljuskovi i velike tropske ege odlikuju ovu malu potisku oblast. 2.5. HIDROLOKE KARAKTERISTIKE Tisa ini hidroloku okosnicu optine, a treba pomenuti i dve reice: ik i anal. Male visinske razlike oteavaju odvodnjavanje te se posle kia javljaju bare i movare. Njihov broj je danas sve manji zbog isuivanja zemljita i izgraenih sistema za odvodnjavanje. 2.6. PEDOLOKE KARAKTERISTIKE Na teritoriji optine Senta moe se izdvojiti est tipova zemljita: aluvijalno zemljite, aluvijalno deluvijalni nanos, ritska crnica, livadska crnica, slatina i ernozem. Najrasprostranjeniji je ernozem na lesnoj zaravni. On zahvata zapadne i centralne delove optine.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    10

    2.7. KARAKTERISTIKE BILJNOG SVETA U toku poslednja dva veka delovanjem oveka biljni svet ovog podruja je izmenjen. Nekadanja stepska i movarna vegetacija zamenjena je kulturnim biljkama, tako da je danas preko 90 procenata optine pod poljoprivrednim povrinama, a poumljeno je samo 1,5%. 2.8. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE

    Sektor malih i srednjih preduzea i preduzetnitva (MSPP) je apsolutno dominantni sektor u privredi optine Senta. Preduzetnitvo i privatna mala preduzea u Senti imaju dugu tradiciju iji intenzivniji razvoj poinje krajem XVII veka. Industrijalizacija Sente odvija se u drugoj polovini XIX veka, poto je kroz region izgraena eleznika pruga Subotica- Horgo - Senta - Beej, odnosno Subotica - Senta, te se tako grad prikljuuje na dravnu elezniku mreu i posredno ukljuuje u njen ekonomski razvoj.

    Analiza strukture preduzea po veliini pokazuje da je sektor MSPP dominantan, i da ini 97% ukupnog broja privrednih subjekata. Svega 3% od ukupne stukture preduzea ine velika preduzea koja su sa aspekta pravne forme privrednih drutava organizovana kao akcionarska drutva, to u apsolutnom broju ini svega 19 preduzea od ukupno 641-og privrednog subjekta, kao to prikazuje i naredni grafiki prikaz. Grafikon 2.1: Struktura privrede Sente prema vrsti pravnog organizovanja (2006.

    god)

    Struktura vlasnitva u ovim preduzeima je gotovo potpuno homogena i

    ima izrazitu dominaciju privatnog vlasnitva. Kako je privatizacija skoro sprovedena do kraja, jedino preduzee u drutvenom vlasnitvu je AD Poljoprivreda, moe se konstatovati, da pored dva javna preduzea u Senti, skoro celokupna privredna struktura optine se nalaze u privatnom vlasnitvu.

    Privreda Sente je uvek bila diverzifikovana sa dominantnim sektorom trgovine i preraivake industrije. Sektorska analiza preduzea i preduzetnika u Senti pokazuje da su te dve tradicionalne dominantne grane i danas najbrojnije. U tabeli br. 4 se moe uoiti da je najbrojnija delatnost trgovina i opravke, gde ukupno ima 288 registrovanih privrednih subjekata, to ini 42%. Na drugom mestu se nalazi preraivaka industrija sa 118 subjekata, to ini 17%. Moemo

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    11

    konstatovati da su navedne dve delatnosti ubedljivo najzastupljenije u optini Senta sa 59%, od ukupnog broja preduzea i preduzetnika.

    Tabela 2.2 : Tabelarni prikaz broja privrednih subjekata prema delatnostima i njihovog udela u ukupnom broju

    Grafikon 2.2: Struktura privrede Sente prema delatnostima (2006. godina)

    2.9. KARAKTERISTIKE POLJOPRIVRIDE

    Optina Senta raspolae povoljnim prirodnim uslovima (zemljite, klima, vodni resursi) za poljoprivrednu proizvodnju i ima solidno razvijenu prehrambenu industriju, koja je zavrila proces privatizacije sa polovinim uspehom. Preko 95 % poljoprivrednih povrina Optine Senta ine oranice. I pored relativno povoljne setvene strukture, sa znaajnim ueem industrijskog bilja, krmnog bilja i povra i relativno visokom zastupljenosu stoarstva za vojvoanske prilike, raspoloivi

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    12

    potencijali nisu u dovoljnoj meri iskorieni, zbog relativno niskih prinosa svih znaajnijih useva biljne proizvodnje, slabog korienje vodnih resursa za navodnjavanje, a time i korienja zemljinih povrina za postrnu i naknadnu setvu, i nestabilnosti biljne proizvodnju. Mali posedi, dominantnih seljakih gazdinstava i njihova neorganizovanost, negativno utiu na efikasnost i konkurentnost poljoprivrede. 2.9.1. STRUKTURA ZEMLJINIH POVRINA

    Biljna proizvodnja u Optini Senta obavlja se na oko 26.600 hektara poljoprivrednih povrina (Tabela 2.3), to ini oko 1,5 % poljoprivrednog zemljita u Vojvodini (oko 1, 79 miliona hektara). Od toga, oko 25.200 hektara (oko 95 %) ine oranice, dok su vonjaci i vinogradi manje zastupljeni (1,1 %, odnosno 0,5 %). U strukturi oranica i bati najzastupljenija je proizvodnja ita (56 %), na proseno oko 14.000 hektara, zatim industrijsko bilje (30 %), na oko 7.500 hektara, krmno bilje (8%) na oko 1.900 hektara i povre (6 %) na oko 1.500 hektara. U odnosu na Vojvodinu u strukturi oranica manja je zastupljenost ita (u Vojvodini 65%), a vea industrijskog bilja (25 % Vojvodina), krmnog bilja (5 %) i povra (5 %). Na osnovu ovih podataka, moe se zakljuiti da Optina Senta ima povoljniju intenzivniju strukturu oraninih povrina u odnosu na Vojvodinu u celini.

    U Optini Senta ima i oko 630 hektara panjaka i 200 hektara livada. Poljoprivredu Optine Senta, kao i poljoprivredu Vojvodine, karakterie

    postojanje dva ogranizaciona tipa poljoprivrednih proizvoaa: seljaka gazdinstva i poljoprivredna preduzea.

    Seljaka gazdinstva, sa oko 20.700 hektara zauzimaju oko 78 % ukupnog poljoprivrednog zemljita u Optini (u Vojvodini oko 65%), to ini oko 1,8 % poljoprivrednog zemljita seljakih gazdinstava u Vojvodini. Oranice i bate na seljakim gazdinstvima, sa oko 20.000 hektara, ine oko 97 % njihovih poljoprivrednih povrina (u Vojvodini oko 95 %), odnosno uestvuju u oraninim povrinama Optine Senta sa oko 79 %, i u oranicama seljakih gazdinstava Vojvodine sa oko 1,8 %. Seljaka gazdinstva imaju 281 ha vonjaka (97%) i 124 ha vinograda (100%).

    Poljoprivredna preduzea i zadruge u Optini Senta sa oko 5.900 hektara uestvuju sa 22% u poljoprivrednim i sa oko 5.200 hektara (23%) u oraninim povrinama. Struktura korienja oraninih povrina je slina kao i kod seljakih gazdinstava, s tim da se poslednjih godina potpuno odustalo od proizvodnje povra. Dominiraju ita (oko 3.200 ha), zatim industrijsko bilje (oko 1.900 ha) i krmno bilje (180 ha). U Optini Senta ima jedno poljoprivredno preduzee, DD Poljoprivreda Senta i jedna Zemljoradnika zadruga Agrosun, Senta.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    13

    Tabela 2.3: Struktura zemljinih kapaciteta (ha) prema nainu korienja i organizacionim oblicima u Optini Sentau periodu 2000-2004. godina.

    2.9.2. PROIZVODNJA ZNAAJNIH POLJOPRIVREDNIH KULTURA U Optini Senta, u posmatranom periodu, proizvodnja hlebnog ita penice, obavlja se na proseno oko 5.000 hektara, to ini oko 20 % oraninih povrina Optine, odnosno oko 1,5 % povrina pod penicom u Vojvodini (330.000 ha). Povrine pod penicom su prilino stabilne (Cv = 6,48 %), kreu se u intervalu od 4.500 5.300 ha, i pokazuju blagu tendenciju poveanja, po prosenoj godinjoj stopi od 3,06% (Tabela 2.4). Prosean prinos od 3,37 t/ha nii je od prosenog prinosa u Vojvodini (3,7 t/ha) za oko 9 %. U posmatranom periodu prinos ima tendenciju poveanja po stopi od 5,28 %, u izraenu varijabilnost (Cv = 27,55) i kree se u inervalu od 2,06 t/ha u 2003. godini, do

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    14

    4,56 t/ha u 2004. godini. Prosena godinja proizvodnja penice u Optini Senta iznosila je 16.800 tona, to ini oko 1,4 % proizvodnje penice u Vojvodini. Izraene godinje oscilacije u proizvodnji penice (Cv = 30,06%) posledica su, pre svega, kolaebanja u prinosima. Godinja proizvodnja penice kretala se u intervalu od 9.800 t u 2003. godini, do 23.900 t u 2004. godini. U posmatranom periodu godinja proizvodnja penice rasla je po prosenoj stopi od 8,5 % godinje. Tabela 2.4: Kretanje proizvodnih parametara penice u Optini Senta u periodu

    2000-2005. godina

    Kao i u Vojvodini, i u Optini Senta, kukuruz je najzastupljenija biljna vrsta. Proseno se proizvodio na 8.000 ha, to ini oko 32 % oraninih povrina Optine i oko 1,3 % ukupnih povrina pod kukuruzom u Vojvodini. Povrine pod kukuruzom, kao i pod penicom su relativno stabilne (Cv = 6,38) i kreu se u intervalu od 7.100 ha u 2003. do 8.600 ha u 2002. godini. U posmatranom periodu imaju tendenciju stagnacije (Tabela 2.5). Ostvareni prosean prinos u posmatranom periodu (2000-2005) od oko 4,44 t/ha nii je od proseka Vojvodine (4,9 t/ha) za 9,4 %. Izraene su velike varijacije prinosa (Cv = 36,14 %), odnosno od 2,7 t/ha u 2000. do 6 t/ha u 2001. godini. Prinos kukuruza, u posmatranom periodu, ima tendenciju porasta po prosenoj stopi od 15,7 % godinje. Prosena godinja proizvodnja kukuruza u Optini Senta iznosila je oko 35.500 tona, to ini oko 1,1 % ukupne proizvodnje kukuruza u Vojvodini (3,1 milion tona). Godinja proizvodnja kukuruza varirala je u intervalu od 21.400 t u 2000. do 50.000 tona u 2001. godini. Koeficijent varijacije proizvodnje kukuruza ( Cv = 33,49) je u okvirima varijabilnosti penice. Ukupna proizvodnja pokazuje visoku stopu rasta (r = 14,96 %), to je direktna posledica tendencije poveanja prinosa i stabilnosti povrina. Tabela 2.5: Kretanje proizvodnih parametara kukuruza u Optini Senta u periodu

    2000-2005. godina

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    15

    eerna repa se u posmatranom periodu proseno gajila na 1.260 hektara, to ini 5% oranica Optine, odnosno 2,4 % ukupnih povrina pod eernom repom u Vojvodini (52.000 hektara). U setvenoj strukturi eerna repa je uestvovala proseno sa oko 20 % u povrinama pod industrijskim biljem. Povrine pod eernom repom pokazuju veu varijabilnost u odnosu na penicu i kukuruz (Cv = 20,15 %). eerna repa se gajila u intervalu od 923 ha u 2001., do 1.669 ha u 2005. godini i imala je tendenciju poveanja povrina po stopi od 14,68 % godinje (Tabela 2.6). Prosean prinos eerne repe iznosio je oko 34,9 t/ha i bio nii od proseka Vojvodine (38,5 t/ha) za 9,4 %. Prinos eerne repe varirao je u intervalu od 22,1 t/ha u 2003. godini, do 47,6 t/ha u poslednjoj, 2005. godini. U proizvodnji eerne repe znaajne su varijacije u prinosu u sunim godinama (2000. i 2003.). I pored toga, koeficijent varijacije prinosa eerne repe (Cv = 30,17 %) nii je od prinosa kukuruza, a vei od varijabilnosti prinosa penice. Prinos eerne repe u posmatranom periodu ima vrlo visoku stopu rasta (r = 14,7 %), to je posledica maksimalnog prinosa koji je ostvaren u poslednjoj godini opserviranja. Godinja proizvodnja eerne repe, od oko 44.000 tona, uestvuje u ukupnoj proizvodnji eerne repe u Vojvodini (oko 2 miliona tona) sa 2,2 %. Godinja proizvodnja je varirala izmeu 25.900 t u 2000. i 79.500 t u 2005. godini. Koeficijent varijacije ukupne proizvodnje eerne repe (Cv = 45,21 %) za 50 % je vei u odnosu na penicu i kukuruz, to je indikator nestabilnosti ove proizvodnje, a to je posledica, kako nestabilnosti prinosa, tako i posejanih povrina. Visoka stopa rasta proizvodnje eerne repe (25,14 % godinje) posledica je maksimalnih povrina i maksimalnog prinosa u poslednjoj posmatranoj godini i malih povrina i niskih prinosa u poetnoj, 2000. godini.

    Tabela 2.6: Kretanje proizvodnih parametara eerne repe u Optini Senta u periodu 2000- 2005. godine

    Suncokret je najzastupljenija industrijska biljka u Optini Senta. Sa prosenih 3.940 hektara povrina, suncokret uestvuje sa ak 15,6 % u oraninim povrinama Optine, odnosno sa 2,5 % u ukupnim povrinama pod suncokretom u Vojvodini (160.000 ha). Povrine pod suncokretom ine oko 62 % povrina pod industrijskim biljem u Optini Senta. Ovoliko uee je praktino maksimum dozvoljenog uea ovog useva u setvenoj strukturi, ako se optuju osnovni principi plodoreda i plodosmene. Povrine pod suncokretom su relativno stabilne (Cv = 14,37 %), i kreu se u intervalu od 2.900 ha u 2002., do 4.500 ha u 2000. godini. U posmatranom periodu povrine pod suncokretom pokazuju blagu tendenciju smanjivanja, po prosenoj stopi od 2,8 % godinje (Tabela 2.7). Prosean prinos suncokreta od 1,67 t/ha nii je od prosenog prinosa u Vojvodini

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    16

    (1,9 t/ha) ak za 12 %, to, u odreenom stepenu, moe biti posledica prevelike koncentracije ove proizvodnje. Prinos suncokreta pokazuje najvei nivo stabilnosti u poreenju sa drugim posmatranim usevima (Cv = 18,71 %). Prinos se kretao u intervalu od 1,31 t/ha, 2000. do 2,15 t/ha 2004. godine i ima tendenciju blagog porasta, po stopi od 4,1 % godinje. Prosena godinja proizvodnja suncokreta od 6.570 tona ini oko 2,2 % ukupne proizvodnje suncokreta u Vojvodini (300.000 tona). Proizvodnja suncokreta je veoma stabilna (Cv = 14,29 %) i kretala se u intervalu od 5.600 t. u 2002. do 8.200 tona u 2004. godini. Ukupna proizvodnja suncokreta ima tendenciju veom blagog porasta (r = 1,23 %).

    Tabela 2.7: Kretanje proizvodnih parametara suncokreta u Optini Senta u periodu 2000-2005. godina

    U posmatranom periodu (2000-2005.) prinosi svih posmatranih useva belee stope rasta, to je posledica niskih prinosa u poetnoj (2000.) godini, zbog sue (Tabela 2.3). Takoe, velike godinje varijacije prinosa i ukupne proizvodnje, naroito intenzivnih useva, posledica su ekstenzivne proizvodnje bez navodnjavanja.

    Soja je malo zastupljena industrijska biljka u Optini Senta. Gajila se na proseno 100 hektara u posmatranom periodu, i uz prosean prinos od 2,14 t/ha (na nivou vojvoanskog proseka 2,2 t/ha) imala je godinju proizvodnju od svega 216 tona. Meutim, soja je usev koji belei najbei rast u posmatranom periodu. Povrine pod sojom rasle su po godinjoj stopi od 40,11 % i poveane su sa 30 ha u 2000., na 162 ha u 2005. godini. Uz prosenu stopu rasta prinosa od 8,61 %, ukupna proizvodnja soje poveala se sa 54 tone u 2000. godini na 441 tonu u 2005. godini, odnosno poveavala se po prosenoj godinjoj stopi od ak 52,20 % (Tabela 2.3).

    Industrijska paprika je znaajan usev za seljaka gazdinstva u Optini Senta. Do 2003. godine bila je zastupljena na povrinama od 200 300 hektara i ostvarivala prinose od 13-15 t/ha. Zbog prepolovljenog prinosa u 2003. godini (7 t/ha), u 2004. godini je potpuno izbaena iz structure setve, da bi se 2005. godine vratila na 156 ha uz solidan prinos od 12 t/ha. Proizvodnja industrijske paprike uglavnom se plasira Alevi u Novom Kneevcu. Proizvodnja industrijske paprike u posmatranom periodu smanjena je sa 4.500 tona u 2000. na 1.800 tona u 2005. godini (Tabela 2.3).

    Duvan je takoe znaajna industrijska biljka za Optinu Senta. Na seljakim gazdinstvima u periodu 2000 2002. godina gajio se na povrinama od 150 170 hektara i ostvarivao prinos od 1 - 1,3 t/ha. U periodu 2003-2004.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    17

    godine duvan je potpuno eliminisan iz setvene strukture (zbog problema sa otkupom), da bi se 2005. godine vratio na 80 ha i ostvario rekordan prinos od 1,7 t/ha. Proizvodnja duvana koja se u periodu 2000 - 2002. godina kretala u intervalu 150 - 200 tona godinje, u 2005. godini dostigla je nivo od oko 140 tona (Tabela 2.3). S obzirom na privatizaciju Fabrike za doradu duvana u Senti, i tradiciju u proizvodnji duvana, za oekivati je da e novi vlasnici (Japan tabako) vie ulagati u svoju sirovinsku osnovu i da e se proizvodnja duvana u Optini Senta znaajno poveati u narednim godinama.

    Sirak metla je jo jedan specifian ratarski proizvod u Optini Senta. Slino kao i duvan, sirak metla je u periodu 2000-2002. godina bio zastupljen na povrinama od 200 - 300 hektara i ostvarivao prinos od 1,7 - 2,1 t/ha. U periodu 2003-2004. potpuno je naputeno njegovo gajenje (zbog problema sa plasmanom), da bi se 2005. godine vratio na rekordnih 650 hektara i uz rekordnu proizvodnju od 1.170 tona (Tabela 2.3). 2.9.3. STOARSKA PROIZVODNJA

    Posmatrani period (2000-2005), po pitanju kretanja pokazatelja u govedarstvu, moe se oceniti kao pozitivan (Tabela 2.8). Prosean broj goveda iznosio je 4.494 grla godinje i kretao se u intervalu od 3.613 u 2000. do 6.116 u 2004. godini, i rastao je po prosenoj godinjoj stopi od 9,12 %. Sline su tendencije i kod osnovnog stada goveda krava i steonih junica. Njihov prosean godinji broj iznosio je 1.893 grla, rastao je po prosenoj godinjoj stopi od 10,16% i kretao se u intervalu od 1.482 u 2000. do 2.490 u 2004. godini.

    Broj goveda u Optini Senta uestvovao je sa 2,01 %, a broj krava i steonih junica sa 1,8 % u ukupnom broju goveda, odnosno krava i steonih junica u Vojvodini.

    Tabela 2.8: Kretanje stonog fonda u Optini Senta

    Promene u proizvodnim pokazateljima u svinjarstvu nisu povoljne kao u govedarstvu (Tabela 2.8). Osnovno stado svinja (krmae i suprasne nazimice) smanjuje se po stopi od gotovo 6 % godinje. Prosean godinji broj krmaa i

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    18

    suprasnih nazimica, koji je u posmatranom periodu proseno iznosio 4.787 grla godinje, smanjen je sa 5.612 u 2000. godini, na 4.124 u 2005. godini. Smanjenje osnovnog stada svinja odrazilo se negativno i na ukupan broj svinja. Ukupan broj svinja proseno je iznosio 34.400 grla i smanjivao se po stopi od skoro 9 % godinje. Broj svinja smanjen je u 2005. godini za oko 15.800 grla (37 %).

    Ovo smanjenje osnovnog stada u svinjarstvu direktna je posledica napovoljnih cenovnih elemenata (izuzetno visoke cene kukuruza i izuzetno niske cene tovnih svinja) u 2003. godini. U 2004. godini ekonomski poloaj svinjarstva je daleko povoljniji, tako da je ova proizvodnja opet ekonomski interesantna (do sledeeg ekstrema ciklusa svinja, ukoliko se proizvoai ne organizuju, a drava ne uredi trine odnose intervencijama iz robnih rezervi, uvozom, stimulacijom izvoza i drugim ekonomskim merama ureenja poljoprivredne proizvodnje i trita).

    Broj svinja u Optini Senta inio je 2,58 %, a broj krmaa i suprasnih nazimica 2,62 % od ukupnog broja svinja, odnosno krmaa i suprasnih nazimica u Vojvodini.

    Ovarska proizvodnja u Optini Senta, za razliku od Vojvodine u celini, ima veliki ekonomski znaaj za njenu poljoprivredu. Prosean broj ovaca u posmatranom periodu (2000- 2005.) iznosio je 3.458, od ega su 2.240 bile priplodne ovce (Tabela 2.8). Broj ovaca rastao je po prosenoj stopi od 9,8 % i naroito je povean u poslednje dve godine, da bi u 2005. godini dostigao skoro 4.400 grla. Osnovni uzrok tome je poveanje osnovnog stada ovaca, za preko 1.000 priplodnih grla u 2004. godini. Broj priplodnih ovaca u Optini Senta ini 1,96 % ukupnog broja u priplodnih ovaca u Vojvodini. Udeo ukupnog broja ovaca je slian 2,1 %.

    ivinarska proizvodnja u Optini Senta u posmatranom periodu ne pokazuje pozitivna kretanja (Tabela 2.8). Prosean broj ivine iznosio je oko 61.600 komada. Broj ivine pokazuje tendenciju konstantnog pada po prosenoj godinjoj stopi od 7,52 % godinje. Broj ivine smanjen je sa 69.000 u 2000. godini na 46.700 u 2005. godini. Prema broj ivine, proseno uee Optine Senta u Vojvodini iznosi manje od 1 %.

    Jedan od osnovnih naturalnih pokazatelja intenzivnosti poljoprivredne proizvodnje je i stepen zastupljenosti, odnosno koncentracija stoke. Koncentracija stoke izraava se na sledee naine: - Broj goveda na 100 ha obradivih povrina, - Broj svinja na 100 ha oraninih povrina i - Broj ovaca na 100 ha poljoprivredni povrina.

    Ovi pokazatelji za Optinu Senta dati su u Tabeli 2.9. Broj goveda na 100 hektara obradivih povrina u Optini Senta u proseku

    iznosi 18 grla i pokazuje tendenciju poveanja po prosenoj godinjoj stopi od oko 8 %. Koncentracija goveda u Vojvodini u posmatranom periodu stagnira. Koncentracija goveda u Optini Senta, je za 38 % vea od prosene koncentracije goveda u Vojvodini (13 goveda na 100 ha obradive povrine).

    Prosean broj svinja na 100 ha oraninih povrina u posmatranom periodu u Optini Senta bio je 139 i pokazivao je negativne tendencije po prosenoj stopi

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    19

    od 9,8% godinje. Stepen koncentracije svinjarske proizvodnje u Optini Senta, i pored negativnih tendencija, vei je od proseka Vojvodine (84 svinje na 100 ha oranica) za 65 %.

    I u ovarstvu je znaajno natprosena koncentrisanost u odnosu na Vojvodinu. Prosean broj ovaca na 100 ha poljoprivrednih povrina iznosio je 13 grla, to je za 44 % vie u odnosu na prosek Vojvodine (9 grla na 100 ha). U odnosu na 2000. godinu, u 2005. godini koncentracija ovaca poveana je sa 13 na 16 grla na 100 ha poljoprivrednih povrina.

    Tabela 2.9: Kretanje koncentracije stoarske proizvodnje u Optini Senta

    Na osnovu navedenih pokazatelja, moe se zakljuiti da je stoarska

    proizvodnja u Optini Senta daleko zastupljenija i razvijenija u odnosu na svoje neposredno okruenje Vojvodinu u celini. Meutim, navedeni indikatori intenzivnosti poljoprivrede i koncentracije stoarstva znatno zaostaju za pokazateljima u EU, tako da ima jo dosta prostora za dalji razvoj stoarske proizvodnje u Optini Senta.

    Na osnovu dobijenih kvantitativnih rezultata analize proizvodnih pokazatelja stoarske proizvodnje, mogu se izvui zakljuci da jo uvek nisu stvoreni pozitivni i stabilni uslovi za razvoj stoarstva. Donekle pozitivni efekti u govedarstvu, u proizvodnji mleka i poveanju osnovnog stada, uslovljeni su korektnim odnosima privatnih mlekara prema proizvoaima mleka i premiranjem ove proizvodnje od strane drave. U ostalim granama stoarstva toga nema, niti su proizvoai dobro organizovani, tako da ni ne iznenauju nepovoljni i nestabilni proizvodni rezultati.

    Relativno povoljni kreditni uslovi za razvoj stoarstva nee ni u budunosti dati pozitivne proizvodne efekte, ukoliko drava drugim, ekonomskim instrumentima ne utie na regulaciju i zatitu trita od nelojalne konkurencije iz inostranstva, i ako i dalje ostanu neureeni odnosi izmeu primarnih proizvoaa i preraivaa, za ta je neophodno interesno udruivanje primarnih proizvoaa. 2.9.4. POLJOPRIVREDNO STANOVNITVO

    Prema popisu stanovnitva iz 2002. godine u Optini Senta ima 4.104 poljoprivredna stanovnika, to ini 15,5 % ukupnog broja stanovnika Optine Senta, odnosno 1,91 % ukupnog poljoprivrednog stanovnitva u Vojvodini (Tabela 2.10). U odnosu na popis stanovnitva iz 1991. godine, broj

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    20

    poljoprivrednog stanovnitva smanjen je za 22,62 %, odnosno za 1.200 stanovnika. Prosean godinji pad poljoprivrednog stanovnitva u periodu od 1991. do 2002. godine iznosio je -2,3 %. Smanjeno je i uee poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu sa 18,6 na 15,5%.

    Broj aktivnog poljoprivrednog stanovnitva u periodu izmeu dva popisa smanjen je za 499 stanovnika (16,8%) i po popisu iz 2002. godine iznosi 2.478. I pored toga, udeo aktivnog poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom aktivnom stanovnitvu Optine Senta je povean u periodu izmeu dva popisa stanovnitva, sa 22,9% na 25,9%, to znai da se broj nepoljoprivrednog aktivnog stanovnitva proporcionalno vie smanjio od poljoprivrednog.

    Znaajniji je pad izdravanog poljoprivrednog stanovnitva, koji je iznosio ak 30%, tako da taj broj sada iznosi 1.626 stanovnika. Na taj nain znaajno je poveano uee aktivnog u ukupnom poljoprivrednom stanovnitvu (sa 56,1 % u 1991. na 60,4 % u 2002.godini), odnosno na jednog aktivnog poljoprivrednog stanovnika dolazi u proseku 0,7 izdravanih lica.

    Na jednog poljoprivrednog stanovnika u Optini Senta u proseku dolazi neto preko 5 hektara poljoprivrednih povrina, odnosno na jednog aktivnog poljoprivrednog stanovnika u proseku dolazi 8,4 hektara poljoprivrednih povrina.

    Prema popisu stanovnitva iz 2002. godine u Optini Senta, od 9.966 poljoprivrednih domainstava, evidentirano je 3.164 poljoprivrednih gazdinstava, koja su raspolagala sa oko 11.000 hektara poljoprivrednog zemljita. Ova povrina je znatno manja od ukupne poljoprivredne povrine seljakih gazdinstava u Optini (oko 20.700 hektara), to ukazuje na injenicu da gotovo 50% zemljinih kapaciteta u poljoprivredi koriste poljoprivredna domainstva, koja dohodak, ili preteni dohodak, ostvaruju van poljoprivrede (meovita gazdinstva).

    Tabela 2.10: Poljoprivredno stanovnitvo Optine Senta i u AP Vojvodini po

    popisima iz 1991 i 2002. godine

    Najvei broj poljoprivrednih gazdinstava, njih 2.415, raspolae posedom manjim od 5 hektara, 463 gazdinstva inaju posed od 5,01 do 10 hektara, 248 gazdinstava ima posed izmeu 10,1 i 20 hektara, a samo 58 gazdinstava ima posed iznad 20 hektara.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    21

    2.10. KARAKTERISTIKE SAOBRAAJA 2.10.1. DRUMSKI SAOBRAAJ

    Danas najznaajniji saobraaj u regionu odvija se putevima, pa je stoga vano poznavati osnove stanja puteva u Senti na optinskom i regionalnom nivou. Kada je re o duini i kvalitetu puteva u senanskoj optini, polazei od statistiki obraenih podataka za 2003. godinu, stanje je prikazano na sledeoj tabeli:

    Tabela 2.11: Duina puteva u optini Senta (km)

    Ako se izvode kvantitativni zakljuci, tada se moe rei da je duina puteva u senanskoj optini u proseku, bilo da se stavljaju u omer povrina ili broj stanovnika, neto kraa u odnosu na onu na nivou Vojvodine, kada se radi o ukupnoj duini puteva, kao i duini magistralnih ili regionalnih puteva. Jedino je senanska optina u prednosti kada je re o lokalnim putevima. To moe da uputi na injenicu da je osnovna mrea puteva bila dobro postavljena, ali da nije dovoljno ulagano u to da njen vei deo dobije vii rang odnosno unapredi kvalitet. Kao kvalitativni zakljuci mogu se izvesti sledee injenice: Bez obzira to u odnosu na svoju veliinu i broj stanovnika u optini Sente duina puteva moe smatrati zadovoljavajuom, to se ne moe rei za kvalitet, jer nema autoputa, ako se takvim ne oceni poluatoput, koji sa par kilometara prolazi zapadno od senanske optine; lokalni putevi su u loem stanju; magistralni saobraaj prolazi kroz centar grada; nisu reeni prelazi preko eleznike pruge, itd.

    Magistralni putevi imaju duinu od 9 km, regionalni 32 km, a lokalni putevi u duini od 25 km. Sve kategorije puteva poseduju savremeni kolovoz.

    Optina Senta ima relativno povoljan poloaj u odnosu na vanije komunikacije. Kroz optinu prolazi regionalni put meridijanskog pravca Novi Sad - Senta - Segedin (broj 146 i 160) i regionalni put koji od zapada povezuje Sentu sa Bakom Topolom, a prema istoku se nastavlja ka oki i Kikindi (broj 140). Ovim putnim pravcem Senta se na 38 km spaja sa meunarodnim putem E-75. Ovaj put, povezuje vie gradskih centara razliitih nivoa i ostalih naselja, severnog Banata, srednje i severne Bake i Podunavlja. Njegov znaaj e porasti sa ukljuivanjem Rumunije u Evropsku Uniju, ime e optina Senta komunicirati sa dve evropske zemlje.

    Novi Sad se u kontantu sa optinom Senta nalazi posredstvom sklopa puteva koji povezuju Novi Sad sa Temerinom, Beejom, Adom i Molom.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    22

    Tabela 2.12: Magistralni i regionalni putevi na teritoriji Vojvodine koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi sa optinom Senta

    Senta je nekada imala funkciju eleznikog tranzitnog centra. Budui da je pored nje prolazila pruga koja je povezivala Segedin, Sentu, Beej i Novi Sad. Pruga vie ne funkcionie na taj nain ve slui odvijanju saobraaja izmeu Subotice i Kikinde.

    Prema tome, Senta u izvesnom smislu ini raskrsnicu puteva, odnosno nalazi se na refrakcijskoj taci, budui da je u kontaktu drumske saobraajnice i plovnog renog toka (Tisa). Meutim, Koridor 10 kao deo istonog mediteranskog turistikog pravca nalazi se zapadno od Sente i granice optine, i sa njim je povezana regionalnim putem duine 38 km. Prema tome, grad, ako bi dobio izraenije turistike atraktivne crte mogao bi s obzirom na udaljenost meunarodnog puta initi spoljni deo tranzitne kontraktivne zone.

    Na teritoriji optine Senta postoji putna mrea duine preko 197 km. Kroz teritoriju optine Senta prolazi dravni put prvog reda broj 24 (magistralni put M-24) u duini od 7.559 m, koji je u dobrom stanju. Kroz teritoriju optine Senta prolaze regionalni putevi R-119, R-119,1 i R-122 i dravni putevi drugog reda: - dravni put broj 119 predstavlja vezu sa putem E-75 i kroz teritorije optine prolazi u duini od 22.008 m. Kolovoz je u loem stanju. U 2006. godini presvlaeno je 2,4 km, ali treba jo obnoviti nosei i habajui sloj u duini od 10 km. - dravni put broj 119,1 kroz optinu prolazi u duini od 2.232 m. Kolovoz je u dobrom stanju. - dravni put broj 122 ovaj put kroz optinu prolazi u duini od 9.192 m. Kolovoz je u loem stanju i potrebno je obnoviti nosei i habajui sloj.

    U Tabelama 2.13 i 2.14 dat je pregled putnih mrea i pravaca i njihove karakteristike i trenutno stanje u kome se nalaze.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    23

    Tabela 2.13 : Pregled putnih mrea i pravaca i njihove karakteristike

    Tabela 2.14 : Pregled putnih mrea i pravaca i njihove karakteristike

    Tranzitni saobraaj kroz naselje Senta prolazi ulicama Arpadova, Novi or, JNA, Novosadski put, Tornjoki put, Dr Jovan Cviji, General Janka Vukotia, Subotiki put. Ovi putevi su veoma optereeni. Pored toga problem je da dravni put I reda broj 24 prelazi preko pruge u nivou, to oteava bri tranzitni saobraaj. Izgradnjom obilaznice na severnoj strani naselja i nadvonjaka kod itoprometa tranzitni saobraaj bi se ubrzao na putnom pravcu Beograd Zrenjanin Kikinda Senta Subotica. Za ovu obilaznicu postoji Glavni projekat iz 1991. godine. Izgradnjom obilaznice na zapadnoj strani naselja poveavao bi se bezbednost saobraaja (naroito biciklista i peaka) u ulicama kojima se sad odvija tranzitni saobraaj (Novi or, JNA, Novosadski put, Tornjoki put, Dr Jovan Cviji, General Janka Vukotia).

    Na teritoriji optine Senta je registrovano jedno preduzee za prevoz putnika "Severtrans" d.o.o. Preduzee ima 17 autobusa (15 veih i 2 manja).

    Redovne linije imaju prema Segedinu (meunarodna), Aranelovcu, Beogradu, Novom Sadu, Beeju, Bakoj Topoli, Kanjii, Novom Kneevcu i oki.

    Jedinu prigradsku liniju Senta Gornji Breg Bogara Kevi Tornjo obavlja preduzee "Severtrans".

    Planira se otvaranje jedne gradske linije jo ove godine (oktobar 2006. godine).

    Na teritoriji optine Senta je registrovano 34 privatnih prevoznika koji obavljaju prevoz robe kamionima i tegljaima sa poluprikolicom. Ne postoje tani podaci o broju vozila, koje prevoznici poseduju.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    24

    Na teritoriji optine Senta su registrovana tri taksi vozila, koji obavljaju prevoz putnika. Oni su lanovi Udruenja graana "Vojvoanski taksi" iz Subotice.

    Veliki problem predstavlja parkiranje vozila u uem centru naselja Senta. Treba formirati nova parking mesta za putnika vozila (100 mesta) u blizini centra naselja.

    U optini Senta nije reeno ni parkiranje teretnih vozila. Najvei problem je u sezoni etve eerne repe, kada se dovozi repa u fabriku za preradu u Senti. Parkiranje teretnih vozila trebalo bi reiti u industrijskoj zoni ili u blizini industrijske zone. 2.10.2. ELEZNIKI SAOBRAAJ

    Na teritoriji optine Senta nalaze se pruge: 1. regionalana pruga Subotica - Senta - oka 2. lokalne pruge Senta - Ada - Beej (nije u funkciji, tako da se koristi

    povremeno) 3. lokalna pruga Senta - Kanjia (pruga nije due vreme u upotrebi) Tehniko stanje pruga ima sledee karakteristike: 1. Regionalna pruga: Subotica - Senta - oka - Novo Miloevo ima duinu

    od 84 kilometara s tim to je osovinski pritisak na deonici Novo Miloevo - Senta 20 tona, a na deonici Senta - Subotica 16 tona. Ovi osovinski pritisci su nedovoljni i potrebna je rekonstrukcija pruge. Takoe je poeljno da se osovisnki pritisak povea na standard od 22,5 tone.

    2. Lokalna pruga: Senta - Ada - Beej, koja nije u funkciji, ima osovinski pritisak od 12 i 16 tona i moe se rekonstruisati sa kolosenim repariranim materijalom sa drugih pruga.

    3. Lokalna pruga: Senta - Kanjia nije due vreme u upotrebi i potrebno je uraditi posebnu studiju za njenu mogunu revitalizaciju.

    U svom Poslovnom i Stratekom planu JP eleznice Srbije za period 2007. 2012. predviena je rekonstrukcija pruge Subotica - Senta. Izvori sredstava za rekonstrukciju definisae se naknadno. S druge strane, lokalne pruge Senta - Kanjia i Senta - Ada - Beej nisu predviene za rekonstrukciju. 2.10.3. VODENE SAOBRAAJNICE - TISA

    Reka Tisa je ukupne duine 966 km. Svojim tokom prolazi Ukrajinu, Slovaku, Maarsku i Srbiju i uliva se u reku Dunav na 1.214 km.

    Od svoje ukupne duine, plovna je u duini od 650 km. Sa sistemom kanala Dunav- Tisa- Dunav, ini ozbiljan potencijal u vodnom saobraaju Vojvodine, te je u mogunosti da usmeravanjem roba na vodni saobraaj obrauje veoma ozbiljne koliine robe, kako u izvozu, tako i u uvozu, uvaavajui da je ovo preteno poljoprivrredni kraj.

    Na svom plovnom toku, a radi poboljanja plovidbenih uslova izgraeno je tri prevodnice i to: TISALEK u km 518, KIKERE u km 403 i NOVI BEEJ u km 63.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    25

    Prevodnice su minimalnih dimenzija 84x12 m i dubina praga 3,00 m, koje omoguavaju prevoenje plovnih objekata datih dimenzija i nosivosti do 1.800 tona.

    Od ue reke Tise u Dunav do Tokaja (km 544) i reim plovdbe je regulisan Sporazumom izmeu Maarske i Jugoslavije 1955. godine, a uzvodno od Tokaja se tretira kao unutranji plovni put Maarske.

    Ovim sporazumom reka Tisa dobila je meudravni status, koju pod jednakim uslovima koriste Maarska s naom zastavom, s tim da maarska zastava ne plaa prevoenje na brani Novi Beej.

    Na teritoriji nae drave, reka je oznaena i regulisana i prostire se se po desnoj obali u duini od 160 km, a po levoj u duini od 164 m.

    Pritoka Tise kod Tokaja u Maarskoj je reka Bodrog, koja je meudravna izmeu Slovake i Maarske, moe da primi ozbiljne koliine robe iz Koica za Bliski Istok. Do meunarodnog pristanita u Senti plove i obrauju se plovni objekti do 1.800 tona nosivosti, do Tokaja od 800 tona, do Kikerea do 1.200 tona i do Segedina 1.800 tona.

    Reka Tisa je proseno godinje plovna u sadanjim uslovima oko 250 dana godinje, s tim to je zbog neobeleavanja reke van naih granica dozvoljena plovidba samo po danu.

    Kako reka Tisa prolazi kroz etiri drave, samim tim se i namee potreba da se ovaj put koristi kao meunarodni plovni put, posebno iz ugla - vizije transportnog sistema, uljuujui se na koridor VII, a u sferi multimodalnog transporta i koridor X. Sa oba ova koridora, postoji saobraajna veza i opravdanje za uljuivanjem u isti.

    Na 121 km desne obale reke Tise je izgraeno i opremljeno reno meunarodno pristanite, koje ovaj status poseduje od 1984. godine. Ono je osposobljeno za pretovar svih vrsta generalnog tereta ukljuujui i kontenerski terminal, terminal graevinskog materijala i tenih goriva, zatvorenim i otvorenim carinskim i javnim skladitima, dva istovarno - utovarna mesta za manipulaciju sa plovnim objetima, eleznike i drumske saobraajnice kao i potrebnu opremu i kadrove.

    Svi navedeni pokazatelji se koriste sa smanjenim kapacitetom u veini sluajeva zbog ambijenta zakonske regulative, jer se kao potencijalni prevoznici u renom prevozu, pojavljuju uglavnom navedene zastave, koje se uglavnom ponaaju monopolski sa aspekta cena prevoza, jer nema konkurencije.

    Postoji mogunost i uplobljavanje i ostalih zastava, ali pod uslovom traenja saglasnosti Ministarstva za kapitalne investicije, gde se plaa taksa, kao i angaovanje guraa i tegljaa domae zastave, to ini dodatni troak i nekonkurentnost prevoznika. Sa druge strane, ovakvi prevoznici izbegavaju reku Tisu, jer za vreme dovlaenje do Sente, manipulacija i ponovnog povratka njihovi objekti ekaju na uu.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    26

    3. OPTI PODACI O K.O. BATKA

    Batka je deo Optine Senta koja je prema statistikim pokazateljima iz 2001 godine uvrtena u manje optine Vojvodine.

    Katastarska optina Batka, prema istim izvorima, raspolae sveukupnom povrinom od 332 ha 35 a 33 m. Kada se to izrazi u relativnom odnosu imamo da katastarska optina Batka ini 1,13 % povrine Optine Senta Ova katastarska optina nije naseljeno mesto..

    Katastarska optina Batka je udaljena od sedita optine oko 12 km i nalazi se u junom delu optine Senta. Katastarska optina Batka se granii: sa K.O. Ostojievo sa istone strane, K.O. Padej sa june i jugozapadne strane i rekom Tisom i K.O. Senta sa zapadne i severne strane. Katastarska optina Batka, je po karakteru selo, pri emu osnovu budueg razvoja ini poljoprivreda.

    Slika 3.1 : Pregledna karta komasacionog podruja (na podlozi karte 1:25000)

    Da bi se to je mogue bolje sagledalo stanje na komasacionom podruju, tj. u katastarskoj optini Batka neophodno je sistematski obraditi podatke koji daju detaljne informacije o ovoj katastarskoj optini. Ti podaci mogu se svrstati u:

    prirodne karakteristike hidrografske, hidrogeoloke i hidroloke karakteristike pedoloke karakteristike pregled poseda prema povrini i vlasnitvu poljoprivredna proizvodnja na komasacionom podruju stoarska proizvodnja brojno stanje i opremljenost poljoprivrednom mehanizacijom karakteristike saobraaja zatita prirodne sredine

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    27

    3.1. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Komasaciono podruje katastarske optine Batka nalazi se na teritoriji optine Senta sa ukupnom povrinom 332 ha 35 a 33 m pri emu ne postoji graevinski rejon. Kada je re o reljefu komasacionog podruja, on se moe pogledati kroz prizmu mirnog reljefa sa svim svojim specifinostima vezanim za uslove nastajanja i formiranja istog. Podruje karakterie ravniarski reljef niskog terena, koji je nastao kao posledica geoloke, kao i pedoloke istorije formiranja tla. Sa druge strane imamo pojavu mikrodepresija, koje za posledicu imaju pojavu i skupljanje vode u njima. Osnovne prirodne karakteristike, kao to su: klima i geografski poloaj su deskriptivno date u prethodnom poglavlju, dok e osobine pedo pokrivaa, kao i karakteristike voda biti razmotrene u daljim poglavljima. 3.2. HIDROGRAFSKE, HIDROGEOLOKE I HIDROLOKE

    KARAKTERISTIKE Kroz komasaciono podruje ne prolazi ni jedan vodotok, koji bi mogao ugroziti poljoprivredne povrine, svojim visokim nivom vode. Na ovom prostoru kao najvei vodotok svakako se moe smatrati reka Tisa koja protie sa severne i severo-zapadne strane komasacionog podruja. U komasacionom podruju ne postoji sistem kanala za odvodnjavanje i navodnjavanje. Karakteristino je postojanje nasipa za odbranu od poplava u okviru komasacionog podruja, koji zauzimaju povrinu 18 ha 83 a 89 m , od kojih je u privatnoj svojini 3 ha 55 a 40 m , a u drutvenoj svojini 15 ha 28 a 49 m Znaajnu ulogu za komasaciono podruje ima i obodni kanal koji ide uz nasip na granici sa katastarsim optinama Padej i Ostojievo (Slika 3.2).

    Slika 3.2 : Hidrografska karta komasacionog podruja

    Teritoriju K.O. Batka karakterie visok nivo podzemnih voda i esto prisustvo vodolea.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    28

    Regulisanjem reima podzemnih voda bi se izvrilo odvoenje vika vode i uopte stvorili neophodni uslovi za pristupanje ureenju zemljine teritorije komasacijom. Indikativno je da u samom komasacionom podruju ne postoji odgovarajui sistem za odvodnjavanje povrinskih voda, to za vreme intezivnih padavina uslovljava poplave. O neophodnosti ureenja vodnog reima u komasaciji, ne bi trebalo posebno obrazloenje, prvenstveno zbog svetskih iskustava na ovim poslovima, koja su u poslednje vreme stigla i kod nas. 3.3. PEDOLOKE KARAKTERISTIKE Na osnovu preliminarnih istraivanja i opservacija na komasacionom podruju atara K.O. Batka evidentirana su zemljita (Slika 3.3):

    aluvijalno peskovito zemljite nalazi se izmeu reke Tise i nasipa uz reku Tisu

    aluvijalno zabareno zemljite nalazi se uz obodni kanal koji ide uz granicu sa katastarskim optinama Padej i Ostojievo

    aluvijalno ilovasto zemljite nalazi se u centralnom delu komasacionog podruja

    Aluvijalna zemljita su pored reke i u depresijama i mrtvajama gde se povremeno zadrava voda. Nastala su akumulacijom peska i renog mulja, esto su proarana veim ili manjim flekama ritskih zemljita i slatina.

    Slika 3.3 : Pedoloka karta komasacionog podruja

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    29

    3.4. PREGLED POSEDA PREMA POVRINI I VLASNITVU

    Ukupna povrina K.O. Batka iznosi 332 ha 35 a 33 m i izdeljena je na ukupno 696 parcela, (prosena povrina parcele je 0,48 ha). Batka nema graevinski reon (celokupna povrina je u ataru).

    U tabeli 3.1. dat je pregled broja parcela prema svojini.

    Tabela 3.1 : Pregled broja parcela prema svojini

    K.O. Dravna Privatna Drutvena Ukupno svojina svojina svojina parcela

    Batka 18 589 89 696

    Ukupan broj vlasnika parcela je 435, to znai da je prosean broj parcela po jednom vlasniku 1,6.

    Ukupan broj domainstava je 285, to znai da je prosean broj parcela po jednom domainstvu 2,1. Ukupan broj privrednih i drutvenih organizacija je

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    30

    11, to znai da je prosean broj parcela po jednoj organizaciji 9,7. Ukupan broj posedovnih listova je 296, to znai da je prosean broj parcela po jednom posedovnom listu 2,4.

    U tabeli 3.2 dat je pregled broja parcela po posedovnim listovima u privatnoj i drutvenoj i dravnoj svojini.

    Tabela 3.2 : Pregled broja parcela po posedovnim listovima u privatnoj i drutvenoj i dravnoj svojini

    K.O. Privatna svojina Ostala svojina Ukupno

    br. list.

    br. parc. prosek

    br. list

    br. parc. prosek

    br. list

    br. parc. prosek

    Batka 285 589 2.1 11 107 9.7 296 696 2.4

    Od ukupnog zemljita u K.O. Batka povrina u privatnoj svojini je 265 ha 13 a 60 m ili 79,8 % , a u drutvenoj i dravnoj svojini 67 h 21 a 73 m ili 20,2 %.

    U tabeli 3.3 dat je pregled povrina po katastarskim kulturama u privatnoj i drutvenoj i dravnoj svojini. Tabela 3.3 : Pregled povrina po katastarskim kulturama u privatnoj i drutvenoj i

    dravnoj svojini

    U tabeli 3.4 dat je pregled povrina po katastarskim klasama za kulturu

    njive u privatnoj i drutvenoj i dravnoj svojini.

    Kultura Privatna svojina Ostala svojina Ukupno

    ha a m ha a m ha a m NJIVA 195 40 57 14 24 10 209 64 67

    VONJAK 5 13 34 0 29 9 5 42 43 VINOGRAD 49 94 83 3 89 56 53 84 39 PANJAK 0 0 0 0 6 69 0 6 69

    UMA 0 0 0 19 33 68 19 33 68 POVRINSKE VODE 3 92 21 0 0 0 3 92 21

    REKA 0 38 84 8 54 92 8 93 76 NEPLODNO 6 75 78 0 0 0 6 75 78 MOVARA 0 0 0 0 4 53 0 4 53

    PUT 0 2 63 5 11 46 5 14 9 NASIP 3 55 40 15 28 49 18 83 89 JARAK 0 0 0 0 39 21 0 39 21 Ukupno 265 13 60 67 21 73 332 35 33

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    31

    Tabela 3.4 : Pregled povrina po katastarskim klasama za kulturu njive u privatnoj i drutvenoj i dravnoj svojini

    Kultura Privatna svojina Ostala svojina Ukupno

    ha a m ha a m ha a m NJIVA 1.klase 1 33 67 0 3 42 1 37 9 NJIVA 2.klase 56 21 5 0 81 60 57 2 65 NJIVA 3.klase 109 68 92 2 64 22 112 33 14 NJIVA 4.klase 24 32 56 10 13 88 34 46 44 NJIVA 5.klase 2 50 69 0 57 55 3 8 24 NJIVA 6.klase 1 33 68 0 3 43 1 37 11

    Ukupno 195 40 57 14 24 10 209 64 67

    U tabeli 3.5 dat je pregled povrina poseda po domainstvu.

    Tabela 3.5 : Pregled povrina poseda po domainstvu

    Povrina Broj domainstava

    Privatna svojina

    broj % Ostala svojina broj %

    Ukupno broj %

    do 1 ha 210 70.95 4 1.35 214 72.30 1-3 ha 65 21.96 0 0.00 65 21.96 3-5 ha 6 2.03 0 0.00 6 2.03

    5-10 ha 3 1.01 4 1.35 7 2.36 > 10 ha 1 0.34 3 1.01 4 1.35 Ukupno 285 96.28 11 3.72 296 100.00

    3.5. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA NA KOMASACIONOM PODRUJU Na komasacionom podruju oranice su zastupljene sa oko 70 %, vonjaci sa oko 20 % i ostala zemljita sa oko 10 %. Na ovoj povrini su predviene da se gaje ratarske, povrtlarske i voarske kulture. Korienje ovih povrina uslovljeno je rasporedom i koliinom padavina u presetvenom i vegetacionom periodu. Poljoprivredna proizvodnja se odvija u otranim uslovima. Usled neregulisanog vodno vazdunog reima zemljita javlja se konstantno prevlaivanje zemljita. Blago valoviti teren sa mikrodepresijama omoguava da u prolenom periodu, nakon topljenja snega i jakih padavina podzemna voda dostigne svoj maksimalni nivo, a u depresijama izbije i na povrinu zemljita. Zadravanje vode je dugotrajno, a za posledicu ima kanjenje setve, unitavanje ozimih useva i smanjenje prinosa. Zbog ovoga, a posmatrajui poljoprivrednu proizvodnju na ureenim povrinama optine Senta, moemo konstatovati da su prinosi gajenih kultura izuzetno niski i da je neophodno pristupiti ureenju zemljita.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    32

    3.6. STOARSKA PROIZVODNJA Vrlo vana grana poljoprivredne proizvodnje je stoarstvo. Proizvodnja ljudske hrane i sirovina poboljavaju stoarsku proizvodnju, ali s obzirom na porast trokova koji su u vezi sa proizvodnjom u stoarstvu i pogoranih uslova privreivanja i nepovoljnih kreditnih uslova, problemi razvoja stoarske proizvodnje delimino e se prevazii izdvajanjem sredetava od penice i kukuruza, ime e se ublaiti tekoe kod investiranja. Velike povrine individualnog sektora su u funkciji krmnog bilja i kukuruza, a za potrebe stoarstva. 3.7. BROJNO STANJE I OPREMLJENOST POLJOPRIVREDNOM MEHANIZACIJOM Obzirom na specifian poloaj K.O. Batka, veina vlasnika korisnika zemljita ivi u susednim naseljima Ostojievu i Padeju, pa se ne raspolae sa validnim podacima o brojnom stanju i opremljenosti poljoprivrednom mehanizacijom. Prema raspoloivim podacima ima dovoljno vune i prikljune mehanizacije, meutim veim delom je zastarela. 3.8. KARAKTERISTIKE SAOBRAAJA Katarska optina Batka sa regionalnim puta Kikinda-Padej-Ostojievo-oka-Senta povezana je lokalnim putem duine oko 4 km . Veza sa optinom se ostvaruje lokalnim i regionalnim putem i mostom preko reke Tise. Velika veina vlasnika-korisnika ivi u Ostojievu i Padeju, koji za pristupanje svojim parcelama koriste pomenute lokalni i regionalni put. Pristup komasacionom podruju sa senanske strane mogu je i skelom preko reke Tise.

    Slika 3.4 : Pregled nekategorisanih poljskih puteva u K.O. Batka

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    33

    U okviru katastarske optine postoje nekategorisani putevi koji su u funkciji ostvarivanja veza okolnih naselja sa sadrajima u ataru sirovinskim zaleem. Ovi putevi su uglavnom sa zemljanim kolovozom i moraju se u postupku komasacije prostorno urediti. Ukupna povrina ovih puteva je 5 ha 14 a 09 m, od ega je uprivatnoj svojini 2 a 63 m , a u drutvenoj svojini 5 ha 11 a 46 m. 3.9. ZATITA PRIRODNE SREDINE Iz razloga nepostojanja naselja u K.O. Batka moe se konstatovati da je prirodna sredina dosta ouvana sa svojom florom, faunom i ivotinjskim svetom. Za zatitu prirodne sredine neophodno je ostvariti sledee:

    svesti korienje poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe na minimum

    usloviti korienje zemljita ulaganjem u odravanje njegove vrednosti zemljite, nepovoljno za ratarsku proizvodnju iskoriavati u druge

    namene, ali vezane za poljoprivredu izvriti melioraciju loih zemljita zemljite zatititi od destrukcije, erozije, kontaminacije i ostale degradacije poveati povrine pod umskim zasadima, kroz podizanje poljozatitnih

    umskih pojaseva ili stvaranjem umskih oaza uticati na poboljanje, pa i formiranje novih biolokih vrednosti i povrina

    poljoprivrednog zemljita pristupiti detaljnom pedolokom ispitivanju zemljita.

    Ovako formirana strategija ouvanja prirodne i ivotne sredine, dae rezultate, jer prirodni uslovi zemljita i njegove okoline opredeljuju njegovo korienje.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    34

    4. CILJEVI UREENJA ZEMLJINE TERITORIJE U POSTUPKU KOMASACIJE

    4.1. OSNOVNI CILJEVI KOMASACIJE Dugo godina, osnovni zadatak komasacije bio je ukrupnjavanje poseda u cilju poveanja poljoprivredne proizvodnje uz smanjenje trokova. Vremenom, komasacija dobija sve kompleksniju formu i postaje nezaobilazan instrument prostornog razvoja. Uvaavajui razliite istorijske, ekonomske, poljoprivredne i socijalne uslove kod nas glavni zadaci komasacije su:

    eliminisanje rasparanosti poseda; ouvanje zemljita; odreivanje optimalne veliine gazdinstva; razvoj poljoprivrede i umarstva; zatita prirodne sredine; prostorni razvoj.

    4.1.1. ELIMINISANJE RASPARANOSTI POSEDA

    Rascepkanost poseda je oduvek prepreka koja je stajala na putu razvoja poljoprivrede. Veliina i oblik parcela rascepkanog gazdinstva esto su takvi da ne dozvoljavaju racionalnu upotrebu savremene mehanizacije. Takoe, vrlo veliki je i gubitak vremena koje je potebno da se mehanizacija prebaci s jedne parcele na drugu. Tako neureen posed, ne moe se racionalno obraivati, pa se ne mogu dobiti prinosi koji bi se mogli dobiti da je posed ureen. 4.1.2. OUVANJE ZEMLJITA

    Realizacija glavnog cilja komasacije, poveanje poljoprivredne proizvodnje, ne bi bila efikasna kada bi se bazirala samo na spajanju rasparanih poseda. Komasacija mora biti koordinirana sa nizom prateih mera od kojih je najvanija ouvanje zemljita. Pod ouvanjem zemljita podrazumeva se:

    a) spreavanje erozije tla, kultivisaje naputenog zemljita; b) menjanje namene zemljita (recimo: pretvaranje poljoprivredno neplodnog zemljita u ume i uma u poljoprivredno zemljite).

    4.1.3. ODREIVANJE OPTIMALNE VELIINE GAZDINSTVA

    Odreivanje optimalne veliine gazdinstava je jedan od najveih problema u postupku komasacije. Cilj kome treba stremiti je da veliina gazdinstva mora omoguiti najbolje i najefikasnije korienje svih poljoprivrednih resursa, zemljita, kapitala i rada.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    35

    4.1.4. RAZVOJ POLJOPRIVREDE I UMARSTVA

    Poveanje poljoprivredne proizvodnje se vri i odreivanjem optimalne veliine i poloaja gazdinstva, tako da se mehanizacija najracionalnije koristi, a pogonski trokovi minimiziraju. Za poveanje poljoprivredne proizvodnje jako je vano orijentisati parcelu tako da dua strana lei u "optimalnoj zoni" koji ini pravac sever-jug sa pravcem dominantnog vetra. Integralnim ureenjem zemljine teritorije umarstvo dobija ekonomsko-zatitnu funkciju. Zatitna funkcija je viestruka i ogleda se kroz :

    zatitu zemljita na niim delovima reljefa zatitu od erozije stalnih vodotoka zatitu od poplava zatitu poljoprivrednog zemljita iza pojasa uma od jakih udara vetrova zatitu mirkoklimata osetljivih ratarskih i voarskih kultura i dr..

    Ekonomski efekti ogledaju se kroz eksploataciju uma, odnosno kao preduslov toga mora se obezbediti umska osnova, sadnja odgovarajuim sortimentom, sprovoenje sanitarnih mera, planske see itd.. 4.1.5. ZATITA IVOTNE SREDINE

    Poljoprivreda i zatita ivotne sredine se vie ne mogu odvojeno posmatrati. Velike investicije u zgrade i mone maine omoguile su da i poljoprivreda dramatino menja fiziki oblik pejzaa. U svim zemljama Evrope postoji, manje ili vie, zabrinutost zbog posledica promena koje je poljoprivreda izvrila na oblikovanje forme pejzaa. Drugim reima, interesi poljoprivrede su se sukobili sa interesima ivotne sredine.

    Jedan od najvanijih ciljeva komasacije je zatita ivotne sredine.To se postie:

    izdvajanjem posebnih povrina za zatitu prirode; formiranjem mree biotopa koja je znaajna za divlji biljni i ivotinjski

    svet Glavni instrument sprovoenja komasacije u oblasti zatite ivotne sredine

    je definisanje ciljeva, standarda i postupaka, kroz nacionalne zakone kao i podzakonska akta.

    Cilj donoenja jednog takvog zakona je da se reavanje problema zatite ivotne sredine, koji se uglavnom bazirao na buenju ekoloke svesti, izdigne na jedan vii nivo, pa makar kaznenim merama i merama prinude. 4.1.6. PROSTORNI RAZVOJ

    Komasacija je zadnjih godina doivela znaajnu transformaciju time to se otvorila prema prostornom planiranju i postala znaajan instrument za njegovo sprovoenje, odnosno realizaciju prostornih planova na datom podruju.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    36

    To znai da komasacija mora biti prilagoena zahtevima prostornog plana (raznih nivoa) kako bi na najbolji nain mogla da doprinese optem razvoju datog podruja. Da bi sve to izgledalo skladno, posebna panja se mora posvetiti razvoju i primeni modernih tehnologija za planiranje i realizaciju planiranih aktivnosti. Kao osnovu za planiranje treba razviti geografske informacione sisteme koji slue za identifikaciju problema, planiranje, upravljanje, donoenje odluka i realizaciju tih odluka. Informacije se prikazuju u geometrijskom, kartografskom i opisnom obliku. 4.2. POSEBNI CILJEVI KOMASACIJE Osim osnovnih ciljeva komasacije znaajni su i posebni ciljevi komasacije u koje spadaju:

    ureenje i obnova seoskih naselja formiranje mree poljskih puteva regulacija vodnog reima usaglaavanje i auriranje katastra zemljita i katastra nepokretnosti reavanje imovinsko-pravnih odnosa uveanje povrina produktivnog zemljita i zemljita u drutvenoj svojini stvaranje povoljnijih uslova za udruivanje zemljoradnika i poveanje

    produktivnosti rada zatita poljoprivrednog zemljita od uticaja tetnog dejstva vetra-podizanje

    poljozatitnih umskih pojaseva i zatitnih uma, zatita poljoprivrednog zemljita ugroenog erozijom i bujicama, stvaranje uslova za vraanje zemljita ranijim vlasnicima stvaranje uslova za efikasniju privatizaciju kapitala novi premer i katastar zemljita (nepokretnosti).

    4.2.1. UREENJE I OBNOVA SEOSKIH NASELJA Za uspeno organizovanje poljoprivredne proizvodnje pored ureenja neizgraenog podruja (radne zone) od velikog je znaaja i ureenje poljoprivrednih naselja. Poznato je da su se mnoga naa sela razvijala stihijski, bez plana i osnovnih urbanistikih normi. Kao posledica toga stambene i ekonomske zgrade graene su na parcelama koje su nepravilnog oblika, nesrazmernih dimenzija, uzanih frontova i izlomljenih menih linija. Dvorita su po pravilu tesna i nedovoljno dugaka. Pod pojmom poljoprivrednog naselja (sela) podrazumeva se izgraeno naselje sa stanovnicima koji ive u njemu i sa zemljitem koje ti stanovnici obrauju u kom cilju poseduju stoku i ostli potreban invetar za obradu zemlje i ishranu stoke. Podruje poljoprivrednog naselja po pravilu se poklapa sa podrujem katastarske optine i ono se deli na dva dela: graevinski reon ili zona stanovanja (intravilan) i obradive povrine koja se zove radna zona (ektravilan).

    Poboljanje ivotnih, stambenih i radnih uslova je jedan od kljunih zadataka politike razvoja seoskog podruja.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    37

    Obnova podrazumeva, ne samo ureenje naselja, ve i mere koncentrisane na razvoj vodoprivrede, ekologije, graevine, saobraaja i zatite kulturno-istorijskih spomenika. Sve te mere kombinovane sa izgradnjom krupnih objekata infrastrukture ine jednu jedinstvenu celinu iji je krajnji cilj izjednaavanje uslova ivota u gradu i na selu, a pod tim podrazumevamo: svesno prihvatanje postojeih negativnosti kvaliteta seoskog ivota, davanjem prednosti pozitivnim kvalitetima.

    Pod pojmom ureenje naselja ne smatra se samo restauracija i obnova istih ve i kompletno raseljavanje i premetaj. Snaan prodor mehanizacije u poljorivredu unapredio je prirodu rada na zemlji, smanjio broj manuelnih poslova, i oslobodio ruralno stanovnitvo potrebe da hoda od mesta do mesta ili upotrebljava stonu zapregu. Zahvaljujui automobilu ili kamionu moe se stii na mnogo veu udaljenost za mnogo krae vreme. 4.2.2. FORMIRANJE MREE POLJSKIH PUTEVA

    Na osnovu prikupljenih podataka o: nainu korienja zemljita, veliini i obliku tabli, irini poljskih puteva, lokaciji zemljita u drutvenoj svojini, zemljitima za javnu upotrbu i drugih elemenata (plan vodoprivredne osnove, poljozatitnih pojaseva, stalnih komunikacija) izrauje se projekat nove putne mree i prikazuje na preglednom planu.

    Za odreivanje rastojanja izmeu puteva (irine tabli) veoma je vaan podatak o strukturi poseda koji treba dodeliti u novo stanje, i zbog toga treba na osnovu podataka stanja pre komasacije napraviti specifikaciju po veliini-strukturi poseda odnosno povrinama sa kojima su uesnici uli u komasaciju. irina table je u zavisnosti od terenskih prilika i gustine kanalske mree. U ravniarskim terenima irina table se kree od 200-500m to zavisi od napred navedenih elemenata, kao i od vrste culture i naina obrade.

    Nova putna mrea se projektuje zavisno od ranga i namene saobraajnica, eljenog oblika novog poseda, najboljih pristupa posedima bez nanoenja teta susednom posedu, kao i u zavisnosti od predviene frekvencije i vrste saobraaja koji e se obavljati na ovoj putnoj mrei

    Mreu poljskih puteva ine putevi izvan izgraenih podruja koji obezbeuju lokalni pristup ( ire gledano : do pojedinih naselja i delova seoske teritorije, a ue gledano : do pojedinih potesa i parcela ) i slue da skupe saobraaj i usmere ga ka putevima sa viim nivoom usluga.

    Mrea poljskih puteva (minor rural road network, engl. nia seoska putna mrea ili lowe traffic road network, engl. putna mrea nieg optereenja; land lichestrassen und wege, nem. seoski drumovi i putevi ) se karakterie velikom raznovrsnou korienja i korisnika. Glavne karakteristike ovih puteva su: a) imaju jednu ili dve saobraajne trake, zavisno od optereenja, b) putevi sa jednom saobraajnom trakom su povoljni kada je dnevno optereenje malo ( na primer do 150 vozila ); ako je kolovoz irok 3-4m, potrebne u mimoilaznice,

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    38

    c) putevi sa dve trake povoljni su za sve vrste saobraaja; irina kolovoza je 5-6m, zavisno od toga za koju kategoriju vozila su namenjeni, uzimajui u obzir njihovu veliinu i nosivost, d) minimalna irina bankina je 0,5m a preporuuje se 1,5m; irina vea od 1,5 m ( npr. 2 m ) osigurava veu sigurnost i olakava mimoilaenje i preticanje, e) tehniki normativi odreuju se zavisno od : -minimalno prihvatljivog nivoa usluga u sluaju umereno optereenog puta, -mogunosti kretanja najteih vozila, bez ikakvog prateeg nivoa usluga, po najmanje optereenim putevima, npr.manja je od 150 vozila na dan, f) profili puta treba tako da su projektovani da omogue slobodan manevar najteih vozila. 4.2.3. REGULACIJA VODNOG REIMA

    Pod regulacijom vodnog reima se podrazumeva: izgradnja sistema za odvodnjavanje izgradnja sistema za navodnjavanje zemljita gde su padavine

    nedovoljne Jedan od osnovnih faktora za postizanje ciljeva komasacije je pored

    ostalih, funkcionalna kanalska mrea. Poboljanje osnovnih ekonomskih efekata u mnogome zavisi od pravilnog oblikovanja novih poseda i parcela koje treba obezbediti projektom kanalske i putne mree.

    Kanalska mrea je sastavljena od kanala koji imaju zadatak da primaju (skupljaju) vodu neposredno sa zemljita i da je odvode u vodoprijemne kanale. Kanali koji se ulivaju neposredno u vodoprijemne kanale nazivaju se glavni kanali ili kanali prvog reda. U kanale prvog reda ulivaju se kanali drugog reda ili skupljai u ove kanale treeg reda i td., sve dok se ne stigne do poetnih kanala koji primaju vodu neposredno sa zemljita i ovi kanali se zovu sisai.

    Funkcionalnost kanalske mree obezbeuje se trasiranjem kanala po najniem terenu u smeru pada terena. Prvo se projektuju kanali viih redova i to najniim terenom kako bi se obezbedilo da se voda iz kanala niih redova uliva u glavni kanal putem gravitacije. Najmanji relativni pad kod kanala za odvodnjavanje iznosi: za glavne kanale-kanale prvog reda 0.05%, kod drugog reda 0.1%, kod treeg reda 0.2%, kod etvrtog reda 0.3%. Sve trase hidrotehnikih objekata kanali, cevovodi i sl. Treba uskladiti i projektovati tako da idu pored definisane putne mree u postupku komasacije. Sva reenja treba uskladiti sa zahtevima podrune vodoprivrene organizacije. 4.2.4. USAGLAAVANJE I AURIRANJE KATASTRA ZEMLJITA

    (KATASTRA NEPOKRETNOSTI) Izlaganjem vaeih podataka katastra zemljita (katastra nepokretnosti) i zemljine knjige i prikupljanjem odgovarajuih isprava ( ugovori, ostavinska reenja i dr.) postie se usaglaavanje i auriranje stanja evidencije katastra zemljita (katastra nepokretnosti.

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    39

    4.2.5. REAVANJE IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA Meu mnogim ciljevima veoma je znaajan da se reavaju i sreuju svi imovinsko-pravni odnosi meu uesnicima komasacije. Neosporna je injenica da se faktiko stanje na terenu u velikom procentu ne slae sa stanjem koje se vodi u evidencijama katastra zemljita i zemljine knjige. Pomenute nesaglasnosti su nastale iz razliitih uzroka kao to su: nenaviknutnost zemljinih posednika da pravno reguliu promenjeno stanje u momentu nastajanja promena, nemogunosti regulisanja usled ranije neraienosti odnosa po osnovu nasleivanja i dr., kao i raznih administrativnih zabrana. Ovim postupkom pravno se reguliu sve kupoprodaje, trampe, pokloni, naslea, arondacije i deobe, a takoe se konstatuju sve promene u nainu korienja zemljita. Navedeni poslovi sprovode se u fazi utvrivanja faktikog stanja neposredno na terenu u prisustvu komasacije. Ove poslove radile su komisije za komasaciju preko svojih radnih tela.

    Ovako sreeno faktiko stanje u mnogome e olakati i doprineti brzom i kvalitetnom ustrojavanju jedinstvene evidencije o nepokretnostima 4.2.6. UVEANJE POVRINA PRODUKTIVNOG ZEMLJITA I ZEMLJITA U

    DRUTVENOJ SVOJINI Uz grupisanje vrlo znaajan uinak izvrenih komasacija ogleda se i u poveanju povrina zemljita poljoprivrednih organizacija. Ovo poveanje zemljita u drutvenom vlasnitvu postie se kupovinom zemljita od pojedinih uesnika u toku komasacije, otkrivanjem nezakonito prisvojenih povrina drutvenog zemljita, otkrivanjem naputenog zemljita itd. Pojedine poljoprivredne organizacije treba, u postupku komasacije, da kupuju sitne parcele zemljita razbacane po celom podruju da bi iz komasacije dobijale grupisane uz ve postojei kompleks. Ovakav nain kupovine ima velike prednosti nad ostalim postupcima, jer je ceo postupak jednostavniji, bri i racionalniji. Drugi oblik poveanja zemljita u drutvenoj svojini su eliminacija koje su nastale do poetka radova na komasaciji, kao i otkrivanje naputenih povrina koje poljoprivredne organizacije nisu obraivale. Pokazalo se da se u postupku komasacije ovo reava najefikasnije. 4.2.7. STVARANJE POVOLJNIH USLOVA ZA UDRUIVANJE

    ZEMLJORADNIKA I POVEANJE PRODUKTIVNOSTI RADA Pored ukrupnjavanj poseda, komasacija omoguava najpovoljniji razmetaj parcela-kompleksa drutvene svojine, kooperanata, udruenih zemljoradnika kao i poseda starakih domainstava. Posedi kooperanata i udruenih zemljoradnika se po pravilu lociraju uz, ili u blizini kompleksa drutvene svojine, to daje mogunost planiranja zajednike

  • Program komasacije katastarske optine Batka, optina Senta

    40

    proizvodnje, plodoreda i primene savremene tehnologije uz racionalno korienje mehanizacije. Grupisanje poseda kroz postupak komasacije i njihovim pogodnim rasporeivanjem neosporno se poveava obostrani interes zemljoradnika i organizacija udruenog rada u oblasti poljoprivrede za udruivanje rada i sredstava koji se ogleda u :

    racionalnije korienje sredstava mehanizacije, specijalizaciji robne proizvodnje u veim koliinama, mogunost korienja zalivnih sistema, vrim povezivanjem kooperanata i udruenih zemljoradnika sa

    drutvenim sektorom poljoprivrede, sa odreenim pravima odluivanja, planiranja, raspodele dohodka i dr.

    Savremenom obradom i primenom agrotehnikih mera koje omoguava grupisan i ureen posed racionalnije se koristi poljoprivredno zemljite. Pored poveanja produktivnosti rada smanjuju se trokovi proizvodnje i poveavaju prinosi. Grupisanjem poseda kroz postupak komasacije poveava se uzajamni interes zemljoradnika i organizacija za udruivanje rada i sredstava. Pored toga omoguuje se efikasnije reavanje problema starakih zemljoradnikih domainstava. 4.2.8. ZATITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA OD UTICAJA TETNOG

    DEJSTVA VETRA - PODIZANJE POLJOZATITNIH UMSKIH POJASEVA I ZATITNIH UMA

    Eolska erozija se javlja svuda gde vetar raspolae kinetikom energijom

    veom od one koja je potrebna za otkidanje i prenos estica zemlje razliitih dimenzija.