azija 1 - položaj, regionalizacija, historijsko-geografske značajke

8/16/2019 Azija 1 - Položaj, Regionalizacija, Historijsko-geografske Značajke

http://slidepdf.com/reader/full/azija-1-polozaj-regionalizacija-historijsko-geografske-znacajke 1/32



LITERATURA:

• De Blij, H. J., Muller, P. O. (2004.): Geography - Realms, Regions and

Concepts, Wiley & Sons, New York

• Bradshaw, M. (2000.): World Regional Geography: The New Global

Order , Second Edition, McGraw-Hill Companies, Boston

• Friganović, M. (1970.): Regionalna geografija III: Jugoistočna Azija,

Sveučilište u Zagrebu

• Friganović, M. (1980.): Azijsko Sredozemlje, Školska knjiga, Zagreb• Friganović, M. (1978.): Narodna republika Kina, Školska knjiga,

Zagreb

• Friganović, M. (1970.): Japan – zemlja gdje Sunce izlazi , Školskaknjiga, Zagreb

• Države Svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003.• Encarta Encyclopedia

• Encylopedia Britannica



Površina: 44 391 000 km2

Broj stanovnika: oko

3 900 000 000

Gustoća naseljenosti: 88

st./km2

Azija je najveći inajnaseljeniji kontinent.

Obuhvaća gotovo 1/3svjetskog kopna i 3/5

svjetskog stanovništva.

gotovo cijelom površinomnalazi se na sjevernoj

hemisferi.

naziv potječe od asirske

riječi asu = istok



• Na sjeveru je omeđena Sjevernim ledenim morem, na istoku Beringovim prolazomi Tihim oceanom, na jugu Indijskim oceanom, na jugozapadu Crvenim i

Sredozemnim morem, a na zapadu Europom. Granica s Europom ide duž planine

Ural, rijeke Ural, Kaspijskog jezera i Kavkaza do Crnog mora.



kopnena masa koju čine Europa i Azija često se naziva Euroazijom.

kontinentska masa se proteže od Malajskog poluotoka na jugu do rta Čeljuskin(Sibir) na sjeveru te od rta Baba (sjeverozapadna Turska) na zapadu do rta

Dežneva (sjeveroistočni Sibir) na istoku. Najveća širina u smjeru zapad-istok

iznosi 8 500 km.



Azija je po mnogočemu specifičan kontinent: proteže se od ledenog Arktika dovrućih tropa, u Aziji se nalaze neke od najdužih svjetskih rijeka, najvećih pustinja,najgušćih prašuma, najvećih i najmanjih država, najviša i najniža točka Zemljinepovršine (Mt. Everest 8 848 m iznad morske razine i Marijanski jarak 11.034 mdubine).

jugoistočno odkopnene mase

kontinenta nalazi se

niz arhipelaga i otoka.



U Aziji danas postoji 49 nezavisnih država i 3 područja pod stranom upravom



• JUŽNA AZIJA:

Indija, Pakistan, Nepal, Šri Lanka, Maldivi, Bangladeš, Butan.

• JUGOISTOČNA AZIJA:

Mijanmar (Burma), Tajland, Laos, Vijetnam, Kambodža, Indonezija, Malezija,Singapur, Brunej, Istočni Timor, Filipini.

• ISTOČNA AZIJA:

Kina, Mongolija, Japan, Tajvan, Sjeverna Koreja, Južna Koreja.

• JUGOZAPADNA AZIJA:

Turska, Cipar, Libanon, Sirija, Izrael, Jordan, Irak, Iran, Afganistan, Saudijska Arabija,Kuvajt, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jemen.

• CENTRALNA AZIJA I AZIJSKE ZEMLJE BIVŠEG SSSR-a:

Mongolija, Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan.



JUŽNA AZIJA

• 4,5 mil. km2, najveći dio regije, točnije ¾ zauzima Indija. Ostale zemlje: Pakistan,Bangladeš, Butan, Nepal, Šri Lanka i Maldivi.

• Jedno od najnaseljenijih područja; najveća naseljenost je na sjeveru u nizinskomdijelu Indije, Bangladešu i u velikim gradovima – Kalkuta (Kalikata) 42 000 st./km2,

Dhaka 74 000 st./km2.

• dosta obradivih površina, velikih gradova; siromaštvo; brz porast stanovništva,prenaseljenost

• Najveći dio stanovništva J Azije živi u Indiji. Najvećegrupe su Indo-arijska (na

sjeveru) i dravidska (na jugu).

Hindusi i muslimani – sukobi.

Podjela na kaste – danas

preko 3 000 kasti i podkasti.

Najveći dio stanovništva živina selu i bavi se

poljoprivredom.

Najveći gradovi: Mumbai,

Karachi.



JUGOISTOČNA AZIJA

• 4,1 mil. km2. Obuhvaća 10 nezavisnih država: Kambodža, Laos, Mijanmar, Tajland iVijetnam nalaze se na indokineskom poluotoku, Malezija dijelom na Malajskompoluotoku, a dijelom na Borneu; Brunei se također nalazi na Borneu; Indonezija i

Filipini obuhvaćaju tisuće otoka - Singapur oko 50 otoka.• bogatstvo prirodnih izvora: šume, mineralne sirovine, voda, plodno tlo.• najvažnija religija u JI Aziji je budizam, islam prevladava u Indoneziji, Maleziji i

Bruneju, a kršćanstvo na Filipinima. U mnogim ruralnim područjima prevladavaanimizam.

• većinastanovništva živi naselu i bavi se

poljoprivredom.

• gotovo sve državeimaju barem jedan

veliki grad. Najvećigrad je Jakarta.



ISTOČNA AZIJA

6,6 mil. km2. Gotovo 90% Istočne Azije obuhvaća Kina. Ostale zemlje su Japan,Sjeverna Koreja, Južna Koreja i Tajvan.

Političke razlike, komunizam. Glavne religije: budizam u kombinaciji s učenjima konfucijanizma i taoizma.

Značajan broj velikih gradova, npr. u Kini ima oko 35 gradova s više od milijunstanovnika.

• veliki gospodarski uspon

Japana te u novije vrijeme

Kine i azijskih tigrova: Južne

Koreje, Tajvana,Singapura i Hong Konga



JUGOZAPADNA AZIJA

Obuhvaća 7 mil. km2, sedam država na Arapskom poluotoku (Saudijska Arabija,Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, UAE i Jemen) i 12 država sjeverno i istočno odpoluotoka (Afganistan, Armenija, Azerbajdžan, Cipar, Gruzija, Iran, Irak, Izrael,Jordan, Libanon, Sirija i Turska).

Prevladavaju pustinje, mala količina padalina, bezvodnost, malo obradivogzemljišta, naseljenost uz morsku obalu i uz riječne doline.

Nedostatak velikih industrijskih gradova, slab gospodarski razvoj, nafta je najvažnijiprirodni izvor.

• Većinu stanovništva čine Arapi

• Arapi i Židovi - semitska grupa

naroda.

• Glavne religije: kršćanstvo,islam i judaizam.

• Najveći gradovi: Bagdad,Teheran i Istanbul, a na

Arapskom poluotoku Rijad.



CENTRALNA AZIJA

9 mil. km2. Najveća regija u Aziji (bez Rusije). Obuhvaća Tibet, Qinghai i Xinjiang(Zapadna Kina), Kazahstan, Kirgistan, Mongoliju, Tadžikistan, Turkmenistan i

Uzbekistan. Sastoji se od visokih platoa i planina, pustinja i stepa. Nedostatak poljoprivrednih

površina, stanovništvo se uglavnom bavi stočarstvom.

Narodi: Tibetanci, Mongoli, Kazaki, Kirgizi, Tadžiki, Turkmeni, Uzbeci, Ujguri.

Većinu stanovništva čine muslimani. Islam je glavna religija u Xinjiangu, lamaizam(grana budizma) u Mongoliji, Tibetu i Qinghaiju.

Najveći grad je Taškent



Historijsko-geografski pregled

Azija se smatra kolijevkom civilizacije. Na tom prostoru razvilo se

nekoliko velikih civilizacija prije otprilike 5500 godina.

Osim u starom Egiptu, najstarije poznate civilizacije javile su se u

dolinama rijeka u jugozapadnoj Aziji, sjeverozapadnoj Indiji, Pakistanu i

sjevernoj Kini. Iako su ove civilizacije bile dosta različite, ipak su imale

neke zajedničke karakteristike. Sve su ovo bila poljoprivredna društvakoja su poznavala navodnjavanje zemljišta i obranu od poplava. Podnavalom nomadskih plemena iz centralne Azije ovo stanovništvo bilo jeprisiljeno graditi obrambene zidine oko gradova.

Pronalaskom pluga otprilike 3000 g. pr. Kr. smanjena je potreba za

radnom snagom u poljoprivredi te se javljaju prvi obrtnici. Povećanjem

poljoprivredne proizvodnje i intenziviranjem obrta javila se potreba zarazmjenom dobara među različitim kulturama.



Mezopotamija

Mezopotamija se nalazila izmeđurijeka Eufrat i Tigris - kolijevka

civilizacije.

Obuhvaćala je današnju istočnuSiriju, jugoistočnu Tursku i velikdio Iraka. Točnije, protezala se odplanina Taurus na sjeveru doPerzijskog zaljeva na jugu, te

planina Zagros na istoku doSirijske pustinje na zapadu.

Nastanjivali su je Sumerani, kojisu već 3000. g. pr. Kr.navodnjavali svoja polja putemkanala, koristili broncu, obrađenokameno oruđe, izrađivali tkanine,gradili hramove i palače te koristilikola i jedrenjake. Imali suprecizne kalendare, pismo ipisane zakone.



• Iako su Sumersko carstvo osvojila plemena sa zapada oko 2300. g pr. Kr.,Mezopotamija je ostala centar zapadnoazijske civilizacije sve do 6. st. pr. Kr. Urazdoblju od 2300. g. do 539. g. pr. Kr. ovim područjem vladali su među ostalima iBabilonci i Asirci.

• 539. g. pr. Kr.

Mezopotamija je postala

dio Perzijskog carstva,

koje je 331. g. pr. Kr.

osvojio Aleksandar Veliki.

Kasnije su ovim prostorom

vladali Rimljani, Arapi,

Mongoli, zatim je bio u

sklopu Otomanskog

carstva, pod britanskom

okupacijom tijekom I. svj.

rata, a od 1921. najvećidio ovog prostora je u

sastavu Iraka.



Indska civilizacija

• U dolini rijeke Ind na sjeverozapaduIndije i Pakistanu živjeli su narodi koji su

se također bavili poljoprivredom,poznavali su sustav navodnjavanja,uzgajali pamuk i proizvodili tekstil tetrgovali s Mezopotamijom. Također suimali svoje pismo, koristili kola te suimali razvijene razne obrte. Dvanajvažnija grada ove civilizacije bili suMohenjo Daro i Harapa.

• 1500.-1200. g. pr. Kr. indo-europskinarodi iz centralne Azije (Arijci) porušilisu gradove u dolini Inda te se naselili udolini Gangesa u sjeveroistočnoj Indiji.Ovi narodi imali su svoj jezik – sanskrt

• između 900. i 500. g. pr. Kr. osnovalisu gradove-države. Bavili su se uzgojemriže, a njihova vjera, hinduizam, bila jeosnova za raslojavanje društva istvaranje kasti.



• dinastije Zhou (11. st. B.C. - 3. st. B.C) i Qin (3. st. B.C.) - Kina je zabilježilaznačajan politički, kulturni i društveni napredak.• Kinezi su koristili željezno oružje, usavršili su navodnjavanje te su gradili ceste ikanale da bi poboljšali komunikacije i trgovinu.

• U Kini su izumljeni barut, tisak, papirnati novac i porculan. Kineski teritorij se značajno proširio te je uključivao i dolinu rijeke Jangce. Naovom područji živjela je tada najveća koncentracija stanovništva.



postojale su i snažne trgovačke veze s Europom. Izvozili su se kineska svila iindijski pamuk, a uvozilo staklo, razne rukotvorine i zlato. Na taj način elementieuropske kulture širili su se po Aziji.

• zbog navale

nomadskih plemena

sa sjevera došlo je dobrojnih migracija i

raseljavanjastanovništva.• sve ove civilizacije

su se proširile i imalemeđusobne kontakte.Do 500. g. najvećesvjetske religije ifilozofije proširile suse na ostala područja.



Invazijom nomada nakon 300. g. uništene su antičke civilizacije u svimdijelovima Azije

u 4. st. Huni su osvojili sjevernu Kinu i krenuli na zapad u osvajanje Europe.

od 7. do 12. st. u istočnoj Aziji vladao je relativan mir zahvaljujući slabljenjuinvazije normada i vjerskih ratova.



• 1206. g. Džingis kan je ujedinio mongolska plemena i osvojio sjevernu Kinu,sjevernu Indiju, Perziju i dijelove Europe. Mongolsko carstvo pružalo se od Kine iKoreje do Dunava. Carstvo je trajalo do 1368. g., ali najveću važnost imalo jetijekom 13. st. za vrijeme vladavine Kublaj Kana (osvojena i južna Kina).

• nakon propasti

Mongolskog

carstva, dinastija

Ming preuzela je

vladavinu u Kini i

proširila svojutjecaj u istočnoj Aziji.



u 7. st. Arapi su osvojili jugozapadnu Aziju i izgradili carstvo koje je uključivalo još isjevernu Afriku i velik dio Španjolske. Došlo je do širenja islama i u ostale dijelove Azije (npr. Indiju).



Europa je ušla u period kulturnog i gospodarskog napretka i Europljani suprivučeni bogatstvima Azije početkom 16. st. polako počeli osvajati njezinedijelove.

Portugalci su preuzeli kontrolu nad Indijskim oceanom i južnokineskim morem;tijekom 16. st. Macao je postao njihova trgovačka luka. Španjolci su počelitrgovati s Filipinima oko 1565. g. Britanci i Nizozemci su se tek kasnije (u 17. st.)uključili u trgovinu s azijskim zemljama. Godine 1619. Nizozemci su osvojili Javu,a 1641. g. su preuzeli Maleziju od Portugalaca - kontrola trgovine začinima



• Japan i Kina su se uspješnije oduprli europskim osvajanjima → Britanci iNizozemci su se orijentirali na južnu i jugoistočnu Aziju; Britanci su postupnoosvojili veći dio Indije, a Nizozemci Indoneziju.• u 19. st. Europljani su kontrolirali najveći dio Azije. U to vrijeme Kina i Japan su

počeli inenzivnije trgovati s Europom i SAD.



započela je sve snažnija borba među zapadnim zemljama osvajanjem Azije i jačanjem trgovine. Britanci su postali najača kolonijalna sila u jugozapadnoj Aziji,Indiji i južnoj Kini. Rusija se proširila na centralnu Aziju i Mandžuriju, Francuzi suokupirali Indokinu, dok su SAD nakon američko-španjolskog rata 1898. g. dobiliFilipine.

do početka 20. st. Zapad je utjecao na mnoge promjene u Aziji – uklonjene su neke

barijere koje su dijelile istočnu i zapadnu civilizaciju, a došlo je i do značajnihpromjena u ekonomskom i političkom životu Azije. Kolonijalne sile ubirale su velikiprofit dok su brojni stanovnici Azije živjeli u siromaštvu. Kao rezultat, javili su sebrojni nacionalni pokreti za oslobođenje od kolonijalizma



Ovi pokreti posebice su ojačali nakon 2. svj. rata. Između 1943. i 1949.kolonijalne vlasti oslobodili su se Burma, Indija, Indonezija, Jordan, Libanon,Pakistan, Filipini i Šri Lanka.



1948. god. formirana je država Izrael koju su najvećim dijelom nastanili europskiŽidovi. Godine 1949. Indokina je bila jedini dio Azije gdje su još uvijek postojalekolonije, ali pet godina kasnije i ovo područje je dobilo svoju samostalnost.

godine kolonijalne vladavine u Aziji ostavile su dubok trag u gospodarskom životukontinenta - Azija je u tom pogledu dosta zaostajala za Europom.

razvojem industrije u Europi, javila se potreba za sirovinama koje su se potomuvozile iz Azije - Azija je bila samo izvor sirovina i kolonijalne sile nisu ulagale unjenu industrijalizaciju. Poljoprivreda je također značajno zaostajala u odnosu naEuropu. Nakon raspada kolonijalnog sustava Azija se morala suočiti s brojnimgospodarskim, društvenim i političkim problemima.

nakon 2. svj. rata došlo je do širenja komunizma u Aziji (Rusija, Kina, SjevernaKoreja).

Korejski rat (1950.-1953.)



komunizam se proširio i na Jugoistočnu Aziju tako da je u razdoblju 1946.-1954. g. u

Indokini pod vodstvom komunista i njihovog vođe Ho Ši Mina trajao rat zaoslobođenje od francuske vladavine. Nakon rata Indokina je podijeljena na četirisamostalne države: komunistički Sjeverni Vijetnam i nekomunistički Južni Vijetnam,Laos i Kambodžu.

tijekom 1960-ih i 1970-ih na ovom području bili su prisutni brojni sukobi i ratovi(Vijetnamski rat). Godine 1976. Sjeverni i Južni Vijetnam su ujedinjeni.



i u ostalim dijelovima Azije bili su česti sukobi između različitih zemalja iliizmeđu različitih vjerskih, nacionalnih ili političkih frakcija unutar jedne države(npr. Afganistan, Irak, Iran, Libanon).

krajem 1991. raspao se Sovjetski savez → nastanak novih azijskih država Aziju i dalje obilježavaju brojni sukobi različitih uzroka: arapsko-izraelski sukobi,

ratovi u Afganistanu, Iraku, indijsko-pakistanski sukobi, vjerski sukobi diljem Azije itd.

azija 1 - položaj, regionalizacija, historijsko-geografske značajke

Documents