AUTORSKA PRAVAAUTORSKA PRAVAUmjetnost je

gubljenje vremena! To možeš zaboraviti!

ARKO ŽELI

STUDIRATI GLAZBU,

ALI NJEGOVI RODITELJI SE PROTIVE

…

To nije fer! Zašto ne bih mogao biti

umjetnik?

Marko, u čemu je problem

Moji roditelji kažu…da ću sigurno umrijeti od gladi!

POGRIJEŠILI SU! DA VIDIMO ZAŠTO!

Nimalo me

ne poštuju!

I mene su ismijavali moji ujak i ujna, kada sam rekao da želim biti umjetnik…

Stvarno? A tvoji

roditelji?

Oni su me podržali.

Baš si sretan!

Moj tata ih je upitao…

Možete li zamisliti svijet bez umjetnika?

FILM TEATAR

TELEVIZIJA KIP

KNJIGE MUZIKA

SLIKARSTVO PLES

, ITD.

Pa zapravo… Bilo bi dosadno! To ne bi bio život!

Turobno!

Bez umjetnosti, ljudi bi bili…manje ljudi, a više poput

životinja u divljini…

ali ipak…

Postoje ljudi koji vjeruju da umjetnost nije posao, tako da uopće ne znaju kakvo

poštovanje autori zaslužuju.

Tako je! Moji roditelji su upravo takvi! Bit ćeš gladan, muzičaru, vidjet ćeš…

Ha, ha, ha!Nije točno, zato što već znam

kako zaslužiti poštovanje!

Gluposti! To je samo prazna priča!

Ćao! Što se dešava? Ćao, Čuli!Kakvo iznenađenje! Otkuda ti ovdje?

Razgovaramo o tome kako mogu zarađivati za život od moje umjetnosti.

Pa, to je lako! Samo ostvaruj svoja autorska

prava!

Mogu li mi autorska prava pomoći da od umjetnosti zarađujem za život?

Razmisli, Marko: šetaš ulicom…

i vidiš kuću ili automobil koji ti se dopadaju…možeš li ih jednostavno uzeti?

Naravno da ne mogu, budalice! Samo ako su moji…

Ili ako mi vlasnik dopusti.

Tako je: svatko to zna, točno? Dakle…

Ako komponiraš pjesmu ili napišeš knjigu, što si ti u odnosu na to djelo?

Pa…autor!

Dakle, autor je vlasnik svoga djela: njemu

pripada zato što ga je on stvorio.

A da bi to uradio morao je vrijedno i naporno raditi, uložiti vrijeme, trud, talent, a često i vlastiti novac.

Slažem se.

I niko ne može oduzeti imovinu bez dozvole vlasnika?

Jedina osoba koja može raspolagati takvim djelom, prodati ga ili iznajmiti, dozvoliti njegovo umnožavanje, licencirati ga i tako dalje, jeste autor.

Autor!

Dakle…ako stvorim neko djelo, mogu li zaraditi novac od toga?

Naravno, a tada će te roditelji ostaviti na miru.

Razlika je u tome što su kuće i automobili materijalne stvari…

Intelektualna djela (pjesme, poezija, scenariji, ples, itd.) su nematerijalne stvari.

Medij je fizički

(papir, CD, kazeta), ali

djelo jeintelektu-

alno.

Ali sva dobra, fizička i intelektualna, imaju vlasnike čija se prava moraju poštivati .

Autorska pr

ava!

Dakle, ako želiš biti izvođač i zarađivati za život kreativnim radom, moraš saznati više o autorskim pravima.

Kako znaš toliko o tome?

Bila sam u uredu za autorska prava i…

Dali su mi ovu brošuru PA RECI NAM

NEŠTO O TOME!

Već smo vidjeli najvažniji dio…

Vrijednost kreativnosti

Kreativnost pokreće svijet…

Važno je ne zaboraviti da djelo pripada onome ko ga je stvorio

: daje prava koja moraju biti priznata i zaštićena.

Što mu

Ko može biti autor?

Samo su ljudi u stanju stvoriti intelektualna djela, tako da životinja, mašina ili institucija ne može biti autor.

Žao mi je Aurora… Autor!

Ti samo oponašaš, ne stvaraš.

Jadna malena! Ali zar ne postoje

i druge vrste autorstva?

Da, postoje…

1. zajedničko autorstvo,

2. autorstvo nad djelima pod pseudonimom (djela pisana pod izmišljenim imenom),

- 3. autorstvo nad anonimnim

(nepotpisanim) djelima te,

4. autorstvo nad djelima stvorenim za

poslodavca.

A štо ako se dvije strane o nečemu ne slažu?

Pa...

Općenito se pretpostavlja da prava nad naručenim djelima ili onima koje autor stvori

u svojstvu uposlenika pripadaju poslodavcu.

Autor!

Pa…

ŠTA AUTORSKA

PRAVA ZAPRAVO ŠTITE?

Autorska prava štite djela u formi književnih i umjetničkih djela, bez obzira na njihove osobine.

Mašin-stvo

Socio-logija

Filozo-

fija

Poezija Psiho-

logija

Histo-

rija

umjet-

nosti

Da li moraš registrirati djelo da bi ostvario autorska prava?

Uvijek je dobra ideja registrirati djelo, ali prava, u suštini, proizilaze iz čina

stvaranja nekog djela…

Dakle nije ga neophodno registri-rati; po tome se autorska prava razlikuju od žigova…!

Točno.

Žigovaaa!Autorska prava sadržana su

u samom djelu, kao što je muzika…a prava kupca su sadržana

u fizičkom predmetu, kao što je CD.

Hm…molim?…Ne razumijem.

Recimo, kupiš neki CD, dozvoljeno ti ga je slušati, ali ne možeš plasirati pjesmu na tržište…

Jasno, ja sam vlasnik CD-a, ali autor je vlasnik djela pohranjenog na njemu .

Ali ako vodim neki posao, mogu li puštati pjesmu kako bih privukao mušterije?

Samo ako platiš korištenje; zapamti: kupnja CD-a znači da je jedino pravo koje ti pripada da ga

slušaš .

Jeeedino pravo!

A što je sa nekim ko napravi računalni program?

To se tretira kao književno djelo jer je rezultat ljudske kreativnosti.

A koliko dugo je neko djelo zaštićeno?

Tokom cijelog autorovа života i 50 godina nakon njegove smrti.

U mnogim zemljamato može potrajati i 70 godina.

Dobro, znači umjetnik doista može

zarađivati za život od svoje

umjetnosti…!

I to tako dugo! Ali što nakon

toga?

Djelo ulazi u javni domen, i umnožavanje postaje besplatno.

Što ako netko drugi tada

ustvrdi da je djelo njegovo?

Ne može. Autorova moralna prava (njegovo autorstvo i kontrola nad djelom)

traju zauvijek.

PIRATSTVO I

PLAGIJA-TORSTVO

Piratstvo je neovlašteno umnožavanje, prodaja, iznajmljivanje ili drugi vid korištenja djela. U bilo kojem obliku.

Spremni? Samo pljačkajte, mili moji!

A ne moramo čak ni platiti!

Plagijatorstvo je distribucija djela koje pripada nekom drugom, nakon doslovnog kopiranja, parafraziranja i

pripisivanja autorstva drugoj osobi.Tvoje djelo? Ali već sam ovo pročitala kod drugog autora!

Hmm, umm….paa, zamislite slučajnosti?

I jedno i drugo predstavlja kršenje autorskih prava,

a to je kriminal !

Kriiiiminal!

Ali nekada možeš koristiti neko djelo bez traženja dozvole od autora.

Tako je, na primjer, kada slušamo muziku kod kuće...

ili u okviru predavanja iz umjetnosti i književnosti u školama, u obrazovne svrhe...

još u 18. stoljeću…

I možeš reproducirati manje fragmente nekog dijela kako bi pojasnio određenu ideju?

Opet točno: to se zove pravo citiranja; moraš navesti autora i izvor.

Hvala vam. Sada imam argumente za moje roditelje.

Naravno! Onda će te poštivati

kao stvaratelja i vlasnika prava.

Dakle, i mi stvaratelji, ipak, imamo budućnost…

Sadašnjost i budućnost!

Dakle, Van Dalus…? Hmmmmm da…Moram priznati da su tvoji roditelji pogriješili; kada malo bolje razmislim, možda kao umjetnik, ipak, imaš budućnost pred sobom.

PODRŽIMO AUTORSKA PRAVA

KrajLima, oktobar 2001.god. Objavljeno uz dogovor između Nacionalnog instituta za odbranu konkurencije i zaštitu intelektualnog vlasništva (INDECOPI) i Svjetske organizacije intelektualnog vlasništva (WIPO) * Scenarij i umjetnički dizajn: Juan Acevedo / Dizajn: Germán Luna, Jorge Llahuala / Boja: María Elena Sialer * Prijevod: Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine / Kontakt: WIPO, 34 chemin des Colombettes, 1211 Geneva 20 (Switzerland)., е-mail: wipo.mail@wipo.int / Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, Kralja Petra Krešimira IV 8a, 78000 Mostar, Bosna i Hercegovina, www.ipr.gov.ba, e-mail: mostar@ipr.gov.ba.; ispostava u Sarajevu, Hamdije Ćemerlića 2/7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, e-mail: sarajevo@ipr.gov.ba; ispostava u Banja Luci, Ulica Bana dr. Lazarevića i Vase Pelagića, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina, e-mail: banjaluka@ipr.ba .

Ovo djelo je prevedeno i umnoženo uz dozvolu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) koja je nositelj autorskog prava, na osnovu izvornog teksta na engleskom jeziku. Sekretarijat WIPO-a ne odgovara za kvalitet prijevoda ili eventualno prilagođavanje teksta.