Univerzitet u Novom Sadu Fakultet sporta i fizikog obrazovanja

Vladimir Mago Student prve godine

SKOK U VISSeminarski rad iz Atletike

Predmetni nastavnik: Dr Ilona Mihajlovi

Novi Sad, 2011

1

SADRAJ

1. Uvod..3 str 2. Predmet i cilj .....4 str 3. Metoda rada..4 str 4. Pregled kroz historiju....5 str 5. Pravila.....6 str 6. Analiza tehnike..7 str 7. Antropoloke karakteristike skakaa12 str 8. Literatura....14 str

2

1. Uvod

Atletika je jedna od temeljnih i najrairenijih sportskih grana koja obuhvadatrkake, bacake i skakake discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo je, to atletika istinski i jest, kraljica sportova. Atletskim vjebama stjee se fizika snaga, izdrljivost, brzina i okretnost, a uvrduju se svojstva volje kao to su hrabrost, odlunost i upornost. Discipline atletike odlikuju se motorikim kretanjima koja se uspjeno mogu primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vjebanja, pomodu kojih se znaajno utjee n podizanje opde psihofizike sposobnosti pojedinca. Atletika je polazite i temelj za sve ostale sportove. Od 1896. godine ukljuena je u redovni program Olimpijskih igara. Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, jo od vremena stare Grke pa do modernih Olimpijskih igara dananjih dana. Kako se radi o osnovnim disciplinama tranja, skokova i bacanja, tradicija takvih natjecanja je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike ustvari povijest sporta uopde. Mi demo se tokom ovog seminara baviti skokovima u vis.

3

2. Predmet i cilj rada

Omoguiti da se uenik opredijeli za atletiku kao kraljicu sportova u kojoj e uivati i koju e upranjavati cijeli ivot kao temeljni sport, kao dopunu drugim sportovima ili kao rekreaciju ne iskljuujui mogunost ostvarivanja karijere

3. Metod rada

U ovom seminarskom radu koristit e se deskriptivna metoda na nivou teorijske analize i uoptavanja. Koristit e se primarni i sekundarni izvori informacija, kako domaa tako i strana literatura, struni referati, Internet izvori, kao i ostali izvori informacija.

4

4. Pregled kroz Historiju

Za vrijeme igara u antikoj Grkoj nije se skakalo u vis, jedino sespominje kako su pripadnici plemena Watusi u Africi skakali u vis s odrazom s termitnjaka. Preskakvi svoju visinu dokazivali su zrelost (mukost). Moderni skok u vis javlja se krajem 18.st. u Njemakoj, zapoeo je kao fizika aktivnost djece. Kao natjecateljska disciplina razvija se sredinom 19.st. u Engleskoj (kotskoj). Skok u vis je kroz povijest doivio najvee promjene od svih ostalih atletskih disciplina. Tehnika je doivjela brojne promjene od zgrne preko prekorane tehnike (karice), dvostrukih kara (sweeney), Western roll (horine), opkorane pa do dananje Fosbury flop tehnike.

Dugo vremena dominirala je opkorana ili stradle tehnika, (licem premaletvici), sve do Olimpijskih igara u Grenobleu 1968. godine kada je za SAD u skoku u vis nastupao Dick Fosbury. Izveo je dotad svijetu nevieni skok leima je bio okrenut letvici. Tim je skokom postao novi olimpijski prvak te postavio novi svjetski rekord. Njegova tehnika, nazvana flop-Fosbury, pokazala se vrlo uspjenom i jednostavnom za izvedbu. Munjevitom brzinom se proirila po svijetu i potpuno izbacila stradle tehniku sa scene. Danas, svi koriste flop tehniku za atletski skok u vis.

Dananji svjetski rekordi u disciplini skoka u vis za ene i mukarce:Skok u vis: 2,09 Stefka Kostadinova, Bugarska Rim, 30. kolovoza 1987.

Skok u vis:

2,45

Javier Sotomayor,

Salamanca, 27. srpnja 1993.

5

5. PravilaSkok u vis je atletska disciplina u kojoj takmiari skau preko horizontalno postavljene prepreke - letvice postavljene na odreenu visinu. Skok u vis je olimpijski sport i do danas je takmienje u skoku u vis odrano na svakim ljetnim Olimpijskim igrama.

Pred poetak svakog takmienja komisija odreuje na kojoj de visini biti postavljena letvica. To je obino relativno mala visina, a svakom atletiaru je dozvoljeno da pone na bilo kojoj visini dokle god je ta visina jednaka ili veda od poetne visine. Obino se letvica die za 3 do 5 centimetara iako nije neobino da se pri pokuajima obaranja rekorda letvica die i za 1 centimetar. Svaki takmiar ima tri pokuaja da preskoi visinu koju je sebi zadao. Takmiar koji tri puta zaredom rui letvicu ispada iz takmienja, a za njegov rezultat uzima se najvia visina koju je preskoio. Ukoliko takmiar jednom ili dva puta rui letvicu na visini koju je odabrao moe izabrati drugu, vedu, visinu. Na toj visini takmiar moe skakati onoliko puta koliko pokuaja je prenio sa prethodne visine. Ukoliko dva ili vie takmiara imaju identine rezultate, ukljuujudi visinu i broj pokuaja, pobjednika odluuje jump off. Letvica se postavlja visinu za centimetar viu od najvie preskoene tokom takmienja. Ukoliko oba takmiara preskoe ovu visinu letvica se die za jedan centimetar, ukoliko su oba takmiara ruila letvica se sputa za jedan centimetar sve dok jedan od takmiara ne preskoi a drugi srue letvicu.

6

6. STRUKTURALNA I BIOMEHANIKA ANALIZA TEHNIKE SKOKA U VIS

Faza zaleta Faza zaleta spada u cikliki dio kretanja skoka u vis, a za zalet se najee koristi 7-9 ili 9-11 koraka, no duljina zaleta moe varirati u ovisnosti od skakaa do skakaa, od 6 do 17 koraka. Faza zaleta se sastoji od dviju podfaza: Tranja ravnog dijela zaleta pod kutem od 90 okomito na letvicu. 2) Tranja krunog dijela zaleta takvo tranje u luku proizvodi centrifugalnu silu, (tei udaljavanju tijela od sredita njegove krune putanje), to znai da je skaka u krunom dijelu zaleta nagnut prema centru krunice i zato se automatski sputa i teite tijela skakaa za 10 do 15 cm.

Oblik i parametri lunog zaleta

7

Svrha obiju podfaza je realizacija ritminog zaleta s ubrzanjem u posljednim koracima.

Luni dio zaleta producira centrifugalnu silu, pa ga skaka pretrava postavljajui stopala po zamiljenoj krunici bez usporavanja. U ovom dijelu zaleta skaka je nagnut prema sreditu krunice cijelom duinom tijela, a samo stopalima gazi po zamiljenoj liniji.

8

Shematski prikaz trodimenzionalne kinematike analize skoka u vis s vie strana: pogled s desna, sprijeda i s vrha (oh, M., uk, I., Bortnik, A. (1993). Kinematini model skoka v viino, ovrednoten na podlagi ekspeetnega modeliranja. port, 41: ; 41 45).

9

Faza odrazaFazu odraza ine 2 karakteristine podfaze : amortizacija aktivno odraavanje Faza odraza zapoinje u trenutku postavljanja odrazne noge na podlogu, pri emu se tijelo naginje vertikalno natrag 10 20 stupnjeva. Nogu je potrebno postaviti na prednji, vanjski dio stopala sa opruenim koljenom ( pri emu je kut u koljenom zglobu 170 178 stupnjeva). Kut po kojim skakaeva odrazna noga gleda na podlogu je 45 67 stupnjeva. Mjesto odraza je 80 120 cm udaljeno od letvice. Mnogi skakai nastoje postaviti stopalo usporedno s letvicom pri emu se smanjuje mogunost rotacije tijela oko uzdune osi. ( oh, M.) Amortizacija je faza odraza koja nastaje kao rezultat sile pritiska podloge na odraznu nogu. U tom trenutku sila reakcije podloge dosee vrijednost od 350 600 kg. Podfazu amortizacije karakterizira prisilno savijanje odrazne noge, pri emu se kut u koljenu odrazne noge smanjuje na 135 145 stupnjeva. U ovoj fazi opi centar teita tijela, iako snien jo uvijek zadrava relativno visoki nivo. ( Antekolovi, 2005.) Stupanj uinkovite transformacije horizontalne u vertikalnu brzinu je prije svega ovisna od miinog vezivnog tkiva koji fiksira tako prijelomne toke (skoni zglob, koleni zglob, lakatni zglob i kraljenicu). Kod vrhunskih skakaa horizontalna brzina opeg centra teita tijela, koja u trenutku postavljanja iznosi od 5,8 m/sek 6,20 m/sek, na kraju amortizacione faze se smanjuje za 47 %, a zatim se u podfazi odraavanje ponovo poveava, da bi u trenutku kada stopalo odrazne noge naputa podlogu bila za 24 27 % nia od poetne (Milanovi i sur. 1986.) Karakteristino vrijeme odraza iznosi od 0,120 0, 192 sek. U podfazi aktivnog odraza noga se isprua istovremeno u karlinom i koljenom zglobu i zavrava u sustavu skonog zgloba. U ovoj podfazi naglasak treba staviti na maksimalnu brzu ekstenziju odrazne noge ali i na zamahe rukama i nogama koje pospjeuju odraz.

10

Faza letaFaza leta u skoku u vis poinje u trenutku kada stopalo odrazne noge napusti podlogu a traje do trenutka prizemljenja tijela skakaa na strunjau za doskok. Ekscentrini odrazni impuls, pri kojem sila reakcije podloge prolazi ispod OCT tijela uz istovremenu rotaciju oko vertikalne osovine uzrokovana lunim zaletom i zamahom zamane noge gore i unutra, osigurava gibanje tijela leima prema letvici, tako da je tijelo u najvioj toki leta horizontalno, odnosno paralelno s podlogom. Okret leima prema letvici dogaa se nakon odraza, okret zapoinju unutranji rotatori noge dok je odrazno stopalo jo uvijek na tlu. Skaka ne smije okrenuti lea letvici dok se ne nae dovoljno visoko u zraku. Pri odrazu zamano koljeno se energino povlai gore, nakon odraza zamana noga se ne sputa ve se odrazna noga podie do nje. Tako skaka poprima poloaj s razmaknutim koljenima te blago uvinutim leima pri prelasku letvice. Horizontalna brzina zaleta, odrazni impuls, centfugalna sila, reaktivna sila zamaha ruku i zamane noge predstavljaju osnovne odrednice koje osiguravaju optimalan kut od 55 do 63 i brzinu od 4,2 do 5,0 m/s uzleta i u skladu s time i najveu visinu skoka od 215 do 245 cm. 9

Faza doskokaNakon neposrednog prelaska letvice sljedi posljednji trzaj (opruanje) potkoljenicama gore, a trup ide u laganu fleksiju zbog susretnog djelovanja pregibaa zgloba kuka koji slui kao oslonac opruaima koljenskog zgloba koji ekstendira potkoljenice. To znatno usporava rotaciju cijelog tijela prema natrag oko horizontalne osi i skaka doskae na lea i ramena (torakalni i cervikalni dio kraljenice). Prijeopruanja potkoljenica vano je podii glavu prema prsima radi povratne informacije, a i radi sigurnog prizemljenja. Pri samom doskoku na strunjau skaka pomie ruke lateralno i malo naprijed, a brada je i dalje naprijed i dolje na vratu.

11

7. ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE SKAKAA U VIS

Od antropometrijskih karakteristika skakaa, najvaniju ulogu u skoku u vis ima longitudinalna dimenzionalnost tijela, zato to je rezultat u velikoj mjeri zavisan od inicijalne visine OCTT. Na uspjenost rezultata u skoku u vis u najveoj mjeri utjeu motorike dimenzije: brzinsko eksplozivne snage brzina alternativnih i jednostavnih pokreta koordinacija Takoer znaajnu ulogu ima i fleksibilnost lumbalnog dijela kraljenice, potrebna za izvoenje efikasnog uvinua.OCJENE VANOSTI ANTROPOLOKIH KARAKTERISTIKA U ODNOSU NA USPJENOST U SKOKU U VIS

MORFOLOKE KARAKTERISTIKE - longitudinalna dimenzionalnost skeleta - transverzalna dimenzionalnost - volumen tijela - potkono masno tkivo MOTORIKE SPOSOBNOSTI - koordinacija - preciznost - ravnotea - fleksibilnost - brzina alternativnih pokreta - bazina tjelesna snaga - eksplozivna snaga - maksimalna sila pokuanih pokreta

5 3 3 -5

3 2 1 2 5 4 5 4

12

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI anaerobni kapacitet 4 raspon transportnog sustava za kisik 2

Prema : Milanovi, Hofman, Puhani i najder; Atletika znanstvene osnove (1986).

13

8. Literatura

1.Mihajlovi, I. (2010). Atletika. Fakultet sporta i fizikog vaspitanja Novi Sad 2. oh, D, uk, I., Bortnik, A. (1993). Kinematiki model skoka v viino, ovrednoten na podlagi ekspertnega modeliranja. port 41(1/2). 41-45. 3. Milanovi, D., Hofman, Puhani i najder (1986). Strukturalna i biomehanika analiza skoka u vis. Atletika znanstvene osnove 1986 (str.2228).

4.http://hr.wikipedia.org/wiki/Skok_u_vis

14

15