• Sustav leća:

• a) Dvije konvergentne leće (mikroskop)

• b) Konvergentna i divergentna leća

• Lupa

• Fotoaparat

• Oko

2

Nastajanje slike u mikroskopu

S2

S1 P2 P1

Lob

Lok

puk = pob· pok

a1>0

b1>0

b2<0

a2>0

..imaginarna

..uvećana

..obrnuta

F1

F1´

F2

F2´

3

Sustav leća; divergentna leća daje realnu sliku

S1P2

P1 L 1(+)

puk = p1· p2

S2

L 2(-)

d -a2

b2

b1 a1

F2´

F1´

Realna slika (S1) postaje virtualni predmet (P2)

slika je: _ _ realna _ _ uvećana _ _ obrnuta

F2

Lupa (povećalo)

• Sastoji se od jedne konvergentne leće; povećava prividnu veličinu objekta

• Veličina slike koja se formira na mrežnici ovisi o kutu gledanja (vidni kut)

• S jednom lećom moguće je postići da kutno povećanje bude 4 bez većih aberacija

• S dvije ili tri leće, koje ispravljaju aberacije, moguće je postići da kutno povećanje bude 20

• Daljina jasnog vida • je 25 cm •

Lupa (povećalo); f<25 cm

Definira se kutno povećanje: kut gledanja α´ je kut pod kojim se predmet vidi

kroz lupu, α kut pod kojim se predmet vidi bez lupe

,,

tg

tgM

Lupa (povećalo)

Dalekozor (Teleskop)

• Objektiv je velikog otvora

(zbog što veće količine

svjetlosti) i velike žarišne

daljine.

• Okular je povećalo (lupa)

kratke žarišne daljine i daje

virtualnu sliku koju promatra

oko

Note: qh’/fe and q0 h’/f0

ljudsko oko cornea-rožnica iris-šarenica pupil-zjenica lens-leća retina-mrežnica fovea centralis- žuta pjega rods-štapići cones-čunjići

• Miopija (kratkovidnost): paralelni snop zraka svjetlosti fokusira se ispred mrežnice

• Hiperopija (dalekovidnost): paralelni snop zraka svjetlosti fokusira se iza mrežnice

• astigmatizam

Osjetljivost ljudskog oka na elm. valove

Photopic vision

(light adaption)

max = 507 nm

Scoptic vision

(dark adaption)

max = 555 nm

13

Oko Ljudsko oko je vjerojatno najkompleksniji optički instrument.

Pojasnit ćemo nastajanje slike na očnoj pozadini (žutoj pjegi, fovea centralis) na sustavu leća koji je sastavljen od:

- prednjeg zaobljenog i zadebljanog dijela rožnice (cornea) i

- bikonveksne (nesimetrične) leće u unutrašnjosti očne jabučice.

Prednji dio rožnice pri tom možemo smatrati plankonveksnom lećom ili još jednostavnije pozitivnim sfernim dioptrom male zakrivljenosti. Oko ima iris poput kamere. Fokusiranje se postiže promjenom oblika leća. Mrežnica sadrži čunjiće (uglavnom se koriste za viđenje boja) i štapiće (za slabo svjetlo) Žuta pjega (fovea centralis) je mala regija visoke rezolucije koja sadrži uglavnom čunjiće Vidni živac: ~1 milijun fleksibilnih vlakana

Štapići i čunjići

• Pokrivaju područje od 5

cm2.

• Čunjići: za preciznije

viđenje, potrebno jako

svjetlo - pomažu da se vidi

boja. Uglavnom

raspodijeljeni u središtu

mrežnice (fovea).

• Štapići: za periferni i noćni

vid. Osjetljivi na svjetlost.

Uglavnom distribuirani dalje od foveae.

Rods-štapići

Cones-čunjići

14

Opažanje boja

• U retini postoji samo tri tipa stanica osjetljivih na boje – crvene, zelene i plave pinete

• Koje boje vidimo ovisi o tome koje su pinete stimulirane

Valna duljina

relativni

intenzitet

16

Akomodacija oka

udaljen predmet, a= slika je u žarištu (žuta pjega), b24 mm

bliski predmet, a=konačno

leća oka je opuštena

leća oka povećava jakost;

povećana zakrivljenost

slika je u žarištu (žuta pjega), b24 mm

Akomodacija

• Fokusiranje oka se ne postiže promjenom udaljenosti između leće

i mrežnice. Naprotiv, to je učinjeno izmjenom žarišne duljine

leće oka! Cilijarni mišići pomažu promijeniti oblik leće:

akomodacija.

• Mišići se opustite, duge žarišne duljine, gledamo udaljene

predmete;

• Mišići se napnu, kratka žarišna duljina, vidimo predmete u

blizini.

• Normalno oči mogu vidjeti od 25 cm do beskonačnosti,

međutim, ako je rožnica izbočena previše ili premalo tada

akomodacija ne pomaže. (Kratkovidost (myopia) ili dalekovidnost (hyperopia))

17