aristotel - fizika

Download Aristotel - Fizika

If you can't read please download the document

Post on 22-Dec-2015

28 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Aristotel; Fizika;

TRANSCRIPT

aristotel - fizika

Aristotel

Fizikakoje je u iste stvari prema naravi, jer je i gibanje iste stvari tako protivno. Naime, jedno od njih bit ce prema naravi, bilo nagore ili nadolje, a drugo protiv naravi. Ali tu se javlja dvoumlje: ima li svako mirovanje koje nije uvijek i nastanak, i je 11 sam on ustavljanje.Grc. rd ZGiaa&ar, lat. progressus ad quietem; engl. a coming to a standstill (or a coming to a stop); franc, celle de I'arret; njem. das Haltmachen; tal. la stasi; rus. ocrauoQKa.Jer inace bi bivao nastanak onoga sto ise protiv naravi ustavljaIli to 'ostaje', 'stoji'., na primjer zemlja gore, zbog toga sto kad je silom uznesena gore, zaustavila se. Nu 'ono sto se ustavlja' uvijek se cini da biva noseno sve brze, docim suprotno ono [sto biva noseno] silom. Stoga ce ono biti mirujuce ne postav- si mirujuce. Uz to, ustavljanje se cini ili da je u

cijelosti premjestanjeIli 'noSenje', 'prenoenje' (grc. rd (peQev&ai) lat. ferri; engl. locomotion; franc, d'etre transports; njem. das Etwas in seinem eigenen Ort sich bewegt; tal. il portarsi; rus. nepeMeuieuue. na svoje vlastito mjesto ill da se dogada istodobno. A postoji i dvoumlje je li os taj an je ovdje protivno gibanju odovud. Jer kad se togod giba odovud i odbacuje [nesto], cini se kako jos uvijek ima to 'odbacivano'; tako te ako 30 je to mirovanje suprotno gibanju odavde u protimbu, protimbe ce biti istodobno prisutne. Ili pak nekim nacinom i miruje, ako jos ostaje, te u cijelosti: 'ono koje se giba' dijelom je ovdje a dijelom u onome 'u sto se mijenja'? I zbog toga 231 a je vise gibanje gibanju suprotno negoli mirovanje.Tako je receno i o gibanju i o mirovanju, kojim je nacinom svako od njih jedno, i koja su kojima protimbe.[Mogao bi tkogod dvojitiOvaj zbrkani dodatak predstavlja veoma dvoj- beno opetovanje onoga sto je vec reeno; stoga je ispuSten u est rukopisa Fizike. Temistije ga zane- maruje, a Simplicije smatra suviSnim. i o ustavljanju: po- 5 stoje li koja gib an j a inimo naravi, a kojima je mirovanje oprecno. Ako ih nece biti, besmisleno je. Jer nesto (mozda) ostaje, ali silom; tako te ce bivati nesto mirujuce, koje to nije uvijek, a i ne postavsi takvim. Ali je jasno da ce biti tako. Jer kao Sto se neto giba mimo naravi, tako bi nesto i mirovalo mimo naravi. Buduci neke stvari ima- 10 ju gib an j a i prema naravi i mimo naravi kao sto je ognju ono nagore prema naravi a nadolje mimo naravi , je li to gibanje i protivno ili je takvo ono zemlje? Jer ona biva ndsena prema naravi nadolje. Ili je jasno kako je oboje takvo, ali ne istim nacinom, nego (gibanje) je takvo prema naravi ukoliko i ono (ognja) biva prema naravi; a gibanje ognja nagore suprotno je onome nadolje, kao ono koje biva prema naravi onome koje 15 biva mimo naravi. A u\eecsi.16211* '163

16211* '163

nebida u bice, ono je napustilo nebice. Bit ce sto- 15 ga u bicu; jer sve nuzno ili biva ili ne biva. Bjelodano je dakle kako u promjeni prema protuslovlju ^promijenjeno' ce biti ono u sto se promijenilo. A ako je tako u toj [promjeni], bit ce i u ostalima, jer slicno vrijedi za jednu kao i za ostale. Uz to, uzme li se i svaka [promjena] pojedi- naicno, isto ce biti bjelodano, zbog toga sto 'pro- mijenjeno' mora biti negdje ili u necemu. Jer, 20 kako je napustilo ono iz cega se promijenilo, mora biti negdje: naime ili je u tome ili ce biti u cemu drugome. Ako je dakle u drugome, kao u r, ono promijenjeno u B ponovno se mora mijenjati iz r u B, jer B ne bijase medasnjetelji (ili podmeti), dok je 'pokretanje' zapravo kretanje pojedinog podmeta. Inace se smatra da je 'po, nego je pro- 25 mjena neprekidna. Tako te ono 'promijenjeno',kad se promijenilo, mijenja se u ono u sto se promijenilo, sto je pak nemoguce. Stoga 'promijenjeno' mora bivati u onome u koje se promijenilo. Bjelodano je tako kako i ono 'nastalo', kada nastade, bivat ce, a ono 'nestalo' nece bivati, jer tako je receno o cjelokupnoj promjeni, a najbje- lodanije je iz one koja je prema protuslovljukretanje' stanje 'pokrenutoga' ukoliko zbiljski poka. 30 Bjelodano je dakle kako 'promijenjeno', u casu kad se prvo promijenilo, u onome je u sto se promijenilo. A ono u sto se 'promijenjeno' kao u prvo promijenilo nuzno je nedjeljivo. A 'prvo' na- zivam ono koje nije takvo da je nesto drugo od njega prvozuje 'kretanje', te je poput 'pokrenutosti'.. Naime, nek je Ar djeljivo, i nek se dijeli kod B. Ako je dakle promijenjeno u AB 35 ili opet u. Br, Ar nece biti promijenjeno u prvo (tno). Ako se pak mijenjalo u obojem [i u AB i u Br] (jer je nuzno ili da se promijenilo ili da se 236 a mijenja u obojem), onda bi se mijenjalo i u cijelome Ar, ali ono bijase promijenjeno. A isti je razlog ako se u jednom [dijelu Ar] mijenja, a u drugome je promijenjeno, jer talo ne-bijelo i nastalo bijelo. Ako je dakle neprekidna preinaka u bijelo i iz bije- loga, i ne ustavlja se nikoje vrijeme, onda je isto- 5 dobno nestalo ne-bijelo i nastalo bijelo i nastalo ne-bijelo tako ce naime trojemu biti isto vrijeme.Uz to, ako je vrijeme neprekidno, nije stoga kretanje takvo, nego je ono susljedno. Jer kako bi bila ista krajnost140 protimbama, kao bjeloci i 9 crnoci?141Docim ce kretanje po kruznoj crti142 biti jedno i neprekidno, jer tu se ne dogada nista nemoguce. 10 Jer ono koje se krece iz A istodobno ce se kretati u A prema istom pokretaju143 (jer u sto ce stidiVidi V. 6. 229b 28.To jest: kretanje po pravoj crti (grc. ^ rfs ei>$ela$; lat. motus in linea recta).Ili 'krajnja tocka' (th %o%a%ov).Kao sto bi bilo nuzno u slucaju neprekidnosti izmedu dva oprecna gibanja.Grc. inl tr\$ neQL(peQovs>' lat. motus qui fit super linea orbiculata; engl. motion on a circular line; franc, le mouvement circulaire; njem. die Kreisbewegung; tal. il movimento circolare; rus. deuzicenue Kpyzoeoe.Ili 'poticaju', 'pogonu', 'teznji'. Grc. 4 deois lat. impetus; engl. direction of energy (or impulse); franc, tendance; njem. Bestimmung; tal. tensione; rus. deuotcenue.

u to se i krede), ali se nece istodobno kretati ni suprotnim ni oprecnim kretanjima, jer svako kretanje u nestoTo jest u neku tocku. nije ni suprotno ni oprecno onome iz toga, nego su suprotna ona kretanja koja bivaju po pravoj crti (buduci da su ta suprotna 15 prema mjestu, kao kretanja duz promjera, kako su tu krajevi najvise udaljeni), i oprecno je ono kretanje koje biva po istoj crtiTo jest: takva kretanja prelaze istu duzinu u oprecnim smjerovima.. Tako te nista ne prijeci da se doticno krece neprekidno i ni u jedno vrijeme ne prekida. Jer kruzno kretanje 20 biva od jedne tocke u itu istuIli 'od svojega mjesta u to isto'., a ono po pravoj crti od jedne tocke u drugu. Uz to, kretanje u krugu nikad ne biva u istimaMisli se: unutar odredenih granica, koje postoje na crti, a nema ih na krugu., dok je ono po pravoj crti cesto u istima. Dakle, onim kretanjem koje uvijek nastaje u drugome i drugome [nesto] se moze kretati neprekidno, docim onim koje cesto biva u istima ne moze; jer bi se inace moralo kretati istodobno oprecnim kretanjima. Stoga ni u polukruznici, ni u bilo kojem kruznom 25 luku, ne moze se neprekidno kretati, jer se tu cesto mora kretati preko is toga i mijenjati se suprotnim promjenama. Takvo kretanje naime ne spaja pocetak i zavrsetak, dok ih ono kruzno spa- ja, i jedino je savrsenoZbog toga sto je kruznica zauvijek zatvorena i savrsena..28Bjelodano je tako iz te razdiobe kako ni ostala kretanja ne mogu biti neprekidna; jer u svima se 30 dogada da se cesto preko istoga prelaziTo jest: da se ista duzina mora ponovno prela, kao u preinaci preko izmedica, u promjeni kolicine preko srednjih velicina, te isto tako u nastanku i nestanku. I niSta se ne razlkuje nacine li se te stvari (u kojima se zbiva promjena) malobrojnim ili mnogim, niti ako im se izmedu stogod doda ili 265 a oduzme, jer pri obojem se dogada te se cesto24216*243

24216*243

krece preko is toga. Jasno je dakie iz tih stvari kako zgodno ne govore ni oni naravoslovci koji kazuju da se sve osjetnine vjecno krecu, jer se one moraju kretati nekim od spomenutih kretanja, i jos se najvise prema njima preina- 5 cuju. Oni, naime, kauju kako stvari uvijek teku i propadaju, pa uz to i nastanak i nestanak naziva ju preinakom. A sadasnje je dokazivanje ustvr- dilo opcenito o svakom kretanju, kako se nista ne moze neprekidno kretati ni jednim kretanjem osim onim kruznim, te stoga ne ni preinakom ni umnazanjem. Nek je dakle od nas toliko receno 10 o tome da ni jedna promjena nije ni neogranicena ni neprekidna osim nosnje u krugu.9 Bjelodano je dakle kako je kruzna nosnjaziti.prva od mosnji. Jer svaka je nosnja, kao sto prije151 rekosmo, ili u krugu ili po pravoj crti ili mijesana; i one moraju biti prvotnije prema ovoj 15 posljednjoj, buduci da se ona od njih sastoji, i nosnja u krugu prvotnija je od one po pravoj crti, jer je jednostavnija i savrsenija. Nista naime ne moze bivati noseno preko neogranicene prave crte (jer nista nije tako neograniceno; a i kad bi bilo, nista se po njoj ne bi kretalo buduci da nemoguce ne biva, a .nemoguce je prije ono sto je neograniceno). Docim nosnja preko oganicene pra- 20 ve crte, ako se obrce, onda je slozena, i zapravo je dva kretanja; a ako se ne obrne, onda je nesa- vrsena i propadljiva. A i naravlju i odredbom i vremenom prvotnije je savrseno od nesavrsenog i nepropadljivo od propadljivog. I zatim, prvotnije je ono [kretanje] koje moze biti vjecno od onoga koje to ne moze biti. Dakle, kretanje 25 u krugu moze biti vjecno, ali od drugih kretanja ne moze ni jedno: mi ndsnja ni bilo koje. Jer u tima mora nastajati stajanje, a ako dolazi 27 do stajanja, nestalo je kretanje. Uz to, s razlogom se dogodilo da je kretanje u krugu jedno i neprekidno, a ne ono koje je po pravoj crti. JerIli 'kruzno kretanje' ili 'kruzenje'.

240Vidi pogl. 8. 261b 28.

kretanju po pravoj crti odreden je i pocetak i svrsetak i sredina, i ono to sve u sebi ima, tako te postoji i ono odakle ce zapoceti pokretnina i 30 gdje ce zavrsiti (buduci da na svo