ARHEOLOGIJA I POVIJEST SREDNJEG VIJEKA

PREGLED PREDAVANJA: 1. UVOD (arheološke metode-povijesne metode, izvori, kronologije, literatura,

institucije) 2. POVIJESNA I ARHEOLOŠKA GEOGRAFIJA 3. ROMANIZIRANI STAROSJEDIOCI NA PODRUČJU PROVINCIJE

PANONIJE I DALMACIJE 4. VELIKA SEOBA NARODA-Provincija Panonija od 400.- 568. g. 5. VELIKA SEOBA NARODA-Provincija Dalmacija, bizantska Dalmacija 6. AVARI I SLAVENI 7. DOLAZAK HRVATA – arheološki i povijesni izvori 8. ZBIVANJA OKO 800. g. 9. KRISTIJANIZACIJA SLAVENA I HRVATA U PANONIJI I DALMACIJI 10. PANONIJA U 9. STOLJEĆU – ustanak kneza Ljudevita 11. NAJVAŽNIJA PANONSKA SREDIŠTA- organizacija prostora 12. DOLAZAK MAĐARA U PANONSKU NIZINU 13. HRVATI U PANONIJI – arheološki i povijesni izvori 14. PANONSKA NIZINA OD 10. DO 13. st. 15. KOLOKVIJ

RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ

-nakon 2. sv. rata počela su istraživanja srednjovjekovnih lokaliteta- posebno u Dalmaciji-počeci suvremenih istraživanja u Dalmaciji- revizijska istraživanja-Stjepan Gunjača-Crkvina u Biskupiji, Lopuška glavica, Stupovi u Biskupiji, Gospin otok kod Solina, Putalj-već do kraja 50-tih godina bile su poznate karakteristike crkava šesterolisnog tipa i groblja

- u kontinentalnoj Hrvatskoj istraživanja su vršena u Vukovaru-Lijeva bara i Mrsunjskom lugu- Zdenko Vinski- glavni interes mu je rani srednji vijek, brojni radovi u kojima je tematizirao široku skalu

problema uključujući različite barbarske nalaze iz razdoblja seobe naroda; prvi profesor srednjovjekovne arheologije na novooformljenoj katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju (1954.-1961.)

- piše i skuplja nalaze iz vremena 1. avarskog kaganata - objavljeni nalazi iz Čađavice, fibula iz Stenjevca, paljevinsko groblje iz Vinkovaca- Stojan Dimitrijević – bavio se istraživanjem slavenskih grobalja (Otok- Gradina kod Vinkovaca)- germanska groblja u Dalmaciji – istaženo je najveće kompleksno groblje romaniziranih starosjedioca i

Ostrogota – Knin-Greblje (Jelovina, Vinski)- o Ostrogotima pišu: J. Belošević, J. Medini, A. Uglešić- istražuju se avaro-slavenska groblja: Bijelo brdo, Otok kraj Vinkovaca, Brodski Drenovac,Privlaka-Gole

njive, Stari Jankovci- istraživanja grobalja bjelobrdske kulture-Đakovo – Župna crkva (K. Filipec), Veliki Bukovac i

Zvonimirovo (Ž. Tomičić), Vinkovci- Meraja (I.I. Janošić)- u Dalmaciji se istražuju groblja poganskog horizonta i kristijaniziranog horizonta- Z. Gunjača i J. Belošević – pripisuju ranosrednjovjekovna groblja u Dalmaciji Hrvatima- groblje u Dubravicama- nađene starohrvatske naušnice iz 9. st-povezanost poganskog i starohrvatskog

horizonta

- Glavice kod Sinja (M. Petrinec)- dva sloja grobova koji se mogu pripisati poganskom i kristijaniziranom horizontu- kontinuirano sahranjivanje tokom 8. i 9. st.; kosturno i paljevinsko groblje

- kasnosrednjovjekovna groblja- groblja na Putalju i Vrh Rici- o crkvenoj arhitekturi – Lj. Karaman, Rapanić, I. Petriciolli, T. Marasović, M. Jurković, B. Migotti- ranosrednjovjekovna epigrafija- V. Delonga, Ž. Rapanić- istraživanje naselja- u Dalmaciji i Istri važnost imaju kasnoantički gradovi koji u srednjem vijeku

kontinuirano žive – istraživanje crkve sv. Križa u Ninu- u kontinentalnoj Hrvatskoj – slaba istraženost;utvrda Torčec, Gornji grad- Opatovina, crkva sv. Franje,

Varaždin (M. Šimek), Stari grad na Ivanščici, kaštel Konjščina, Lobor (K. Filipec)-

INSTITUCIJE I ČASOPISI- 1878.-osnovano je Hrvatsko arheološko društvo koje izdaje časopis Vijesnik hrvatskog arheološkog društva- 1888. fra Lujo Marun osniva Kninsko starinarsko društvo- 1889. osniva se Hrvatsko starinarsko društvo- 1894. don Frane Bulić je osnovao društvo Bihać- 1935. osnovan je narodni muzej u Zagrebu- nakon 2. sv.rata prof. Suić pokreće časopis Diadora- Starohrvatska prosvjeta- VAHD- Vijesnik za arheologiju i historiju Dalmacije- Histria arheologica –izdanje muzeja u Puli- Arheološki Vestnik- izdaje ga Slovenska akademija znanosti i umjetnosti- Archeological Ertesitu-najstariji mađarski časopis- Germania- Acta archeologica, Archeologica Hungarica

POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA: Šišić F., Povijest Hrvata u doba narodnih vladara, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske 1990. 2-izd.; Klaić N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb: Školska knjiga 1972;

POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA: Brandt, M., Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1995. Großer Atlas zur Weltgeschichte, 2. Auflage Westermann Schulbuchverlag GmbH, Braunschweig 1999. Klaić, N., Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971. Lotter, F., Bratož, R., Castritius, H. Premiki ljudstev na območju Vzhodnih Alp in Srednjega Podonavja

med antiko in srednjim vekom (375-600). – Ljubljana 2005.. Nodilo, N., Historija srednjega vijeka I, Zagreb 1898.

POVIJESNI IZVORI: HISTORIJA – nauka kojoj je zadatak da kao i sve ostale nauke pronalazi i iznosi istinu gradi se na izvorima – OSTACI

- TRADICIJA ( slikana, usmena , pismena)• HISTORIJSKA KRITIKA – uči nas da su izvori bistri ivjerodostojni

- kako ih tumačiti kad se njima služimo - kako ih upotrijebiti i obraditi

4. PRAVILA ZA KRITIČKO I OBJEKTIVNO PISANJE POVIJESTI 1. izvor prvog reda samo je suvremena vijest; treba se strogo i oprezno kontrolirati s kasnijim podacima kronika i pisaca pogotovo ako su u proturječju 2. u izvorima nema tumačenja 3. pisce u izvorima treba kritički protumačiti 4. treba dobro poznavati jezik u kojem je izvor u originalu napisan

Izvori hrvastke povijesti do 16.st.:STRANI PISCI

Einhardovi anali (796.-829.) i anali ostalih franačkih ljetopisaca - važni za povijest Panonske Hrvatske Konstantin VII. Porfirogenet (912.-959.)-između 948.-952. napisao djelo kasnije nazvano De

administrando imperio – poglavlja od 29.-36. iznio je najstarije vijesti o Hrvatima i Srbima od njihova doseljenja do 10. st.

đakon Ivan - mletački ljetopisac, tajnik dužda Petra II. Orseola; u svojoj mletačkoj kronici iznio nekoliko dragocjenih podataka na osnovu starijih zapisa o hrvatsko- mletačkim odnosima 9. i 10. st.

DOMAĆI PISCI• Ljetopis popa Dukljanina – sastavljen od dva dijela;

- 1. dio je nerazumljiv ( o vladanju kralja Budimira-Svatopluka i o bitkama s Mađarima na Savi i Drini); u 14. st. dodan je opširan opis o smrti kralja Zvonimira - 2. dio – o događajima u Duklji u 11. i 12. st.

Toma arhiđakon (1201.-1268.)- djelo Historia Salonitana (povijest crkve od rimskih vremena); najveću važnost dio koji govori o djelu splitskog nadbiskupa Lovre u doba hrv. kraljeva Petra Krešimira IV., Slavca, Dmitra Zvonimira i o tatarskoj najezdi za vladanja kralja Bele IV.

Miha, sin Madijev (14. st)- De gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificum- sačuvan samo jedan dio drugog dijela; o hrvatskim i svjetskim događajima između 1290. i 1330. g.

17. st. – razvoj Hrvatske historiografije Juraj Rattkay, Pavao Ritter-Vitezović, Ivan Lučić,Adam Krčelić,Franjo Rački, Ivan Tkalčić, Šime Ljubić

20. stoljeće- SUVREMENA HISTORIOGRAFIJA Ferdo Šišić Nada Klaić Ivo Goldstein Tomislav Raukar Neven Budak

Izvori za povijest europskih naroda:IZVORI ZA HUNEPRISK (415.-472.)

-putujući diplomat bizantskog dvora, boravio je na dvoru Atile u funkciji tajnika i savjetnika Maximina, poslanika cara Teodozija II (408.-451.)-djelo:” HISORIAE BYZANTIAE”- sačuvano u četrdeset fragmenata; odnosi se na događaje od 434. do 472.g.

-pruža podatke o nekim našim gradovima u 1. polovici 5. st (Salona, Sirmijum..)JORDANES (500.-552.)

-djela: “ROMANA” –prikaz povijesti svijeta od stvaranja, zasnovan na sv. Jeronimu- “GETICA”- sažeto Kasiodorovo djelo “Podrijetlo i djela Gota”, neki djelovi su prepisani (Kasiodorovo

djelo je izgubljeno) COMES MARCELINUS – 1. pol. 6. st.

- napisao je djelo “CHRONICON” koje je 1893. g . Izdao Mommsen- opisuje tok hunskih osvajanja , te osvajanje Sirmijuma, Viminaciuma, Singidunuma..

APOLINAR SIDON -govor u čast Anteniusove pobjede nad Hunima 560. g

IZVORI ZA GOTEKASIODOR (490.-583.)

-rimski političar, povjesničar i filozof, poznat i kao Senator-u doba gotskog vladanja obnašao je ulogu visokog državnog funkcionera u Italiji i Dalmaciji-540.g. se povukao u samostan gdje je skupljao rukopise i upućivao redovnike da prevode grčka djelaDJELA: “Chronica”, “Vivarium Epistolarum”, “Povijest Gota”...

PROKOPIJE IZ CEZAREJE (kraj 5. ili poč. 6. st.)-tajnik i savjetnik vojskovođe Belizara kojeg prati na vojnim pohodima

-DJELA: “De Bellis”- u osam knjiga, piše o ratovima koje je vodio Justinijan (perzijski rat, vandalski rat, rat s Ist. Gotima)- piše o običajima Slavena i Anta; “Hisoria Arcana”- djelo koje je napisao nakon smrti Prokopija i Justinijana-napada Justinijana i njegovu ženu Teodoru; “De Aedificiis”- u 4. knjizi piše o Justinijanovim gradnjama u Iliriku i Podunavlju

AGATIJAS SKOLASTIK (536.-582.)-piše događaje o d 552.-558.

-DJELO: “O Justinijanovoj vladavini”- piše o ratovima koje je Bizant pod Narzesom vodio protiv Gota, Franaka,Vandala i Perzijanaca- nastavlja tamo gdje je Prokopije stao, daje nekoliko podataka o Slavenima u službi bizantske vojske

ENODIJE –Teodorihov suvremenik koji je 507. g. Napisao panegirik u njegovu slavuIZIDOR SEVILJSKI-napisao djelo “Historia Gota, Vandala i Sveva”EUGIBIJE, COMES MARCELINUS,JORDANES,PRISK

IZVORI ZA AVAREMENANDAR PROTEKTOR

-obradio je period od 558. do 582.-njegovo djelo spada među najvažnije izvore 6. st. Iako je sačuvano samo u fragmentima kod Konstantina Porfirogeneta

-daje važne podatke o Sirmijumu, Singidunumu, Antima, Slavenima i AvarimaTEOFILAKT SIMOKATA

-tajnik cara Heraklija i prefekt-DJELO: “Historija” –u osam knjiga je opisao vladavinu cara Maurikija; to je osnovni izvor za borbe Bizanta s Avarima i Slavenima u dunavskim provincijama na kraju 6. i u 7. st.-pouzdan je povjesničar

MIRACULA SANCTI DEMETRII-sastavljena u 2. polovici 7. st., a dijele se na 13 poglavlja u čast slunskog čudotvorca sv. Dimitrija; -MIRACULA I,MIRACULA II-opisuje događaje iz 5. st. i opisi napada na Solun, avaro-slavenske opsade, gladi i kuge u tom gradu i okolici, gdje je vladala nestašica žita, te građanski rat u Solunu

-daju obilje informacija o Solunu, bizantskoj Makedoniji, Slavenima i njihovoj materijalnoj kulturiCONVERSIO BAGOARIORUM CARANTANORUM

-nepoznati salburški svećenik iz 871. g.-cilj mu je bio da se obrane privilegije salburške crkve u Panoniji i Karantaniji koje je ugrozio Metod novostvorenom nadbiskupijom-govori o Karantaniji i Donjoj Panoniji koje su sačinjavale Panonsku Sklaviniju

TEOFAN-važan je za povijest od 2. pol 6. st. do poč. 9. st.-HRONOGRAFIJA (810./811. i 814./815.); važan izvor za povijest Huna, te jedini bizantski izvor koji govori o životu Južnih Slavena

IZVORI ZA SLAVENEPSEUDO CEZARIJE

-DJELO:”Dijalozi Pseudo Cezarija”;sastavljeni poč. 5. st.-najstariji izvor o Slavenima koji su tada živjeli negdje pored Dunava-najstariji bizantski podatak o životu i običajima balkanskih Slavena

IVAN MALALA-napisao je “Svjetsku Kroniku” u kojoj u 17 knjiga opisuje događaje od Adama do 565. g.; izgubljen dio koji se odnosi na period od 565. do 574.g.-netočni i površni podaci

KONSTANTIN VII PORFIROGENETPROKOPIJEPSEUDO MAURIKIJEMENANDAR PROTEKTORPRISKAGATIJASTEOFILAKT SIMOKATA

SREDNJI VIJEK???

TERMIN – pojavljuje se u 15. st. kod talijanskih humanista – htjeli označiti prijelazno razdoblje između antike i novih vremena renesanse; smatrali sred. vijek vremenom barbarskog nazadovanjaPERIODIZACIJA- o periodizaciji, kronologiji i granicama sr. vijeka raspravlja se već pola tisućljeća

EUROPSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA HRVATSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA

Tradicionalne periodizacije:POČETAK SREDNJEG VIJEKA

Dioklecijanova reforma (284.-305.) 313. g.- Konstantinovo preobraćenje na kršćanstvo 330. g- osnivanje Carigrada-najava buduće podjele Carstva na dva dijela 375.g.- 1. seoba naroda, dolazak Gota na Crno more-pokrenuli val barbarskih naroda na granice Rimskog

Carstva 378. g.- pobjeda Vizigota kod Hadrijanopola nagovještava poplavu barbara na Carstvo 395. g.-Teodozijeva smrt- raspad Carstva na dvije polovice 476.g.- svrgavanje Romula Augustula-nestanak Zap. Rim.Carstva neki htjeli produžiti antičko doba do smrti Justinijana (565.g.) ili Karla Velikog (814.g)

KRAJ SREDNJEG VIJEKA 1453. g.-pad Carigrada pod vlast Turaka 1492. g.- Kolumbo otkriva Ameriku 1517.g – početak Luterove reformacije 1526.g.- bitka na Mohačkom polju 1648.g.- kraj tridesetogodišnjeg rata 1642.-1649.g.-Engleska buržoazijska revolucija 1789. g. – Francuska revolucija

* PERIODIZACIJA – kronološko-predmetna konstrukcija složenih povijesnih procesa i njihovo raspoređivanje u pregledna vremenska razdoblja

HRVATSKO SREDNJOVJEKOVLJE:Hrvatska historiografija – prisiljena je odrediti periodizaciju po nekim specifičnim domaćim događajima i procesima, uz potrebu da se takva objašnjenja prilagode događajima i procesima na europskom prostoru

ARHEOLOŠKI IZVORI:Prema tematskim cjelinama koje predstavljaju glavni predmet proučavanja srednjovjekovne arheologije:

POJEDINAČNI NALAZI POJEDINAČNI GROBOVI (kneževski grobovi) OSTAVE (radioničke, blago)

SREDNJOVJEKOVNA GROBLJA germanska groblja iz epohe seobe naroda 5. i 6. st. avaro - slavenska groblja od 7. do 9. st. groblja bjelobrdske kulture (10.-13. st.)

CRKVENE GRAĐEVINE arhitektura plastika epigrafički spomenici

SREDNJOVJEKOVNA NASELJA ranosrednjovjekovna naselja (na kasnoantičkim osnovama, samostalna) kasnosrednjovjekovna naselja (seoska naselja i utvrđeni gradovi)

KRONOLOGIJA I TIPOLOGIJA – osnovne arheološke metode arheološki nalazi kao kronološka uporišta- POJEDINAČNI NALAZI- KNEŽEVSKI GROBOVI

HILDERIKOV GROB ( Tournai, Belgija) – 5. st. (482.) ARNEGUNDIN GROB (St. Denis)- 6.st. GROBOVI U KOLNSKOJ KATEDRALI - 6. st. ČAĐAVICA – 6. poč. 7.st.

- OSTAVE OSTAVA BRONČANIH MATRICA IZ BISKUPIJE OSTAVA BRONČANOG NOVCA CARA HERAKLIJA

- SREDNJOVJEKOVNA GROBLJA NEKROPOLA U KRANJU, RIFNIKU –germansko groblje OTOK kraj Vinkovaca, GOLE NJIVE (Vinkovci), STARI JANKOVCI– avaro – slavenskoa groblja ĐAKOVO –ŽUPNA CRKVA, BIJELO BRDO– bjelobrdska groblja

- CRKVENE GRAĐEVINE LOBOR-Majka Božja Gorska, RUDINA, BISKUPIJA

- SREDNJOVJEKOVNA NASELJA

*TABULA PEUTINGERIANATabula Peuntigeriana je kopija kasnorimske zemljopisno-itinerarne karte zemalja od Hispanije do Indije. Nazvana je po Konradu Peutingeru, humanistu iz Augsburga, koji ju je posjedovao. Kopija na pergameni nastala je najvjerojatnije u 11. ili 12. stoljeću na temelju rimskog izvornika iz 3. stoljeća.

- Glavni povijesni izvor o Francima je galsko-rimski kroničar Grgur iz Toursa u dijelu Povijest Franaka (Historia Frankorum), koja pokriva vrijeme do 594., a sadrži citate drugih starijih autora (Sulpicije, Aleksandar i Frigerid) te bilješke o vlastitim kontaktima s važnijim osobama u Franačkoj. Pored Grgurove Povijesti postoje i raniji rimski izvori, kao što su Amijan Marcelin i Sidonije Apolinar koji spominju Franke.

OPEKA IZ SIRMIJUMA-zidna rimska opeka s urezanim grčkim natpisom nepoznatog autora koja govori o opsadi Sirmijuma 582. g.“KRISTE GOSPODE, POMOZI GRADU I ZAUSTAVI AVARE, ZAŠTITI RIMSKOO CARSTVO I ONOGA KOJI JE OVO NAPISAO. AMEN.”BRANIMIROV NATPIS(TEMPORE DVCIS) BRANIMIRI. ANNOR(um) XPI SACRA DE VIRG(ine) CARNE VT SV(m)PS (it).S (eu) DCCCXXX ET VIII. VI.Q (ue) INDIC(tione).=U VRIJEME KNEZA BRANIMIRA OTKAD JE KRIST UZEO SVETO TIJELO OD SVETE DJEVICE GODINE 888.VI., INDIKCIJE . TRPIMIROV NATPISDRŽISLAVOV NATPISATALARIKOV NATPIS - ostrogotski kralj, unuk Teodorika , kojeg je nasljedio 526.g. (malodoban, umjesto njega je vladala njegova majka Amalasvinta)- natpis govori o radovima u amfiteatru u Paviji u Atalarikovo imeSARKOFAG KRALJICE JELENE *(pogledaj slajd)HILDERIK – merovinški kralj, vladao je od sredine 5. st. u Tournai –u (antički Tornacum); umro je 482. godine-franački kralj i rimski oficir (naseljeni u Galiji kao federati Carstva; čuvali granice od Saksa, Gota i Alana)-oženio se tirinškom princezom koja će biti majka Klodvika (482.-511.)

- grob je nađen 1653.g.- datira se točno po njegovoj smrti 481. g. i slaže se za znanstvenim značenjem nalaza ranog srednjeg vijeka

-ukopan u grobnu komoru obloženu drvomNALAZI U GROBU :

zlatni pečatnjak sa njegovim likom i natpisom CHILDERICI REGI pored se nalazi dio ženskog groba ukop konja zlatne lukovičaste fibule (Zwiebelknopffibel- dao mu ih rimski car kao

rimskom oficiru) preko 100 rimskih zlatnika –Teodozije (450.g) do Zenona (476.-491.) 200 rimskih srebrnih novaca od vremena Republike do Konstantina II. zlatna narukvica dugi uski udarni mač ukrašen almandinima zlatne kloazonirane garniture mača konjska oprema ukrašena almandinima i privjescima u obliku životinja kopče, zlatno odijelo, remen, kopče za cipele

ARNEGUNDIN GROB- kripta u opatiji St. Denis -otkriven 1961. g. -Klotarova druga žena (520.-565./570.)-izvor: spisi opata Grgura Tourskog-grob važan za rekonstrukciju nošnje

laneno platno (košulja)

crvena svila (haljina) čarape (bijelo laneno platno) okovi obuće (vezana kopčom na vrhu potkoljenice) veo

NALAZI:• stylos igla • igle ukosnice za veo• košaraste naušnice• pločaste fibule s motivom križa• kopča sa štitastim trnom• velika pojasna garnitura• pojasni jezičci (dva sa obuće, dva su podvezica)• kopče s obuće• prsten s monogramom – natpis: “ARNEGUNDA REGIO”

GROBOVI U KÖLNSKOJ KATEDRALIGROB DJEČAKA-drvena grobna komora s drvenim ležajevimaNALAZI: -oružje (spata, franciska, ango, trobridna strelica) -umbo štita -šljem na provjesla -staklene posude -drvene vedrice sa željeznim i brončanim obručima -rukavice, drveni skeptar, rog za piće, korice noža,brončana zdjela na nožicama, amuletna kapsula, narukvica -novac Teodeberta I -prije 575.g.ŽENSKI GROB – ukopan nakon 525. gNALAZI: - jedan par pločastih fibula - lučne fibule -rovašeni jezičciČAĐAVICAKNEŽEVSKI GROB kasno 6.poč. 7. st.-pripisuje se Martinovskoj kulturi - 1. avarski kaganat-vjerovatno muški kneževski grob ili grob putujućeg zlataraNALAZI:

mač (nestao) masivna ogrlica s rombičnim motivom par narukvica ukrašene ćelijama i staklenom pastom granulirane naušnice zvjezdolikog tipa pseudo-fibula, kopča 3 gravirana jezičca Keramika

***pogledaj na prezentacijama od 39 slajda na dalje, fale ti neke stvari koje nisi mogla kopirati

POVIJESNA I ARHEOLOŠKA GEOGRAFIJA

- 476. g. – najčešći datum za početak srednjeg vijeka- pad Zapadno -Rimskog Carstva- dugotrajna kriza Carstva počinje u 2. st. – duboka kriza sveukupne organizacije i strukture tadašnjeg društva- 3 bitne komponente u nastajanju srednjovjekovlja

NOVI PROIZVODNO-DRUŠTVENI ODNOSI- napuštanje klasičnog robovlasničkog poretka KRŠĆANSTVO – glavna ideologija srednjovjekovlja BARBARSKI NARODI- germanski, slavenski

RIMSKA OSVAJANJA- do Dunava i Rajne i Britanije- zap. Europa: Iberci i Kelti- Sjeverna i srednja Europa:ostala nepokorena i naseljena Germanima-

SITUACIJA U 1. STOLJEĆURAZMJEŠTAJ BARBARSKIH PLEMENA:

• KVADI- svebsko pleme; sliv rijeke Morave• BASTARNI-istočno od Kvada• DAČANI- istočno od Dunava• JAZIGI – sarmatsko pleme; između Tise i Dunava• KOTINI – keltsko pleme; na granici između Kvada i Markomana, u sjevernim mađarskim

plemenimaLIMES: označava granicu rimskog Carstva prema barbarima - početak gradnje u 1. st- priprema za rat s Dačanima i za obranu dunavske granice 10.g.- Ilirik je podijeljen na provincije:

DALMACIJA (Gornji Ilirik) PANONIJA (Donji Ilirik)

Domicijan- 85. g. – Dačani prešli Dunav i rušili utvrde na limesuTrajan- Dački ratovi (101.-102.,105.-106.)- pobijedio Dačane, osnovao provinciju Dakiju -po završetku 1. dačkog rata proveo reorganizaciju provincija - podjela Panonije:

GORNJA (ZAPADNA)-PANONNIA SUPERIOR DONJA (ISTOČNA)- PANONNIA INFERIOR

DIOKLECIJAN (284.-3o5.) –podjela Carstva na: 4 PREFEKTURE: Galija, Ilirik, Orijent i Italija 12 DIJECEZA 101 PROVINCIJA

- PANONIJA=4 PROVINCIJE- GORNJA PANONIJA :Panonnia Savia-Ripariensis (Siscija) i Panonnia Prima – Superior (Savarija)- DONJA PANONIJA:Panonnia Secunda- Inferior (Sirmijum) i Panonnia Valeria (Sopijane)KONSTANTIN (324.-337.)-zadržao Dioklecijanove reforme, suvladar mu je Licinije, Konstantin vlada na zapadu

4 PREFEKTURE 14 DIJECEZA 114 PROVINCIJA

TEODOZIJE (379.-395.)- 395. – nakon smrti podijelio je Carstvo na Istočno i Zapadno – granica je Drina- barbari na granicama Carstva- limes Panonije Sekunde i Panonije Valerije poprilično razbijen

GERMANI-do 2. stoljeća na europskom kontinentu iskristalizirala se germanska plemena:

INGVEONI ISTVEONI HERMIONI

-SKANDINAVSKI GERMANI: Svioni (jezero Molar), Gauti (Gotland), Heruli - Norveška:Rugijci i Harudi - Baltičko more: Burgundi, Vandali Silinzi, Langobardi - skandin. Germani od 3. st. pr. Kr. napuštaju svoje ishodište i sele se u Sjevernu Europu-JEZGRA ISTOČNIH GERMANA:čine je doseljenici iz Skandinavije u Europu-JEZGRA ZAPADNIH GERMANA: starosjedioci na europskom kontinentu- Ingveoni, Istveoni, Hermioni ( čine puno manjih plemena od Danske i sj. Nizozemske, između Rajne i Odre do českih planina i korita Majne)

- KELTI: zauzimaju jug srednje Europe-1. ETAPA PREGRUPIRANJA GERMANA – od 2. polovice 1. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća

- žive relativno mirno u svojim ustaljenim boravištima - sredina 2. stoljeća- preseljenje Gota s Donje Visle na sjeverne obale Crnog mora;počelo je novo opće

kretanje koje se pretvorilo u Veliku seobu naroda

ODNOSI RIMA S GERMANIMA:- prvi doticaj Rimljana i Germana – 2. st. pr. Kr. provale Germana iz Danske i sj. Njemačke (Cimbri, Teutoni,

Ambroni) u Galiju, Hispaniju i sj. Italiju- od Cezara pa idućih 100. godina Rimljani htjeli preći preko Rajne i pomaknuti granicu na Labu tj.

podvlastiti sve kontinentalne Germane- 1. stoljeće - počinje epoha defanzive Rima prema Germanima

- radi se limes na Rajni, te od gornjeg toka Rajne do gornjeg toka Dunava LIMES GERMANICUS – dovršen za Antonina Pia u 2. stoljeću- obrambeno područje između gornje Rajne i gornjeg Dunava i limesa naselili pokorenim domaćim plemenima AGRI DECUMANTES-2. stoljeće – 166. g.- provale Kvada i Markomana u alpske provincije, Panoniju , Meziju i sj. Italiju- UZROK: preseljenje Gota s južnih obala Baltika na sjeverne obale Crnog mora-3. stoljeće- otkupljivanje mira s Germanima - započele masovne provale Franaka, Alemana i drugih zapadnih Germana - Goti napali Dakiju, a sa Vandalima Panoniju - pod Dioklecijanom unutrašnji mir i obrana i utvrđivanje limesa na Rajni i Dunavu-4. stoljeće- nakon 337. Franci, Alemani, Sasi pustošili područje područja oko Rajne - Franci zauzeli Toksandriju- naselili se tamo kao federati Carstva - Goti rade pritisak na dunavski limes - 370.- Huni napadaju državu istočnih Gota (Ostrogota) u sjev. Pricrnomorju REZULTAT: izazvali cijeli niz germanskih migracija po Europi-Istočni Germani osnivaju na ruševinama Carstva svoje države u Italiji, Galiji, Hispaniji i sj. Africi

GOTI

- istočno-germanski narod kojeg antička historiografija smješta u 1. i 2. stoljeću na ušće Visle- u 1. st.-iz južne Švedske došli na ušće Visle gdje su pokorili Vandale- između 150.-200. g.- nalaze se na obalama Crnog mora

-pol. 2. st.- dolaze do Dnjestra i rade pomutnju među Slavenima, Bastarnima i Alanima- 3. stoljeće- upadaju na obale Crnog i Egejskog mora- razdvajaju se na OSTROGOTE (Greutunge) i VIZIGOTE (Tervinge)- granica na Dnjestru- Ostrogoti prodiru na Krim gdje se mješaju s autohtonim stanovništvom- KRIMSKI GOTI- 4. st. Među Gotima dolazi do vjerskog raskola- KRŠĆANSTVO I ARIJANSTVO- izvori spominju kralja ATANARIKA (365.-376.)- vizigotski kralj- 375. g.- provala Huna, prisiljavaju Atanarika da se preseli u Karpate- Vizigoti se sele u Trakiju, dio Ostrogota se pridružilo Vizigotima, a dio Hunima- 378.g.- početak seobe naroda- bitka kaod Hadrijanapolisa- Goti porazili vojsku cara Valensa

-Vizigoti se sele u Panoniju- Ostrogoti s Atilinom vojskom sudjeluju u Atilinom hunskom savezu- 451. sudjeluju u napadu na sjevernu Italiju

OSTROGOTI- 456. g.- sklapaju ugovor s istočnorimskim carem Marcijanom, zaposjedaju Panoniju (između Save i Blatnog

jezera)- 2. grupe Ostrogota: -u Donjoj Meziji s Teodorikom na čelu

-s Vizigotima u Trakiji-Teodorik – ujedinio Ostrogote-476. – svrgnut Romul Augustul od germana Odoakara- proglasio se kraljem Germana u Italiji - postao tiranim i odbijao poslušnost ist.rimskom Caru

- 488. Teodorik kao saveznik ist.rim. Carstva napao Italiju i Odoakara- 489. Teodorik osvaja Italiju kao mandatar ist.rimskog Cara- Goti- vladali u Italiji,Noricumu,Panoniji Saviji, Panonija Sirmijensis i Dalmaciju- Ostrogotska država se proteže od srijemkog Podunavlja do Provanse, centar je u Raveni- TEODORIK – najjači vladar 5. i 6. st.

- porazio Gepide -učvrstio granice na Dunavu - učvršćuje moć kod germanskih naroda politikom dinastičkih vjenčanja

- umire 526. g.- 535. počinje dvadesetgodišnji rat između Ostrogota i Bizanta koji je uništio ostrogotsku državu- do 562. g. cijela Italija došla pod vlast Bizanta

VIZIGOTI- 376.g.- nastanjeni su kao federati u Panoniji gdje se pred Hunima povlače u Italiju- 382.g. –odobreno im naseljavanje u Donjoj Meziji- nakon 395. tj. smrti cara Teodozija – napad Vizigota na Carigrad- otkupiljen mir- kao saveznici Carstva naselili Epir, a njihovom vojskovođi Alarihu dali vlast nad Ilirikom- nekoliko puta napadali Italiju – od 401.-406. –povukli se u Istru, Dalmaciju i Savsku Panoniju- tri puta napadali Rim-408.-410.- 410. spalili i opljačkali Rim- Alarih krenuo prema Siciliji u namjeri da pređu u Afriku- umro, pokopan prema legendi u koritu rijeke

Busento- Vizigoti se povlače u Galiju gdje osnivaju državu sa sjedištem u Toulousi (418.-507.)

TOLOZATSKO KRALJEVSTVO- za vrijeme Teodoriha II prodiru u Hispaniju- 475.g. – Julije Nepot sklopio sporazum s vizigotskim kraljem, abdicirao- 476.g. Odoakar smjenio Romula Augustula, pad ZRC- Vizigoti – vladali područjem od Atlantika i Sredozemlja i od Loire do Pirineja- 507. g. – Franci kao federati Carstva porazili Vizigote- sele iz Galije i premještaju prestolnicu u Toledo

LANGOBARDI-zapadnogermansko pleme-postojbina Langobarda je vjerovatno južna Skandinavija; krajem 1. st. pr. Kr. doselili se oko donjeg toka Labe – tamo žive u 1. i 2. stoljeću-u 3. stoljeću se sele u srednje Podunavlje- za vrijeme Huna padaju pod Atilinu vlast

- prvi datum o njihovom naseljavanju 489.g. kad su porazili Rugijce (donja Austrija) - u 6. st. Zauzeli su državu Herula u Slovačkoj i preselili se u južnu Moravsku, Češku i Donju Austriju- 546. Justinijan im dao pravo naseljavanja u zapadnoj Panoniji – postali susjedi Gepida (skand. Doseljenici

+Goti)- 567. Langobardi i Bizant ratovali s Gepidima, u pomoć im došli Avari, potukli Gepide- Avari- zauzeli područje od Crnog mora do istočne Panonije- 568. Langobardi odlaze u Italiju i tako otvorili put tj. Zapadnu Panoniju nenaseljenu Slavenima

****pogledaj slajdove 11-16!!!!!!! (karte!)

ROMANIZIRANI STROSJEDIOCI NA PODRUČJU PROVINCIJE PANONIJE I DALMACIJE

ILIRI – najstarije povijesno stanovništvo Balkana – negdje očuvali identitet do ranog srednjeg vijeka- rasprostranjenost ilirskih plemena na teritoriju ranosrednjovjekovne Hrvatske: HISTRI LIBURNI DELMATI – uz obalu do Cetine, Livanjskog, Duvanjskog i Glamočkog polja DAORSI- donji tok Neretve ARDIJEJCI- ušće Neretve PLEREJI ENHELEJI JAPODI- Lika i zapadna Bosna MEZEJI- prema Vrbasu DESITIJATI-srednja i istočna Bosna

JASI-SZ Hrvatska BREUCI- istočna Slavonija i Srijem

KELTI- 4. st. pr. Kr.- nisu promjenili etničku sliku, utjecali na kulturni razvoj-nositelji kulture mlađeg željeznog doba

RIMLJANI- 1. st. pr. Kr.- osnovana provincija Ilirik- GORNJI ILIRIK (bliže Jadranu) - DONJI ILIRIK (bliže Dunavu)-sukobi Ilira i Rimljana- političko slabljenje Ilira 228. g. pr. Kr.

- slom Ilira – 6.-9.g.- rimska pacifikacija Ilirika vrlo teška- od 8. g. zasebne provincije Dalmacija i Panonija- od 1. st. Ilirske pokrajine doživjele gospodarski i kulturni razvoj- autohtona ilirska kultura u simbiozi s importiranom klasičnom kulturom traje do kasne antike- rimski gradovi stvarani na plemenskim područjima ilirskih i keltskih plemena- 3. i 4. st. reforme Konstantina Velikog i Dioklecijana- učvršćena obrana na limesu koju su u 3. st. poljuljali

Germani- razdoblje od 380. g.- najezda Huna i Gota- stanovništvo se seli u utvrđena visinska naselja- veći gradski centri opustošeni, ali se u njima nastavlja život

– Siscia, Salona, Sirmijum- radionički centri- manjak stanovništva nadoknađivao se naseljavanjem iz istočnih provincija- osnova gospodarstva postaju veleposjedi-LATIFUNDIJE-na kojima se dižu vile rustike- najvažniji dokaz života u kasnoantičkom razdoblju su nekropole koje govore o kontinuitetu života i

pokapanja- ŠTRBINCI ,ZMAJEVAC, TREŠTANOVCI, SLADOJEVCI ,gradske nekropole – starosjedilačko + germansko stanovništvo (ogrlice od metalnih perli, staklene konične čaše)

-370. g – Huni potisnuli Gote- 379. car Gracijan je počeo naseljavati u Panoniju Alane, Ostrogote, Hune- 454. –Gepidi porazili Hune- ist. dio Panonije – Gepidi- zap. dio Panonije – Ostrogoti (naselili se u Panoniji oko 450. g. kao federati cara Marcijana)- 476. svrgavanje Romula Augustula, Odoakar se proglasio carem Gremana u Italiji- 488. g. IRC Zenon sklapa sporazum s Teodorikom Velikim protiv Odoakara- seoba Gota u Italiju kroz savsko-dravsko međurječje- 493. g. Teodorik svrgnuo Odoakara- proširio vlast od Sicilije, južne Italije, do Alpa, Rone tj. na provincije

Norik, Panoniju i Dalmaciju- podijelio kraljevstvo na Italiju (Savska Panonija, Sirmijska Panonija, Dalmacija i Norik) i Galiju- izvor za Gote- Kasiodor i Prokopije- 526. umro Teodorik- centri vlasti Ostrogota- Salona, Siscija, Sirmijum- ostrogotska naselja tj. lokacije bile su grupirane u tri regije: DALMATINSKA ZAGORA- Kašić, Knin, Unešić, Sinj, Salona OKO NERETVE- od Narone do Korita kod Duvna OKO VRBASA I SANE-do Rakovčana

- nisu stvorili urbanu kulturu ni bitno izmjenili etničku sliku Dalmacije i Panonije

-asimilacija Ostrogota sa romaniziranim starosjediocima – GROBLJA NA REDOVE KNIN- GREBLJE SALONA- MANASTIRINE I CRKVINE UNEŠIĆ kod Drniša KAŠIĆ SINJ RAKOVČANI kod Prijedora DUVNO- KORITA HAN- POTOCI pojedinačni nalazi- Salona, Narona, Burnum SLOVENIJA – Kranj, Rifnik, Ljubljana- Dravlje

KNIN-GREBLJE- nekropola sa 218 grobova- najveće istraženo groblje na redove u Hrvatskoj- - naseobinskog obilježja- kasnoantički kaštel Curcum- datacija: 5. st. -1. i 2. polovica 6. st.- većina grobova pripada romaniziranom starosjedilačkom stanovništvu- manji broj grobova pripada ostrogotskom stanovništvu- nastavljeno pokapanje do 600. g. tj. do dolaska Avara i Slavena- tipični starosjedilački elementi u grobovima:• PREĐICE• KOPČE• POLIEDARSKE I KOŠARASTE NAUŠNICE• IGLE• KOŠTANI PREDMETI• T- FIBULE S LUKOVICAMA• ČEŠLJEVI• PLOČASTE I KRIŽOLIKE FIBULE- GERMANSKI ELEMENTI U GROBOVIMA ROVAŠENE LUČNE FIBULE ROVAŠENE POJASNE KOPČE S MOTIVOM PLETENICA I ALMANDINIMA MOTIV GLAVE PTICE GRABILICE

RIFNIK KOD CELJA-visinska kasnoantička naseobina- međa panonske Savije i južnog Norika-100 grobova na redove- slično Kranju-osnovica je starosjedilačka, rijetki ostrogotski tragovi, tragovi Alemana, te nekoliko langobardskih grobova-karakteristika : brojne poliedarske naušnice- 400.-600. g i košaraste- oko 550. g.LJUBLJANA- DRAVLJE

- manje groblje na redove – 60 grobova- uglavnom grobovi bez priloga, od priloga jedino željezne pređice i naušnice s poliedrom- nađena 2 ostrogotska ženska groba- par lučnih fibula, zlatna dijadema, pojasna kopča- 1 grob s bojnim nožem i merovinškom lučnom fibulom- možda Alemani

KRANJ - LAJH-kompleksa naseobinska nekropola sa 750 grobovakasnoantički kaštel Carnium- zapadni dio panonske Savije, groblje se nalazi iznad naseobinske nekropole

- prevladavaju grobovi romaniziranog kasnoantičkog stanovništva- 500.-540.- boravila ostrogotska posada- 546.-548.-Langobardi se sele u panonsku Saviju – dopuštenje cara Justina I.- grobovi Ostrogota, Langobarda i možda Alemana- datira se u prvu polovicu 6. st- grobovi starosjedioca- najviše zastupljeni, malo ili bez nalaza

-NALAZI:• lučne fibule i pojasne kopče-ostrogotske- sekundarno u langobardskim grobovima- proizvedene u

gepidskim radionicama• najbrojnije su S-fibule i fibule sa sokolskim motivima- langobardske• pločaste fibule, igle, krstoliki nakit, češljevi ,perle,pređice, okovi, kresiva alat za vunu i kožu• pojava ranobizantskih mediteranskih kopči- lokalne radionice- poprimili ih Langobardi, a upotrebljavaju ih

u ItalijiBLED – PRISTAVA

- 100 grobova na redove- alpsko- romanizirani starosjedioci bez germanske etničke prisutnosti- NALAZI:- željezni predmeti- igle- pločaste fibule- bule- poliedarske i košaraste naušnice- fibula u obliku pauna- kršćanski simbol

- datira se u 2. polovicu 6. st. i početak 7. st.- starosjedioci zaklonjeni Alpama živjeli nesmetano tamo do dolaska Slavena

ISTRA-regionalno zaklonjeno područje-po grobljima se vidi kontinuitet pokapanja i života do 8. st. i neposrednogg dodira sa Slavenima

- nakon povlačenja Ostrogota 540. g.- to područje je kontinuirano bilo pod bizantskom vlasti- niz groblja- MEJICA, VELI MLUN,ČELEGA, BRKAČ, DVOGRAD

KASNOANTIČKA URBANA SREDIŠTA NASTAVILA SE RAZVIJATI I POD GERMANIMA I BIZANTOM – PROIZVODNI CENTRI (Salona, Siscija, Sirmijum...)

SEOBA NARODA - PANONIJA

OSTROGOTI-prisutnost Ostrogota u Panoniji:

1. RAZDOBLJE (378./379.- 408.)- početni napadi, naseljavanje i nemiri među pripadnicima tronarodne ostrogotsko-alanske-hunske

pripadnosti- prije sklapanja federatskog odnosa 380. g. južnopanonske oblasti nisu bile izložene neposrednoj opasnosti

od federata - organizirana barbarska vojska uljevala je strah i nesigurnost stanovništvu 2. RAZDOBLJE (455.-473.)- 455. g. Valamirovi Ostrogoti dobili dozvolu cara Marcijana za naseljavanje u Panoniji- Ostrogoti se naselili u 3. skupine:pod Valamirovim vodstvom, u Drugoj Panoniji i istočni rub Panonije

Savije-centar vlasti im je bio u Sirmiju

- počeli se iseljevati iz Panonije 473.g.- nakon njih se u Panoniju Saviju doselili Svevi 3. RAZDOBLJE

- Teodorik Veliki- sređuje prilike u Panoniji- vojnostrateški i politički ciljpodjela teritorija:- Panonija Savija + Dalmacija- postale jedinstvena upravna cjelina- Druga Panonija-Sirmijska Panonija-ustrojena kao zasebna jedinica- najbrojniji Ostrogotski nalazi iz ovog razdoblja- Teodorik umire 526. g.- slabi ostrogotska država- 528. Ostrogoti u Sirmiju odbili Gepide- 535. g. Istočno Rimsko Carstvo pokreće rat protiv Ostrogota- 537. g. izgubljena je Panonija Savija -asimilacija Ostrogota sa romaniziranim starosjediocima – GROBLJA NA REDOVE;- KNIN- GREBLJE- SALONA- MANASTIRINE I CRKVINE- UNEŠIĆ kod Drniša- KAŠIĆ- SINJ- RAKOVČANI kod Prijedora- DUVNO- KORITA- HAN- POTOCI- pojedinačni nalazi- Salona, Narona, Burnum,Beli Manastir, Dalj, Sotin, Ilok,Vinkovci, Osijek- SLOVENIJA – Kranj, Rifnik, Ljubljana- Dravlje

- tipični starosjedilački elementi u grobovima:

• PREĐICE• KOPČE• POLIEDARSKE I KOŠARASTE NAUŠNICE• IGLE• KOŠTANI PREDMETI• T- FIBULE S LUKOVICAMA• ČEŠLJEVI• PLOČASTE I KRIŽOLIKE FIBULE

- germanski elementi u grobovima: ROVAŠENE LUČNE FIBULE ROVAŠENE POJASNE KOPČE S MOTIVOM PLETENICA I ALMANDINIMA MOTIV GLAVE PTICE GRABILICE

GEPIDI- 473. g. Ostrogoti su otišli iz Panonije (454.-473.)- Gepidi se počeli širiti- Gepidi- pod Hunima naselili g. Tisu do rijeke Maros- do kraja 5. st. Naselili su prostor između Tise, Dunava, Olta i Karpata- po odlasku Ostrogota iz Panonije – njihov prostor zauzeli Gepidi (do druge polovice 6. st.)- Gepidi oko 473. g. ušli u Drugu Panoniju- IRC ratovalo sa Gotima u TrakijiZAŠTO SE GEPIDI NASELJEVAJU NA PROSTOR DRUGE PANONIJE?

neposrednim naseljevanjem na Carskom području mogli su ostvariti dodatne povlastice Gepidi za IRC bili druga sila Htjeli dokazati svoju nazočnost kao nova sila u Podunavlju Možda dobili i direktan nalog od IRC

-1. razdoblje gepidske vladavine podudara se sa 2. razdobljem ostrogotske dominacije- Istvan Bona- područje koje su držali Gepidi: cijela Druga Panonija (CIBALE, MURSA, BASIJANE)- do Murse koju nisu naselili, izuzetak CibaleARHEOLOŠKI NALAZI 1. FAZE:- Kukcij (Ilok), Neštin, Novi Banovci (Burgena),Srijemska Mitrovica (Sirmij),Zemun (Taurun), Mačvanska Mitrovica težište naseljavanja- istočni Srijem do Vinkovaca, Sirmij je središte-boravak Gepida u južnoj Panoniji nepomućen do dolaska Teodorika Velikog-488. – sukob Ostrogota i Gepida ( započeo kod Zemuna, nastavio se kod Sirmija)- 489.- velika bitka kod rijeke Vuke- u močvarnom dijelu između Vukovara i Vinkovaca- poginuo je gepidski kralj Traustila- srijemski Gepidi jako oslabljeni- 504. Teodorik odlučio uništiti u potpunosti Gepide u Drugoj Panoniji- 523.-526.- Teodorik seli gepidsko stanovništvo iz Panonije u Galiju tj. Provansu kao štit na granici s Burgundima2. GEPIDSKO KRALJEVSTVO: 536.-551./567.

- 526. g.umire Teodorik- promjenio se odnos snaga- IRC odlučilo jačati utjecaj u Panoniji- Gepidi pokušali osvojiti Sirmij- 527., 528., 530.- nisu uspjeli ( možda u napadu sudjelovali i Heruli i IRC)- 535. IRC pokreće rat protiv Ostrogota- kad su carske snage počele napredovati u Dalmaciju, Ostrogoti se

počeli povlačiti iz Panonije- 535. g. carska vojska osvja Sirmij- 536. g.- Gepidi zauzimaju Sirmij- Justinijan je raskinuo ugovor s Gepidima

ARHEOLOŠKI NALAZI 2. FAZE:- GROBOVI: BATAJNICA blizu Zemuna, KORMADIN- Jakovo, VINKOVCI- POJEDINAČNI NALAZI: BELEGIŠ (Srijem), KUZMIN (S. Mitrovica), NOVI BANOVCI, SRIJEMSKA MITROVICA, VINKOVCI-GEPIDSKE KOVNICE NOVCA: DALJ (Teutoburgij), SRIJEMSKA MITROVICA, NOVI BANOVCIGEPIDSKO PODRUČJE U 2. FAZI: od Zemuna do Vinkovaca i Dalja + herulska oblast u Donjoj Panoniji i Prvoj Meziji (Singidunum)

- dva najveća gepidska naselja: SIRMIJ I CIBALESIRMIJ (Srijemska Mitrovica)

centar, sjedište kralja, stolovao arijanski biskup, sjedište gepidskog predstolonasljednika otkriveno gepidsko naselje od drvenih koliba- ukopane u temelje rimskih zgrada+ sporadični ukopi

CIBALE (Vinkovci) naselje ukopano u rimsku arhitekturu, mrtve sahranjivali među srušene antičke objekte groblje- govori o stabilnoj i organiziranoj populaciji obnova kovnice i keramičarskih radionica Gepidi nisu bili skloni mješanju s lokalnim romaniziranim starosjediocima- tamošnji Rimljani bili gepidski

podložnici- plaćali porez

536. g. Justinijan raskida ugovor s Gepidima- 539. sporazum Justinijana i Gepida- Carstvo dopušta Langobardima da se nasele u Panoniji- novo suparništvo Langobardi- Gepidi- 549., 551. – poraz Gepida od Langobarda- Gepidi izgubili posjede u Basijanama i Cibalama- mir vladao do 565. g.-do smrti cara Justinijana- 566.novi sukob Langobarda i Gepida, saveznici su im Avari i IRC- 567. kompletni poraz Gepida- 568. Langobardi idu u Italiju

HERULI- istočnogermanski narod- 2. pol. 5. st.- obitavali na području: j. Moravske, zap. Slovačke, gornje Austrije- 508. g- uništili ih Langobardi- dio ih otišao u Norik, dio ih se sklonio kod Gepida i Ostrogota, dio se vratio

u Skandinaviju- 512. g.- naselili se po nalogu cara Anastazija u Iliričkoj prefekturi- oko Singidunuma i Basijane- Heruli služili na istočnim granicama kao štit protiv Ostrogota- nisu bili pouzdani kao federati- napadali i pljačkaliu pučanstvo

LANGOBARDI- 80- tih godina 5. st. spustili se iz Češke na područje Rugijaca sjeverno od Dunava- potpali pod vlast Herula- oko 505. spustili se u Donju Austriju- 508. g.- sukob Herula i Langobarda- Langobardi pobijedili- 526. ugovor s IRC- zaposjeli sjevernu Panoniju do Drave- 547. g- IRC ( sukobi s Ostrogotima, Francima, Gepidima)

-Justinijan sklapa sporazum s Langobardima- naselili se u Norik, Panoniju Saviju- utvrde: Celje, Ptuj - prostor koji je preuzet od Ostrogota

- TEŽIŠTE LANGOBARDA: sjeverno od Drave

PANONIJA SAVIJA: lokaliteti• SISCIJA- masivna srebrna fibula,mkrižolika fibula, brončana jabučica mača• SAMOBOR- zlatni prsten s ispupčenom krunom• OKOLICA KOPRIVNICE: ulomak žućkaste posude s rešetkastim ukrasom• VELIKA MALENCA (Brežice): langobardski vrč s pečatnim ukrasom• ZIDANI GABER: keramika i pojasna kopča

DRUGA PANONIJA (Sirmijensis): lokaliteti• OSIJEK: dva langobardska novca koja govore o langobardskoj posadi koja je boravila u Mursi i primala

plaću za pograničnu službu• VINKOVCI:pozlaćena S- fibula s rovašenim ukrasom• NOVI BANOVCI: lijevana i rovašena fibula u obliku slova E• OZALJ: kasnoantički kastrum- križolika fibula, keramika – autohtono stanovništvo + Langobardi

- Langobardi živjeli odmah do Gepida- RATOVALI- 549, 550. g-sklopljen mir, posredovalo IRC- 551. g.-BITKA NA POLJU BOGOVA- sukob Langobarda i Gepida- pobijedili Langobardi- Gepidi se odrekli Cibala, ostao im Sirmij

-sporazum IRC, Gepida, Langobarda protiv Ostrogota552. g.- susreli se u Italiji, nakon bitke protiv Ostrogota Langobardi se vraćaju u Panoniju

- 565. umro Justinijan- 566. sukob Langobarda i Gepida, sporazum Gepida i cara Justina II. i Langobarda i Avara- 567. g.- prestala postojati gepidska država, Kunimund poginuo- 568. sukob Avara i IRC- smatrali Sirmij svojim posjedom- 568. Langobardi odlaze u Italiju i sa sobom vode dio autohtonog stanovništva- NOVI VLADARI KARPATSKE KOTLINE--- AVARI

AVARI-izbjegli iz JZ Sibira pred jačanjem zapadno-turskog kaganata-ponudili usluge IR Carstvu-zavladali područjem od Crnog mora do Podunavlja-562. g.- zauzeli Dobruđu- Justinijan im dao da nasele područje uz Savu u Srbiji i čuvaju granicu od Gepida-napadaju granicu na Labi-suzbijen od Franaka-567. g.- kagan Bajan sklopio savez sa langobardskim kraljem Alboinom i IR carem protiv Gepida – katastrofalan poraz Gepida-središte avarske države – istočna Panonija od Dunava do Karpata + vrhovništvo nad svim zemljama u Pricrnomorju-568. g.- Langobardi krenuli u Italiju –RAZLOG- - strah od Avara kao nove sile - dogovor s Avarima oko podjele interesnih sfera

- !!! doseljenje Avara u Panoniju i seoba Langobarda u Italiju otvorila prostor za doseljenje Slavena- avarska jezgra se u istočnoj Panoniji našla oblivena slavenskom strujom sa istoka i zapada

576.g.- Avari zauzeli Srijem582.g.- pao Sirmij

- do 580.g.- Slaveni zauzeli cijelu Vlašku nizinu ( između Dunava i j. Karpata- stvorili plemensku političku organizaciju – SKLAVINIJU

- niz slavenskih provala- Trakija, Ilirik, Grčka- Slaveni ostaju na teritoriju Carstva- Slaveni početkom osamdesetih godina 6. st. sklapaju sporazum s Avarima- 583. g.- avaro-slavenska vojska napada Carstvo- 585. g.- Slaveni prodrli do Dugog zida- 586.g.- avaro-slavenska vojska doprla do Soluna- 7 dana opsade

NAPADI SLAVENA 567.-591. 1. iz Sklavinije prema Trakiji i Iliriku do Makedonije i Grčke 2. iz Zakarpaća preko čeških i slovačkih zemalja u zapadnu Panoniju i istočne Alpe

- do 580. g.- Slaveni zauzimaju dolinu Mure i Drave, gornji tok Save i dolinu Soče- Avari sele težište na zapad i pridružuju se penetraciji Slavena iz zapadne Panonije u istočne Alpe prema

Furlaniji- 597.- sklapaju sporazum o razgraničenju s Francima

- mir s Langobardima - iz Sklavinije napadaju Makedoniju, Grčku i Dalmaciju - napad na Carigrad- spriječila ih kuga - mir sa Bizantom- kagan se odrekao vlasti između Dunava i Balkana i vrhovne vlasti u Sklaviniji600. g.- Avari doživjeli poraze u Potisju - KRIZA KOD AVARA - KRIZA U CARSTVU NAKON JUSTINIJANA

- 614. g.- Slaveni došli do Jadrana- 616. g.- avaro-slavenska vojska došla pred Carigrad, opustošili dijelove M. Azije, otoke- 619. g. car Heraklije sklapa mir s Avarima- 626. g.- opsada Carigrada

BIZANT – početak 7. st. problemi s Langobardima u Italiji problemi s Vizigotima na Pirinejskom poluotoku

opsada Carigrada kriza u Carstvu nakon smrti Justinijana I. napadi Slavena

- AVARI – početak 7. st. 626.g. poraz pod Carigradom 630. g. umro kagan Bajan slavenski savezi ustanci Slavena

SLAVENI- podložni Avarima- u proširenom plemenskom savezu ( plaćali Avarima danak, sudjelovali u vojnim

pohodima, poslušnost avarskom kanu)- PODRUČJE POD SLAVENIMA: Između Tise i Karpata, između južnog poluluka Karpata i donjeg Dunava, zapadno od Blatnog jezera, u

istočnim AlpamaGRUPE SLAVENA

- zapadnopanonski Slaveni, alpski Slaveni, Slaveni u Moravskoj i Češkoj ( pod Avarima do Samovog ustanka 623.g.)

- Slaveni u bivšoj rimskoj provinciji Dalmaciji- Slaveni iz Vlaške nizine- glavni saveznici Avara do 626. g.

SLAVENI U DALMACIJI- od 6. st. Avari i Slaveni provaljuju u Dalmaciju- Od 614./615. g.- najveći val prema Dalmaciji- razoreni dalmatinski gradovi- 619. g. – mir s Avarima- 622. g. – nova opasnost od Avara- Heraklije pokrenuo val južnoslavenske seobe- Slaveni + Hrvati iz Bijele Hrvatske (Zakarpaće) kroz Moravsku i zapadnu Panoniju prodrli u Dalmaciju- slavenski ustanci protiv Avara u Moravskoj,Češkoj i zapadnoj Panoniji---.- ---- stvorili snažan savez- SAMOV SAVEZ- SAMOVA DRŽAVA – od Češke do sjeverne Istre - izazvali neprijateljstvo Franaka - pridružila im se i Karantansko-slavenska kneževina u JI Alpama - 658.- nakon smrti Sama, raspala se država- AVARI OSLABILI

626. poraz pod Carigradom Samova država ustanci Hrvata i autohtonog stanovništva u Dalmaciji umro kagan Bajan 630. g. izgubili sva područja – držali suženo područje Panonske nizine

AVARI - PERIODIZACIJA- MAĐARSKA PODJELA

STARIJA FAZA (568.-679.)- premoćan bizantski utjecajPRIJELAZNA FAZA (679.-720.)MLAĐA FAZA (720.-896.)

- PERIODIZACIJA ILONE KOVRIG1. PRVA GRUPA – sredina 6. st.-sredina 7. st. (rano avarsko doba; Avari u zajednici s Protobugarima- pleme

1. avarskog kaganata istočno od Tise)materijal srodan Martinovka grupi pojasni okovi od srebrnog tiještenog lima dugi mačevi lukovi tobolci ukrašeni koštanim pločama konjska oprema okovi ukrašeni resama naušnice s kuglastim ili piramidalnim privjescima

keramika i srebrno posuđeKARAKTERISTIČNO: grobovi s ukopom konja i simbolični konjski ukopi

2. DRUGA GRUPA – zadnja desetljeća 7. st. - jaki mongoloidni elementiMATERIJAL: tiješteni i glatki okovi sa staklenim umecima, gravirani motiv pletenice zašiljeni pojasni jezičci luk sa širokim krajevima sablja bojna sjekira male zlatne naušnice s granulacijom

KARAKTERISTIČNO: ukop konja je rjeđi nego u prvoj grupi3. TREĆA GRUPA – 8. stoljećeMATERIJAL: pozlaćeni pojasni okovi ukrašeni grifonima i viticama četvrtasti brončani pojasni okovi s kolutima i trokutastim izrezima lijevani brončani pojasni okoviHRVATSKA PERIODIZACIJA1. AVARSKI KAGANAT – 2. pol. 6. st.- 1. pol. 7. st.PRIJELAZNA FAZA – 7. st.- do oko 670. g.2. AVARSKI KAGANAT – kraj 7. st. do 800. g.

1. AVARSKI KAGANAT – 2. pol. 6. st.-prva pol. 7. st.- nalazi centralnoazijskog porijekla- način sahrane: u konjaničkim grobovima- konjaničko-nomadska osnovica s pontskim oblicima – dvosječni i jednosječni mačevi bez nakrsnice-

tiješteni ukrasi- korištenje plemenitih metala za pojasne garniture i konjsku ormu- geometrijski motivi ili motivi pletenice- grobovi putujućih zlatara- zlatne naušnice- ranobizantsko zlato i novac

PRIJELAZNI PERIOD – do 670. g. - zajedničke značajke 1. i 2. kaganata

- sahrana u konjaničkim grobovima s konjem i opremom- refleksni luk- koštani i metalni ulošci sedla i tobolca- trokrilne strelice- keramika

2. AVARSKI KAGANAT – do 800. g.-puno mongoloidniji pripadnici

- nakit proizveden u skromnijoj izradi lokalnih radionica po uzoru na bizantski- uglatiji stremeni- avarski palaš i sablja- drvene vedrice okovane željezom- brončane pojasne garniture ukrašene viticama i vinovom lozom, životinjski motivi, grifoni- keramika –žuta i siva keramika

- gnjetena keramika – POTISKI TIP - rađena na kolu – PODUNAVSKI TIP-groblja pješaka-konjanički grobovi-malobrojna groblja na redove** pogledaj slajdove 16 i 17

1. AVARSKI KAGANAT – POJEDINAČNI GROBOVI ČAĐAVICA

BISKUPIJA – PLISKOVO ZMAJEVAC

PRIJELAZNI PERIOD BIJELO BRDO – BAJER OSIJEK

2. AVARSKI KAGANAT – 7. i 8. st. SRIJEM – NOVI BANOVCI, SLANKAMEN, SOTIN, BOROVO, DALJ UZ DRAVU- OSIJEK – ZELENO POLJE, PRELOG UZ SAVU – SRIJEMSKA MITROVICA, SISAK, ZAGREB-KRUGE

VRIJEME SLOMA AVARA- oko 800. g.-savsko-dravsko međurječje, Dunav, Dalmacija

OTOK KRAJ VINKOVACA ZEMUN BRODSKI DRENOVAC POŽEŠKI BRESTOVAC SMRDELJI KOD SKRADINA

- POJAVLJUJU SE SLAVENSKA GROBLJA NA REDOVE VELIKA GORICA OTOK KOD VINKOVACA BRODSKI DRENOVAC

DALMACIJA – razabire se najstariji horizont starohrvatskih grobova BISKUPIJA –CRKVINA NIN

- STARI JANKOVCI – avarsko- slavensko groblje, 7 i 8.st- GOLE NJIVE (Vinkovci) – avarsko slavensko groblje, 8. i poč 9.st- OTOK – GRADINA kod Vinkovaca – avarsko slavensko groblje iz 8.st

SLAVENI, AVARI I BIZANTSKO CARSTVO U 7. I 8. STOLJEĆU(DOLAZAK HRVATA)

-626.- slabljenje avarske moći-doba cara Heraklija (610.-641.) – borbe s Perzijom-627.-bitka kod Ninive- 628.- poraženi Perzijanci- Heraklije se vratio u Carigrad kao trijumfator-PROBLEMI CARSTVA- AVARI -SLAVENI -PERZIJANCI - ARAPI -LANGOBARDI U ITALIJI - FRANCI

ARAPI - izrazito ratnički narod- prvo im je na udaru bila Perzija – propala između 635.-640.- napali biz. provincije – osvojili Palestinu i Siriju, pred carevu smrt osvojili Egipat- pomorci – prijetnja na Sredozemlju-

BIZANT- spao na područja M. Azije, Balkan + rastresena područja na zapadu

- dinastičke borbe- 641. umro Heraklije- Konstantin II i Herakleonas- Konstantin III (641.-668.) – izgubio Afriku i Siciliju

- 659. Arapi pod Carigradom – sklopljen mir – danak- 663. nove najezde Arapa

- napadi Slavena- pljačkaški pohodi- trajno naseljavanje – poslije smrti Maurikija (602.)

Germani – organizirano naseljavanje pod kraljevima – Alarik i TeodorikSlaveni – bez organizacije – pod Avarima

- na teritoriju Carstva, Slaveni nisu priznavali carsku upravu-Konstantin IV Pogonat (668.-665.)-672. mir nakon 7 godina ratovanja s Arapima – Arapi plaćali danak-Carstvo se osiguralo na istoku – cilj im je vratiti vlast u Panoniji-678. Avari i Slaveni sklopili mir s carem-nova prijetnja - Bugari

BUGARI-ogranak srednjoazijske turske gomile, Huni-5.st.- istočno od Azovskog mora i Dona – raspad na Utigure i Kutrigure s kanom na čeluUtriguri-6. st. sa Slavenima pljačkali Srijemsku Panoniju i desnu obalu Donjeg Dunava-na istoku Azovskog mora osnovali crnomorsku bugarsku državu-Kutrigure pokorili Avari-7.st. oslobođeni Kutriguri i Utriguri osnovali na ušču Dunava “staru Veliku Bugarsku”-Heraklijev saveznik protiv Avara KUBRAT KAN-tri ogranka Bugara – u staroj domovini, u Panoniji s Avarima, u Besarabiji -dopuštenjem cara Konstantina III naselili se u Dobruđi na desnoj strani Dunava-proširili se između donjeg Dunava, istočnog Balkana i Crnog Mora-Slaveni sklopili ugovor s Arapima:

-protiv Carstva-protiv Avara

-679. Carstvo sklopilo mir s Bugarskom – priznali Bugarsku državu – NAJVAŽNIJI DOGAĐAJ NA BALKANUISTOK – Bugari se stopili s Slavenima

-Bugari donijeli vojnu i državnu organizaciju među SlaveneZAPAD –grčko i romansko stanovništvo – prepustilo sve Slavenima

-Grci – Istra i Srijem-Romani – unutrašnjost i otoci-Vlasi-Vlasi – ime za sve Romane u unutrašnjosti i na otocima-Crni Vlasi (gornja Drina, Trebinje, Dubrovnik, Kotor, Neretva, Travnik, Split, Klis, Sinj, od Zrmanje do Srijema-s vremenom postali nomadski pastiri – od 13. st. ime ne znači narodnost nego zanimanje -Slaveni-napadali Vlahe i Romane – među njima ostaci ilirskih stanovnika-Avari-između Nina, Zrmanje, Velebita, Une i Velike Kapele – sjeverna Dalmacija, Lika, Gacka, Krbava, SZ Bosna

Hrvati (po Konstantinu Porfirogenetu)-oko ninskog i primorskog kraja-dio se odvojio i otišao u Panoniju-hrvatsko ime – od 10. do 12. st. – Koruška, Štajerska, Mura

-Makedonija i GrčkaDALMACIJA

-romansko stanovništvo priznavalo italskog egzarha u Raveni-prirodni zaštitnik nakon pada Salone

-Dubrovnik – nakon pada Epidaura služio kao zbjeg-Split – Toma Arhiđakon – legenda o Severu koji je odveo stanovništvo u Dioklecijanovu palaču – nema

vijesti od Konstantina Porf.-Salona – počela propadati – sporazum stanovništva s bizantskim carem da im vrati prostor varoši

-jezgra romanskog stanovništva – otoci – Cres, Krk, Lastovo, Mljet – vezani uz italski egzarhat u Raveni

*slajd 20

IZVORI

-PAPA IVAN IV (640. – 642.)-641.g. kroz rimsku Dalmaciju i Istru poslao OPATA MARTINA da otkupi zarobljenike od pogana-odnio u Rim moći dalmatinskih mučenika – SV. VENANCIJA i SV. DUJMA (prvi dalmatinski biskupi)-papa Ivan IV položio moći dalmatinskih mučenika u kapelu Sv. Stjepana i ukrasio je mozaikom (spomenik kao vječni svjedok doseljenja Hrvata na jug)

-NATPIS SALONITANSKIH I EPETIJSKIH BJEGUNACA-oko 670.g.

-Rab i Zadar – kontinuitet nakon Slavena – sijelo biskupa i zastupnika carske vlasti-Osor i Krk – biskupije u 8.st.

IZVORI HRVATSKE POVIJESTI DO 16.ST:STRANI PISCI

Einhardovi anali (796.-829.) i anali ostalih franačkih ljetopisaca - važni za povijest Panonske Hrvatske Konstantin VII. Porfirogenet (912.-959.)-između 948.-952. napisao djelo kasnije nazvano De

administrando imperio – poglavlja od 29.-36. iznio je najstarije vijesti o Hrvatima i Srbima od njihova doseljenja do 10. st.

đakon Ivan - mletački ljetopisac, tajnik dužda Petra II. Orseola; u svojoj mletačkoj kronici iznio nekoliko dragocjenih podataka na osnovu starijih zapisa o hrvatsko- mletačkim odnosima 9. i 10. st.

DOMAĆI PISCI• Ljetopis popa Dukljanina – sastavljen od dva dijela;

- 1. dio je nerazumljiv ( o vladanju kralja Budimira-Svatopluka i o bitkama s Mađarima na Savi i Drini); u 14. st. dodan je opširan opis o smrti kralja Zvonimira - 2. dio – o događajima u Duklji u 11. i 12. st.

Toma arhiđakon (1201.-1268.)- djelo Historia Salonitana (povijest crkve od rimskih vremena); najveću važnost dio koji govori o djelu splitskog nadbiskupa Lovre u doba hrv. kraljeva Petra Krešimira IV., Slavca, Dmitra Zvonimira i o tatarskoj najezdi za vladanja kralja Bele IV.

Miha, sin Madijev (14. st)- De gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificum- sačuvan samo jedan dio drugog dijela; o hrvatskim i svjetskim događajima između 1290. i 1330. g.

-642.g. zabilježeni napadi Slavena protiv italskih Langobarda – u dogovoru sa bizantskim carem

Bizantsko carstvo – početak 7. st.LEON III (717. – 741.)

-obnovio carski ugled i moć-odbio Arape na istok i spasio krščanstvo

REFORME-reorganizacija provincija po temama-prvi edikt – zabranio obožavanje ikona-drugi edikt – zabranio svako poštovanje ikona, naredio njihovo uništavanje

Zapad – Italija – početak 7. st.PAPA GRGUR II-buna protiv carske vlasti (javno nastupao protiv cara i njegove autokracije)

-732.g. papi oduzeta ovlast nad Sicilijom, Sardinijom, Ilirikom, donjom Italijom, carskom Dalmacijom – podvrgnute carigradskom patrijarhu-konfiscirana imanja crkva Sv. Petra i Pavla-ODLUKA DA SE DRŽAVNE GRANICE POKLAPAJU S VJERSKIM – niti jednoj drugoj religiji nema mjesta u Carstvu, nezavisnoj od cara-jaz između pape i cara nije se riješio ni nakon njihove smrti.- Nasljednici: Konstantin V i papa Stjepan IIIPAPA STJEPAN III

-predao se zaštiti franačkog kralja Pipina (754.g.)-PAD BIZANTSKO EGZARHATA U RAVENI – 751.g. Langobardi zauzeli Ravenu, uništili egzarhat-utjecaj na istočnu jadransku obalu – Romani usko povezani egzarhatom od 614.g.

-mirni odnosi Slavena i Romana-početak obnove administrativne i vjerske vlastiTOMA ARHIĐAKON-piše o legendarnoj ličnosti biskupa IVANA RAVENJANINA-izabran za biskupa, potvrđen od pape,obnavljao crkve u Slavoniji i Dalmaciji, redio biskupe, pokrštavo Slavene-Jupiterov hram pretvorio u crkvu-prenjeo tjelo Sv. Dujma iz salonitanske balzilike-Toma preuzeo podatke iz legende o Sv. Dujmu iz 11. st. – prikaz Ivana Ravenjanina kao reorganizatora dalmatinske crkve i misionara prema Slavenima (650.g.)FRANJO BULIĆ

-ne priznaje 650. g.

KRAJ 8. st.-provedena reorganizacija carske Dalmacije u vojno administrativnim poslovima-sačinjavala je varoši: ZADAR, TROGIR, SPLIT, DUBROVNIK, KOTOR, KRK, OSOR, RAB, VERGADA-veliki utjecaj i asimilacija sa Slavenima-pred 9.st. postojale su oblasti s knezovima na čelu

- između ušča Raše i Cetine, Jadranskog mora, Vrbasa i rjeke Bosne--- HRVATSKA (Liburnija i Dalmacija) - od ušća Cetine do Neretve - NERETLJANSKA OBLAST - od Neretve do Dubrovnika ZAHUMLJE - od Dubrovnika do Kotora TREBINJSKA OBLAST - od Kotora do Drima DUKLJA - područje Bosne OBLAST BOSNA - porječje Pive, Tare, Lima, g. Drine SRBIJA - između Drave i Save, od Risnjaka do Plješivice SLAVONIJA

-774.g. – pad langobardske države – širi se franačka vlast nad Furlaniju i Bavarsku-pod bavarskom vlasti – norički Slaveni – 629.g. oslobodili se avarske vlasti oko gornje Drave – središte Krnski Grad-748.g. Avari napali Karantaniju – vojvoda Borut se obratio Bavarcima za pomoć – protjerali Avare iz Štajerske, Borutove Slovence podvrgnuli franačkoj valsti-započinje kristijanizacija Slovenaca-Gorazd – prvi slovenski kršteni vojvoda, od 772. prošireno krščanstvo među Slovencima-788.g. Bavarci i Slovenci pali pod vlast Karla Velikog

FRANAČKA VLAST SE PRIMIČE PANONSKOJ HRVATSKOJ, DALMATINSKOJ HRVATSKOJ, AVARSKOM KAGANATU, I BIZANTSKOM CARSTVU

Prvi avarski rat (782.g.) – sklopljen mir-791.g. – buknuo sukob između Avara i Franaka-Karlo Veliki osvojio područja do ušča Rabe u Dunav, oslobođene Kranjska i Donja štajerska-u ratu se Karlu Velikom pridružio panonsko – hrvatski knez VOJNOMIRDrugi avarski rat (792./795.)

-pod vodstvom furlanskog markgrofa Eriha i Vojnomira-osvojena područja između Dunava i Tise – centar avarske države-796.g. kralj Pipin – uništio avarsku državu do kraja

-Panonija do Drave podložna Bavarskoj i salzburškom biskupu-vlast nad Slovencima i panonskim Hrvatima do Srijema-8.st. panonski Hrvati podređeni Akvileji – biskupu koji je stolovao u Čedadu-797.g. kralj Pipin vjerovatno upao u Dalmatinsku Hrvatsku-799.g.prvi potvrđeni sukob sa Francima-800.g. Karlo Veliki se okrunio za rimskog cara

DO 803.g. PROSTOR OD RAŠE DO CETINE, JADRANSKOG MORA I VRBASA PRIPAO FRANCIMA

SLAVENI

• SLAVENI U PRAPOVIJESTI

-europska koljevka Slavena- iza Karpata, između rijeke Odre, Baltičkog mora, Dona i Karpata- Slaveni se vežu uz Lužičku kulturu, ali nema dokaza za to – poljski arheolozi- susjedi Slavena: zap.- Germani, sj.-Balti, SI- Čudi-Fini, JI-Skiti, J- Tračani - 3. grane – ZAPADNI (Česi, Slovaci, Poljaci, Lužički Srbi, Polalpski Slaveni)

- ISTOČNI (Rusi, Ukrajinci) - JUŽNI (Slovenci, Hrvati,Srbi, Bugari)-prvi spomen Slavena- ruski ljetopisac iz 12. st.- MONAH NESTOR- teorija o pradomovini Slavena oko Dunava- poistovjećuje ih sa Ilirima i Panonima-rimski pisci- Plinije, Tacit, Ptolomej – nazivaju ih VENEDIMA ILI VENETIMA-smještaju ih između Karpata i Baltičkog mora

- Grci i Rimljani ih upoznali preko Germana, Kelta- ime nije objašnjeno – slavensko ime- prvi put kod bizantskih pisaca u 5. i 6. st.- javlja se i ime Anta- u 6. i 7. st.

-ime se spominje od Herodota- TABULA PEUTINGERIANA (4. st.)- smješta Venete na sjever Dakije i ušća Dunava- seoba naroda- seoba Slavena – 2 vala

- preko Rusije i Poljske na istok - na zapad od Visle prema Odri

- u 2. st. neke se grupe naselile u Slovačku preko Karpata- do 6. st. ne provaljuju na Balkanski poluotok- Jordanes i Prokopije- dijele ih na Slavene (zap. skupina) i Ante (ist. skupina)- dijeli ih Dnjestar

• SLAVENI I SKITI- prvi doticaj Slavena – sa Skitima (provalili iz srednje Azije na Crno more)- nametnuli se Slavenima- nomadski pastiri i lovci- Herodot- razlikuje : ratarske Skite – vjerovatno Slaveni

: nomadske Skite-4. st. vlast Skita se raspada pred Sarmatima (lijeva obala Dona)

- preokret nastaje dolaskom Gota

• SLAVENI I GERMANI- prvi doticaj- BASTARNI- ratovi s Bastarnima- prvi ratovi između Germana i Slavena- jak utjecaj Bastarna na Slavene

• SLAVENI I GOTI- Slaveni oko Karpata, gornje i srednje Visle, Buga, Pripetja i Dnjestra došli pod vlast Gota- Jordanes – ostrogotski kralj ERMANRICH oko 350. g. pokorio Slavene i Litavce

• SLAVENI I HUNI-Anti digli ustanak protiv Ostrogota- pogubili antskog kralja Boža

- 375. g. –Huni uništili Ostrogote, a Slaveni pali pod Hune- početak slavenskog kretanja na jugozapad- Huni protjerali Gote na zapad, ovladali Gepidima u Panonskoj nizini- 453. umro Atila- Gepidi s Gotima protjerali Hune u istočnu Vlašku i Pontsku ravnicu- jačaju Gepidi do Teodorika Velikog -504. g.- 535. bizantsko-gotski rat- jačaju Langobardi u Panoniji- 546. g.- do 580.g.- Slaveni zauzeli cijelu Vlašku nizinu ( između Dunava i j. Karpata- stvorili plemensku političku

organizaciju – SKLAVINIJU- niz slavenskih provala- Trakija, Ilirik, Grčka- Slaveni ostaju na teritoriju Carstva- Slaveni početkom osamdesetih godina 6. st. sklapaju sporazum s Avarima- 583. g.- avaro-slavenska vojska napada Carstvo- 585. g.- Slaveni prodrli do Dugog zida- 586.g.- avaro-slavenska vojska doprla do Soluna- 7 dana opsade- NAPADI SLAVENA 567.-591.

1. iz Sklavinije prema Trakiji i Iliriku do Makedonije i Grčke 2. iz Zakarpaća preko čeških i slovačkih zemalja u zapadnu Panoniju i istočne Alpe

- do 580. g.- Slaveni zauzimaju dolinu Mure i Drave, gornji tok Save i dolinu Soče- Avari sele težište na zapad i pridružuju se penetraciji Slavena iz zapadne Panonije u istočne Alpe prema

Furlaniji- 597.- sklapaju sporazum o razgraničenju s Francima

- mir s Langobardima - iz Sklavinije napadaju Makedoniju, Grčku i Dalmaciju - napad na Carigrad- spriječila ih kuga - mir sa Bizantom- kagan se odrekao vlasti između Dunava i Balkana i vrhovne vlasti u Sklaviniji

RASPROSTRANJENOST SLAVENA U 7. ST.- SJEVER – do obale Baltika- JUG- veći dio Balkanskog poluotoka, dio Grčke i njezinog arhipelaga- ZAPAD – preko Labe i Sale do gornje Majne duboko u Alpe, do mletačkog prostora- ISTOK – do ušća Dnjepra i Dona, cijela srednja Rusija sve do gornjeg Dona i Dnjepra

- iako točno znamo gdje su Slaveni živjeli, arheološki materijal 5.-8. st. Još uvijek nije sigurno utvrđen- vjerovatno je to zbog siromaštva tadašnje slavenske kulture i seobe- nešto više arheološkog materijala koji se može pripisati Slavenima 6. i 7. stoljeća ima u Podunavlju

(Panonija, Alpe) gdje dolazi sa hunskim i avarskim materijalom

-krajem 1. tisućljeća Slaveni više nisu jedinstveni:• zapadni Slaveni: češka plemena u Češkoj i Moravskoj• slovačka plemena oko malih Karpata• srpska plemena oko gornje Majne i u Sudetima• plemena oko Labe i Odre• poljska plemena između donje Visle, Buga, Karpata i Krkonoža• južni Slaveni:Slovenci u alpskim predjelima sve do Salzburga• Hrvati u primorsko – dalmatinskom području• Srbi oko Bosne, Drine i Morave• Bugari iznad grčkog pojasa od Soluna do bugarskog zaljeva• istočni Slaveni: niz plemena koja su jednostrana do 12. st., a zauzimaju prostor od zapadnog Buga na istok

NASELJA I STANOVI• naselja su slabo istražena i slabo poznata• zemunice – više ili manje ukopane u zemlju• prostorije za stanovanje i predvorje – kosi krov od granja, trave ili slame, u središtu ognjište ili peć.• sojenice – sjeverna Poljska

ORUŽJE- Slaveni u 6. i 7. st. slabo naoružani- car Konstantin ih naziva “bez oružja”• koplje – od 6. do 10. st. željezna, listolika s tuljcem• štit – od 10. do 11. st. drveni štit bademastog oblika• oklop – preuzeli posredstvom Germana orijentalni karičasti oklop• šljem – koničnog oblika – gotski šljemovi – Vid kod Metkovića• bojni nož – rijetkost – Biskupija kod Knina• mač – germanskog, franačkog ili vikinškog porijekla – iz germanske spata• sablja – pod utjecajem orijentalnih naroda – Avari, Mađari• luk i strijela – najranije slavensko oružje• sjekira – iz kasnorimskih oblika• bradva – s jedne strane trostrano siječivo, a s druge strane čekić

NAKIT- do 10. st. uglavnom uvozno, a od tada domaća izrada

• bizantske pločaste fibule• pločaste kopče• dugmad• pređice• s-karićice; tipičan za sve Slavene, vjerovatno poprimljene u panonskom Podunavlju.• bizantske naušnice – grozdolike • lunulaste naušnice – alpske oblasti• trojagodne bizantske naušnice• ogrlice – jantar, staklo, kauri pužići• privjesci• pletene ogrlice• narukvice od pletene žice• prstenje

KERAMIKA-najčešći i najbrojniji nalazi u grobovimaJ. Poulik i J. Eisner – kronologija slavenske keramike- 4 stupnja po Eisneru:PREDGRADIŠNO DOBA – od pol.6. st. do slavenske migracije , keramika PRAŠKOGtipa, bez kola i naglašenog rubaSTARIJE GRADIŠNO DOBA – od 650. do 800.SREDNJE GRADIŠNO DOBA – od 800. do 950.

MLAĐE GRADIŠNO DOBA – 950. do 1150.- 4 stupnja po Pouliku:I- do sred. 7. st. horizont PRAŠKE keramike, grobalja sa paljenim ukopomII- grobna keramika, ide do 800. godine (odvajanje Slavena od Avara, promjena izrade keramike) PODUNAVSKI I POTISKI TIP; vrlo skromni naseobinski nalaziIII- razdoblje Moravske države, 800. do sredine 10. st.IV - u ovom stupnje se poklapaju Poulikov i Eisnerov stupanj

LOKALITETI – SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJA• VINKOVCI – DUGA ULICA 99• DONJI STENJEVEC (BELIŠĆE – ZAGAJCI, LOBOR – MBG)• SMRDELJI KRAJ SKRADINA• KAŠIĆ- MAKLINOVO BRDO• DUBRAVICE KRAJ SKRADINA• SVETI LOVRE KOD ŠIBENIKA• GLAVICE KRAJ SINJA• VELIM KRAJ BENKOVCA• ŽMINJ

VINKOVCI – DUGA ULICA 99-10 grobova, 9 urni + 1 kosti položene u raci-urne – kućne posude kućne uporabe, sporo rotirajuće kolo, češljaste valovnice i crte-nalazi – nedefinirani željezni predmeti, nož, vedrica, strelice-grobovi prekriveni rimskom opekom-kraj 7. poćetak 8. st. – paljevinsko slavensko groblje – zatvorena skupina

DONJI STENJEVEC- slavenska fibula 7. st. – ženski grob

SMRDELJI – DEBELJAK- Lujo Marun – 1895. g.- nalaz gara – nije znao kako protumaćiti

KAŠIĆ – MAKLINOVO BRDO- 50. m od starohrvatskog groblja- ulomci slavenske keramike i kostiju – rekonstrukcija 13 posuda- bez lomače, nad grobovima zemljani humak- J. Belošević – prva polovica 7. st. – veže ih uz Hrvate-Z. Vinski – 8. i prva polovica 9. st. – biritualno groblje (A. Milošević)

DUBRAVICE KOD SKRADINA- 50 starohrvatskih grobova + 6 paljevinskih urni- ostaci vatrišta- urne poklopljene poklopcima- urne starije od kosturnih grobova- od 7. do početak 8. st. / 8. do početak 9. st.

SVETI LOVRO KOD ŠIBENIKA- brojni grobovi 9. do 15. st.- 2 keramičke urne – obje ispod kosturnih grobova, ručne izrade bez kola- 7. – početak 8. st., nije riječ o biritualnom ukopu

GLAVICE - GLUVINE KUĆE II- u blizini kosturnih grobova nađene jame s paljevinom- nisu vatrišta nego jame u koje je položena paljevina

JOJINE KUĆE_ tri jame s paljevinom

VELIM KOD BENKOVCA- 115 kosturnih grobova, 16 paljevinskih – jame s paljevinom

AVAROSLAVENSKA KOSTURNA GROBLJASTARI JANKOVCI

-slavensko i avarsko kosturno groblje i naselje- 88 grobova- ratnik s konjem – dijelovi opreme – kovano i tiješteno srebro- keramičke posude rađene rukom i na kolu

PRIVLAKA - GOLE NJIVE- 230 grobova, slavensko i avarsko groblje- 8. – 1. polovica 9. st.- ratnik s konjem s luksuznim dijelovima opreme od pozlate- lijevane brončane naušnice sa zvjezdolikim privjeskom – slavenski nakit

OTOK- GRADINA- slavensko i avarsko kosturno groblje- 22 groba- 8. – 9. st- keramika – češljaste valovnice, ratnik s konjem, par lunulastih srebrnihnaušnica sa zvjezdolikim privjeskom – ženska osoba slavenskog plemstva

KOSTURNI UKOPI SLAVENA• ZAGREB – KRUGE• VELIKA GORICA – VISOKI BRIJEG• POŽEŠKI BRESTOVAC• BRODSKI DRENOVAC

ZAGREB – KRUGE- 2 groba bez priloga, 1 grob sa sjekirom i podunavskim tipom posude i 1 konjanički grob – avarski

VELIKA GORICA – VISOKI BRIJEG- 5 kosturnih grobova s keramikom podunavskog tipa- nalazi slavenski – oko 800. g. - 1 avarski nalaz – pojasni jezičac ukrašen lozicom, željezne strelice i bojni nož

BRODSKI DRENOVAC- 32 groba, 3 ukopa konja, 1 dvojni grob- prva polovica 9. st.- slavensko kulturno dobro – nakit- avarsko kulturno dobro – sablja, palaš, žvale s vertikalnim prečkama u obliku slova S, stremeni,

naušnice s staklenim privjeskom-pokopani Slaveni i vjerovatno Avari – doba Hazarske provale

9. STOLJEĆE- zapadni dio međurječja Save i Drave pod Francima- pojavljuju se groblja i slučajni nalazi koji se pripisuju Avarima u franačkoj službi i

Slavenima pod dominacijom Franaka

LOKALITETI-BRODSKI DRENOVAC-PODSUSED – Slavenski ratnik sa karolinškom X spatom-MEDVEDIČKA - mač, sjekira i nož – 800. g., Slaven u franačkoj službi-CIRKOVLJAN-VARAŽDIN

SLOVAČKA- DEVINSKA NOVA VES - 7. st.- 10. st.- ČAKAJOVCE – 7. st. – 12. st.- BERNOLAKOVO – 7. st. – kraj 8. st.

MORAVSKA-BRECLAV POHANSKO – 6. st. – druga polovica 7. st – 8. st.MAĐARSKA-POKASZEPETEK – 7.st.

BUGARSKA-BABOVO-DOLNI LUKOVITRUMUNJSKA -SARATA MONTEORU

FRANCI – MEROVINZI

-Ime Franci – sredina 3. stoljeća-zapadnogermanska skupina – između Rajne i Wesere – tri jezgre Franaka

1.sjeverna skupina – Salijski Franci – prema Nizozemskoj i Belgiji2.područje Kolna – Ripaurski Franci3.istolni Franci

-357.g. saveznici Rimskog carstva – federati – naseljeni u Toksandriji-KRALJ MEROVEJ (448. – 458.)

-sudjelovao u bitci protiv Huna (Mauricijakovo polje)-zaposjeo cijelu sjevernu Galiju

-KRALJ KLODVIK (481. – 511.)-proširuje vlast do Loire-oženio burgundsku princezu Klotildu – povezanost s katoličkim grupacijama-prihvatio katolicizam-zaštitnik galorimskog stanovništva-507.g. – bitka kod Vuje – Vizigoti se povukli iz Galije, Akvitanija pripala Francima-dobar odnos sa Bizantskim carstvom – dobio naslov konzula, nije podložan Carigradu-prestolnica – Pariz – centar vlasti se seli u Galiju iz Belgije

KLOTAR I (511. – 561.)-borio se s Burgundima protiv burgundsko – ostrogotskog saveza-534. g. – poraz Burgunda-zauzeo područje do Labe, Sale i srednjeg Dunava

KLOTAR II (613. – 628)-dao mnoge koncesije aristokraciji-jačanje majordoma-razni ustupci crkvi i feudalcima

DAGOBERT I (629. – 639.)-dobri odnosi sa carstvom i Vizigotima-pokušao slomiti SAMOV SAVEZ, doživio poraz-pokorio Sase-jačanje aristokracije – majordom Grimoald zbacio dinastiju Merovinga

HILDERIK II-vladar Austrazije-združio franačke posjede-posljednji kralj iz dinastije Merovinga

PIPIN HERISTALSKI – sin KARLO MARTEL – po njemu cijela kuća dobiva naziv Karolinzi

HILDERIK – merovinški kralj, vladao je od sredine 5. st. u Tournai –u (antički Tornacum); umro je 482. godine-franački kralj i rimski oficir (naseljeni u Galiji kao federati Carstva; čuvali granice od Saksa, Gota i Alana)-oženio se tirinškom princezom koja će biti majka Klodvika (482.-511.)

- grob je nađen 1653.g.- datira se točno po njegovoj smrti 481. g. i slaže se za znanstvenim značenjem nalaza ranog srednjeg vijeka

-ukopan u grobnu komoru obloženu drvomNALAZI U GROBU :

zlatni pečatnjak sa njegovim likom i natpisom CHILDERICI REGI pored se nalazi dio ženskog groba ukop konja

zlatne lukovičaste fibule (Zwiebelknopffibel- dao mu ih rimski car kao rimskom oficiru) preko 100 rimskih zlatnika –Teodozije (450.g) do Zenona (476.-491.) 200 rimskih srebrnih novaca od vremena Republike do Konstantina II. zlatna narukvica dugi uski udarni mač ukrašen almandinima zlatne kloazonirane garniture mača konjska oprema ukrašena almandinima i privjescima u obliku životinja kopče, zlatno odijelo, remen, kopče za cipele

ARNEGUNDIN GROB-kripta u opatiji St. Denis -otkriven 1961. g. -Klotarova druga žena (520.-565./570.)-izvor: spisi opata Grgura Tourskog-grob važan za rekonstrukciju nošnje

laneno platno (košulja) crvena svila (haljina) čarape (bijelo laneno platno) okovi obuće (vezana kopčom na vrhu potkoljenice) veo

NALAZI:• stylos igla • igle ukosnice za veo• košaraste naušnice• pločaste fibule s motivom križa• kopča sa štitastim trnom• velika pojasna garnitura• pojasni jezičci (dva sa obuće, dva su podvezica)• kopče s obuće• prsten s monogramom – natpis: “ARNEGUNDA REGIO”

POČETAK 8. STOLJEĆA

-pobuna Frigijaca, Alamana i Bavaraca-709. – 712. – osnovana biskupija u Salzburgu – širenje krščanstva-Karlo Martel – na prijestolje doveo zadnjeg merovinškog kralja Teodorika IV

-pokorili Sase, Frigijce, Alamane, ratovi s Arapima u vizigotskoj Španjolskoj-732.g. – bitka kod Poitiersa – poraženi Arapi – Akvitanija priznala Franačku-ostavio vlast KARLOMANU – u Austraziji

-PIPIN MALI – u Neustriji, Burgundiji i Provansi

PIPIN MALI-751. SABOR U SOISSONSU – proglasili ga kraljem Franaka-papa traži zaštitu od Langobarda u Italiji-Franačka kao jedini oslonac papinstvu755., 756. – porazio Langobarde

-potvrdio papi teritorij egzarhata i Rimski dukat (PAPINSKA DRŽAVA – čin protiv Bizanta)768. – nasljeđuju ga KARLO – Austrazija i Neustra

-KARLOMAN – Burgundija, Provansa

KARLO VELIKI (768.) (771. – 814.)-Karloman nastupa kao zaštitnik pape-Karlo u savezništvu s langobardima-nakon Karlomanove smrti Karlo preuzeo sve njegove posjede-774. – Karlo obnovio Pipinovu povelju iz 754.g. – potvrdio papinske posjede

-pokorio langobarde i proglasio se kraljem Langobarda“KRALJ FRANAKA, LANGOBARDA I RIMSKI PATRICIJ”(time je istakao vlast nad Langobardima i papinskom Italijom)780.g. – dolazi u Rim – cjelokupna italska područja ujedini pod nazivom KRALJEVINA ITALIJA-BIZANT: Napuljski dukat, Kalabrija, istočna Apulija, Sicilija-LANGOBARDI: Benvent-788.g. – Istra oteta Bizantu i pripojena Italiji

RATOVI KARLA VELIKOG-SASI - ratovi od 772.g. do 804.g.-BAVARCI – od 540. g. priznavali franačku vlast

-SALZBURŠKA BISKUPIJA – pokrštavanje stanovništva u Alpama i Panoniji-KARANTANIJA – jedina se očuvala kao samostalna kneževina nakon raspada Samovog saveza

- od Dunava do dan. granice Hrvatske sa Slovenijom- knez Borut – opasnost od Avara koji su obnovili plemenski savez- saveznici su im Bavarci – uz njihovo posredstvo Karantanija priznala franačku vlast- Karantanija ušla u sastav Franačke – sačuvala svoju samoupravu biranje knezova), primila kršćanstvo

AVARI – postali susjedi Francima (Gornja i Donja Panonija, Donja Štajerska, između Dunava i Tise)-774. Furlanija organizirana kao markgrofovija za obranu od Avara- markgrof Erih-791.-prodori u Donju i Gornju Panoniju prema avarskim centrima796.-presudna bitka –Erih i panonski knez Vojnomir zauzeli glavni teritorij Avara-Panonija priznala vrhovnu vlast Franaka796.- 799.- CIJELI TERITORIJ AVARSKE DRŽAVE PODVRGNUT FRANAČKOJ

ISTOČNA GRANICA FRANAČKE DRŽAVE- ušće Rabe u Dunav, ist. obala Blatnog jezera, Dunav kod Mohača, zapadni obronci Fruške gore

PODRUČJE HRVATSKE- prvi napadi na Primorsku Hrvatsku za vrijeme borbe s Avarima- 799.- poraz Eriha kod Trsata- bitku nastavio markgrof Kadolah- do 803.-cijela Primorska Hrvatska je pod vlašću Franaka

OSVOJENA PODRUČJA: ---FURLANSKA MARKA – Donja Panonija, Donja Štajerska,Kranjska, Hrvatska - vezana uz Kraljevinu Italiju---ISTOČNA MARKA –zemlje uz Dunav do Rabe, Karantanija - vezana uz Bavarsku

- područja sjeverno od Drave – pod Salzburškom nadbiskupijom- područja južno od Drave- pod jurizdikcijom akvilejskog patrijarha u Cividaleu- 812. g- MIR U AACHENU – nagodba između Bizanta i Franačke

- Franački teritorij – Istra + dvije hrvatske kneževine - Bizantski teritorij –Venecija, dalmatinski gradovi i otoci

LUDOVIK POBOŽNI-817. – ORDINATIO IMPERI – odbačen naslov kralja Franaka i Langobarda, ostavljen naslov IMPERATOR AUGUSTUS-vojni pohodi:

-pokorenje Panonske Hrvatske -819.g – 822.g. – Franci vodili 6 pohoda sa 10 vojski protiv Ljudevita Posavskog

USTANAK LJUDEVITA POSAVSKOG-799.g. – prvi poznati sukob sa Franačkom kod Rijeke gdje je ubijen markgrof Erih-nasljeđuje ga markgrof Kadolah-803.g. – 878.g. – Dalmatinska Hrvatska pod vlašču Fanaka (od mora do Raše, Vrbasa i Cetine)-dopuštenje da Hrvati biraju kneza uz obavezu darivanja-počelo pokrštavanje Hrvata – franački misionari – iz Čedada (Slovenci i svećenstvo iz dalamntinskih gradova)-prvi kršteni knez – Višeslav (oko 800.g.) – središte u Ninu

-župan GODESLAV – sagradio crkvu Svetog Križa u Ninu – najstariji hrvatski natpis dao uklesati u crkvu-803.g. uređene crkvene prilike u Istri-812.g. – Ahenski mir-Ludovik Pobožni – 814. – 840. – pokorila mu se oba hrvatska kneza-Ljudevit Posavski (810. – 823.) – panonski knez (Savija i Srijemska Panonija – Sisak)-Borna – (810. – 821.) – dalmatinski knez-819.g. – ustanak Ljudevita zbog lošeg odnosa Franačke države (Kadolah)-izvor: “Annales regni Francorum”-saveznici Ljudevita Posavskog: Slovenci, dalmatinski Hrvati i Timočani (Srbi)-dalmatinski knez Borna nije stao uz Ljudevita ?-819.g. – BITKA NA KUPI – Borna poražen od Ljudevita820.g. - sabor franačkih velikaša i Borne – plan da se na Ljudevita pošalju tri vojske

1.iz Italije2.preko Karantanije3.iz Bavarske

-poraz Ljudevita kod Siska, Franci na povratku pokorili Slovence821.g. – sabor u Achenu – tri vojske protiv Ljudevita822.g. – 10. vojska po redu – Ljudevit pobjegao Timočanima (ubio njihovog župana)-odlučio se predati Ludoviku-ubijen u Dalmatinskoj Hrvatskoj

PANONSKI CENTRI:SIRMIJUM-582.- Avari zauzeli grad-interesna zona Bizantinaca, Gepida, Avara i Slavena-važno sjecište puteva- ceste prema Balkanu, prov. Dalmaciji, Makedoniji, Grčkoj-7. st. gubi moć i urbanu funkciju koju je imao u antici-trend depopulacijeSISCIJA-pretrpio krizu u 6. st.-skromni arheološki podaci – novac Justinijana, Justina, Foke-nedostatak podataka do Panonskog ustanka u 9. st.-pojavljuje se u franačkim Analima – stoji na početku hrv. tj. panonske povijesti-na glavnim prometnicama prema istoku-prestaje biti središte života utopivši se u mnoštvo doseljenika

-SISCIJA, SIRMIJUM, CIBALE – pedagoško-vjerska praksa, biskupi, propovjednici, učitelji – crkvena tradicija- imali temelj za širenje kršćanstva – franački misionari i vrhovnici

ISTRA-prva osvajanja Karla Velikog preko istarskog područja-ulaz prema Panoniji- Sisciji-misionarska djelatnost Franaka- ideja mirnog pokrštavanja -pismo pape Hadrijana Karlu Velikom- 778. g.-”Vrela”- o pokušaju pokrštavanja biskupa Mauricija, neslavno završio

- Istra pokorena početkom 9. st. – bizantski zapovjednik zamjenjen franačkim činovnikom – dux- na granicama Istre Karlo Veliki vodio ratove s Avarima -788.-790., 791.-799., 805.

NERETVANSKO PODRUČJE- malo se spominje u izvorima- franački utjecaj do točke zanimljive vojnicima, propovjednicima i trgovcima- MOGORJELO na Neretvi, VRBLJANI na Sani, do Vrbasa

HRVATSKA KNEŽEVINA- stvarana za vrijeme Karla Velikog i Ludovika Pobožnog

- 821.g. smrt kneza Borne- knez franačke vazalne kneževine Dalmacije-zapisana u “Analima” kao važan događaj (opisan i postupak biranja novog kneza)

- kneževa nasljednika birao narod kneževine, a potvrdu je morao dobiti od cara- 819.-821.- Bornina kneževina je igrala glavnu ulogu u gušenju velikog Ljudevitovog ustanka- kako su nastajale kneževine – nema izvora do 9. st.

HRVATSKI ETNIČKI PROSTOR – od porječja Save do obale, od Istre na zapadu do dinarskih planina i rijeke Cetine na istoku

- trokut zemljišta-omeđen Zrmanjom, Cetinom i morem- centri: NIN, KNIN, ZADAR

- 796. –prvi put se spominju slavenske postrojbe u okviru franačke vojske – pod Vojnomirom (možda panonski knez) protiv Avara-803.- SABOR U REGENSBURGU- sudjelovali “Huni i Slaveni”-818. g.- FRANAČKI ANALI- spominju plemena tj. nove slavenske političke jedinice na obodu Carstva - OBORITI – SI granica Carstva - HLIVNO (Luneburg) - GAČANI (Gacka?) - BUŽANI oko rijeke Bug -DLAMOČ (Glamoč)--- plemena- ideološki oslonac- u krvnom srodstvu s poglavicom - lokalitet REŠETARICA kod Livna – nekropola iz 9. st

- arheološki lokaliteti od Panonije do Jadrana: - POJAVA NOVOG KULTUROLOŠKOG TIPA - KAROLINŠKI ELEMENTI: od oružja do predmeta svakodnevne uporabe

- Franci – pokrenuli slavenski val oko 800. g.- Hrvate iz Bijele Hrvatske ( Češka i Poljska do Krakova) uključio u rat s Avarima

HRVATI – ARHEOLOŠKI I POVIJESNI IZVORI

- Hrvati na prostor Dalmacije doselili kao organizirana skupina- imali svijest o pripadnosti- zapovjednik na granici Carstva- spominje se knez Pribina – knez Donje Panonije- poglavar Hrvata u dalmatinskoj kneževini – DUX DALMACIAE- podređen furlanskom markgrofu – od Drave do Jadrana- Panonska kneževina – Ljudevit – knez Donje Panonije

- vladao zapadnim dijelovima Panonske nizine do rijeke Rabe - sjedište mu je u Balatonu - vlast imao do rijeke Save - nema puno izvora o kneževini ni Ljudevitovom ustanku - identitet nije bio jak – Mađari dolaze u 9. i 10. st. - Ljudevitov ustanak se spominje u pol. pamfletu –VIZIJA KARLA V. - nakon ustanka 822. g.- Borna se proširio na sjever - nakon pokorenja Avara i slavenskihh kneževina – nastao limes prema Bugarima i Bizantu- AACHENSKI MIR – podjela bizantskog i franačkog utjecaja

- dux TRPIMIR – ne zna se točno početak njegove vladavine- prvi sačuvani pisani trag o postojanju hrvatske kneževine – isprava kojom Trpimir daje neke posjede splitskoj

crkvi, naznačuje svoju podčinjenost Lotaru (italskom kralju)- 40-ih godina 9.st. u hrvatsku kneževinu s dvora furlanskog markgrofa dolazi teolog GOTTSCHALK – spominje

Trpimira kao REX- ČEDADSKI EVANĐELISTAR – popis hodočasnika, kod Trpimira dodano ime – DOMNUS (gospodar) –

utjecaj, ugled hrvatskog kneza

- BRANIMIR – hrvatski knez - 80-ih godina 9.st. dovodi na čelo splitske nadbiskupije Teodozija- Teodozije uzima titulu salonitanskog nadbiskupa, po posvećenje odlazi u Akvileju

- 878/888.g. – pisma pape i Branimira, pape sa Teodozijem – HRVATSKI KNEZ ODLUČIO PREKINUTI VEZE S CARSTVOM

- prekid oko 888.g. bilježi i Konstantin Porfirogenet- KNEZ – gentilni vođa Hrvata – DUX CROATORUM, DUX SCLAVORUM- Branimir – DUX i COMES – pet kamenih natpisa

POKRŠTAVANJE

-istarski samostani odigrali glavnu ulogu u pokrštavanju- AKVILEJSKI PATRIJARH – povjeren furlanskom markgrofu

- zadaća mu je provoditi misionarsko djelovanje na teritoriju od Jadrana do DraveSALZBURŠKA NADBISKUPIJA – misionarsko djelovanje sjeverno od Drave-Karlo Veliki – pisma s akvilejskim patrijarhom Maksencijem – opisuje obićaj pokrštavanja-825.g. Ludovikov sin, Lotar posebnim kapitularom određuje italske gradove gdje će se školovati mladići za duhovni poziv

-ČEDAD – hodočasnićki centar, tamo zabilježen Trpimir i Branimir – ČEDADSKI EVANĐELISTAR-knez i župan se pridružuju pokrštavanju-misionarske zadaće preuzimaju BENEDIKTINCI-na kamenim spomenicima pojavljuju se neka imena: TEUDEBERTUS, GUMPERTUS, ALDEFREDUS.

crkva SV. MARTE U BIJAĆIMA-4 natpisa na nadvratnicima crkve – đakon Gumpert sagradio i posvetio crkvu-benediktinci djeluju pod kneževom zaštitom-knezovi počinju podizati svoje crkve

SAMOSTAN U RIŽINICAMA – pored Salone-pisani dokumenti i arheološki nalazi za vrijeme Trpimirove vladavine

SAMOSTAN U NINU-kasinje i rezidencija hrvatskih biskupa-Nin – centar franačkog misionarstva, kult svetaca

CRKVA SV. SPASA – na Cetini-građena po uzoru na franačke crkve-župan GOSTIHA – gradi crkvu, i njezin je vlasnik-županu i njegovoj obitelji pripada poseban prostor unutar sakralnog objekta – na uzdignutom dijelu zapadnog pročelja – WESTWERK-dio za vjernike i dio za svećenika – razdijelnica je oltarna pregrada – natpis na gornjem dijelu ograde-gospodar koji skrbi za duhovnu dobrobit i spasenje duše

ZLATNICI BIZANTSKIH CAREVA (Konstantina V Kopronima)-dio obiteljskog blaga koje je imao vladarski sloj onodobne Hrvatske-možda su ga nabavili oko 803.g. kad su Franci nakratko zauzeli dalmatinske gradove

TERITORIJALNA ŠIRINA I POLITIČKI UTJECAJ HRVATSKOG VLADARA-Nin – Sv.Križ-Dubravice kod Skradina-Bajagić kod Sinja-Trilj

CRKVA SV. MARIJE U BISKUPIJI (kod Knina)-starokrščanska nekropola, ranosrednjovjekovno groblje iz 8.st.

-nad grobovima dostojanstvenika u prvoj polovici 9.st. sagrađen mauzolej ili grobna kapela – stupovima podijeljena u tri dijela, formirani bočni brodovi sa grobovima u sarkofazima-u istočni zid mauzoleja sagrađena je crkva Sv. Marije-karolinška obilježja:

-westwerk-kripta-mauzolej

-crkva ima nekoliko faza-kasnoavarsko groblje i groblje autohtonog stanovništva

GROBOVI S KAROLINŠKIM NALAZIMA:-dječje ostruge – u 2 groba-oblici grobova-nalazi brončanih praporaca uz ostruge-nedostatak keramičkih lonaca i ostalih nalaza vezanih uz autohtono st.-najvjerovatnije izdvojen vladarski sloj Hrvata – etnička čistoća

KAROLINŠKI NALAZI:-dugački dvosjekli mačevi (spate)-masivna koplja sa krilcima-veliki bojni noževi

MAČEVI:-15 lokaliteta = 17 mačeva – od kraja 8. do 10. st.-mačevi tipa K (9 primjeraka), tipa H (4 primjerka), posebnog tipa 1-za naše područje specifičan K tip – tipološki nasljednik merovinških mačeva-produkt zapadnofranačkih radionica (Norveška i Hrvatska, rijetki u srednjoj europa)-večina poklonjena nakon 800. g. hrvatskim velikašima-službeno oružje karolinške vojske

POJASNE KOPČE-iz razdoblja 2. avarskog kaganata – dio ratnog plijena, nisu dio avarske odore već plijen iz ratova s Avarima-BISKUPIJA, SV. KRIŽ, DUVANJSKO POLJE – blatnica stil

OSTALI NALAZI-jezičci, kopče, križoliki nakit, željezni ključevi, drvene vedrice, kresiva, posude,

POSEBNI PREDMETI-brončano posuđe – tava (Crkvina kod Biskupije)-staklo, čaše (Nin – Ždrijac)-grozdolike naušnice (filigranske) najčešći oblik u karolinškim grobovima